Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

19.10.2017.

Pitanje FB prijateljima: Koja je najveca glupost koju ste uradili u zivotu?

Na FB postoje aplikacije gdje se upitani pitaju za svakakve gluposti,mefdju ostalim na koju zivotinju slice, na koju veliku licnost, kakve su im osobine itd.Upitani obicno dobijaju odgovore koji hvale njihove osobine, pa se onda i oni pohvale time na FB. Mi obicno svi na FB pisemo o nasim uspjesima, putovanjima, uspjesnim poslovima,lijepim susretima,poznavanjem sa poznatim ljudima,posjetama kulturnim institucijama, procitanim knjigama, uspjesima djece, hvalimo se unucima, itd. To je samo polovina naseg zivota. Druga polovina je skrivena. Jer casu meda jos niko ne ispi sto je casom zuci ne zagrci, jedna od zivotnih istina, recena Njegosevim jezikom, mada poznata u filozofiji od davnina.Dualizam je u svemu, priznat jos od prethodnika Bogumila, od Bogumila samih, a i u dijalektici. Zivot je stvoren od tuge i od veselja, od dobrih i losih poteza i planova, od slucajnosti koje su znacile pokret naprijed ali cesti i katastrofu. Bas bi me interesovalo kad bi moji FB prijatelji napisali sta smatraju svojim najboljim potezom, a sta svojom najvecom gluposcu koja je imala negativan uticaj na zivotni put. Evo ja kad razmislim , jedna od velikih odluka mi je bila napustanje zemlje na kraju rata, kada sam prezivio sve najgore sto se mopglo dozivjeti u opsjednutom gradu. Da sam otisao na pocetku, pa hajde, ali pri kraju, biti podvrgnut kao azilant svim ponizenjima i glupostima, pitam se da li mi je to trebalo. Doduse nisam ja mogao tu biti potpuno samostalan, jer sam imao zenu i djecu od kojih sam toliko dugo, sticajem ruznih ratnih okolnosti, bio odvojen. S druge strane gledam situaciju sada, kako je tesko biti lijecnik u KCSU, ljudi masovno odlaze iako je mir. Ili da imam unuke ili djecu u takvoj nesigurnoj BiH.Ili biti penzioner, sa malim i nesigurnim penzijama.I tako dalje.Mnogi ce reci blago se tebi kad nisi ovdje. A ja opet ne znam gdje mi je to blago. Da li je napustanje BiH 1994 bila velika glupost, ili pametan postupak? Mogao bih se upitati i za jos neke stvari: Da li je studij medicine pravi izbor, gdje se toliko ulozi, a tako malo dobije? Da li vrijedi biti posten i bojati se zatvora, kad se neki nicega ne boje?Da li treba vjerovati da se dobro dobrim vraca? Za neke stvari sam siguran da sam dobro izabrao, prije svega zivotnu saputnicu. Izbor bracnog druga je stvarno vazna odluka koja u velikoj mjeri odredjuje zivot pojedinca. Eto, pitam ja vas da mi nesto skakljivo odgovorite, znam da je to malo teze nego poslati fotku svoje mace ili kuce. Lijep pozdrav, vas Cenga.

06.10.2017.

Oboljeti od raka: Skrivati bolest ili obznaniti svima !?

Kod nas je čest običaj da se nečija bolest sakriva od strane oboljelog ili njegove familije. Ljudi , znajući ljudsku poganu narav, sakrivaju svoju nesreću od drugih, da se oni ne bi tuđom nesrećom sladili. Različiti poroci, alkoholizam, kockanje, slab uspjeh u školi, itd.. sve se to zna skrivati od komšija, prijatelja i poznanika, pa i od familije. Tu spada i bolest, koja se često povezuje sa sramom. Kao da je sramno razboljeti se! Pored nekih spolnih bolesti koje se dobijaju seksualnim kontaktom (ranije sifilis, danas sida), često se skriva i maligno oboljenje, kao da je neko kriv što ga je zadesilo nešto što svakoga može zadesiiti! Vjerovatno u našem još uvijek zaostalom društvu ( a posljednjih godina je postalo još zaostalije) vlada mišljenje da su neke bolesti prelazne , iako je takvo stajalište u normalnim društvima davno napušteno. Ni sida se ne smatra da se može prenositi običnim kontaktom, mimobliskih seksualnih kontakata, akamoli rak, ili neke druge bolesti. Pacijent često zna skrivati dijagnozu dobijenog od jednog doktora, pa ide drugome da ga iskuša, bez da kaže šta je stvarni razlog njegove posjete. A to je takozvani second opinion, drugo mišljenje, koje se ustvari i na zapadu smatra sasvim normalnim i uobičajenim činom. Ranije je kod nas postojala dilema da li reći pacijentu da boluje od raka. U vrijeme kada se rak smatrao sto posto neizlječivom bolešću, reći nekome da ima rak je bilo ravo kao da mu kažeš da je s njim gotovo. Ta dilema je postojala čak i kod doktora, pa su oni često dijagnozu govorili članovima bliže familije, i ostavljali njima u zadatak da odluče da li će reći, i kada će reći lošu vijest svome najbližem. Danas se smatra velikom greškom, zbog koje može i krivično odgovarati, ako doktor ne saopšti pravu dijagnozu oboljelom. Skrivanjem dijagnoze se oboljelom oduzima mogućnost da se sam angažuje na najbolji način i da pronađe najbolje mogućnosti (doktore, bolnice, lijekove, itd) u borbi protiv teške bolesti. Svakako da je u početku za pacijenta šokantno saznanje da boluje od veoma teške bolesti, ali se vremenom razviju odbrambeni mehanizmi pomoću kojih se stanje održava podnošljivim. Pored odabiranja najboljih mogućnosti liječenja, veoma su važni socijalni kontakti sa ljudima koje je pogodila ista sudbina, posebno sa onima koji su se uspješno izliječili. Skrivanje bolesti od pacijenta ne donosi ničega dobrog, jer će kad tad saznati za nju. Isto tako skrivanje bolesti od spoljnog svijeta dovodi samo do izolacije. Umjesto da koristi sve preostale mogućnosti i vodi što normalniji socijalni šivot, kna koji je i navikao, pacijent se negativno obilježava kao da je prokužen, i stavlja u socijalnu izolaciju. Za razliku od skrivanja bolesti, danas, kada su toliko razvijeni socijalni mediji, postoji jedna sasvim suprotna pojava. Neke poznate ličnosti, kada teško obole, dijele svoju brigu i borbu sa bolešću sa svojim prijsateljima i obožavateljima. Dolazi do identifikacije neke oboljele zvijezde sa hiljadama svojim obožavalaca, pri čemu se taj krug proširi na nove prijatelje. Takav je slučaj sa nedavno preminulom mladom muzičarkom iz Bihaća Azrom Kolaković poznatijom pod nazivom Donna Ares, koja je svoje fanove upoznavala sa svim fazama bolesti. Slično je i sa beogradskom spisateljkom Isidorom Bjelica Spajkić, koja detaljno piše o svojoj bolesti i borbi sa njom. Mnogi su pisci opisivali svoje posljednje mjesece i godine, a nekada su to radili i ljudi koji do tada nikada nisu pisali. U Holandiji je posebno kontraverzna knjiga koju je napisao muž, čija je žena oboljela od raka dojke i poslije i umrla, gdje on detaljno opisuje nekada i vrlo teške momente kroz koje je ona prolazila. Knjiga se zove Komt een vrouw bij de dokter van Kluun (Raymond van de Klundert (1964)) U Amsterdamu je danas preminuo gradonačelnik Amsterdama Eberhard Van der Laan (62). Za njegovu bolest, pak pluća, se znalao još prije godinu dana, kada je to javno objavljeno. Prije dvadesetak dana je pokojni gradonačelnik objavio da mu je saopšteno da su sve mogućnosti liječenja iscrpljene i da su mu doktori saopštili da mu nije ostalo puno od života. To je bio razlog da obustavi aktivnost kao gradonačelnik i da se povuče na kućni boravak, iako nije podnio ostavku na svoj položaj. Prije nekoliko dana ogroman broj stanovnika Amsterdama je ispred njegove kuće organizovao pozdravni miting, gdje su uz dugotrajni aplauz i upaljene baklje uputili, sada se ispostavilo, i posljednje pozdrave omiljenom gradonačelniku.

27.09.2017.

Šta da vam pišem, kad sve znate o nadriljekarima, ali im ipak vjerujete!

Odavno se nisam javljao na ovom blogu. Zavladao kod mene osjećaj da ništa nema neke posebne svrhe. Ranije sam davao medicinske savjete, pa pisao putopise, pa ukazivao na jezičke greške, pa pisao o dobrim ljudima…… Imam utisak da to slabo ko čita, sve preuzeo facebook, tračevi, izmišljotine, propaganda, praznovjerje….. A nisam ni nešto pametniji od drugih, kako mi se možda ponekad znalo učiniti! Da pišem o zdravlju i zdravstvu, to je kao da kamenčićima gađam troglavu aždahu. Zavladala je ljudska glupost, nadriljekarstvo, vjerovanje u sve i svašto. Kao ono naprimjer kad te ujede osa uberi tri bilo koje travke, samo da su različite, pa protrljaj mjesto uboda, vidjećeš kako će odjedanput prestati bol i otok. Da napadam takve koji vjeruju u liječenje lukom i vodom, kakva se alternativa nudi ljudima? Službena medicina u Bosni, korumpirana i neorganizovana, slabo plaćeni doktori koji podvijaju rep pred silnicima i neznalicama. A i da su najbolji, toliko ima bolesti koje imaju dijagnozu, a nemaju terapiju, pa se doktori i apotekari moraju praviti kao da mogu nešta pomoći. Uz to sve farmaceutske firme, kao lešinari nude sumnjive skupe produkte kojima oguliše sirotinju. Ima toga u svim zemljama, a što je zemlja siromašnija to ljude u njoj više gule različiti prevaranti. Postoji moda liječenja , kao što postoji svake godine druga moda. Tako je jedne godine magnezijum sve liječio. I u apoteci ako se žalite da vas bole leđa, noge, dadnu vam magnezijum i B vitamin. Onda je jedno vrijeme ćurakotovo ulje sve liječilo. Sad su u modi doktori koji liječe raznim uljima. Ptrije toga kobajagi stave nešta pod pazuho pa se pokažu na nekom instrumentu svi mogući nalazi. Imao sam priliku usporediti te nalaze sa originalnim labaratorijskim nalazima. Razlika je ko nebo i zemlja. Izgleda da dotični već ima zbirku papira sa otkucanim nalazima, pa ih mijenja ko loz od pazijenta do pacijenta, pa šta ko izvuče. I Evropi je dosta homeopata koji su zvanično priznati sa svojim homeopatskim sredstvima, koja nikad nisu naučno dokazana da imaju neko djelovanje. Tako je dat prijedlog da se zabrani prodaja homeopatskih lijekova. To je već naišlo na otpore, jer ima toliko ljudi koji zahvaljujući placebo efektu, imaju uvjerenje da im je određeno sredstvo, odnosno lijek, pomoglo. Vratio sam se sa godišnjeg putovanja na jug. Iskobeljao iz Sarajeva pretrpanog ljudima i posebno autima. Kad stanem na semaforu na Otoci gledam u ljude koji prelaze ulicu. Katastrofa. Izmučeni, bolesni, invalidi, pretovareni, zabrinuti. O autima da ne govorim. Nigdje toliko najnovih audija i porsche-a….voljeli bi spodobe u njima da im niko na putu ne smeta, da sami voze svoje zvijeri, koje ustvari nemaju kuda voziti, pa se zalijeću bez veze među stare golfove i ostalu sitnu buraniju. Uglavnom veoma ružan osjećaj tjeskobe kad se vozi glavnim, i jedinim bulevarom. Vozne trake su ionako uske, a mnogi vozači pričaju na telefon i vrdaju desno, lijevo, samo čekaš ko ćete podkačiti. Da ne govorim o uskim i valovitim ulicama, ka Velešićima, Koševu, Mejtašu,Vratniku, ma skoro bilo gdje. A ako si pješak, bukvalno nemaš kuda hodati, jer će te nežiji auto pronaći na bilo kojem trotoaru, ili stazi za pješake. Ako ne vozi, onda stoji prepriječen da ne možeš proći. O sirotinji da i ne govorim. O toliko ljudi koji nemaju ni jedne marke pomoći. Rove kontejnere i skupljaju konzerve od piva. Pedeset aluminijskih konzervi treba skupiti da bi se dobila jedna marka! Makneš li iz Sarajeva na selo ili u mali grad, ljudi žive od koza i krompira. Oni isti koji se sjećaju fabrika i plata, a sada o njima mogu samo sanjati. Da pišem o politici? Glupi i neobrazovani ljudi koristili demokraciju pa izabrali isto tako glupe i neobrazovane vođe. Koji ne vide da planeta fizički nestaje, od silnih poplava i požara svake godine nestane toliko zemlje neophodne da ljudi žive. Propagiraju vjeru i spremanje za život na drugom svijetu, a na ovome sve pokradoše sebi i svojima. Nije sjajnoi ni u ovoj Holandiji. Rascjepkano društvo, sve više bogatih i sve više siromašnih. Najčešće su siromašni i bez ikakve perspektive doseljenici iz Afrike, potomci prvih gastarbajtera, čija su se djeca i unuci osilili pa svoje frustracije pokazuju asocijalnim ponašanjem na ulici i javnim prostorima. Ma koliko čovjek pokušavao biti tolerantan, ne može da ne bude iritiran njihovim ponašanjem, izazivanjem, provociranjem i ruganjem slabijih od sebe. Sve više je od strane domaćih i nepodnošenja onih iz Istočne Evrope.Domaći okreću glavu i prave se da ništa ne vide, a tajno gaje mržnju prema strancima i glasaju za one koji tu mržnju smiju javno izraziti. Holandija od izbora u maju, nema novu vladu, niti dogovora o politici. Na sva zvona je objavljeno da ekonomski Holandija odlično stoji, te da će svi iduće godine napredovati u kupovnoj moći, za neki jedan posto. A za ovih nekoliko mjeseci je samo buter poskupio skoro pedeset posto, tako mlijeko i svi mliječni proizvodi , pa onda voće i povrće, i tako dalje. Ljudi se pitaju kako na svojoj koži i u svom novčaniku ne osjete taj silni napredak o kome političari govore. Iako sam se odavno navikao na Holandiju u kojoj homoseksualci imaju veoma važnu ulogu u kulturi (na televiziji vode glavnu riječ), i iako sam prihvatio stav kako je ljubav moguća i kod istog pola, kad se vratim poslije dužeg vremena, pa vidim dva muškarca u srednjim godinama kako se drže za ruke, a drugom rukom vode svaki po jednu pudlicu na uzici, ipak se svaki put začudim i priupitam kako to može, i kakvo je to božije davanje? Brže nego se očekivalo došla hladnja i maglovita jesenja jutra. Izdeverao je Mujo i gore, što bi naši rekli, nedo Bog gore, ni nekog velikog rata, a bogami kakve budale vode ovaj svijet, svašta može biti.

12.07.2017.

Sjecanje na genocid u Srebrenici na holandskoj TV: Prvi put bez gradonacelnika Srebrenice!

Holandska drzavna TV se nije bas prekinula u izvjestavanju o manifestaciji sjecanja na genocid u Srebrenici., i dzenazi zrtvama u Potocarima. U dnevniku u sest i bio je kratki prilog (nekih petnaest sekundi), u glavnom dnevniku u osam tek u dvadesetoj minuti isti kratki prilog, u kome se naglasava da prvi put nije bilo gradonacelnika Srebrenice, Srbina koji ne priznaje genocid. Nesto duzi prilog dala je belgijska TV Een, gdje je takodje naglaska na izostanku srpskog gradonacelnika, kao i njegova izjava da ga Majke Srebrenice nisu pozvale na komemoraciju. Bila je prije nekoliko dana najvljena i prigodna emisija o otvaranju srebrenickog muzeja, a poslije vidim da najavljene emisije nigdje nije bilo (osim ako je moja greska, pa nisam tacno vidio kada je trebala biti).

29.05.2017.

Subotom o riječima: smalije

Moj je rahmetli otac često umjesto da kaže zamalo ili umalo, koristio riječ smalije. “”Smalije ne upadoh u šaht”, umjesto ”Zamalo (umalo) da nisam upao u šaht”. Nisam guglajući našao da se u bosanskom jeziku koristi ova riječ. Vjerovatno se radi o nekom lokalnom višegradskom terminu, provincijalizmu, što bi neko rekao. Interesuje me da li iko ima iskustvo sa upotrebom ove riječi, za koju ne mogu ni da odredim u koju grupu riječi spada.

22.05.2017.

Svijet u neredu i moralnoj bijedi

Kako možemo od jedne BiH tražiti da bude uređena zemlja u kojoj se poštuje pravo svake nacije, građanina i pojedinca, kada najveće zemlje svijeta imaju na čelu ljude ogrizle u korupciji koji vlast održavaju zahvaljujući nepravedno stečenom bogatstvu. Amerika i Rusija ne moraju biti primjer, reći će neko, što se ne ugledamo na skandinavske zemlje, ili jednu Švajcarsku? Te zemlje ipak imaju marginalnu ulogu u svijetu, i po broju stanovnika i po uticaju na svjetsku politiku, pa i na politiku prema BiH. Ni prethodnici u vlasti u BiH nisu bili imuni od svih oblika korupcije. Pa ipak je postojao neki moral i postojale su neke granice. Današnji svijet je bez morala, licemjeran do krajnosti. Kandidati za vlast jedno govore pred izbore, a sasvim drugo govore i rade nakon izbora. Istovremeno ističu značaj religije i zaklinju se u Boga. Religijske vođe se međutim iz lične koristi ne odreču takvih licemjera. Čast današnjem papi koji barem verbalno, istina više uopšteno, osudi licemjernu politiku. U situaciji kada ne postoji moralni autoritet, bilo od strane političara, bilo od strane religijskih vođa, logično je da su nastala društva bez morala, bez jasnih društvenih vrijednosti. Odnosno još gore, postala su društva u kojima se cijene licemjerni političari, kriminalci, lažni naučnici, umjetnici, pisci i filmadzije (čija se umjetnost cijeni onoliko koliko je podobna vladajućima). Do ovakvih zaključaka me dovela proljetna turneja po nekim zemljama Balkana, ali ne moram ni ići dalje od Holandije, imam to i ovdje.

22.05.2017.

Život je kratak: Pokazati i vrijeme neživljenja!

Kada čitamo biografiju neke osobe, onda je prvo što gledamo, godina rođenja i godina smrti, odnosno dužina života. Tako ako je neko živio sto godina, kažemo kako je on dugo živio. Naprimjer neko ko je rođen 1917, pa umro 20017, živio je za prosječnog čovjeka jako dugo, “cijeli jedan vijek”. Međutim možemo njegov život prikazati i drugačije. Ako uzmemo da je istorija života i ljudskog roda počela prije miliona , odnosno stotina hiljada godina, i da je pretpostavka da će život trajati beskonačno, onda ćemo vidjeti da nekoliko godina ili desetljeća ne predstavljaju ništa. Za individuu je međutim svaka godina života, svaki mjesec, svaki dan , pa i sat bitna. Isto je i sa pojmom vremena koje mi doživljavamo sasvim drugačije nego je ono ako se gleda sa rastojanja. Jedan okret zemlje za nas je dan i noć, ali je u svemirskim razmjerama, za nekoga ko gleda zemlju sa velike daljine (prema našim pojmovima daljine) jedan okret zemlje samo jedan tren. Ako uzmemo da historija Homo sapiens-a počinje prije nekih 2 miliona godina, i ako se za sada ne vidi vrijeme njegovog nestanka, odnosno ako uzmemo da je to nekih milion godina unaprijed, onda možemo život pretpostavljenog stogodišnjaka napisati kao :NN, nije živio od prije dva miliona godina do 1917-te, te od 2017 do beskonačnosti. Izračunata dužina života jedinke je mrvica, mrvicine, mrvice, zanemarljivo mali broj, odnosno 0,000033…. raspoloživih godina (100 godina podijeljeno sa 3 miliona godina). Iz ovoga jasno proizilazi da je život jedinke bitan samo kao kratkotrajni prenosnik štafetne palice, i da život na zemlji postoji zahvaljujući sposobnošću razmnožavanja, odnosno genskoj reprodukciji. Prave gazde života su geni, odnosno DNK, a njihovo udruživanje i stvaranje takozvanih individua, odnosno biljnih i životinjskih vrsta služi za prijenos gena. Na taj način ostaju dugo nepromjenjeni i geni i vrste, a pojedinci su samo prolaznici. Kao što je davno rekao čuveni Erazmus:”Mi smo na ovom svijetu posjetioci, a ne njegovi obitavalci”!

03.04.2017.

Placebo efekat: Veliko ispitivanje da li lažni lijek stvarno djeluje

U Leiden-u (Holandija) u toku je veliko ispitivanje o tome koliki je stvarni efekat “lijekova koji ustvari nisu nikakvi lijekovi”. Ispitivanje se vrši kod početnog reumatoidnog artritisa, gdje se dobrovoljcima daju tablete kose se sastoje od neutralnog skrobnog praška. Poznat je pozitivan efekt sugestije (placebo) , isto kao i negativan efekat negativne sugestije (nocebo). U posljednje vrijeme primjećeni su i naučno dokazani efekti stimulacije određenih dijelova mozga nastalom pozitivnom sugestijom. Sugerirati nekome pacijente koji se hvale pozitivnim efektima nekog lijeka ili tretmana, znači često i izazvati privremene pozitivne promjene u stanju organizma, koji ima često skrivene odbrambene potencijale. Ti potencijali postaju aktivni djelovanjem pozitivnih sugestija. Hvaljenjem nekog “lijeka”, prikazivanjem na TV pacijenata koji se hvale kako im je dotični lijek pomogao i otklonio ili smanjio tegobe, dešava se da kod pacijenta koji uzima sasvim bezvrijedne pilule ili koristi neki sasvim neutralan tretman, da se kod njega razvija posebna aktivnost u mozgu koja dovodi do subjektivnog osjećaja smanjenja tegoba. Identifikacija sa prikazanim iskustvom osoba koje su “ozdravile” dovodi do subjektivnog osjećaja poboljšanja. Taj se osjećaj međutim poslije dužeg ili kraćeg perioda gubi i pacijentu je potrebno novo sredstvo, novi podsticaj za aktiviranje samoizlječivih potencijala. Placebo efekt se često ček i potpuno bezdušno koristi od strane nadriljekara , često i za liječenje teških i sasvim neizliječivih bolesti, pa ljudi troše silne novce za sredstva koja su negdje nahvaljena kao čudotvorni lijekovi. Obrnuto od placebo efekta je nocebo efekat, kada imamo pogoršanje bolesti, kada neko u prisustvu bolesnika negativno priča o svojim iskustvima sa istom bolešću ili istim lijekovima koje i doticna osoba koristi. Rezultati ispitivanja u Leidenu će biti poznati za dvije godine.

21.03.2017.

Holandija: Sretna nacija sa milionom stanovnika koji troše antidepresiva

Juče je objavljeno kako je Holandija na petom mjestu u svijetu po indeksu sreće, kontraverznom ispitivanju nivoa sretnosti, koji bi trebao biti nešto slično kao kad se nacije poredaju po veličini muškog polnog organa ili dubini vagine. Istovremeno je prije par dana bila emisija na TV o ogromnoj potrošnji antidepresivnih lijekova u Holandiji. Osamdeset posto tih sredstava propisuju doktori porodične medicine a samo mali procenat ljudi želi da prethodno ode kod psihijatra ili psihologa na tretman. Ljudi žele pilulu i da im brzo djeluje i odnese svakodnevne brige i probleme. Smatra se da oko milion Holanđana guta ove pilule sreće. Odvikavanje od antidepresivnih lijekova je težak posao, kao i odvikavanje od svake ovisnosti. Apstinencijalni simptomi su teško podnošljivi i veliki broj onih koji pokušaju da se riješe ovih sredstava postaju ponovno ovisnici. Na tržištu su se pojavile i tablete koje se prodaju u serijama sa sve manjim procentom aktivne tvari u njima, kako bi došlo do što bezbolnijeg oslobađanja od navike na njih. Međutim ove su serije veoma skupe i većinom nisu odobrene od socijalnog osiguranja. Kako to da jedna tako sretna nacija guta toliko pilula sreće. Paradoks treba zahvaliti kvazinaučnim anketama. Sreća je, poznato je, veoma teška za definiciju i ne korelira uvijek sa životnim standardom, kako bi to činioci anketa često željeli. Na prvim mjestima po ovoj listi su Norveška, Island, Finska i Danska,… zemlje iz kojih svako ko ima dobrih para bježi da živi u Španiju, Italiju (koja je 48-ma) ili Portugal (koji je tik uz BiH na 90 i nekom mjestu)ili negdje drugdje. Ubitačna klima, jednolični poslovi, slabi socijalni kontakti, usamljenost, dosada su često uzrok osjećaja nesretnosti, pa i kada je stomak pun, auto pred kućom, a novac u banci.

21.02.2017.

Psihosomatska medicina: Da li bol istovremeno predstavlja bolest ( i da li nedostatak bola znači nepostojanje bolesti)?!

Bol je refleksni mehanizam koji ima odbrambeno svojstvo. To je signal da je neki dio tijela, odnosno nekog tkiva, poremećen u svojoj funkciji, ili u svom integritetu. Prostim riječima bol ukazuje na oštećenje tkiva ili funkcije nekog organa. U slučaju kad možemo otkriti oštećenje tkiva, obično govorimo o patološkom stanju, koje se može dokazati patološko-anatomskim nalazom. Bilo pregledom živog tkiva (običnim pregledom okom, ili uz pomoć medicinskih aparata koji vizualiziraju sliku), bilo pregledom neživog tkiva (uzetog biopsijom, ili pregledom nakon smrti). Ako dokažemo oštećenje tkiva mož emo govoriti o organskoj, odnosno o “pravoj” bolesti. Međutim bolovi mogu postojati i kod anatomski neoštećenog tkiva, a u slučaju poremećene funkcije organa, najčešće usljed patološkog rukovođenja tim organom od strane mozga. Tada govorimo o funkcionalnoj bolesti, koja i nije “prava” bolest. Osjećaj bola se formira u mozgu, a na bazi informacija koje dolaze aferentnim (ulaznim) živcima sa periferije. Osjećaj bola se iz mozga prenosi eferentnim (odlaznim) živcima do mjesta oštećenog tkiva (kože,sluzokože, unutrašnjih organa). U slučajevima jakog bola na koži i sluzokoži posotji automatski refleks odbrane, čime se tkivo sklanja iz ugroženog područja (vatra, hladnoa, ubod..itd). Smatra se da u kičmenoj moždini postoji posebni nervni put za akutni bol, a posebni za hronični bol. Akutni bol prenose veoma tanka nervna vlakna, koja nemaju mielinsku ovojnicu. Brzina prenošenja nadražaja kod njih iznosi od 5-30 metara u sekundi. Hronični bol se prenosi vlaknima koja imaju sporiji prenos. Centar za bol se nalazi u talamusu u mozgu , mada i neki drugi centri (retikularna supstanca) mogu učestvovati. Osjećaj svjesnog bola se stvara u moždanoj kori. Međutim u organizmu postoje tkiva koja nemaju receptore za bol. Istovremeno je ponekad bol nesrazmjerna oštećenju tkiva, odnosno može postojati kad uopšte ne postoji oštećenje tkiva, paak i kad ne postoji više takvo tkivo ili organ (fantomska bol nakon amputacije). U nekim od tih slučajeva mozak producira bol na bazi informacija iz kore velikog mozga, odnosno “iz naših misli”, pa možemo reći da postoji umišljena bol. Neke opasne bolesti se mogu prilično razviti, a da ne postoje nikakva bolna upozorenja. Tako tumori mozga, tumori jajnika, bolesti plućnog parenhima (tumor, tuberkuloza), neke bolesti bubrega, jetre, slezine, testisa, debelog crijeva, mogu se razvijati bez postojanja osjećaja boli. To je naprimjer i uzrok da se rak jajnika, ili rak mozga, obično otkrije u uznapredovaloj fazi. S druge strane neka funkcionalna oboljenja mogu izazvati veoma bolna stanja, a da se u principu radi o psihosomatskim bolestima poremećenog i prekomjernog aktiviranja mišića nekog organa (distonija). Centar za bol u mozgu može modifikovati podražaje koji dolaze u njega, pa krajnji ishod može biti osjećaj bola koji nije u skladu sa intenzitetom bolesti. Ovdje postoje i individualne razlike, pa kažemo da neke osobe “lako podnose bol”, a druge su veoma osjetljive na bolne podražaje. Osobe koje su puno prepatile mogu više podnositi bol. Neke osobe ne mogu sebi dopustiti bol, naprimjer one koje moraju izvršavati određene radnje. Treniranjem svijesti može se znatno smanjiti ili čak potpuno izgubiti osjećaj boli (kod derviša ili fakira, naprimjer). Leprozni bolesnici nemaju osjećaj boli, pa zato dolazi do oštećenja ekstremiteta (opekotina, povreda). Bolna stanja kod kojih postoje samo funkcionanlni poremećaji su naprimjer iritabilni kolon (koji imitira rak debelog crijeva), nervozno srce (koje imitira organske aritmije srca), funkcionalna bol u stomaku (imitira čir i rak želuca), funkcionalni grč mišića grla (imitira rak grla), disfunkcije mokraćne bešike..itd Ova stanja jako zaokupljaju pacijente i doktore i odnose puno vremena i novca da bi se isključivanjem “pravih” bolesti uspostavila dijagnoza funkcionalne bolesti. Hronična bol može znači nastati kod distonije organa, koja je uzrokovana stresom. S druge strane hronična bol ( koja traje više od šest mjeseci), a kojoj nije pronađen morfološki uzrok, može izazvati stresno stanje. Tako se zatvara krug. U Holandiji se smatra da nekoliko miliona ljudi svakodnevno pati od fizičke boli. Analgetici imaju uticaja kod organske (prave) boli. Međutim problem je što na njih nastaje navikavanje. Kod hronične boli nepoznatog uzroka (neorganske boli) sredstva protiv boli (analgetici) imaju malo učinka.


Stariji postovi

Leteci Holandjanin
<< 10/2017 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2368898

Powered by Blogger.ba