Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

03.04.2017.

Placebo efekat: Veliko ispitivanje da li lažni lijek stvarno djeluje

U Leiden-u (Holandija) u toku je veliko ispitivanje o tome koliki je stvarni efekat “lijekova koji ustvari nisu nikakvi lijekovi”. Ispitivanje se vrši kod početnog reumatoidnog artritisa, gdje se dobrovoljcima daju tablete kose se sastoje od neutralnog skrobnog praška. Poznat je pozitivan efekt sugestije (placebo) , isto kao i negativan efekat negativne sugestije (nocebo). U posljednje vrijeme primjećeni su i naučno dokazani efekti stimulacije određenih dijelova mozga nastalom pozitivnom sugestijom. Sugerirati nekome pacijente koji se hvale pozitivnim efektima nekog lijeka ili tretmana, znači često i izazvati privremene pozitivne promjene u stanju organizma, koji ima često skrivene odbrambene potencijale. Ti potencijali postaju aktivni djelovanjem pozitivnih sugestija. Hvaljenjem nekog “lijeka”, prikazivanjem na TV pacijenata koji se hvale kako im je dotični lijek pomogao i otklonio ili smanjio tegobe, dešava se da kod pacijenta koji uzima sasvim bezvrijedne pilule ili koristi neki sasvim neutralan tretman, da se kod njega razvija posebna aktivnost u mozgu koja dovodi do subjektivnog osjećaja smanjenja tegoba. Identifikacija sa prikazanim iskustvom osoba koje su “ozdravile” dovodi do subjektivnog osjećaja poboljšanja. Taj se osjećaj međutim poslije dužeg ili kraćeg perioda gubi i pacijentu je potrebno novo sredstvo, novi podsticaj za aktiviranje samoizlječivih potencijala. Placebo efekt se često ček i potpuno bezdušno koristi od strane nadriljekara , često i za liječenje teških i sasvim neizliječivih bolesti, pa ljudi troše silne novce za sredstva koja su negdje nahvaljena kao čudotvorni lijekovi. Obrnuto od placebo efekta je nocebo efekat, kada imamo pogoršanje bolesti, kada neko u prisustvu bolesnika negativno priča o svojim iskustvima sa istom bolešću ili istim lijekovima koje i doticna osoba koristi. Rezultati ispitivanja u Leidenu će biti poznati za dvije godine.

21.03.2017.

Holandija: Sretna nacija sa milionom stanovnika koji troše antidepresiva

Juče je objavljeno kako je Holandija na petom mjestu u svijetu po indeksu sreće, kontraverznom ispitivanju nivoa sretnosti, koji bi trebao biti nešto slično kao kad se nacije poredaju po veličini muškog polnog organa ili dubini vagine. Istovremeno je prije par dana bila emisija na TV o ogromnoj potrošnji antidepresivnih lijekova u Holandiji. Osamdeset posto tih sredstava propisuju doktori porodične medicine a samo mali procenat ljudi želi da prethodno ode kod psihijatra ili psihologa na tretman. Ljudi žele pilulu i da im brzo djeluje i odnese svakodnevne brige i probleme. Smatra se da oko milion Holanđana guta ove pilule sreće. Odvikavanje od antidepresivnih lijekova je težak posao, kao i odvikavanje od svake ovisnosti. Apstinencijalni simptomi su teško podnošljivi i veliki broj onih koji pokušaju da se riješe ovih sredstava postaju ponovno ovisnici. Na tržištu su se pojavile i tablete koje se prodaju u serijama sa sve manjim procentom aktivne tvari u njima, kako bi došlo do što bezbolnijeg oslobađanja od navike na njih. Međutim ove su serije veoma skupe i većinom nisu odobrene od socijalnog osiguranja. Kako to da jedna tako sretna nacija guta toliko pilula sreće. Paradoks treba zahvaliti kvazinaučnim anketama. Sreća je, poznato je, veoma teška za definiciju i ne korelira uvijek sa životnim standardom, kako bi to činioci anketa često željeli. Na prvim mjestima po ovoj listi su Norveška, Island, Finska i Danska,… zemlje iz kojih svako ko ima dobrih para bježi da živi u Španiju, Italiju (koja je 48-ma) ili Portugal (koji je tik uz BiH na 90 i nekom mjestu)ili negdje drugdje. Ubitačna klima, jednolični poslovi, slabi socijalni kontakti, usamljenost, dosada su često uzrok osjećaja nesretnosti, pa i kada je stomak pun, auto pred kućom, a novac u banci.

21.02.2017.

Psihosomatska medicina: Da li bol istovremeno predstavlja bolest ( i da li nedostatak bola znači nepostojanje bolesti)?!

Bol je refleksni mehanizam koji ima odbrambeno svojstvo. To je signal da je neki dio tijela, odnosno nekog tkiva, poremećen u svojoj funkciji, ili u svom integritetu. Prostim riječima bol ukazuje na oštećenje tkiva ili funkcije nekog organa. U slučaju kad možemo otkriti oštećenje tkiva, obično govorimo o patološkom stanju, koje se može dokazati patološko-anatomskim nalazom. Bilo pregledom živog tkiva (običnim pregledom okom, ili uz pomoć medicinskih aparata koji vizualiziraju sliku), bilo pregledom neživog tkiva (uzetog biopsijom, ili pregledom nakon smrti). Ako dokažemo oštećenje tkiva mož emo govoriti o organskoj, odnosno o “pravoj” bolesti. Međutim bolovi mogu postojati i kod anatomski neoštećenog tkiva, a u slučaju poremećene funkcije organa, najčešće usljed patološkog rukovođenja tim organom od strane mozga. Tada govorimo o funkcionalnoj bolesti, koja i nije “prava” bolest. Osjećaj bola se formira u mozgu, a na bazi informacija koje dolaze aferentnim (ulaznim) živcima sa periferije. Osjećaj bola se iz mozga prenosi eferentnim (odlaznim) živcima do mjesta oštećenog tkiva (kože,sluzokože, unutrašnjih organa). U slučajevima jakog bola na koži i sluzokoži posotji automatski refleks odbrane, čime se tkivo sklanja iz ugroženog područja (vatra, hladnoa, ubod..itd). Smatra se da u kičmenoj moždini postoji posebni nervni put za akutni bol, a posebni za hronični bol. Akutni bol prenose veoma tanka nervna vlakna, koja nemaju mielinsku ovojnicu. Brzina prenošenja nadražaja kod njih iznosi od 5-30 metara u sekundi. Hronični bol se prenosi vlaknima koja imaju sporiji prenos. Centar za bol se nalazi u talamusu u mozgu , mada i neki drugi centri (retikularna supstanca) mogu učestvovati. Osjećaj svjesnog bola se stvara u moždanoj kori. Međutim u organizmu postoje tkiva koja nemaju receptore za bol. Istovremeno je ponekad bol nesrazmjerna oštećenju tkiva, odnosno može postojati kad uopšte ne postoji oštećenje tkiva, paak i kad ne postoji više takvo tkivo ili organ (fantomska bol nakon amputacije). U nekim od tih slučajeva mozak producira bol na bazi informacija iz kore velikog mozga, odnosno “iz naših misli”, pa možemo reći da postoji umišljena bol. Neke opasne bolesti se mogu prilično razviti, a da ne postoje nikakva bolna upozorenja. Tako tumori mozga, tumori jajnika, bolesti plućnog parenhima (tumor, tuberkuloza), neke bolesti bubrega, jetre, slezine, testisa, debelog crijeva, mogu se razvijati bez postojanja osjećaja boli. To je naprimjer i uzrok da se rak jajnika, ili rak mozga, obično otkrije u uznapredovaloj fazi. S druge strane neka funkcionalna oboljenja mogu izazvati veoma bolna stanja, a da se u principu radi o psihosomatskim bolestima poremećenog i prekomjernog aktiviranja mišića nekog organa (distonija). Centar za bol u mozgu može modifikovati podražaje koji dolaze u njega, pa krajnji ishod može biti osjećaj bola koji nije u skladu sa intenzitetom bolesti. Ovdje postoje i individualne razlike, pa kažemo da neke osobe “lako podnose bol”, a druge su veoma osjetljive na bolne podražaje. Osobe koje su puno prepatile mogu više podnositi bol. Neke osobe ne mogu sebi dopustiti bol, naprimjer one koje moraju izvršavati određene radnje. Treniranjem svijesti može se znatno smanjiti ili čak potpuno izgubiti osjećaj boli (kod derviša ili fakira, naprimjer). Leprozni bolesnici nemaju osjećaj boli, pa zato dolazi do oštećenja ekstremiteta (opekotina, povreda). Bolna stanja kod kojih postoje samo funkcionanlni poremećaji su naprimjer iritabilni kolon (koji imitira rak debelog crijeva), nervozno srce (koje imitira organske aritmije srca), funkcionalna bol u stomaku (imitira čir i rak želuca), funkcionalni grč mišića grla (imitira rak grla), disfunkcije mokraćne bešike..itd Ova stanja jako zaokupljaju pacijente i doktore i odnose puno vremena i novca da bi se isključivanjem “pravih” bolesti uspostavila dijagnoza funkcionalne bolesti. Hronična bol može znači nastati kod distonije organa, koja je uzrokovana stresom. S druge strane hronična bol ( koja traje više od šest mjeseci), a kojoj nije pronađen morfološki uzrok, može izazvati stresno stanje. Tako se zatvara krug. U Holandiji se smatra da nekoliko miliona ljudi svakodnevno pati od fizičke boli. Analgetici imaju uticaja kod organske (prave) boli. Međutim problem je što na njih nastaje navikavanje. Kod hronične boli nepoznatog uzroka (neorganske boli) sredstva protiv boli (analgetici) imaju malo učinka.

21.01.2017.

Troškovi za zdravstvo: Posljednje dvije godine života su najskuplje!

Danas u Holandiji predstavnici svih političkih partija imaju debatu o politici prema zdravstvu, odnosno troškovima u zdravstvu. Lijevo orijentirane partije teže ka povratku na stari sistem solidarnosti, odnosno odmicanje od zdravstva kao neke vrste industrije koja ostvaruje profit. Tako predstavnik “Zelenih” sinoć na televiziji opisuje kako je politika u zdravstvu dovela dotle da se samo gleda na profit, a na ljude se gleda kao na sirovinu. Zaboravlja se čovjekova cjelokupnost kao živog i duševnog bića i njegove potrebe kao cijele jedinke, a ne kao niza specijalističkih fragmenata, često nepotrebnih intervencija i tehničkih inovacija koje često imaju ulogu ostvarivanja što većeg profita Troškovi života decenijama galopirajuće rastu. Jedan od uzroka je sve starije stanovništvo. Jedan od učesnika sinošnjeg razgovora je rekao da su dvije posljednje godine života najskuplje. U periodu teške bolesti i borbe da se preživi potežu se često skupi lijekovi neznatnog djelovanja, koji produžuju život za par sedmica. Iz njegove diskusije ispada nehuman stav da se treba pronaći način da se tome stane u kraj, mada na koji način reći čovjeku da ga se više ne isplati držati u životu, nije jasno.

12.01.2017.

Geografija protiv podjele Bosne i Hercegovine

Neznanje je uz sirotinju majka svih zala. Narod je neuk, pa tako ne poznaje geografiju. Pokazalo se da Holanđani u velikom procesu ne znaju na karti Evrope pokazati gdje je Holandija. Nisu bolji ni Amerikanci. A šta reći za ove naše pismene i polupismene, ili one u Srbiji? Oni misle da je BiH štruca hljeba koja se jednostavno može ko pogača jednim udarcem preko koljena podijeliti. Mnogo se eto priča o mogućem izdvajanju RS iz BiH. Međutim ko imalo poznaje nemoguću podjelu vjekovima geografski solidne tvorevine napravljene u Dayton-u, znaće da bez novog rata nema mirnog razlaza. To je upravo zbog nemogućih podjela teritorije, koje bi odvajanjem u dvije posebne države učinile život nemogućim na obje strane sadašnje entitetske granice. Moralo bi doći do novih “osvajanja” i preseljavanja i uništavanja stanovništva. Nabrojaću samo neke geografske tačke, čije postojanje je vitalno za život oba entiteta. 1. Brčko. Bez Brčkog Federacija nema izlaz na Savu, a RS se razdvaja na dva dijela, i Banja Luka nema veze sa Beogradom. 2. Goražde. Bez Goražda RS nema vezu Višegrada sa Trebinjem, odnosno Srbije sa Istočnom Hercegovinom. 3. Trnovo. U slučaju dvije države Istočno Sarajevo i Foča u RS nemaju veze. 4. Sarajevo. Bez Sarajeva cijela Istočna Bosna i Istočna Hercegovina ostaju bez veze sa Banja Lukom, Zagrebom i Zapadnom Evropom. Za stanovnike RS se gubi sarajevski aerodrom kao najbolja veza sa Zapadnom Evropom 5. Tuzla. Ukida se veza Doboja sa Bijeljinom. Gubi se tuzlanski aerodrom za stanovnike Semberije i Sjeverne Srbije. 6. Cijela RS ima problem granice sa Hrvatskom preko Save, a cijela Federacija problem sjeverne komunikacije sa Hrvatskom. 7. Travnik, Mrkonjić Grad. Bez Jajca i Travnika Banja Luka nema najkraću vezu sa Istočnim i Južnim dijelovima RS, a bez dijela puta AVNOJa preko Mrkonjića Sarajevo nema vezu sa Bihaćem i cijelom Krajinom.Banja Luka nema vezu sa Splitom. 8. Doboj. Doboj ne bi imao vezu sa Teslićem, a Sarajevo sa Savom. Treba upotpunosti odbaciti priče o novim promjenama i podjelama i bazirati se na neophodna ekonomska približavanja ljudi, bilo koje vjere, a u cilju boljeg života. Primjeri i sada postoje. Uzmimo Goražde, koje ima jaku industriju i gdje pored ljudi iz Bosanskopodrinjskog kantona rade i mnogi iz susjednih opština u RS. Pa Jahorinu, ili Pale koje svoj zimski turizam moraju razvijati u skladu sa Sarajevom, zbog saobraćajnih veza glavnog grada sa svijetom, kao i zbog velikog broja Sarajlija kao potencijalnih mušterija. Ili sarajevske zdravstvene ustanove, državne i privatne, u koje dolaze i ljudi iz RS, a postoje i obratni primjeri. Ekonomska približavanja vode i do drugih približavanja i razbijanja fame o tome kako ne možemo živjeti zajedno, kada smo vijekovima mogli. Onako kako se ja sjećam svoga djetinjstva u Višegradu.

03.01.2017.

Deset godina bloga “Leteći Holanđanin”: preko 2 miliona posjeta!

Deset godina prođe dok klepiš dlan o dlan. Prije deset godina nije bilo facebook-a, blogovi su bili u modi. Međutim i danas kad čovjek hoće nešto ozbiljno da piše, napiše na blogu. Facebook mu dođe ko vašar, a blog kao škola. Moj blog, skupa sa moja tri sestrinska bloga, ima prvenstveno edukativnu funkciju. Ima tu i putopisa i knjižebnih pokušaja. Prije deset godina je bilo daleko manje podataka o raznim bolestima i medicinskim pitanjima. Sada toga ima i previše. U posljednje vrijeme javljam se uglavnom sa ekskluzivnim novostima vezanim za holandsko zdravstvo, koje mogu biti korisne i nama Bosancima u BiH i ovdje u Holandiji. I ne samo Bosancima, blog je veoma čitan i u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama i inozemstvu. Usput i dalje napišem pokoji putopis ili neku crticu iz svakodnevnog života. Istina mnogo manje nego prije. Blog se već dugi niz godina nalazi među pet najpopularnijih na blogger.ba. Lijep pozdrav i Sretna Nova, svim mojim čitaocima i prijateljima. Statistika Blog otvoren: 03/01/2007 (prije 3653 dana) Broj posjeta: 2017456 Prosjek posjeta: 552.34 Broj postova: 2460 Broj komentara: 8796 RSS:

08.12.2016.

Najbolje ne paliti TV

Jutros upalim N1. Srušio se avion u Pakistanu. Počeše o Dodiku, o SDA, pojavi se Inzko…… Okrenem na Holandiju: Jade zbog tražilaca azila, kako terorišu vozače u javnom prevozu na sjeveru Holandije….Okrenem na BBC: Palestincima oduzimaju zemlju, žirafe na rubu istrijebljenja….. Ugasim TV, stvarno se pitam zašto mi je uopšte potrebna.

01.12.2016.

Svjetski dan borbe protiv aids-a: Probna vakcinacija na djelu

U Južnoafričkoj Republici je počelo isprobavanje vakcine protiv aids-a. Oko šest miliona ljudi u ovoj zemlji je zaraženo virusom HIV. Vakcinom će biti obuhvaćeno oko 5000 osoba. Nakon nekog vremena će se postotak oboljelih među vakcinisanim uporediti sa onima koji nisu vakcinisani. Očekuje se da će vakcina smanjiti broj oboljelih za najmanje 25 posto što bi bio značajan korak u borbi protiv epidemije teške bolesti.

27.11.2016.

Holandski doktori porodične medicine: Ne znamo šta je dobro, šta nije,- nedostaju naučna ispitivanja!

Udruženje holandkih doktora porodične medicine je zatražilo od ministrice zdravlja da se više pažnje posveti naučnim ispitivanjima koja se tiču svakodnevne prakse, često najbanalnijih stanja i bolesti, koja svakodnevno okupiraju doktore. Tako se spominju upale grla, srednjeg uha, bradavice na koži, itd. Postoji razlika u pristupu i terapiji ovih stanja, i postoji mnogo nejasnoća o potrebi i efektu pojedine terapije. Velika sredstva se troše za naučna ispitivanja, ali se većinom radi o ispitivanjima koja bi nekada u budućnosti mogla imati praktične efekte,često tek kroz nekoliko destin godina. Navodi se primjer demencije, o kojoj je publikovano 20000 članaka, a gdje postoji potpuna nejasnoća kako tretirati demenciju, i imali uopšte nekih pozitivnih efekata liječenja.

14.11.2016.

Povodom dana dijabetičara: Koji glukometar koristiti?

U Holandiji je već duže vrijeme rasprava o tome koji su aparati za kućno mjerenje glukoze (glukometar, holandski: glucosemeter) najpouzdaniji. Udruženje dijabetičara se bori da se koriste samo klinički provjereni aparati koji imaju potrebne oznake standarda (da su prošli odgovarajuće testove). Osiguravatelji, pa i apoteke, često preporučuju jeftinije aparate. Dobro ispitani glukometri moraju imati evropske ISO standarde ( ISO 11608-1 voor peninjectoren en ISO 15197 voor BGM's) . Ustanovljeno je da pojedini glukometri odstupaju i nekoliko desetina procenata od referentne vrijednosti, odnosno one iz kliničkog labaratorija, iako je fabrički dozvoljeno desetak procenata. Greške pri mjerenju mogu biti sistemske, slučajne, i one zbog nepravilne upotrebe (vidi u ovom članku na holandskom ): https://www.dvn.nl/files/site/Artikel%20BGM%20Tijdschrift%20NVKC%202015.pdf Ove posljednje nastaju zbog neopranih (ostaci voća), ili vlažnih prstiju. Trakice za mjerenje ne smiju biti u pretoplim ili previše vlažnim prostorima, i ne smije im proći datum upotrebe. Neki lijekovi mogu imati uticaj na rezultat mjerenja. Poznato je da paracetamol i vitamin C mogu uticati na rezultat. Osobe sa povišenim hematokritom i poremećenim vrijednostima bubrežne funkcije takođe mogu imati krivi rezultat. U Holandiji je Tehnički institut Rheinland uveo TÜV Rheinlandcertificaat koji dobijaju aparati koji su zadovoljili na ispitivanju. Spisak tih glukometara može se vidjeti u prilogu (http://www.tuv.com/nl/netherlands/services_nl/product_testing_nl/medical_devices_nl/tested_medical_device.html)


Stariji postovi

Leteci Holandjanin
<< 04/2017 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2118633

Powered by Blogger.ba