Leteci Holandjanin

Nakon što je Evropski sud ošinuo holandsku vladu po prstima zbog stroge politike u vezi spajanja porodice, sada je stigla i odluka Evropskog Komiteta za socijalna prava, kojom se od Holandije traži da obustavi praksu puštanja familija sa djecom na ulicu. Do sada su te familije, nakon što im je odbijeno pravo na azil, i nakon što se nije uspjelo da se vrate u svoju zemlju, prepuštale ulici i niko im nije pružao krov nad glavom. Pojedine opštine su se oglušivale na pozive državne sekretarke Albayrak, pa su na svoju ruku ipak osiguravale smještaj.

Nedavno je na TV bila reportaža o tri somalijska dječaka, koji se smrzavaju spavajući  po stanicama, jedu iz kontejnera, pa im je jedna Holanđanka ponudila smještaj u svojoj kući.

U komentarima na tekst objavljen u Telegrafu vidi se da je Holanđanima puna neka stvar od azilanata, i da govore kako ih treba sa vrata vratiti, jer šta imaju tražiti Somalijci, ili Moldavljani ovdje.

Treba napomenuti da je nakon ukidanja viza za Srbiju i Makedoniju nastupio novi val azilanata, posebno u Belgiji. Sve to otežava ukidanje viza za građane Bosne i Hercegovine.

Izvor: De Telegraaf

Oko 200000 Holanđana je danas iskoristilo mogućnost da sa knjigom, umjesto vozne karte, putuju neograničeno vozom po Holandiji. Ko je u sedmici knjige kupio knjiga za najmanje 12, 5 eura dobio je za poklon specijalno za ovu priliku napisanu knjigu od naručenog pisca. Ovom akcijom, koja se provodi već nekoliko decenija, stimuliše se izdavaštvo i prodaja knjiga. Među današnjim putnicima je bila i moja malenkost. Prošle godine sam išao na jug, do Maastricht-a,  a ove godine na sjever do Groningena.

 Od tog najsjevernijeg velikog grada sam išao dalje malom prugom ka istoku, do njemačke granice (grad Winschoten). Podsjetio sam se na vrijeme od prije 14 godina, kada sam krajem 1994. došao u taj zabačeni kraj Holandije da obiđem porodicu od koje sam bio rastavljen tri godine. Moja djeca su tada bila mala, i bili su izgubljene izbjeglice. Vrijeme se ipak promijenilo, i ovog vikenda je moj sin otišao u Rigu da na tamošnjem univerzitetu održi par predavanja iz međunarodnog prava. Drugi sin se vratio u Sarajevo, sprema doktorat i radi kao profesor na visokoj školi. Ovo govorim iz razloga što sam ih te ratne 1994. našao izgubljene u pustom groninškom kraju, i da se poslije silnih muka sve ipak dobro završilo. Navirale su uspomene iz jednog strašnog perioda, koji je ipak imao i svojih lijepih trenutaka. Ali o tome malo detaljnije nekom drugom prilikom  

Pjevao nekad davno Arsen Dedic "Baladu iz predgrađa", a Lado Leskovar pjevao "Potrazi me u predgrađu" (poslusaj u prilogu). Imao sam na raspolaganju sat vremena, bilo je sunčano, pa sam juče prošetao predgrađem Goude, bolje reći industrijskom zonom. Nisam tuda nikad prolazio. Na kratkom rastojanju čovjek sretne mnogo toga karakterističnog za Holandiju. Stare tipične kuće (neke u ruševnom sanju, neke renovirane), pokretni most, kanal, kućice na vodi koje izgledaju sasvim slično onima na zemlji (imaju svoju baštu, živu ogradu). Napuštena zubarska ordinacija, dućan za prodaju motocikala. Onda visoka stara fabrika izidana od cigle, skladišta kablova, pijeska, stari brodovi i teretne lađe. A onda i nove lijepe zgrade za stanovanje i sa kancelarijama, koje polako zamjenjuju stare fabrike i skladišta.

Sve se pretvara u novac. Pomalo mi je neugodno gledati  na televiziji učestalo pojavljivanje  žrtava seksualnog uznemiravanja od strane katoličkih sveštenika u klosterima. Događaji su se desili prije nekoliko decenija i tadašnja djeca su sada šezdesetogodišnjaci. Sve do sada nisu nikad podigli glas protiv onih koji su ih primoravali na seksualne radnje. Sada, kada je afera izasla na vidjelo, oni su se udružili, i njihove krajnje težnje su da od crkve naplate pare za pretrpljene duševne tegobe, za onemogućavanje normalnog duševnog razvoja, te za ometanje školovanja i životne karijere.

Teško je biti sudija i biti u koži žrtve, ali je degutantno da se nakon toliko vremena traži novčana satisfakcija. Ustvari ako crkva ne bude htjela finansijski izaći u susret, ne može je niko natjerati, jer je prošao i zakonski rok od dvadeset godina, pa su zahtjevi zastarili. Sveštenik u emisiji je izjavio da crkva ionako kuburi sa finansijama.

Predstavnik oštećenih, advokat za tjelesne i duševne odštete (koji će vjerovatno najviše omastiti brk, ako bude plaćanja štete), međutim nije mogao reći koliko bi ti odštetni zahtijevi trebali iznositi. Voditelj emisije je bio konkretan, i pitao koliko košta naprimjer jedno “hvatanje” za međunožje. Advokat je odgovorio da se svaki individualni slučaj mora pojedinačno cijeniti i odrediti kolika je napravljena šteta dotičnoj osobi.    

Ejup Ganic is a former president of the Muslim-Croat Federation in Bosnia

Former Bosnian President Ejup Ganic, who was arrested at London's Heathrow Airport over war crimes allegations, has been given bail by the High Court.

Previously Westminster magistrates had refused bail on the grounds there was a danger of Mr Ganic leaving the country and he had been remanded to Wandsworth Prison.

But bailing him to appear again before Westminster magistrates on 13 April, Lord Justice Laws said that £300,000 had been provided as security by a "well-wisher".

Buckingham University vice-chancellor Dr Terence Kealey had also offered a £25,000 surety, which was accepted by the court.

Mr Ganic had attended a degree ceremony at the university, which is partnered with the Sarajevo School of Science and Technology of which he is president, hours before he was arrested.

Kompletan tekst o oslobadjanju akademika profesora Ejupa Ganica vidi na http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8562009.stm

Holandija se dobro potrudila da ograniči sklapanje brakova između holandskih građana i građana u zemljama van EU. Ove mjere se odnose prije svega na holandske građane porijeklom iz Maroka, Turske, ali i sa Balkana. Da bi neko doveo mladu ili mladoženju, mora imati rješeno stambeno pitanje, biti zaposlen, i imati prihode koji su veći od 20 posto od minimalne plate (odnosno bijstand uitkering-a). Bračni partner ne smije biti mlađi od 21 godinu, a prethodno mora položiti ispit holandskog jezika, i to pri holandskoj ambasadi u državi odakle dolazi. Bračni partner koji dolazi potpisuje izjavu da neće polagati pravo na holandsku socijalu.

Holandija je sada prisiljena da ova pravila ublaži. Naravno, ne nakon neke inicijative iznutra, nego pod pritiskom odluke Visokog evropskog suda. Ministar pravde Ernst Hirsh Ballin je izjavio da će ovo ministarstvo prilagoditi pravila. Najvažnija proimjena se odnosi na ukidanje uredbe o prihodima koji moraju iznositi 120 procenata minimalne plate. Od sada  će se svaki slučaj razmatrati individualno, i rješavati obzirom na lične prihode i okolnosti. Takođe se neće praviti razlika između sjedinjavanja porodica (brak učinjen prethodno u drugoj zemlji), i uvoza bračnog partnera (pa se brak sklopi u Holandiji). Nije mi jasno šta ovo posljednje znači. Do sada je onaj (ona) ko je htio sklopiti brak, morao prethodno sve završiti u zemlji iz koje potiče, a to znači položiti jezik, i dobiti dozvolu boravka, neovisno od toga bio već u braku, ili tek namjerava ući u brak. Ostaje na snazi izjava da pridošlica neće polagati pravo na holandsku socijalu (bijstand uitkering).

Evropski Parlament će raspravljati o tome da li je bila potrebna tolika panika oko navodne pandemije meksičke gripe, da li su vlade pojedinih zemalja potpale pod masovnu medijsku histeriju, te kolika je uloga farmaceutske industrije u svemu ovome. Takođe i ponašanje kod, prije dvije godine najavljivane strašne pandemije SARS virusom, će biti uzeto u razmatranje.

Holandija je potrošila 300 miliona eura na vakcine, od kojih će više od polovine baciti. Ministar zdravlja ne zna šta će sa 21 milionom doza vakcine, iako je kao u rijetko kojoj zemlji stanovništvo vakcinisano dva puta.

Na stranicama ovog bloga sam izrazio skepsu oko vakcinacije (vidi: http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2009/11/10 ), što je izazvalo i zajedljive kontra komentare.

Gledam večeras emisiju na TV o Sjevernoj Irskoj. Sutra je značajan datum za ovu pokrajinu, koja je geografski sastavni dio Irske, politički sastavni dio Velike Britanije. Radi se o davanju velike autonomije unutar Ujedinjenog Kraljevstva. Pokazuju glavni grad Belfast, koji je rijekom podijeljen na katolički i protestanski dio. U katoličkom dijelu postoji mala protestantska enklava, izložena napadima katolika. Bacanje zapaljivih flaša, razbijanje prozora, napadanje prolaznika, su sastavni dio napada. Većina je primorana da odseli. Jedan protestantski stanovnik se ogradio ogromnom ogradom, na kojoj su sigurnosne kamere. Kaže neće otići taman mu zapalili kuću, napraviće novu.

Kada se radi o gradovima podijeljenim rijekom, tu je Balkan bez premca. Mostar je najbolji primjer podijeljenog grada između Bošnjaka i Hrvata. Ibar razdvaja Srbe i Albance u Kosovskoj Mitrovici. U Tetovu rijeka razdvaja Makedonce i Albance. Tokom rata Miljacka je u Sarajevu razdvajala Srbe na Grbavici i ostale na desnoj obali.

Ovdje u Holandiji je pravi raj za žene, ako rade, rade samo pola radnog vremena, muževi lijepo dresirani, poslovi potpuno jednako podijeljeni, kuha se rijetko, sve ima gotovo...... Zato naše žene ne bi odavde ni za živu glavu, iako nema Osmog marta. Njima je on svaki dan. Sretan Osmi mart ženama i majkama u Bosni i muškarcima u Holandiji.

Zetkin and Rosa Luxemburg, 1910

Juče pred mene izađe iz vode labud. Hoće da se igra. Sve kao ispruža vrat i šišti, kao hoće da me ujede. Imao sam rukavice, pa sam prihvatio igru. Međutim on tačno ispruži vrat i kljunom dopre sasvim blizu ruke, ali neće ujesti. Usput sam ga slikao. Nevjerovatno je kako labudovi imaju pokretljiv vrat. Skoro da ga svežu u mašnu. Na kraju mu je dosadilo pa se okrenuo svome prijetelju (prijeteljici?).