Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

31.01.2007.

Guske umjesto djece na nogometnom igralistu

  U Zaandstatu lokalni fudbalski klub ima probleme sa guskama. Naime guske su se toliko namnožile da su počele redovno posjeċivati zeleni teren. Trener koji uvježbava pionirski tim ukazuje na opasnost guščijeg izmeta. “Ko ċe biti kriv ako se dijete oklizne i ako se povrijedi?”, pita se on.

Međutim društvo za zaštitu životinja savjetuje da se igralište ogradi ogradom i mrežama. Za guske to međutim nije nikakav problem, one to lako  prelijeċu i opet dolaze redovno na trening.

30.01.2007.

Demonstracije desnicara u Holandiji i Njemackoj

 Prošlog vikenda   su u Apeldoornu održane manifestacije nekoliko stotina pripadnika desne nacionalističke partije. U svojim demonstracijama članovi ove partije su pozivali na protjerivanje svih stranaca koji su nezaposleni, koji su ilegalci, ili koji su počinili kriminalne radnje. 

U isto vrijeme i u Njemackoj su odrzane demonstracije neonacista. U Frankfurtu na Odri je nekoliko stotina pripadnika partije demonstriralo ispred zgrade u kojoj se odrzavao kongres vladajuce CDU stranke. Angela Merkel, njemacki kancelar, je izjavila kako ne treba omalovazavati opasnost od neonacistickih strujanja u zemlje.

U  Holandiji, u Apeldoornu, obraċajuci se masi jedan od predvodnika je izjavio da ako se ovako nastavi da uskoro u Holandiji uopšte neċe biti Holanđana. 

U Holandiji živi oko jedan milion ljudi stranog porijekla koji nisu iz Evropske zajednice. Oni imaju mnogo viši natalitet nego autohtono stanovništvo. U posljednje četiri godine, dok je zemljom upravljala konzervativno-liberalna koalicija premijera Balkenendea, donešeno je niz propisa kojima je sužena moguċnost primanja stranaca.Od nekada najliberalnije zemlje, Holandija je postala zemlja u kojoj je veoma teško dobiti azil. Tako je postalo veoma teško dovesti partnera iz zemalja van Evropske unije. Onaj koji to hoċe mora imati prihode za 20 posto veċe od minimuma, te mora imati stalni posao i imati dovoljno stambenog prostora.. A kandidat za ulazak u Holandiju mora u domicilnoj zemlji u holandskoj ambasadi polagati kurs holandskog jezika i poznavanja holandskog života i kulture. 

Antiislamska partija “Partija za slobodu”, se zalaže za dugogodišnji totalni prekid uvoza bračnih partnera. Ova je partija na posljednjim izborima dobila devet poslaničkih mjesta, što znači da je za nju glasalo oko 600000 Holanđana. Njen osnivač Vilders otvoreno napada islam kao zaostalu  i društveno opasnu religiju, koja nema šta tražiti u kršċanskoj i jevrejskoj Holandiji. Isto je tako on protiv prijema Turske u Evropsku uniju.

 

29.01.2007.

Glibavi put-glavna ulica

Glavna ulica u Goudi se zove Kleiweg, sto bi u prevodu znacilo blatnjav, glibav put. Tako mu je ime vec od bogznakad. Nikom ne naumpada da mu daje imena nekih predsjednika i da mu mijenja ime svakih deset-dvadeset godina.

Na slici je pocetak glavne ulice, sa ostavljenim biciklima. Glavnom ulicom ne samo da je zabranjeno autima nego i biciklima. (klikni na sliku da je uvecas).

29.01.2007.

Da znaju sta ih ceka ako rode

  Rano postati majka nije tako rijetka pojava. Posebno je to čest slučaj u Roterdamu. Mlade majke se neočekivani nađu u veoma teškoj situaciji. U cilju spriječavanja da ne dođe do takve situacije u nekim školama su počeli obavezni časovi vježbanja na elektronskim lutkama. Cilj akcije je da se djevojkama ukaže na to šta ih sve čeka ako rode. 

Lutke, u prirodnoj veličini djeteta mogu neočekivano da plaču i da se upiške u pelene. Djevojke ih moraju previjati i hraniti, ako hoċe da ih ušutkaju.Lutke moraju nositi kuċi i spavati s njima. One su programirane da se iznenada usred noċi počnu derati. Baciti ili oštetiti takvu lutku ne isplati se. Nastalu štetu valja namiriti, a lutka košta oko 1000 eura.

29.01.2007.

Gmizavci opasni zbog slabe zime

  Zaposleni u zoološkim vrtovima ukazuju na sve veċu nervozu i razdražljivost kod gmizavaca.

Zbog tople zime, umjesto da šute i spavaju, zmije i guštere hvata nemir i probaju pobjeċi.Ukazuje se na opasnost da pobjegle životinje mogu napadati na ljude. Pa imaju i pravo, ljudi su krivi za globalno otopljavanje.

 

29.01.2007.

Skola za razvode u Roterdamu

 

 U Roterdamu ċe se iduċeg  mjeseca otvoriti kurs za kandidate koji imaju u planu da se razvedu od partnera. Kurs ċe trajati četiri večeri. Skolovanje ċe biti podijeljeno u “poglavlja”, prvi dan ċe biti govora o prestanku ljubavi i relacije, drugi dan o sudbini djece, treċi o podjeli imovine i četvrti o jurističkim aspektima.

 Prigovori od strane advokata specijaliziranih za razvode su  da kurs može ohrabriti one koji još nisu sigurni da ċe se razvesti,, umjesto da pronalazi načine da se spasi brak. Druga primjedba je da je svaki slučaj toliko poseban, da se ne može svoditi pod neka opšta razmatranja i zaključke.

 Organizatori kursa kažu međutim da je škola zamišljena za one koji su veċ poprilično otišli u odluci o razvodu, i da im žele ukazati šta ih sve očekuje u samoj proceduri, i o čemu trebaju voditi računa.

 U Holandiji veliki broj parova žive nevjenčano, i kao takvi dobijaju djecu. Brakovi se zaključuju u sve kasnijem životnom dobu, a imovina partnera kod zaključivanja brakova igra veliku ulogu. Mnogi prije braka potpisuju bračni ugovor,čime se bogatiji partner često osigurava da kod razvoda izgubi veliki dio imovine koji je unio u brak. 

28.01.2007.

Amsterdamski vrapci se povukli u ilegalu

   Jutros je na holandskom radiju 1, u ekološkoj emisiji “Rane ptice”, iznešen interesantan podatak kako se broj vrabaca na užem području  Amsterdama smanjio u zadnjih deset godina sa  40.000 u 1995-oj, na svega 5000 u prošloj godini. Gradski ekolog, Melchers. koji je bio gost emisije, kaže da je skoro nestalo vrabaca u centru grada, a da je u selima i prigradskim naseljima situacija povoljnija.

 Upitan šta misli o uzroku nestanka vrabaca u Amsterdamu, biolog je iznio pretpostavku, da je najvjerovatniji uzrok porast broja kobaca (hol.sperwer, lat.Accipter Nisus), koji su se od početka devedesetih pojavili u gradu. Do tada je kobac bio rijetka ptica iznad amsterdamskog neba. A opet izgleda da su kopci potjerani iz šuma, jer je tamo i previše jastrebova. Ova me riječ jastreb odmah podsjeti na neka društva u poslije-ratnom i tranzicijskom periodu. Ali ne kod ptica.

 Kopci pripadaju rodu jastrebova, manje su ptice grabljivice opsega krila do 40 cm. Problem za vrapce je da imaju malo ubrzanje pri polijetanju, (ono ko kod auta od nula do deset sekundi),  da se skupljaju u kolonijama na otvorenom prostoru, i to uvijek na istim mjestima i tako postaju lak plijen za kopce. Posebno su ugroženi na višim zgradama gdje nisu zaštiċeni vegetacijom.

 Biolog kaže da su preostali vrapci promijenili način života i da se skrivaju, kao neki ilegalci. Uvijek gledaju da imaju krov, odnosno potkrovlje nad glavom, da ih neprijateljska avijacija ne primjeti. U predgrađima i uz farme na selu su kuċe manje, ima dosta zelenila i tu ima više vrabaca.

 Pretpostavka je da ċe opet morati doċi do biološke ravnoteže jer se smanjenjem broja vrabaca (žrtava ) smanjuje i količina hrane za grabljivice te se samim tim smanjuje i broj grabljivica. Takođe se savjetuje onima koji ostavljaju hranu pticama, da naprave zaštitu mjesta na kome ostavljaju hranu, i to u vidu krova, te da tako zaštite vrapce od napada iz vazduha.Naime mnogi su ljudi dojavili da kopci odnose vrapce pred njihovim očima, dok ih domacini hrane.

27.01.2007.

Bez rijeci, molim!

 

Ljudi postaju sve otuđeniji jedni od drugih. Komunikacija se odvija zatvorenih usta.U Holandiji se ukidaju mnoga mjesta gdje su stariji i usamljeniji ljudi mogli s nekim da prozbore koju riječ.

Propadaju mali duċani, mesari, piljari, mali granapi ne postoje više. Osim onih koje drže Turci i Marokanci.  U bankama su ukinuti šaltere onog tipa kakve smo ranije poznavali. Na bankama je izvješeno da ih ne pljačkaju džaba, da oni ovdje ne drže keš. Jedna ili dvije službenice uglavnom stoje, i nako, s noga, vam daju neki savjet, ili pomognu ako niste spretni kod raznih automata. Uplate se vrše ubacivanjem akceptnog naloga u otvor koji je sa spoljne strane banke.Ne da ti ni da uđeš. A i to ċe uskoro ukinuti. Skupo je štampati i slati naloge. Zaposleni ljudi nemaju ni to kad, da odu do banke, nego plaċaju  preko interneta. Poštari postaju višak, sve je manje pošte. I novine više ne treba niko da vam donese, imate sve na internetu. Ako nešto hoċete da uradite u opštini, i to možete preko interneta. 

Nekima su do sada jedina prilika da im se neko obrati bile kasirice u poslugama. Lijepe su, mlade, a naučene su da se svakom lijepo obrate, požele dobro jutro, ili dobar dan, da poslije naplate opet požele lijep ostatak dana ili ugodan vikend, ako nailazi. E sad i njima prijeti istrijebljenje. 

Uđoh juče u jednu poslugu. Preuredili su da je pola kasa uređeno za samoplaċanje. Bijaše gužva na kasama, a na ovim novim svega po jedno. Pročitam uputstvo. Nisam imao puno stvari, te začas skeniram jednu po jednu i onda ih pustim da ponovo prođu kroz skener. Još me pita na ekranu imam li bon od vraċenih flaša, da i njega skenira, pa onda imam li pretplatnu karticu. Onda provučeš bankovnu karticu i platiš. S druge strane prođeš, pokupiš svoje stvari, onako kao na aerodromu kad moraš sve izvaditi iz džepova, pa opet skupiti. E, sad da bi izažao moraš skenirati i onaj bon što si dobio kad si platio, I tek ti se onda otvore vrata. Bujrum napolje. To su ti ko one karikature bez teksta, prije je iznad njih pisalo “Bez riječi!”

26.01.2007.

Drugi dan Rotterdam film festivala

Prikazan srbijanski film "Hamlet"

Sinoc je u Rotterdamu na filmskom festivalu prikazan srbijanski film "Hamlet" . O jedinom BH predstavniku, filmu Faruka Loncarevica "Mama i tata" i terminima prikazivanja pogledaj na burek blogu.

Igrani film "Hamlet" režisera Aleksandra Rajkovića u kome glavne uloge tumače Petar Božović i Igor Đorđević .Snimanje filma "Hamlet" počelo je početkom decembra 2005, a završeno januara 2006. Film je nastao u koprodukciji nezavisne kuće AD Trade Group i B92.

Pored Božovića i Đorđevića u filmu glume i Miodrag Fišeković, Suzana Petrović, Mirjana Šišić, Zoran Kostić, Miroslav Simić, Predrag Novak, Marko Jovanović, Jovan Fetovski, Zdravko Ranković, Dragoljub Topalović i brojni naturščici.

Drama romskog mladića Hamleta je priča nastala adaptacijom najpoznatijeg djela Viljema Šekspira.

Radnja filma, koji je gotovo u potpunosti snimljen na romskom jeziku, odvija se na velikoj gradskoj deponiji, a njeni akteri su Romi, koji žive u divljem naselju kraj grada. Dva suprostavljena romska klana, od koga su jedni pravoslavci, a drugi muslimani, bore se za prevlast u raspodjeli đubreta na deponiji. Vrijeme dešavanja-sadašnje, hladna i suha zima.

Ono što su kod Šekspira dvorci, ovdje su čatrlje sklepane preko noći. Kakve su kuće takvi su i ljudi. Zli, netolerantni, podvaljuju jedni drugima. Neposredno posle smrti brata, Jova pored njegove žene Jelene, preuzima i vođstvo klana koji upravlja trgovinom na deponiji. Duh Hamletovog oca, luta deponijom, traži osvetu. Saznanje da mu je otac ubijen, a da je stric ubica, Hamleta dovodi u centar drame koja će završiti tragedijom u kojoj niko od aktera neće biti pošteđen.

Pored Rajkovićeviog filma "Hamlet" , na festivalu u Roterdamu biće prikazan i film Gorana Paskaljevića "Optimisti". (preneseno sa B92)

26.01.2007.

Denijev problem

Na holandskoj TV se sinoc dva puta pojavio izvjesni Deni. Prvo u Dnevniku za mlade, a onda i u veoma gledanoj emisiji koja ide u zivo Pauw&Witteman.Deni je cetrnaestogodisnjak i ima problem da se osjeca homoseksualcem, ali da je tesko za osobe mladje od sesnaest godina iskazati homoseksualnost.

Deni bi htio da razgovara i izmjeni iskustva sa vrsnjacima koji su homo kao i on. Medjutim vecina klubova homoseksualaca ne prima osobe mladje od sesnaest godina. Deni zivi u nekom selu, i tesko mu je naci kontakte. Isto tako pita se da li bi mogao ucestvovati u gay paradi, u kojoj u Amsterdamu, jednom godisnje, ucestvuje nekoliko hiljada homoseksualaca i lezbijki. U emisiji mu je savjetovano, da u svakom slucaju ne izlaze slike nagog tijela na internetu, jer je to zabranjeno osobama ispod sesnaest godina starosti.

Holandija je inace prva zemlja u svijetu koja je izjednacila hetero i homo brakove, a osim toga je homo brakovima dozvoljeno usvajanje djece. Njenim primjerom krenulo je jos nekoliko zemalja, kao sto su Belgija, Kanada, pa cak i katolicka Spanija.

 

25.01.2007.

Pojava karcinoma grlica materice kod sve mladjeg zivotnog doba

Jedan holandski ginekolog upozorava na sve mladju zivotnu dob zena kod kojih se pojavljuje rak grlica materice. Tako ovaj malignom skupa sa karcinomom dojke predstavlja najcesce maligno oboljenje kod zena u dobi izmedju 15 i 25 godina. Iako uzrok nije poznat pretpostavlja se da uticaj ima rano stupanje u seksualne odnose, sto je onda povezano i sa cescim infekcijama.

Da bi se preventivno djelovalo, ovaj ginekolog predlaze da se i u ovoj zivotnoj dobi uzima povremeno cervikalni bris i testira na eventualne promjene. Taj je pregled u nekim zemljama besplatan, i obavlja se u odredjenim vremenskim razmacima, ali do sada uglavnom za osobe preko cetrdeset godina zivota.

U Holandiji se sve zene iznad pedeset godina svake dvije godine pozivaju na mamografiju (rentgenski pregled dojke) i svakih pet godina na pregled cervikalnog brisa. Ovi pregledi su besplatni i finansiraju se iz drzavnog budzeta.

25.01.2007.

labudovo jezero

Labudovi su selice, zimi dolijecu sa sjevera i sjeveroistoka Evrope. Na ovoj slici je familija od roditelja i sedmoro piladi. Roditelji su potpuno bijeli, a mladi imaju jos uvijek tamnog perja na sebi.


Da bi uvecali slike kliknite na njih. Pogledajte nakon otvaranja (web-schots good times) i ostale slike labudova koje sam snimio krajem novembra.

25.01.2007.

Sad je u modi kradja bakra

U Holandiji haraju kradljivci bakra. Pocelo je sa kradjom bakarnih kablova duz zeljeznickih pruga. A neki dan su ukradene bronzane statue iz vrta jednog muzeja. Odneseno je sedam velikih statua, izmedju ostalih skupa imitacija Rodenovog "Mislioca". Dvojica su sutradan uhapsena, a statuama ni traga, vjerovatno su vec pretopljene.

Istina, poslije dva dana je nadjen "Mislilac". Statua vrijedna oko milion eura je tesko ostecena. Vec su joj pokusali prepilati noge, a i glava je ostecena. I kad se popravi nece vise nikad biti kao sto je bila.

Lopovi kradu bakarne ukrase u vrtovima (vjetrokaze), a jucer su na groblju u Rotterdamu sa velikog broja spomenika pokradene bakrane ploce i ukrasi.

Cijene obojenih metala su u posljednje doba jako porasle. Pored bakra poskupio je i aluminijum, pa je najavljeno poskupljenje piva u konzervama, zbog poskupljenja aluminijske ambalaze.

24.01.2007.

Da li je dosao kraj dnevnoj stampi?

Jucer se u Holandiji pojavila i treca besplatna dnevna novina "Pers". I ona ce se kao i vec dvije postojece dijeliti besplatno na zeljeznickim i metro stanicama, te na benziskim pumpama.

U Holandiji je stalan trend smanjivanja tiraza komercijalne dnevne stampe, posebno usljed velike konkurencije interneta. Ovdje se navodi podatak da u Danskoj 65 posto ljudi cita besplatnu dnevnu stampu besplatno, a u Holandiji je taj broj oko 30 posto. Zato se smatralo da ima prostora za pokretanje jos jednog besplatnog lista.

Inace ove besplatne novine se finansiraju putem oglasa, a prednost oglasavanja u tim novinama je u tome da imaju nekoliko puta veci tiraz nego komercijalne dnevne novine. U Holandiji je pojedinacni primjerak novine prilicno skup, i uglavnom se prihod ubire od pretplatnika, kojima se novine donose svaki dan, na kucna vrata.

23.01.2007.

Opasno zanimanje

 

U Belgiji je jedan učenik tehničke škole teško ranio direktora škole. Nakon što je uhvaċen u dilanju droge po školi, učenik je smjesta izbačen iz škole.

 

Međutim isti dolazi sutradan u školu, ulazi u kabinet direktora i ubada ga nožem u stomak. I još jedanput u leđa. Direktor je u teškom stanju prebačen u bolnicu, a učenik je pokušao pobjeċi, ali je uhvaċen.

 

U izjavi za Tv jedan od nastavnika je rekao da je učenik nedavno došao u školu, da je veċ jednom uhvaċen u krađi i da se priča da je došao iz Srbije.

 

Prije dvije-tri godine i u Holandiji je jedan učenik iz pištolja ubio nastavnika. Iako se radilo o maloljetniku, zbog težine djela mu se sudilo po zakonu za odrasle. I ovaj je učenik bio stranog porijekla, roditelji su mu marokanski imigranti.

 

Netrpeljivosti i zategnuti odnosi među različitim etničkim grupama se eto prelamaju preko leđa profesora, kojima pored i onako teškog posla sa sve arogantnijim đacima sada prijeti i ugroženost života.

23.01.2007.

Profesionalna pomoc ako hocete da ostavite curu ili momka

 

Mnogi imaju problema, ostavili bi curu ili momka, ali ne znaju kako. Nemaju hrabrosti da im to saopšte. Pitaju se kako to da učine.

E, ako su iz Rotterdama sad imaju priliku da angažuju profesionalnog posrednika, objavljeno je to jutros u holandskoj štampi. On ċe im to uraditi umjesto njih. Cijena je 9,95 eura, ni cijelih dvadeset maraka. 

Za očekivati je porast prekida relacija, svi oni koji su do sada oklijevali, uzdahnuċe od olakšanja. Bolje dati malo para, nego gledati kako kod druge strane izazivaju suze ili gnijev.

 

 

 

 

 

 

 

     
22.01.2007.

In memoriam-prof.dr.Nirman Moranjak-Bamburac

Da i ja zabiljezim vijest koja me je jutros potresla kada sam dobio mail od mog prijatelja, a inace Nirminog i Vojinog kuma. Eso mi javlja da je umrla Nirma.

Nirman je bila profesor na Filozofskom fakultetu. Takodje i na Akademiji scenskih umjetnosti. O njenoj izvanrednoj karijeri mozete procitati na danasnjem postu  na blob blogu. Pa da to ne ponavljam.Ja sam je osobno poznavao kao lijepu, veselu mladu zenu. Vojin otac bio direktor Trece Gimnazije, i on je nedavno takodje umro.  Ja sam isao u tu skolu kad je on bio direktor i to je tada bila najjaca gimnazija u Sarajevu. Sa Vojom i njegovim kumom Esom sam ljetos proveo nekoliko dana u Orebicu.  Salili smo se i smijali, hvalio mi se kako su Nirmi sada svi nalazi u redu. Sreo sam se s njim i u septembru, i sve je bilo ok. 

Nirman je imala 53 godine. I ona i njen muz su proveli cijeli rat u Sarajevu. Njega sam sretao nakon sto bi stigao sa kopanja rovova, sav umazan zemljom i nikakav. Al izdrzo je.U Italiji, evo kazu danas, 44 vojnika koja su boravila u Bosni za vrijeme rata, umrla su od Hodzginove bolesti (maligno oboljenje limfnog tkiva), a ima mnogo vise oboljelih. Tu su bolest tamo nazvali  "Balkanski sindrom". Niko ne ispituje za koliko je povecano oboljevanje od malignih oboljenja u Sarajevu i u cijeloj Bosni. Moja mala komsinica sa Mojmila, bila je djevojcica te 92-e, sada je djevojka, je provela dvije godine u podrumu na Mojmilu, i ona je dobila Hodzginov malignom.

 Nakon atomske bombe na Hirosimu mnogo vise ljudi je umrlo godinama poslije eksplozije, od raznih malignih bolesti, nego direktno od same eksplozije. Kolike su sadasnje posljedice groznog rata u Bosni rijetko ko ispituje. Ja samo vidim u smrtovnicama u "Oslobodjenju" da su najcesce godine ljudi koji su umrli izmedju pedeset i sezdeset. A zvanicna statistika prije rata je bila da je prosjecan ljudski vijek u Bosni 69 godina.  

22.01.2007.

Hoce li ovcama i dalje rezati repove?

Veliko pitanje se ovdje poteze. Ministar poljoprivrede je da se prekine sa praksom rezanja repova ovcama, i to od pocetka iduce godine. Naime oko trecini svih ovaca potkracuju repove, jer se smatra da ih tako stite od razvoja koznih bolesti.

Medjutim izgleda da to nema nikakve veze, rezo il ne rezo, ista je sansa da dobiju koznu bolest. Zato ministar hoce da prekine mucenje ovaca ako nema nikakve svrhe.

Eh, nece ici bas sasvim glatko, jer Eerste kamer, Gornji dom Parlamenta, nece to lahko usvojiti, dok ne budu sasvim sigurni da rezanje repova nicemu ne sluzi.

22.01.2007.

Umro Abbe Pierre

L’abbé Pierre (portrait dessiné).

Danas je objavljeno da je u Parizu u 94 godini zivota umro Abbe Peierre, svestenik i humanista, osnivac fondacije Emmaus, Pravo mu je ime Henri Groues.Od svoje 17-te godine postao je Franjevac, 1938 se zaredio. U ratu je spasavo Jevreje prebacujuci ih iz okupirane Francuske u Svicarsku.

Nakon rata se angazovao u politickom zivotu, najvise na rjesavanju pitanja beskucnika. 1949 je osnovao asocijaciju Emmaus. Cilj je bio pomoc beskucnicima, na taj nacin sto su dobrovoljci te organizacije sakuplajli stare stvari  i prodavali ih,a od sakupljenog novca finansirali izgradnju kuca za beskucnike. Emmaus je otvorio prodavnice stare robe u stotinama zemalja i hiljadama gradova.

U Goudi, gdje ja zivim, ima Emmaus skladiste, prodavnica starih stvari. Ljudi donose stvari koje im vise ne trebaju, a nekoliko starijih zena ih prodaju i sakupljaju novac. Krajem godina objave koliko je skupljeno i sta su od tog novca uradile. Novcem se finansira naprimjer izgradnja jeftinih kuca za stanovnike siromasnih africkih zemalja.

U jednoj anketi u Francuskoj za izbor najpopularnijeg Francuza, Abbe Pierre je izabran na trece mjesto, poslije slavnog Charles de Gaulle-a, i Louis Pasteur-a.  

21.01.2007.

"Gori vatra" na holandskoj tv.

Sinoc  kasno je na drugom programu holandske TV prikazan film, BH rezisera Pjera Zalice, "Gori vatra". I ovdje je film naslovljen po engleskom naslovu "Fuse"'. Reziser Zalica je svoj film ovako ocijenio (preneseno iz Filmskog vodica):

U ratu sam pravio filmove o ratu. Napravio sam ih desetak; neki su ocjenjeni kao vrlo dobri. U to vrijeme za njih sam dobivao pohvale, nagrade, neke i vrlo važne nagrade; govorilo se o hrabrosti, veličini i važnosti onoga što smo tada radili. A ja sam jedino osjećao mučninu zato što moram praviti filmove o tako strašnoj stvari kao što je rat koji me je okruživao, pritiskao, koji sam disao. Dosta mi je bilo umiranja, krvi, dokazivanja ko je kriv; mislio sam: samo da dođe mir, pa da pravim filmove o miru. Onda je mir došao, napravio sam film i shvatio, nažalost, da mir može biti gori od rata. Na svu sreću, potvrdilo se da ona neobjašnjiva snaga i veličina ljudskog duha, hrabrost da se nasmijemo kada nam je najteže, ne umire tako lako, i da je to ono što nam pomaže da preživimo sve užase mira koji nas je zadesio i sa tragikomičnim optimizmom ipak i dalje vjerujemo u život.

Sinoc smo bili na jednom sijelu, tamo se zateklo i dvoje Holandjana. I oni su gledali film sa interesovanjem, mi ostali smo ga gledali ranije, neki i po nekoliko puta. Mi smo se ipak smijali vise, jer holandski prevod nije mogao tacno prenijeti socnost dijaloga. Na kraju smo usutili jer kraj nije nimalo smijesan.

20.01.2007.

Sve u svoju rupu

I na mom Mojmilu su postavljeni kontejneri za odvojeno odlaganje smetlja, posebno plastika, posebno staklo, posebno papir. Medjutim je problem da se mnogi ne drze toga, i ubacuju u koju rupu stignu. 

U Holandiji je uslo u svijest ljudi da je opsta korist od odvojenog odlaganja smetlja, da se staklo i papir opet prerade, a zeleni otpad iskoristi za pravljenje organskim materijama bogate zemlje za cvijece.

Osim toga kontejneri za staklo i papir su postavljeni pored velikih posluga, tako da kad se ide u kupovinu, usput  u autu ponese i ubaci. Ispred stanova su kontejneri za zeleno smetlje gdje se ubacuju oguljevine i ostaci organske hrane, kao i otpad iz vrtova. Obicno smetlje se trpa u kese i iznosi jednom sedmicno. Kabasto smece se posebno odvlaci. Plasticne boce od kisele vode i gaziranih pica se vracaju u posluge, ubacuju u automate i za njih se dobija novac.

Na slici: kontejner za papir preko puta posluge.

19.01.2007.

Poslije kise sunce

Post nubila Phoebus (poslije oblaka sunce), stara je latinska izreka. tako je i danas ovdje suncano, a jucer je bio kijametski dan, koji je Holandiju kostao 6 zivota i do sada izracunatih 200 miliona eura stete.

Iole stojecim Holandjanima ne trebaju vikendice, i ovdje ih skoro niko nema. To je iz razloga da su gradovi napravljeni tako da imaju siroke zelene zone, prave sume i jezera u njima. Po tome je najpoznatiji Den Hag, koji je grad u sumi i na moru.

Kuce za stanovanje dobijaju jako na cijeni ako su okruzene vodom i zelenilom, pa skoro sve imaju makar male vrtove. Jutros sam usliko ovo naselje vila, u kojima stanuje holandska srednja klasa. Ove su kuce podijeljene na dva potpuno nezavisna stambena prostora. Cijena cijele kuce je oko milion eura (dva miliona maraka), a kupuje se polovina. Kuce se kupuju na hipoteku i otplacuju cijeli zivot, tridesetak godina, a renta bude tolika da iznosi koliko i cijena kuce. U Holandiji medjutim veliki dio te rente drzava svake godine vraca. Sto veca hipoteka, to vise povrata rente.

Pojedine lijeve partije zele da se ukine vracanje hipotekarne rente, jer od toga koristi imaju najbogatiji. Zbog velikog rasta cijena stanova, cemu je uzrok i taj povrat rente, mladim ljudima je postalo nemoguce kupiti i najobicniji stan, koji kosta oko 150-200 000 eura. Siromasniji, uglavnom oni stranog porijekla, zive u zgradama, gdje su stanovi losiji nego nasi na Cengic Vili ili u Hrasnom, odnosno tu su negdje. 

Ove kuce na slikama su od centra Goude udaljene oko kilometar, do kilometar i po. A Gouda  nije bas mala, otprilike ima stanovnika ko Zenica, ali je povrsinski dva puta veca, jer skoro da nema nebodera. Pred kucom se vide dva labuda, oni su uobicajeni stanovnici holandskih gradova.

vile 2.JPG

 

18.01.2007.

Oluja ne prestaje

Danas je Holandija zahvacena jednom od najvecih oluja u zadnjih deset godina. Cijela zemlje ja paralisana, vozovi ne rade, automobili stoje u velikim kolonama. Ima dvoje mrtvih, koji su u autu pritisnuti oborenim stablom, ima povrijedjenih. Mnoge skole su pustile ranije djake kucama.

I u susjednim zemljama je slicna situacija. U Engleskoj je cetvero mrtvih. Belgija i zapadni dijelovi Njemacke su takodje ugrozeni.

Olujni vjetar brzine 130 km/h ne prestaje od ranih jutarnjih sati i po prognozi metereologa tako ce trajati do oko pola noci kada ce konacno oslabiti. Javljeno je stanovnistvu da niko ne izlazi iz kuca bez velike potrebe. Izgleda da se kijametski dan polako priblizava.

18.01.2007.

Vrijeme oluja

Upravo dok ovo pisem Holandija je zahvacena olujom. Predvidjaju se udari vjetra od oko 130 km. na sat. Ovo je vec treca oluja ove (kalendarske) zime, normalno dolazi prosjecno jedna u toku cijele godine.

Ove zime nije ni bilo zime, i temperatura nije nikad pala ispod nule. Povecani broj orkana se povezuje sa globalnim otopljavanjem.

Na gornjoj slici je prikazan miran jucerasnji dan, i ovaj danasnji, siv, mracan i olujan.

 
vrijeme mira.JPG

 

17.01.2007.

Koliko kosta jedan sat rada

Danas se je holandski ministar zdravstva dogovorio sa medicinskim specijalistima o cijeni njihovog rada.

Tako ce cijena jednog sata iznosi 132,50 eura (bruto). Ovo se odnosi na takozvane slobodne lansere, koji nemaju stalno mjesto zaposlenja, nego nude svoje usluge prema potrebama bolnica.Ovo se ne odnosi na one koji imaju takozvani loon werk, odnosno rade za odredjenu platu, uvijek u istoj bolnici.

Kako se vidi specijalisti su odlicno placeni, tako da ovdje ne postoji pojam korupcije, niko nema potrebe da nosi doktoru poklon u vidu novca ili neceg drugog. Slicno je i sa tzv. kucnim doktorima. Jedini je problem sto su i ovdje, zbog velikog broja starih ljudi (dugotrajnog zivota) preopterecene neke specijalnosti, pa se za osredjene zahvate jako dugo ceka. To se odnosi na hirurgiju srca, ortopedske operacije (kukovi, koljena), te operaciju staracke mrene na ocima.

17.01.2007.

Vrijeme rasprodaja

Vrijeme je rasprodaja. Sve je na rasprodaju, u poslugama deterdzenti i cokolade, u prodavnicama odjeca, a eto i Mc. Donald's je snizio cijene. Valja izvuci jos koju paru iz skoro praznog, skupim decembrom, ispraznjenog dzepa. A na posljednjoj slici se vide zadovoljne musterije. One su slabo slavile, ostavljale pare za ovaj trenutak. Sretna kupovina.

16.01.2007.

Cuvajmo ptice

U Holandiji se obraca duzna paznja zastiti zivotinja, posebno ptica. Uz rijeke i kanale, a i u gradovima zive ptice potpuno zasticene i njihovo ugrozavanje je krivicno djelo. Tako je jucer na zivu ogradu u komsijinom vrtu sletjela caplja. A na grbu Reeuwijka su sova i srna.

roda 1.JPG

 

15.01.2007.

Behar petnaestog januara

Danas je u Goudi izvanredan dan. Evo nekoliko slika. Petnaesti je januar a pojavio se behar. 

15-1 behar br.2.JPG

 

jedrenje u januaru.JPG

 

15.01.2007.

Sve bogatiji penzioneri

Ovih godina pristizu u penziju generacije koje su rodjene u takozvanom "Bebi-bum" periodu, koji je nastao iza Drugog svjetskog rata.

Sadasnji novonastali penzioneri na zapadu su zivjeli u dugom periodu mira koji je karakterisao opsti ekonomski razvoj i materijalni rast. Veliki broj njih ima visoko obrazovanje i radio je na dobro placenim poslovima. Bilo je dovoljno dugo vremena da otplate svoje kuce, izgrade visoke penzije i da steknu podebele stedne uloge.

Zato se mijenja slika penzionera kao starog, oboljelog, siromasnog covjeka. Novac je taj koji ih podmladjuje, koji im omogucava putovanja, zivot u kucama u Spaniji, najkvalitetniju ishranu, i najbolju zdravstvenu zastitu.

Zbog toga se i zivotni vijek sve vise produzava i prosjecno u Holandiji iznosi za muskarce 77 godina, a za zene 82 godine.

14.01.2007.

Stradanje Osmanske dinastije

 

Stradanje Osmanske dinastije

 Večeras je na holandskoj TV prikazana vrlo  interesantna emisija o sudbini posljednjeg sultana, kalifa, prinčeva i princeza Osmanske dinastije. Nakon revolucije u Turskoj oni su dobili nalog da u roku 24 sata napuste zemlju. Oduzet im je turski nacionalitet, i deportovani su van zemlje. To se desilo 1924. godine.

 Veċina je ponijela malo dragocjenosti i novca, nadajuċi se da ċe se brzo vratiti u Tursku. Najveċi broj ih je otišao u Francusku, u Pariz i Nicu, a neki u Italiju. Jedan broj je otišao u Egipat i Liban, a neki su završili u Americi.

Bilo gdje da su se našli strahovito su patili. Veċina nije nikad napuštala dvorce na Dolma Bahče, a kamoli Tursku, nisu naučili da zarađuju za život niti da štede. Veliki broj princeza i prinčeva je završio u krajnjoj neimaštini, a mnogi su počinili samoubistvo.

 Tek 1952. je dozvoljeno ženskim članovima obitelji da se vrate u Tursku, a muškim tek 1973., pedeset godina nakon protjerivanja. Nisu im nikada vraċeni posjedi, pa svoje nekadašnje dvorce na obali Bosfora posjeċuju kao i svi ostali turisti.

14.01.2007.

Natpis na staroj farmi

 

Natpis na staroj farmi koja nosi ime Novi grgeč (De Niuwe Baars)

  Između Goude i Reuwijk-dorpa, u opštini Waddinxveen, na Bloemandalse weg , stoji na broju 43 stari boerderij (farma). Ime farme je  De Niuwe baars (Novi grgeč).Sastoji se od nekoliko zgrada, neke su za stanovanje, a druge su štale.  I danas set u proizvodi visokoekološko mlijeko. Najstarija kuċa je sagrađena 1870. Prilično je dugačka , a prekrivena je šindrom, na koju je vjetar donio pijesak, te sada po krovu raste trava. Iznad ulaza u kuċu otkrio sam natpis na drvenom panou, sa slikom ribe na vrhu i nazivom burdereja. Natpis je napisan na vec starom holandskom, neke se rijeci danas drugacije pisu. U mom  slobodnom prevodu natpis glasi :

 

Novi grgeč (1870)

 

Ne reci nikom namjere svoje

Ni nikom misli svoje

Danas ti je prijatelj vrli

Sutra ċe uvredi da ti spremi.

Šuti. I podnosi.

Tako neċe niko znati podvalu da ti spremi.

Bogu se sviđa

Da izazoveš ljubomoru, a ne žaljenje

Jer onih koji me mrze imam i previše

I onih ljubomornih ništa manje

Od Boga što mi je dio dat

To je po mojoj volji.

 Jutros sam napravio sliku stambene kuċe na farmi, te natpisa iznad ulaza. Mislim da je natpis aktuelan i danas. Davne 1870-te, a možda i ranije, neko se nekome dobro zamjerio, pa je onaj što je izvukao deblji kraj napisao da sve prolaznike ispred svoje kuċe upozori da se i njima slično ne desi.

 


 

natpis nad ulazom u kucu

 

stara farma sa travom na krovu
13.01.2007.

Ovdje ne daju muzevima djecu

Veliki problem za razvedene muzeve u sjevernim zemljama je da cesto ne mogu ni vidjeti svoju djecu, niti im posvetiti ocinsko vrijeme. Naime kod razvoda djeca po pravilu pripadaju majci.

Ovo pisem iz razloga da sam danas saznao da se prijatelj mog sestrica ubio u Norveskoj. Bio je ozenjen Norvezankom, ona otisla i uzela djecu sa sobom. Lijecio se od depresije, bio malo bolje, a onda opet lose, i na kraju se ubio.

U Holandiji su nedavno, pred zgradom gdje se odvijaju razgovori o formiranju nove vlade, protestvovali ocevi kojima ne daju prici djeci. U Kanadi su se ocevi penjali na najvise zgrade i vezali, pa su ih vatrogasci morali spasavati. Sve da skrenu paznju na svoj problem.

U sjevernim zemljama  se cesto pise o podredjenoj ulozi zene u porodici kod muslimanskih brakova. Ovdje je medjutim obratno, vlada pravi matrijarhat i muskarac mora da slusa, inace je zakon na zeninoj strani.

12.01.2007.

Moje vidjenje piramide u Visokom

 

 

U posjeti visočkoj piramidi

 Otiċi ċu vozom do Visokog i obiċi piramidu. Sada doduše nije jedna, nego dvije piramide, jedna je piramida Sunca, druga je piramida Mjeseca.

 Željeznička stanica u Sarajevu je velika i čista, ali sablasno pusta. Kupujem kartu, košta malo više od tri marke. Službemica na šalteru mora sve rukom ispisati i otcijepiti kartu iz bloka.

 Voz ima obično dva vagona, a možda ovaj ima i tri. Ulazim u prvi, sjedišta su sva kao i ona kao u vozu kojim sam išao u Tarčin, udobna i tapecirana. Ali ima dosta ošteċenja i rupa na platnu. Osjeċa se vonj duhana koji se uvukao u platno. Prozori su prljavi i jedva se vidi kroz njih. Najviše ima đaka, omladine. Veseli su, pričaju bez kraja, nekoliko momaka i jedna djevojka. Preko puta mene čovjek i žena, malo mlađi od mene, veċ izvadili da nešto jedu. Imali su sportske cipele na nogama, možda su i oni pošli na piramidu.

 Voz pođe na vrijeme. Ispred mene s desna gdje sjedi ona omladina otvoren prozor. Napolju je lijepo toplo. Onaj par prekoputa poče da protestuje da im puše od prozora i da ga zatvore. Jedan mladiċ nevoljno zatvori prozor.

 Omladina zapali cigarete. Otvoriše ponovo prozor. Ona žena do mene poče očajnički da traži da zatvore prozor, da je propuh ubi. U vagon uđe kondukter. Žena mu se poče žaliti na prozor. Kondukter ga sam zatvori, poče se šaliti sa đacima. Oni su sada otvorili veliku Milka čokoladu. Pojeli su pola, a pola dadoše kondukteru. Ovaj se zahvali i reče kako ċe podijeliti sa kolegom.

 U Semizovcu sam gledao rijeku Bosnu i mnogobrojne patke na njoj. Nisu znači patke samo u Holandiji. Ali prije rata ja ih nisam viđao na brzim bosanskim rijekama. Lijep je ovaj kraj pitome Bosne, iako najnaseljeniji,  u njemu ima još dosta slobodne i puste ravnice. Prolazimo kroz Ilijaš, zahrđali ostaci željezare izgledaju kao neki monstrum. Ko ċe ovo očistiti, odvesti ovu željezariju?

 Evo nas kroz Podlugove,” vozovi idu danju, noċu kroz Podlugove”, sjetih se pjesme koju je pjevao Zdravko Čoliċ. Onda prolazimo kroz jedno lijepo mjesto u ravnici, Lješevo, pa prekriženo, piše na tabli pored puta, na izlasku iz mjesta. Evo nas opet ispod podvožnjaka uz Bosnu, onda pored kasarne i pored Franjevačke gimnazije voz ulazi u Visoko. Prolazi pored stare zgrade stanice i staje dalje kod nove jednostavne zgrade. Iskačem iz voza, potcijenio sam visinu platforme pa umalo ne uganuh nogu.

 E sad ima prilično natrag iċi, možda tristo metara do stare zgrade stanice, gdje se nalaze i prve gradske kuċe. Dok napuštam tračnice vidim da voz još stoji u stanici. Evo me u  jednoj pitomoj ulici sa starim kuċama, lagano  se spušta prema autobuskoj stanici. Stanica se nalazi uz samu rijeku Fojnicu, koja je tu ispod mosta podijeljena u dva rukavca koja grle ostrvo obraslo topolama.

 Sad prelazim most, nemam više maraka i morao bih razmijeniti eure. Preko puta mosta je Raffeisen banka. Ulazim, red je od jedno četiri osobe pred šalterom. Ali službenica za šalterom priča na telefon, raspoložena, nasmijana. Neko traži neku drugu službenicu, e sad ova što drži slušalicu treba malo da proċaska dok preda slušalicu onoj što je nazvana. Nisam mogao čekati i izađem iz banke.

 Idem sad prema staroj čaršiji. Nema nigdje putokaza kuda se ide prema piramidi. Samo plakati koji pozivaju na dobrotvorni koncert u nedjelju na stadionu. Biċe poznati pjevači i valjda ċe se dobit od kencerta koristiti za dalja iskopavanja.

 Sa lijeve strane ulice neka nepoznata banka, ulazim, na šalteru nema nikoga. Želim promijeniti 50 eura, ne pitam za tečaj, to je obično svuda isto. Ovdje je međutim marku i po manje. To saznah tek kad je transakcija urađena. Haj dobro.

 Ulazim u stari dio. S lijeve strane se pravi neka mala džamija, sva od drveta, interesantno izgleda. Brdo Visočica dominira cijelom ulicom i cijelim gradom. Instikt me vodi do vrha ulice, to je centar staroga grada, još su tu ostaci starih duċana iz vremena turske čaršije. Taksisti poredani, pa čak i jedan fijaker sa upregnutim konjem. Okreċem lijevo i idem stotinjak metara i pitam neku djevojčicu kud se ide na piramidu. Reče mi da odmah okrenem udesno uzbrdo i da onda gore dalje pitam.

I krenuh uzbrdo u mahalu, stvarno je to strma ulica, duša da ti izađe, kako su ovdje pravili kuċe kod onakve ravnice dole. Popnem se do neke česme koja je stalno otvorena, spomen je to česma nekome, napijem se vode, sad je uspon iza okuke manji i evo me na nekoj zaravni. Tu ima neka kafana, vidi se skoro otvorena, te improvizovane table koje označavaju da se tu može parkirati, ali da se plaċa.  Na parkingu stoji neki stari kombi, vozač mi priđe I pita da li treba da me vozi do nekog platoa. Ja se zahvalih.

Uto mi priđoše četvoro djece, pitaju treba li mi vodič. Najmanje dijete je imalo samo dvije godine,zvao se Jasmin, ispružio je ruku i tražio marku. Bila su još dva dječaka koji su imali oko šest godina i još jedna curica, izgledala je najstarija. Imala je lijepe crne oči i kovrdžavu kosu. Cigančad su i stanuju odmah tu u podnožju brda, pokazaše mi nekoliko malih neuglednih kuċica.

Pitam curicu kako se zove, kaže Džeraldina, pitam koliko ima godina, pokazuje mi punih pet prsta na jednoj ruci i tri na drugoj.

“Osam godina imaš” , kažem ja.

“Odakle ti znaš da ja imam osam godina?”, pita ona i dodaje:

“Imaš jednu marku, gladna sam”.

Vadim marku i dajem joj, a onda jedan od one dvojice, Semir, tako je rekao da se zove, udari u plač. Zališe ga suze. Vidi slučajnosti, Semir se zove i glavni pronalazač piramida. Trebalo je da ode u Ameriku, da tamo sve nauči o piramidama i da se vrati u Visoko i uvjeri Visočake da oni stoljeċima žive ispod piramide, a da pojma nisu imali o tome.

“Ona uvijek dobije, ona ima para, ja nemam ništa!”, govorio je Semir kroz plač.

Onda dam i njemu marku, on se odmače, a za njim ode onaj treċi, molio ga je da popolove. Onda se vrati meni žaleċi se:

“ Čuješ, neċe onaj da polovi!”

Za to vrijeme je Jasmin držao ispruženu ruku i svo vrijeme oblijetao oko mene, te dadoh nešto onih sitnih žutih para i njemu i onom što od druga nije dobio polovinu.

 Išao sam zemljanim putem uzbrdo, bio je neki kiosk s lijeve strane, sklepan od dasaka, u njemu se prodaju suveniri, drvene piramidice, slike sa piramidama, majce sa natpisom. Malo dalje na stubovima do puta izdignuta neka koliba, unutra se nudi jelo i piċe. Vidim da nude i pitu. Bio sam malo gladan, kažem:

“ Gdje vam je ta pita?”, žena odgovori

“Trebaš da naručiš, pa kad siđeš odozgo dobiješ, čeka te pita” , odgovori žena. Zahvalih se i produžih dalje.

 Stigoh do putokaza koji je pokazivao prvac za plato ili na drugu stranu desno do iskopina označenih platformom sa nekim brojem. Krenuh desno, sad sam znači u podnožju piramide Sunca. Penjem se stepenicam uklesanih u glinenu zemlju, a sa strana vijuga puteljak za one koji hoċe sporije da se penju. Poslije tridesetak metara opet od dasaka napravljena kafana i u njoj sklepani stolovi za odmor.

 Stepenice su strme, prilično je vruċe, skidam se samo u majcu. Stepenice zalaze u borovu šumu. Prije nego ċu  i  šumu okrenem se i pogledam, vidim veliku lijepu dolinu sa zelenom Fojničkom rijekom koja izbija iza brda. Poslije sam saznao da je uzvišenje preko rijeke u stvari piramida Mjeseca. Grad Visoko se vidi u svoj svojoj veličini, nekoliko džamija se ističu svojim munarama, u daljini se vidi dolina Bosne sa novim autoputem uz nju. Izgledalo je kao da sam u nekoj zapadnoj zemlji, iznad nekog lijepog čistog i naprednog grada, sa divnim rijekama i dobrim saobraċajnicama.

 U šumi je bilo hladovina. I gle, evo me, iskopine su tu, ograđene žutim trakama. Veliki su to kamene ploče, nepravilnog oblika, ali jednake ravnine. Kao da su napravljene od nekog betona sa krupnim sljunkom umjesto sitnog pijeska. Vidi se da je priroda teško mogla pogoditi da baš ovako napravi, a ako su pravili ljudi, onda je to prilično davno napravljeno.

 Pokraj ploča neki otvor kao peċina. Kraj njega neki drugi, u njemu dvojica kopaju krampom. Zidovi bunara izgrađeni od slojeva sedimentnih stijena. Dno tvrdo.

 Malo dalje opet one ploče, sada manje veličine. Nema se kud dalje. Vraċam se polako, nisam više onoj djeci interesantan, zaustavljaju neke druge ljude. Spuštam se niz onu strmu ulicu. Sad sam zaista gladan. Vidim pekaru na ċošku.

 Pite ne nalikuju pitama, okrugle su to, neke slagane pite, mast se cijedi iz njih. Vidim da imaju i krofne. Pitam:

“Ima li šta u ovim krofnama?”

“Ima, ima”, odgovara djevojka za pultom.

“A šta ima?”, pitam ja.

“Ima čokolade”.

“E ako ne bude, nek znaš da ċu ti vratiti”, rekoh ja.

 Išao sam ka autobuskoj stanici i jeo usput krofnu. Kad sam stigao do sredine krofne mogao se primjetiti samo smeđkasti trag, kao da je neko prstom koji je namazan nečim smeđim, dodirnuo tijesto. Bila je u pravu, nečega je bilo u krofni! Samo je trebao mikroskop i dobar labaratorij da se odgonetne od kakve su to materije tragovi!

 Na autobuskoj stanici sam čekao autobus za Sarajevo. Bilo je tu opet interesantnog svijeta. Neka mlada djevojka, obučena u šarenu bluzu i suknju, u dubokim čizmama zlatne boje. Imala je oko vrata niz perli različitih boja. Oči su joj bile kao u mačke, neobične svijetlo-zelene boje, koja je prelazila u žutu, nešto neprirodno, kao da je nosila obojene kontakt leċe. A kosa joj je bila šarena kao lišċe u jesen koje mijenja boju, pa je istovremeno i žuto i braon i crveno. Sa djevojkom je sjedila na klupi njena majka, obučena kao obična prosta seljanka sa dimijama i šalom na glavi.

 Dođe autobus, dolazio je iz Tešnja. Unutra je bilo sparno, prozori prljavi i zarošeni. Ono malo putnika je u glavnom spavalo. Tek sam sad vidio koja je razlika ovoga autobusa i onoga kojim sam stigao iz Holandije. U daljini sam vidio sam još nekoliko brda u obliku piramida.  Vozili smo se autoputem, put je bio tako dobar, da se činilo kao da nisam u Bosni. Bar do Semizovca, a onda smo upali u gužvu na ulazu u grad. Bila je to ipak Bosna.   

 

 

11.01.2007.

Biti donor ili ne?

U Holandiji ima mnogo manje donora organa nego napr. u Belgiji. Razlika je u zakonu o darivanju organa poslije smrti.

Tako se ovdje u zemlji lala mogu uzeti organi samo od osoba koje tokom zivota potpisu sagasnost da nakon smrti njihovi organi mogu biti koristeni. U Belgiji medjutim se  u principu moze od svakog uzeti organ za presadjivanje, osim u slucaju da je za zivota izricito zabranio koristenje njegovih dijelova tijela.

Sinoc je na holandskoj TV prikazano nekoliko  bolesnika kojima su presadjena pluca, koji su bili prije transplantacije osudjeni na smrt, a sada sasvim normalno zive i rade. Liste cekanja su jako duge, i mnogi umru cekajuci transplantaciju. Pacijenti kojima je transplantacijom vracen zivot apeluju na stanovnistvo da postanu donori i tako spase mnoge zivote.

Sta vi mislite o ovome?  

10.01.2007.

Hoce li se u Holandiji ponoviti Francuska?

Jutros je ovdje objavljena vijest da se nipodastava opasnost od medjusobnih sukoba razlicitih grupa omladine, pri cemu se misli na desno orijentisane grupe autohtonih Holandjana, s jedne strane, i razlicite grupe mladih neholandskog porijekla, pri cemu se misli prije svega na mladice marokanskog i turskog porijekla.

Ovo je izjavio sef interventnog tima koji je formiran nakon ubistva holandskog rezisera Teo Van Gogha.  Tim ima funkciju da sprijeci i preduprijedi slicna dogadjanja. Sef tima je izjavio da nije iskljuceno da se u Holandiji desi isto  sto i u Parizu, prije nesto vise od godinu dana, kada su se mladi arapskog porijekla sukobili sa francuskom policijom, i kada je izgorjelo na stotine automobila. 

Nedavno je ovdje objavljen izvjestaj nekog istrazivanja po kome ne postoji diskriminacija kod zaposljavanja u odnosu na porijeklo solicitanta, i da odlucujucu ulogu igra kvalitet i obrazovanje kandidata. Medjutim u praksi je poznato da je cesto i samo ime kandidata dovoljno da ta osoba ne udje u uzi izbor. Zato se predlaze cak uvodjenje anonimnog konkurisanja cime ce se bar u prvoj fazi konkursa izbjeglo da kandidati koji ne nose holandsko prezime ne budu uopste uzeti u razmatranje.  

09.01.2007.

pojesce nas bube

Met MSN Spaces kun je per e-mail je weblog bijwerken. Publiceer leuke verhalen, foto's en meer! Het is gratis! Het is gratis!

Ova slika je napravljena na prvi dan zime u Holandiji. Danas je temperatura 13 stepeni i puse jak topli vjetar, koji mozemo zvati razvigorcem, i koji u proljece pomaze da drvece razvije lisce i gora ozeleni. Njemacki strucnjaci predvidjaju da ako temperatura tokom zime ne padne ispod minus sedam, da ce to uticati da se sljedece ljeto insekti razviju u ogromnom broju. Zato se ne radujmo toploj zimi, nego se nadajmo debelom mrazu. Inace ce nas pojesti bube i komarci.
08.01.2007.

Kako ovdje mjere struju

Danas sam procitao struju na satu i poslao postom elektrodistribuciji. Mogao sam i internetom. Ili telefonom dojaviti.Ovdje se utrosak struje mjeri jednom u godini i to rade potrosaci,sami. Na osnovu toga se predpostavi potrosnja za iducu godinu i izracuna mjesecna akontacija koja se uplacuje svaki mjesec. Nakon godinu dana se izvrsi obracun, i ako je potroseno manje struje nego je uplaceno, novac se vrati nazad, obratno valja doplatiti.

Prednost ovakvog nacina uplate je da se izvrsi usteda, jer elektrodistribucija ne placa ljude da jednom godisnje citaju utrosak, ili cak jednom mjesecno, kao sto je slucaj u Bosni.

Neko ce reci da postoji mogucnist da manje prijavis nego sto je utroseno. U tom slucaju ces kod preseljenja, kada struju ocitaju ljudi iz elektrodistribucije, platiti svu razliku koju nisi prijavio.

Naravno da mozes u neka doba nestati bez traga, ali ce te tvoj dug uvijek cekati u slucaju da se opet vratis u ovu zemlju, a pitanje je hoce li ti tada uopste dati struju.

Zato uredno procitaj, i na vrijeme prijavi, a trudi se da tokom godine stedis struju, pa da ti u februaru vrate pare da odes lijepo na Bjelasnicu na skijanje. 

08.01.2007.

Evo malo i ovdje sunca

Probeer Windows Live Mail als eerste uit. Windows Live Mail

Evo i ovdje jutros da prosije malo sunce. Vrijeme je tipicno holandsko, mrakaca i kisa, a onda za kratko sunce i plavo nebo. A od zime nema ni traga ni glasa.
07.01.2007.

orhideja

Za sve moje blog prijatelje saljem jednu  lijepu orhideju

07.01.2007.

mojmilo

Zeg meteen wat je denkt met Windows Live Messenger! Windows Live Messenger!

Ovo je satelitski  snimak mog sarajevskog naselja, Mojmila, najljepseg naselja u Sarajevu. O njemu cu drugi put napisati vise. Tu je moja prava kuca i moje prave komsije.
Za vrijeme agresije Mojmilo je bilo na prvoj liniji fronta. Moj stan je izresetan zapaljivim mecima. Srecom pozrtvovane komsije su ugasile pozar. Najvise volim gledati zalazak sunca, ljeti, tamo daleko, iza Vranice, a zimi, ovdje blizu, ispod Igmana. 
06.01.2007.

Evo jos malo slika

Probeer Live.com: je eigen persoonlijke opstartpagina met alleen de dingen die jij belangrijk vindt op één plek. binnen één omgeving.

hotel losos(zalm).JPG

 

kafici u centru.JPG

 

Na prvoj slici je satelitski snimak Goude i okoline. U Blizini Goude je mjesto Reuwijk, tu zive bogati Holandjani, na obalama jezera. Odvojeni su vodom od ostalog svijeta i svaka vila ima pokretni most.
Na drugoj slici je Hotel "Zalm" sto na holandskom znaci losos. To je najstariji hotel u Holandiji, a ime je dobio po lososima koji su dolazili da se mrijeste dok su jos rijeke bile ciste.
Na trecoj slici je trg u centru sa kaficima. Stolovi su jos napolju, pa iako je januar, cim malo ugrije sunce, eto Holandjana da piju kafu.
Na posljednjoj slici je zgrada kockarnice u centru grada. Sretno. 
05.01.2007.

Malo slika iz Goude

Probeer Live.com: je eigen persoonlijke opstartpagina met alleen de dingen die jij belangrijk vindt op één plek. binnen één omgeving.

klizaliste.JPG

 

Evo dvije slike iz Goude. Na prvoj je klizaliste u centru grada, a na drugoj zgrada u kojoj je danas muzej sira. Na skulpturi na fasadi je prikazano vaganje sira, kako je to davno prije radjeno. Inace na holandskom se pise Gouda, a izgovara se Hauda, s tim sto ovo h treba reci kao kad hoces da nepristojno hraknes.
04.01.2007.

Ovdje nikako da svane, a tamo brzo pada mrak

Od petog decembra, pa do desetog januara je dan najkraci u godini. Ovdje u Holandiji, u Rotterdamu naprimjer, je u to doba dan kraci skoro za jedan sat nego u Bosni, s tim da je ujutro kraci za jedno sat i po. a popodne traje za oko pola sata duze. Zato ovdje nikako da svane,  a u Sarajevu brzo padne mrak.

Opste je pravilo da sto je mjesto sjevernije na geografskoj sirini, da obdanica traje krace. Uticaj ima i vremenska zona, odnosno geografska duzina. Iako se Sarajevo i Rotterdam nalaze u istoj vremenskoj zoni, i imaju srednjeevropsko vrijeme, ipak je razlika u izlasku i zalasku sunca skoro jedan sat. Naime Rotterdam se nalazi na krajnjem zapadu ove zone, i susjedna Engleska ima vrijeme jedan sat kasnije, a Sarajevo je skoro na krajnjem istoku zone, jer Grcka i Bugarska imaju jedan sat ranije. Tu sunce izlazi jedan sat ranije.

Ljeti je obdanica u Rotterdamu duza nego u Sarajevu, pogotovu se kasno smracuje. Razlika je i u brzini nastajnja mraka. Sto se ide istocnije, prelazak dana u noc je brzi, dok je na zapadu taj prelazak postepen.

Bilo kako bilo, ljudi ovdje dobrih nekoliko mjeseci idu po mrakaci na posao, a jedno dva mjeseca se po mrakaci i vracaju. Petog decembra ovdje je Sveti Nikola, Sinter Klas. Od tog datuma pa do iza Nove Godine traju neke feste, sve se osvijetli, dijele se darovi, uzima se slobodno od posla i djeca ne idu u skolu. Sve to da se nekako razbije tuga i depresija mraka i hladnoce.

Zato mi je cudno kada se proslavlja Bozic u sred ljeta u Australiji ili u Brazilu. Kakav li je tamo Deda Mraz?Hriscanstvu je domovina umjerena sjeverna geografska sirina, kao sto je islamu Arabija. Tamo se uvijek vide Mjesec, Sunce i zvijezde, i uvijek se moze odrediti pocetak  i kraj posta. Osim toga su male razlike u duzini dana tokom godine. Kod nas je mnogo teze postiti ljeti, kad obdanica traje vise od 17 sati, a zamislite post ljeti u jednoj Norveskoj, tamo na sjeveru, gdje je saraf na globusu.

Bilo kako bilo, teska je ova mrakaca ovdje. Sve je sivo, i nebo i kuce i drvece i ulice. A o Suncu mozemo samo sanjati. Al sta cemo, sudbina, rekli bi nasi.  

   

03.01.2007.

Evo mene Leteceg Holandjanina

Ima nas ovdje poprilicno u Holandiji.I vecina nas je jos leteca. Ko ptice selice. Nikako se skratiti. Poleti vamo, poleti tamo. Poleti u Olandu, poleti u Bosnu.

Ja bih na ovom mom blogu da pisem malo i o jednoj i o drugoj nam zemlji/ Bar dok se ne stanim, pa budem samo u jednoj. Ili pod zemljom u nekoj od ove dvije.

Toliko za ovo otvaranje.

Na Slibe mozete vidjeti moje slike, Prvi zimski dan i Labudovo jezero.

 

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2391197

Powered by Blogger.ba