Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

28.02.2007.

Najtoplija zima u posljednjih 300 godina

Danas je posljednji dan metereoloske zime ( astronomska  traje jos dvadesetak dana). Saopsteno je da je ovo najtoplija zima u 300 godina od kada se mjere temperature. Isti rekord je vazio i za posljednju jesen. Prosjecna temperatura ove zime je bila za vise od tri stepena veca od visegodisnjeg prosjeka.

Danas je u Goudi vjetrovito, temp. oko 10 stepeni. Procvali su narcisi i kacuni. Evo nekoliko slika sa centralnog gradskog trga (klikni na sliku da dobijes puno uvecanje).

Gradska vjecnica u gotskom stilu, iz sedamnaestog vijeka

Tipicne kuce i ducani na centralnom trgu

28.02.2007.

Crna rupa u holandskom zdravstvu

"Standing Ring-Tailed Lemur, Berenty Reserve, Madagascar" © Ruoso / Minden Doktori moraju biti oprezni ko ovaj lemur, da ne bi odgovarali za svoje greske

Jutros je u holandskim sredstvima informisanja ukazano na izvještaj zdravstvene inspekcije koja je našla na veoma neuredne i nepregledne bolesničke dosijee. Poseban je to problem kad pacijent dolazi u operacionu salu, pa hirurgu ne bude jasno o čemu se zapravo radi. Često se iz tih dosijea ne mogu pročitati važni podaci o stanju bolesnika.

Specijalisti rade sasvim sami, slabo komuniciraju sa kolegama, pa se često u operacionim salama dešavaju nepotrebne greške. Pacijenti nose nepotreban rizik, a sve zbog loše komunikacije meču specijalistima. Tako se moglo desiti da je operisana desna umjesto lijeve noge.

Inspekcija ċe tražiti od bolnica da se uvede jedinstven sistem vođenja dosijea, po jedinstvenim kriterijima, što ċe omoguċiti svakom od kolega jasan pregled u istoriju bolesti, te ċe spriječiti da se dešavaju slične greške kao do sada.

I ja sam neko vrijeme radio kao ocni doktor u privatnim klinikama, i mogu reci da ti dosijei lice na pisanke u koje smo pisali pismene u osnovnoj skoli, i da uvijek mozes izdrcati stranicu i napisati posve novi nalaz, u slucaju da ti zaprijeti odgovornost i tuzba usljed pogresnog tretmana. Rijetki su sudski procesi za naknadu stete, a obicno traju veoma dugo i ne donesu nista.

27.02.2007.

Nema mesta likovanju"

Smatrajuci interesantnim prenosimo ovaj tekst sa stranice studija B92

Vojin Dimitrijević (FoNet)
Vojin Dimitrijević (FoNet)
Vojin Dimitrijević, profesor međunarodnog prava i bivši "ad hok" sudija Međunarodnog suda pravde, izjavio je za B92 da u Srbiji niko ne bi trebalo da likuje, jer presuda sadrži ozbiljne navode o umešanosti Srbije u rat.

"Srbija je osuđena zbog nekažnjavanja i negonjenja zločinaca. Takođe, nije bilo ozbiljnog pokušaja da se spreči genocid u Srebrenici", rekao je on.

Najvažnije je, kaže Dimitrijević, to što pozivi Srbiji da sarađuje sa Tribunalom više nisu apeli međunarodnih institucija, već obaveza po presudi Međunarodnog suda pravde, a Savet bezbednosti UN garant je izvršenja presude tog suda.

"Ako se ne izvrši ta presuda kako treba, onda se može umešati Savet bezbednosti koji je garant izvršenja presude, i ako SB donese odluku da je država kriva, odnosno da je dužna da ozbiljno pristupi izvršenju, onda će Srbija biti u velikom kršenju obaveza prema SB", rekao je Dimitrijević.


27.02.2007.

Reakcije na jučerašnju presudu

U jutrošnjem veoma slušanom dnevniku holandskog radija I gost je bio i profesor međunarodnog prava Theo van Boven. Upitan šta misli o presudi Suda pravde, profesor je istakao da je prije svega zadovoljan da je uopšte došlo do izricanja presude i da je bio u očekivanju da se dugotrajni proces neċe završiti time. Kao značajno naveo je da žrtve procesa neċe biti zadovoljne presudom, ali da je juristička procedura protiv jedne zemlje mnogo teža nego protiv pojedinca.

Veoma je značajno, da se prvi put poslije II svjetskog rata ustanovljuje da je učinjen genocid, te da je Srbija ipak osuđena zbog nečinjena ništa da spriječi genocid, a posebno da nije kaznila kolovođe genocida. On naglašava da ova presuda može dati novu nadu za hapšenje Mladiċa, jer je u posljednje vrijeme holandski ministar spoljnih poslova Bot ostao usamljen u pozivima na akciju.

Takođe je profesor istakao da je u presudu ukomponovano nekoliko odluka Tribunala za bivšu Jugoslaviju, čime je pokazana saradnja i koherentnost u radu i odlukama dvaju sudova u Den Hagu.

26.02.2007.

O odluci Suda Pravde

 

Večeras je u veoma  gledanoj emisiji holandske televizije Netwerk holandski ministar odbrane (za vrijeme pada Srebrenice), komentarisao odluku suda u Hagu. Složio se s time da je razočarenje Bošnjaka  opravdano, i da je jasno da je Srbija u svakom pogledu plaċala i pomagala vojsku bosanskih Srba, ali da eto sud to nije mogao dokazati.Proglašenje genocida u Srebrenici nije nikava novost, to je veċ dokazano na Jugoslavija Tribunalu.

Upitan šta misli o tome, da ako je Srbija proglašena krivim da nije ništa uradila da spriječi genocid, da u istom smislu može i Holandija biti proglašena krivom, bivši ministar je rekao da u tom slučaju treba proglasiti i Kinu i Ameriku i Englesku, sve članice Savjeta bezbjednosti, jer oni su ti koji su imali vlast da nešto urade. Naprotiv oni su spriječili vazdušne napade na srpske poloaje, kao i stvaranje vazdušnog mosta za izvlačenje izbjeglica.

Danas pred veleljepnom zradom Palate Pravde, ovog prohladnog i tužnog dana, najveċu tugu su izazivale upravo majke Srebrenice. Jedine one, gonjene teškom tugom i nepravdom, jedino one su od ranog jutra hrabro stajale na hladnom Haaškom vjetru, noseċi slike svojih najdražih. Kad su čule za nepravednu odluku bile su najprije šokirane, nisu vjerovale, a onda je u njima proključao bijes, da su se čak svađale  i sa veoma tolerantnim i potpuno nevinim holandskim policajcima koji su im branili da provale u prostor Palate..

 Bruka je, da iako je radni dan, da od dvadeset i više hiljada Bosanaca, od kojih je najviše Bošnjaka, da od tolikog broja u Holandiji, dođe pred Palatu nekoliko desetaka, i možda desetak ih bude u samoj Palati.Veliki broj tih novopečenih Holanđana je dobio boravak u ovoj zemlji na osnovu tuđe nesreċe i stradanja, mnogi nisu bili baš u situaciji da napuštaju zemlju, mislim na mnoge Zeničane, Tuzlake,  i druge kojima život nije bio neposredno ugrožen.

 Tuđa ruka svraba ne češe, mi nemamo kulturu solidarnosti, mi smo sebični. Trebao je jedan Nijemac, Tilma Zulch, u ime Organizacije za zaštitu ugroženih naroda, da organizuje dolazak iz Njemačke, da postavi transparente i da prvi saopšti žalosnu odluku suda.

26.02.2007.

Umjesto komentara

Majke Srebrenice jutros ispred Palate Pravde u Hagu

Policijsko auto kao obezbjedjenje ispred Palate pravde

Malobrojni bosanski demonstranti su izazvali pozornost novinara.

Umjesto vlastitog komentara na danasnju presudu, izdvajam komentar  jednog od slusalaca radija B 92

Presuda je jasna i glasna.U njoj je jasno naznačeno sledeće:
1.U Srebrenici je izvršen GENOCID.
2.Srbija nije odgovorna za ovaj genocid,
3.Srbija je odgovorna što nije sprečila genocid u Srebrenici i što nije izručila lica /Mladić i komp./koji su optuženi za genocid u Srebrenici,uz obavezu da to odmah učini.
I ovakva presuda je ogromna bruka za Srbiju.
Usput moramo da se setimo sledećeg:
-u Skupštini NIJE usvojena deklaracija kojom bi se osudio zločin u Srebrenici,koji je sada presudom Međunarodnog suda pravde definitivno okvalifikovan kao GENOCID.
-prenemaganje oko hapšenja Mladića i komp./nije samo on ima ih još petorica/ima svoju cenu koja je sada plaćena.
Da su ove dve stvari blagovremeno učinjene i ishod ovog suđenja bi bio znatno povoljniji po Srbiju.
I da se ne zavaravamo,činjenica da nećemo plaćati odštetu ni najmanje ne umanjuje bruku koju smo kao država doživeli.
Za nas je pitanje: šta smo uradili da do ove bruke ne dođe?Da li smo nekog ko nije sprečio genocid u Srebrenici osudili ili lustrirali?Šta smo radili sa onima koji su genocid u Srebrenici izvršili,za njega optuženi i kriju se u Srbiji?
(Pravnik, 26. februar 2007 13:53)

25.02.2007.

Posadite drvo, vi koji ulazite u avion!

 

Od proljeċa ċe na aerodromu u Eindhovenu (grad gdje je sjedište Philipsa) biti uvedena ekološka taksa za avionske letove. Putnici koji lete do određene destinacije zamoliċe se da plate svoj utrošak ugljen-dioksida koji se ispusti u atmosferu i to na taj način da zasade onoliko stabala koliko ċe biti dovoljno da kompenzira zagađenje uzrokovano letom. Pošto putnici nemaju kad da sade sadnice, oni ċe platiti sadnice, a neko ċe drugi, u Africi, ili bilo gdje za  njih zasaditi drveċe. Tako ċe za let do Londona trebati dati 5 eura, da se zasade dva-tri drveta. Za malo dalje trebaċe više sadnica.

Taksa ċe biti dobrovoljna, a tri četvrine anketiranih putnika se pozitivno izrazilo o ovoj inicijativi za smanjenje efekta staklene bašte I globalnog zagrijavanja. 

24.02.2007.

Sa Bara se niko ne vraċa

Sretoh jutros jedan bračni par porijeklom iz Gruzije koji su ovdje odprilike dugo kao i ja. Čovjek se zove Đorđe, kao i njegova domovina Džordžija. I ona je kao i Bosna raskomadana nakon pada Sovjetskog Saveza, pa su u nju usađene dvije republike, u kojima Rusija ima veliki uticaj i kojima ne vlada centralna vlast u Tbilisiju (ne znam zašto ali ovde spikeri čitaju Tiblisi).

Ovaj put vode velikog psa, to je neki Georgijanski ovčar (svaka zemlja ima svog ovčara). Kažu sa psom im nije dosadno. Cuko ogroman, a ima dječiji karakter, umiljava se meni, pa me sve nogom ċuška kad ga prestanem milovati.

Od kako smo ovdje kad god ih sretnem imamo istu priču, kako je ovdje dosadno i bez veze, kako se treba vratiti i početi neki posao tamo. Međutim vremenom sve je manje žara u tim pričama, sada se u priču ubacuje kao opravdanje korupcija i siromaštvo u domovini, sve manje je planova za povratak.

Jednom sam pročitao negdje kako je neko razgovarao sa emigrantima u Kanadi, još i prije onoga jada što nas zadesi, i kaže kako svi emigranti pričaju kako ċe se vratiti, kako su samo privremeno, a u stvari se skoro niko ne vraċa.

Naumpade mi onaj tekst iz pjesme “Bijelog dugmeta”:”Kečo Hakija presudila mu čakija……ali sa Bara se niko ne vraċa!” 

23.02.2007.

Novi ministar ċe dozvoliti nošenje burke

 Nastaje li mirni period u medjureligijskim odnosima?

U sinošnjoj TV emisiji novi ministar za stanovanje, kvartove i integraciju Ella Vogelaar je izjavila da nema ništa protiv nošenja burki  (zarova koji prekrivaju cijelo lice i tijelo) na ulici. Međutim tamo gdje je potrebno da postoji kontakt licem u lice, u ustanovama i u obrazovnim ustanovama nošenje burke predstavlja prepreku normalnom komuniciranju među ljudima.

Prijašnja ministrica Rita Verdonk je bila eksplicitno za zabranu nošenja burke, što je izazvalo proteste kod dijela muslimanskog stanovništva Holandije. Svoju namjeru “gvozdena Rita” nije uspjela pretočiti u zakon.

Inače je juče formirana nova holandska vlada na čelu sa premijerom Balkenendeom, kojemu je ovo četvrti sastav vlade pod njegovim rukovodstvom. U vladi sjedi osam ministara iz njegove CDA (Krišċansko demokratske partije), te šest ministara iz PvDa (Radničke partije) i dva ministra iz Krišċanske Unije. Poslije dužeg vremen u vladi nema VVD, liberalne stranke, koja je davala ton prošloj vladi, a njena članica ministrica Verdonk svojim postupcima prema politici azila i stranaca izazvala otpor i neslaganje veċine stanovnika neholandskog porijekla.

Nova vlada je obeċala promjenu u vanjskoj politici (Holandija je podržala USA u ratu u Iraku), promjenu politike integracije stranaca i posebno poboljšanje uslova života u kvartovima velikih gradova gdje je visoka koncentracija stanovnika stranog porijekla. Otuda je formirano i novo ministarstvo za stanovanje, kvartove i integraciju.

  Ministrica Vogelaar protiv zabrane nosenja burke 

 

22.02.2007.

Nova insulinska pumpa za dijabetičare

 

Jučer je objavljeno da je i u Antwerpenu (Belgija) počela eksperimentalna primjena nove usavršene insulinske pumpe za dijabetičare. U Holandiji je veċ počela njena primjena.

Novost je da postoji  kontinuirano mjerenje koncentracije insulina u krvi pomoċu uređaja koji je radio vezom spojen sa insulinskom pumpom. Pomoċu radio valova ovaj uređaj šalje instrukcije pumpi o količini šeċera i insulina u krvi, na osnovu čega automatski dolazi do ispuštanja potrebne količine insulina iz pumpe.

Novost je utoliko da je do sada sam pacijet morao višekratno tokom dana mjeriti količinu šeċera u krvi i na osnovu toga ubacivati iz pumpe pod kožu određenu količinu insulina.

Nisu iznešeni podaci koliko ċe nova pumpa koštati, sigurno cijena ovog visoko sofisticiranog uređaja ċe bit novi atak na inače veoma visoke troškove socijalnog osiguranja

21.02.2007.

Sylvia Kristel-čuvena Emmanuelle

Sylvia Kristel
 

U petak ċe i u Holandiji biti prezentirana autobiografija ove slavne holandske glumice,čuvene Emmanuelle. Lani je u septembru prvi put knjiga prezentirana u Parizu pod nazivom Gola (Nude).

Sylvia ima zaista šta predstaviti u svojoj biografiji. Rođena je 28 septembra 1952 u Utrechtu, kao ċerka hotelijera. U jedanaestoj godini je poslana u kloster, gdje je živjela sa časnim sestrama. Nakon razvoda roditelja postaje u sedamnaestoj godini model, pobjeđuje na izborima za Mis TV u Holandiji, a onda i u Evropi.

Svoje najveċi uspjeh postiže sa filmovima o Emanueli, koje režira francuz Just Jaeckin. Početkom sedamdedestih film je izazvao revoluciju u prodoru meke pornografije na veliko platno i jedan je od najgledanijih francuskih filmova ikad napravljenih. Najviše zasluge ima Sylvia sa svojom senzualnošċu, nevinim dječijim licem i lomnim tijelom, koja na najljepšim lokacijama u svijetu izvodi različite seksualne igre. Emanuelu su išli da gledaju milijuni ljudi, koji do tada nikad nisu vidjeli neki meki porniċ.

 Snimljeno je ukupno devet Emanuela. Nakon prekida saradnje sa Jaeckin-om Emanuela odlazi u Los Anđeles, i tamo snima nekoliko filmova. Usput ima nekoliko nesretnih veza i propalih kratkih brakova. Odaje se alkoholu, puši, koristi kokain. Vraċa se u Pariz, pa opet natrag u Ameriku. Ni jedan od njenih sljedeċih filmova nije doživio slavu Emanuele.

Pogrešnim potezima i ulaganjima Sylvia ostaje bez najveċeg dijela svoje zarade od filmova, jedan dio joj odnose partneri nakon propalih veza. Početkom devedesetih Sylvia se vraċa u Amsterdam, živi kod majke, nakon toga seli u Brisel. Godine 2002 se razbolila, dobila je rak grla. Danas živi u Amsterdamu, običan porodični život sa nevjenčanim mužem. Iz jedne od relacijaima sina Artura (rođ.1975).

Sylvia ponekad gostuje na televiziji. Ona je sada jedna od onih žena koja svojim primjerom pokazuje kako se treba hrabro boriti protiv raka. Mada ima 55 godina, sačuvala je ljepotu svoga tako karakterističnog lika.

Pored svoga angazmana na filmu Sylvia je i dobar slikar. Evo jednog njenog djela.

Knipoog Sylvia Kristel:knipoog

20.02.2007.

Rat ispruženom prstu

 Nepristojnosti treba da dodje kraj

Srednji prst zamjenjuje neku stvar, pa umjesto da se pokaže ona stvar potegne se za srednjakom. Kod nas je on pod pravim uglom, a svi ostali prsti ispruženi, u Holandiji je srednjak ispružen, a ostali prsti skupljeni. Tako i “civilizirani” Holanđani i mi “nešto manje civilizirani” častimo jedni druge sa distance, a najčešċe iz auta, kad drugom vozaču želimo reċi šta o njemu mislimo.

E, sad je u Holandiji pokrenuta akcija da se umjesto ispruženog srednjaka ispruži cijela ruka. Tako ċemo umjesto da pokažemo prezir pokazati da smo druželjubivi, da opraštamo greške, da smo prijatelji i da se volimo.

Hajde da se volimo, hajde da se mazimo, samo da se pazimo, znači, umjesto da se mrzimo. Pitanje je međutim da li ċe ovaj dekret imati ikakvog uticaja na promjenu ponašanja. Zaštiċeni staklima i limom svoga auta imamo jedinstvenu priliku da pokažemo pravu narav čovjeka, i da uživamo što smo nekome složili srednjak, makar nam neko odmah uzvratio istom mjerom.

19.02.2007.

Vakcina protiv raka grliċa materice

 Veċ smo ranije pisali (vidi starije postove) kako se sve više snižava dobna granica kod djevojaka i žena oboljelih od raka grliċa materice. Kao uzrok se navode sve raniji seksualni kontakti i zaražavanje mladih žena sa HP virusom, takozvaim papiloma virusom.

Virus korespondira sa ċelijama epitela grliċa materice, te se one mogu transformirati i maligno diferencirati. Smatra se da je oko 60 posto mladih žena pet godina nakon prvog seksualnog kontakta zaraženo HP virusom.

U Holandiji se pocelo sa ogranicenom primjenom vakcine protiv ovoga virusa, koja bi ga učinila neškodljivim, a time preduprijedila i promjene koje on izaziva.

19.02.2007.

Ledom protiv infarkta srca

"Hart Lake in the Heart of the Olympic Mountains" © Don Paulson

Doktori u opštoj bolnici u Beču su uveli novi način borbe protiv infarkta srca. Naime veċ kod  pružanja prve pomoċi pacijentima sa srčanim udarom, ugrozenom se na prsa stavljaju specijalne ploče sa ledom koje obaraju tjelesnu temperaturu za pet do šest stepeni.

Ove se ploče drže cijelo vrijeme tretmana. Ovakvim načinom se smanjuje matabolizam srčanog mišiċa i njegova potreba za kisikom, te u slučaju zastoja srca postoje veċe šanse da se srce opet vrati u funkciju.

Do ovakovog liječenja došlo se na ideju poslije nekoliko slučajeva kod ljudi kojima je usljed hladnoċe prestalo srce da radi u trajanju od po nekoliko sati. Kod ovih pacijenata je nakon priključenja na aparat srce-pluċa i vraċanja na normalnu tjelesnu temperaturu, srce opet proradilo.

Saopštava se da je novom metodom procenat ranog umiranja od srčanog udara smanjen za trideset posto.

 

18.02.2007.

Holandska televizija: Kina-Bosna 1:0

 Grbavica, sarajevsko naselje gdje se odvija tema istoimenog filma

 Danas se napunila godina dana od kako je bosanski film “Grbavica” rediteljke Jasmile Žbaniċ dobio prvu nagradu na berlinskom film-festivalu. Bosanci koji su pratili holandsku televiziju bili su tada ogorčeni, jer javna TV ni u jednoj informativnoj emisiji nije o tome ništa rekla, a kamoli da je dala prikaz primanja nagrade i popratne riječi pobjednice. Doduše je bilo negdje na nekom zabačenom teletekstu. Ako nismo mogli vidjeti na Holandiji mogli smo sve to još istu subotu uveče vidjeti na Euroniuws.

Jučer je “Zlatnog medvjeda” osvojio kineski film “Tuya’s marriage”. U vijestima holandske televizije prikazana je danas i dodjela nagrade i insert iz filma. Možda Holanđani više ne mogu da se susreċu sa surovom sudbinom bošnjačkih žena jer ih podsjeċa na njihovu ulogu u srebreničkoj tragediji.

18.02.2007.

Doktori kriju svoje greške

 

Prije dva dana je objavljeno kako doktori u Holandiji uglavnom sakrivaju svoje greške i ne prijavljuju ih. Pri tome su posebno dosljedni specijalisti, koji prijave jedva svaku desetu grešku. Kuċni doktori prijave svaku sedmu.

Personal koji obavlja njegu bolesnika kao i medicinsko osoblje sa višom školom češċe prijavljuje svoje pogreške. To se objašnjava veċom emocionalnom vezom sa pacijentom, nego onom koja postoji u odnosu doktor-pacijent.

Inače je u Holandiji medicinski dosije u stvari vlasništvo pacijenta i on uvijek može imati uvid u njega. Ali zvanično traženje podataka o pacijentovoj bolesti se sudara sa pravom na poslovnu tajnu, na koju se pozivaju ljekari.

17.02.2007.

Bezvezna zanimanja

Ribarski brodovi snimljeni juce u Scheveningenskoj luci. Ukida li se i ribarsko zanimanje?

 Svako je zanimanje više ili manje bezvezno. Ako izdrži jedan ili dva vijeka, u sljedeċem ċe nestati.  Izuzetak su prostitucija i prijateljstvo. Ne zna se koje je od ova dva “najstariji” zanat. A danas se brzina nestajanja pojedinih zanimanja mjeri sa brzinom nestajanja biljnih i životinjskih vrsta. Nestaju obuċari, šnajderi, šalterski radnici, poštari, skretničari, novinari, radnici u fabrikama automobila, i tako dalje i tako dalje. Još se drži rad u “službama”, kao što su škole, bolnice, starački domovi, saobraċaj. A i tu je sve manja potreba. Nedavno je iznešen podatak da u svijetu nikad manje ljudi nije bilo zaposleno u odnosu na broj stanovnika. 

E sad kad dođe koja socijalistička vlada, ona počne izmišljati radna mjesta i kao zapošljavati ljude. U socijalističkim zemljama je bilo malo nezaposlenih, jer se jedno radno mjesto dijelilo na onoliko koliko je bilo potrebno. Tako se i jedna plata dijelila na nekoliko ljudi. Svi su bili zaposleni, a veċina siromašni. U mojoj bolnici je radilo više od dvjesta ljudi, a polovina od toga nije imala nikakve veze sa liječenjem i bolesnicima. A dvadeset ljudi je radilo u administraciji, oni su sabirali ono šta bi ostali uradili. Zar nije danas smiješno da ste u jednom kinu pored blagajnice imali i garderoberku, onoga što drca karte na ulazu, onu što pokazuje gdje ċete sjesti, onu što prodaje grickalice, čistačicu i kinooperatera,direktora i zamjenika,drugim riječima jednu predstavu koju opslužuje deset zaposlenih.

Kad sam bio u Moskvi, u hotelu “Ukrajina” je pored desetak portira u prizemlju, i na svakom od tridesetak spratova bio postavljen sto i tu je sjedila još po jedna portirka. Svaki sprat je imao i svoj ko mali granap gdje se je moglo kupiti ono što se u Moskvi nije normalno moglo kupiti, kao pivo  ili čokolada. Trudbenici iz unutrašnjosti su jedanput u svom životu dobijali nagradu da provedu nekoliko dana u Moskvi i u ovom hotelu. Po cijelu noċ biše u svojim luksuznim sobama tamanili pivu i lumpovali.

Povod što sve ovo pišem je moja jučerašnja posjeta Hagu. Na tramvajskom terminalu kod Centralne stanice dovoljno je da samo malo zastanete i pogledate u plan grada, oko vas se stvori troje nekih uposlenika Tramvajskog preduzeċa i pitaju vas da vam objasne kud ċete i kako tramvajem.

Neki od prošlih sastava holandske vlade, sa ministrom Melkertom, je izmislio takozvane Melkert poslove. Njih je plaċala država, a bio im je cilj da se ljudi zaposle. Pa su onda postali neki prismotrivači (toezichthouder), surogat policije, koji su imali nake uniforme i u parovima šetali gradom i zapažali ko se kako ponaša, te upozoravali i zapisivali, a nisu mogli kažnjavati. Pa su onda u školama uveli conciërge, nešto ko naši podvornici. Međutim podvornik u mojoj osnovnoj školi je morao da donese drva i ċumura da očisti i naloži peċi, da čisti, zvoni zvonom kroz hodnike, farba i kreči. Ovdje podvornik ima da zapiše kad koje djete ne dođe u školu, da napravi kafu nastavnicima, i da nešto izfotokopira.

Kako  se koja vlada smjeni, tako vodi svoju politiku. Socijalističke vlade izmišljaju poslove, pa ljudi ne sjede po kuċama, a novac se dijeli na više ljudi i manji je podsticaj za rad. Kad dođe liberalna vlada, ona ukida sve što ne donosi profit, ljudi ostaju bez posla, a oni koji ga imaju više zarađuju i mili im se raditi.Uspješna je ona zemlja koja ċe imati veliki broj zaposlenih, koji ċe svi biti dobro plaċeni, i čije ċe radno mjesto biti neophodno.  

 

16.02.2007.

Toorentje

Danas sam proveo nekoliko lijepih sati u Den Hagu. Evo slike Binnenhof-a, upravnog centra Holandije gdje je sjediste Vlade i Parlamenta. Usliko sam ga iz tramvaja.Posebno znacenje ima mali toranj-torentje, gdje se obicno u uskom krugu mimo Vlade i Parlamenta donose najvaznije odluke.

16.02.2007.

Kosovo u komentarima na studiju B 92

  Pitanje Kosova je veoma aktuelno, naročito u srbijanskoj štampi. Prekjučer je u Skupštini Srbije odbačen plan Finca Ahtisarija, kojim Kosovo praktično postaje neovisno. Na web stranici B92 kao i uvijek je bilo veoma zanimljivih komentara od kojih sam izdvojio nekoliko.

  Sta to Srbima toliko smeta u stvaranju jos jedne albanske drzave, kad su koliko do juce i sami pravili raznorazne srpske drzave na teritoriji tudjih zemalja, Hrvatske i Bosne? I sta im odjednom smeta promena granice kad su do juce govorili da su sve granice u Jugoslaviji "avnojske" i "administrativne"? I sta im sad odjednom smeta etnicko ciscenje kad su do juce svi podrzavali Milosevica i Karadzica, a Mladic im je i dalje heroj? Podjednako sam protiv i srpskog i albanskog nacionalizma, i jedina razlika izmedju njih je u tome sto je ovaj drugi bio uspesan, pa je uspeo da konstituise jos jednu albansku drzavu, a srpski nije - izgubio je sve ratove i sve diplomatske bitke do sada. Ali nece biti dobro ni Albancima ni Srbima dok god se ne odreknu nacionalizma i zajedno ne udju u Evropu. A frustraciju, bes i nemoc Srba razumem - tako smo se i mi osecali kad su srpski nacionlaisti, zajedno sa slovenackim i hrvatskim, menjali granice nase zemlje.
(Yugos, 14. februar 2007 11:56)

Alo bre ljudi, Kosovo nije samo teritorija (kolonija) vec su to i ljudi koji tamo zive. A 90% njih nece da zivi u Srbiji zbog dogadjaja koji su se desili u novijoj istoriji. Sta cete da radite sa njima? Da ih pobijete/proterate, a teritoriju zadrzite? Kako bi to bilo da sad, recimo, Turska kaze da je Balkan/Srbija bez Vojvodine u sustini istorijski njihova teritorija (500 godina su je imali pod svojom vlascu), i sta ih briga sto stanovnistvo koje sada zivi na toj teritoriji ne zeli da zivi u okviru drzave Turske? Fino se pozovu na istorijsko pravo i bas ih briga za ljude koji tu zive. Ili Italijani - mogu takodje da se pozovu na Rimsko carstvo i traze pola Evrope kao njihovo. Mislim, kakava je to fora sa teritorijama? Valjda je bitno da LJUDI koji zive na doticniom teritorijama upravljaju svojim zivotima i sami uredjuju drustvo u kome zive. Ne moze se nikome nametati vlast nekoga sa strane. Ljudi sa Kosova moraju da upravljaju drustvom u kome zive, isto kao i ljudi u Beogradu, uzoj Srbiji, Vojvodini...
(Komentar, 14. februar 2007 12:28)

Ljudi, evo gledam ovu nasu Skupstinu. Stvarno tragedija. Prvi, uvek to biva oni ciruskasanti i foliranti Radikali, koji su dosli obuceni u majice sa Seseljevim likom, koji daju plucno krilo, 2 bubrega, levu ruku za Kosovo, onda ova Vlada , ko sa Marsa da je pala, pa Ivica Dacic !! Hey, pa odakle mu obraza uopste da se pojavi. A Borka Vucic, kojoj treba 3 minuta da procita jednu rec .. zaista skaradno .. I ovi da sacuvaju Kosovo .. hahaahh .. Ameriko, stizem. Dosta je gubljenja vremena ovde. Lud sam bio sto sam se i vracao.
(Vracam_se_u_USA, 14. februar 2007 16:30)

 

 

16.02.2007.

Aboutaleb postao državni sekretar

Ahmed Aboutaleb Ahmedu Aboutalebu zamjereno na dvojnom drzavljanstvu

  Veċ smo prije nekoliko dana pisali kao je pretpostavka da ċe Ahmed Aboutaleb biti prvi ministar,musliman, u holandskoj vladi.

Međutim rasporedom funkcija ovaj političar iz Amsterdama, porijeklom Marokanac, član PvDA, radničke partije, je postao državni sekretar za socijalne poslove. To je u rangu zamjenika ministra. Mnoge je iznenadilo da nije postavljen za ministra, presudilo je vjerovatno što se od ministara koje imenuje PvDA želilo napraviti omjer tri žene ministra, tri muškarca, pa u toj raspodjeli nije bilo mjesta za Aboutaleba.

Abutaleb je sa zadovoljstvom prihvatio i ovo mjesto, međutim još dok nije ni imenovan počela su prepucavanja u Parlamentu na njegov račun.

Naime Geert Wilders i njegova partija PVV, koja je prvenstveno protuislamska, i ima devet mjesta u Parlamentu, je zatražio da se Ahmedu ne dozvoli da bude u upravi zemlje, jer ima dvojno državljanstvo, pored holandskog ima i marokansko. Međutim sve ostale partije u Parlamentu ga nisu podržale.

Aboutaleb je novinarima pokazao holandski pasoš koji ima veċ dvadeset godina i rekao da je lojalan građanin ove zemlje i da ċe se u njoj i sahraniti. Po marokanskim zakonima nije dozvoljeno odreċi se marokanskog državljanstva.

Wilders nije bio zadovoljan ovim, nego je rekao da bi Aboutaleb najbolje pokazao svoju lojalnost ako bi iscijepao Kur`an.    

 

14.02.2007.

Manji porez za seks uživo

  Sud u Amsterdamu je odlučio da striptiz i seks uživo treba operozovati po istoj stopi kao i ostala kulturna događanja, znači sa 6%, umjesto dosadašnjih 19%. Time je ova djelatnost izjednačena sa ostalim pozorišnim predstavama.

Djelatnici u ovoj branši smatraju da su konačno zadovoljeni njihovi napori da postanu priznati kao pravi umjetnici. Pored finsnsijke, oni su izvojevali i kulturnu pobjedu.

Jedan od “glumaca-umetnika” ističe težinu njegovog posla, i podvlači kako je teško dobiti i održati erekciju pred tolikim brojem gledalaca.

13.02.2007.

Grguljajte isplažena jezika

  Nisam se baš udubljivao. Pekao sam maloprije palačinke, pa gledam nako u pola, da mi ne izgore palačinci, a vidim govori neki doktor na TV o problemima ljudi koji imaju neugodan zadah iz usta. Usput intervjuišu nekoliko paċenika, koji zbog tog bazda skoro ostaju izolovani iz društva.Bilo je to na udarnoj emisiji prvog programa u šest sati kada cijela Holandija večera (to im je glavno jelo) i usput gleda najvažnije događaje dana.

Uglavnom, koliko sam mogao upratiti glavno je da se svako jutro izgrguljaju usta, i to tako da jezik bude napolju, da tečnost za grguljanje dođe do korijena jezika, odakle glavni bazd izbija. Doktor je to pokazao na sebi kako treba raditi. Osim toga treba očistiti jezik četkicom. Ne znam čime se najbolje grguljati,a čini mi se da je spomenuto kamilicino mlijeko.

Uglavnom moje izvinjenje onima koji imaju slican problem da sve nisam baš najbolje pofato, šta ċu, preči su mi palačinci, ja nemam ovaj problem.

13.02.2007.

Holandjani sve češċe idu redovnom bus linijom za Bosnu

  Prošlog septembra sam pri putovanju busom iz Bosne u Holandiju upoznao jednu Holanđanku koja radi u nekom minisarstvu u Hagu i koja se vraċala Eurolines “Centrotransom” iz Sarajeva. Bila je u posjeti Bosni i Albaniji. Oduševljena je Bosnom i Sarajevom. Ide veċ nekoliko puta busom i zadovoljna je.

Jutros nađoh na nekom forumu pitanje jedne Holanđanke svojim zemljacima, da joj iznesu svoja iskustva pri putovanju busom u Bosnu, jer bi i ona možda išla.

E, sad, javilo ih se mnogo koji iznose svoja iskustva. Uglavnom svi ukazuju da je može svašta snaċi, ali da ako ima strpljenja može ipak izdržati tu dugu vožnju do Sarajeva. Iznosim jedno karakteristično mišljneje jednog Hoalnđanina koji je iskusio sve prevoznike i navodi glavne nedostatke.

Auteur: Hen Breuls (---.gelen1.lb.home.nl)
Datum:   19-06-2006 09:37

Ik reis al een jaartje of tien met diverse internationale lijndiensten van Maastricht naar Sarajevo v.v. De geschetste problemen spelen zich bij elke maatschappij af, Gold Tours, Eurolines, Anjo Tours, Semir Tours enz. Je moet inderdaad een beetje geluk hebben en dit is vooral afhankelijk van de periode waarin je gaat.
Overigens heb ik enkele dagen geleden bericht van Eurolines gekregen dat je niet meer contant in de bus kan betalen....zal mij benieuwen.
Ik vrees dat het commerciële van de ondernemingen heerst boven de service aan de klanten.
Meest voorkomende problemen zijn:
-Het tijdschema loopt royaal uit de hand
-Overboeking
-Smerig toilet
-Personneel is Nederlandse taal niet machtig
-Het niet inspelen op steeds meer andere dan Bosnische passagiers (muziek,video)
-Het niet telefonbisch bereikbaar zijn bij problemen bij vertrek

Ik ga dit jaar weer met de bus en hoop weer op het beste. Het is voor mij toch de meest praktische manier van reizen.
Nog steeds wacht ik op die al jaren beloofde rechtstreekse goedkopere vluchten Dusseldorf/Maastricht/Eindhoven naar Sarajevo.

 Da ne bih sve prevodio prevešċu samo šta navodi kao glavne probleme:

-         Ne drže se reda vožnje

-         Prebukiranost

-         Prljav toilet

-         Personal govori slabo holandski

-         Daju samo bosansku muziku i video

-         Kod problema sa polaskom nisu telefonski dostupni.

  Ipak ċe i ove ( to jest prošle godine) iċi busom u očekivanju veċ godinama direktnih jeftinih letova iz Dusseleldorfa ili nekog holandskog grada za Sarajevo. Eto od aprila imaju jeftini letovi iz Kelna.

Ako  želite pročitati više reakcija na postavljeno pitanje forum potražite nai: bosnie.startpagina/prikbord-Re:Eurolines . Na ovoj stranici bosnie.startpagina. nl (ukucaj u Google) ima jos interesantnog o nasoj zemlji. 

12.02.2007.

Pojeo je leopard

 Ma nije je baš pojeo, ali ju je na smrt izujedao. Bila je prijateljica životinja i mnogo vremena provodila u ZOO u Olmenu (Belgija).

A juče je nađena u kavezu leoparda, sa teškim ranama, još živa, ali je do bolnice umrla. U kavez je ušla nakon zatvaranja ZOO-a.

Okolnosti ovog događaja još nisu poznate. O tome kako se je 37-godisnja žena našla u kavezu, policija još ništa ne objavljuje.

11.02.2007.

Brzo klizanje, holandski sport broj jedan

  Šta je obilježilo vikend u Nizozemskoj. Pa eto, u svom tradicionalno najjačem sportu, brzom klizanju, dobila je Holandija svjetskog prvaka i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. Pošto veċinu Bosanaca taj sport uopšte ne zanima, ne bih se upuštao u detalje. A meni nije mrsko gledati. A Nijemci su se pokazali u biatlonu, njihovi muški postali prvaci svijeta. A i to je nama stran sport, al eto kad se prati, pa i nije tako dosadan.

Od nekih posebnih događaja nema ništa vrijedno pomena. Spominju se akcije holandskih vojnika u Avganistanu. I ovdje se prikazuju demonstracije na Kosovu i govori o dvoje Albanaca poginulih u sukobu s policijom. Ne spominje niko Dodika i njegovu izjavu da ne priznaje odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije. Ma kakva odluka suda bila, Dodik je ne priznaje, jer je tužba BiH nelegalna i Republika srpska neċe  učestvovati u njenom implementiranju.

Vrijeme je vala nako, bilo je i kiše i pomalo sunca, nije hladno za ovaj zimski mjesec. Sretan rad onima koji sutra ustaju rano, ponedjeljkom, najmržim danom u sedmici.

Ove godine nema zaledjenih kanala i klizanja po njima. Hoce li zima nestati kao godisnje doba?

 

http://www.youtube.com/watch?v=tG5gM_1V_r0

10.02.2007.

Koja je ulica u Sarajevu najzagađenija?


 (klikni na sliku da vidis i ljepse slike Sarajeva) 

Imam  školskog kolegu direktora Metereološke stanice na Bjelavama. Pitam ga , jednom, prilikom neke od posljeratnih posjeta Sarajevu, pitam ga, mjeri li iko zagađenost zraka u Sarajevu. Kaže da mjere oni i to u svojoj stanici na Bjelavama. A Federalni metereološki zavod (tako se zvanično zove) je smješten na prevoju, na Bjelavama, jedna strana gleda ka Borijama, druga ka Sedreniku, treċa ka Koševu, a četvrta na Sarajevo. Pûše na sve strane. A ko mjeri u Titovoj? Tamo ne pûše ni od kuda, osim što se puše auta i kuċe, a puše i prolaznici. A ja znam da je udisati zrak od vječne vatre do Higijenskog zavoda opasno po život. Nisam navikao, pa stalno stavljam ruku pred usta. A drugi navikli, kao što se navikne na sve, pa im ne smeta. Ali smeta pluċima. Džaba dokotrima na Podhrastovima sve sprave i svo njihovo znanje, ne mogu oni opslužiti koliko ima pluċnog raka, emfizema i bronhitisa.

 U Holandiji skoro uvijek pûše vjetar. Otuda tolike vjetrenjače. One stare melju žito i pokreċu vodu u kanalima. Ove nove prave struju. Pa ipak po zvaničnim podacima svake godine umre nekoliko stotina ljudi od direktne posljedice zagađenog zraka. A ja to ne primjetim. U Sarajevu su mi ruke stalno prljave, ovdje nisu.

Povod za pisanje ovog posta je jučerašnji izvještaj o zagađenosti ulica u holandskim gradovima. Mjerena je aerozagađenost u ulicama Roterdama, Amsterdama, Haga i Utrehta. Nađeno je 400 ulica sa aerozagađenjem veċim od dozvoljenog. To je za dva puta više nego od posljednjeg mjerenja. Jedan od uzroka je i pooštrenje praga tolerancije.

Najzagađeniji grad je Rotterdam sa 67 zagađenih ulica, od kojih je najgora ona u samom centru, između velikih nebodera (Weena), gdje je gust saobraċaj, a malo provjetravanje.

Ako bi mjerili u zimskom periodu u Sarajevu, po meni bi prolazne ocjene mogle dobiti samo ulice u Faletiċima, ako se Faletiċi (oko 800m.nad morem), mogu smatrati gradom.     

10.02.2007.

I dalje problemi sa nostrifikacijom diploma

Prenosimo iz danasnjeg "Avaza" jos jedan apsurdan slucaj nepririznavanja svjetskih diploma u BiH. Diplome stecene na argo fakultetima u  Travniku, ili one u Banja Luci ( za tri mjeseca menadzer) su punovazne.


Prijedorčanin Anel Ališić (30) ima dvije magistarske titule i diplomu ekonomskog fakulteta koji je završio u američkoj državi Kentaki, na privatnom Univerzitetu Spalding. Međutim, u evidenciji Fonda za zapošljavanje u Prijedori vodi se kao da je završio samo osnovnu školu. To je zbog toga što BiH, zemlja u koju se 2000. godine vratio nakon osmogodišnjeg školovanja po inozemstvu, ne priznaje njegove u svijetu stečene diplome.
- Iste godine kada sam se vratio u Sarajevu sam, u okviru pilot-projekta EU, upisao postdiplomski studij "Ljudska prava i demokratija u jugoistočnoj Evropi". Završio sam ga u Bolonji godinu kasnije, a diplomu su potpisala dva univerziteta, u Bolonji i Sarajevu, i verifikovala EU - priča Anel, koji se ubrzo odlučio i za drugi magistarski rad, ekonomskih nauka, koji je 2002. godine završio u Italiji.
Uz dobro poznavanje dva jezika, engleskog i njemačkog, nije imao problema s pronalaskom posla, mahom u međunarodnim organizacijama čije je sjedište u BiH. No, domaće institucije njegovo znanje nije zanimalo. Dijelom i zbog toga što mu diplome i magistarske titule nisu priznate u zemlji u kojoj je rođen.
Ipak, Anel kaže da nije usamljen, jer u BiH postoji još 150 mladih ljudi koji kao i on nisu u mogućnosti da riješe svoj status.

- Sa svojim magistarskim titulama, koje niko ne priznaje, ne mogu nastaviti školovanje u BiH, jer mogu nostrifikovati samo diplomu američkog fakulteta, i to tako kao da sam ga završio u Banjoj Luci ili Sarajevu, a ne u SAD. To ne želim - kategoričan je Anel, koji se za dugotrajni proces nostrifikacije diplome ne odlučuje dijelom i zbog toga što za takvo nešto, prema njegovim saznanjima, treba i dosta novca.

09.02.2007.

Specijalno za vašu vaginu

 Tako reklamiraju večeras na holandskoj TV neki sapun Laktocid. Riječ vagina (vahina se čita) je u Holandiji sasvim obična riječ. Kao ruka ili noga. Ako nekoga hoċete da pošaljete u neku stvar ne šaljete ga u ruku ili nogu. Zato postoji pogrdna riječ, kao i kod nas. Na holandskom je to kut. Ne znam da li je na našoj Tv počela reklama sapuna za vaginu.

Inače za Holanđane (i Holanđanke) je sasvim normalno da kad vas za trenutak napuste, kažu da odoše even plassen (za trenutak da se popišaju). Mi bi rekli da idemo u WC, a šta ċemo tamo raditi to je naša briga.   

09.02.2007.

Eutanazija i za djecu ispod dvanaest godina?

  Holandija je jedna od rijetkih zemalja gdje je dozvoljena eutanazija  (ubistvo iz milosrđa). Po sadašnjem zakonu ona je dozvoljena osobama iznad dvanaest godina starosti, znači onima koji mogu samostalno odlučiti o svojoj sudbini. Eutanazija se vrši u slučajevima nepodnošljivih tjelesnih patnji, koje postaju neizdrzljive,kada više ne djeluju sredstva za smirenje bolova.  Ako osoba koja pati zatraži eutanaziju o tome odlučuje komisija sastavljena od tri ljekara.

 U jutrošnjoj emisiji na TV “Dobro jutro, Holandijo” gost je bio dječiji ljekar Paul Brand. On je napisao knjigu “Božiji presto” (De stoel van God), o sudbini jedanestogodišnjeg dječaka koji je obolio od teške hronične pluċne bolesti, za koju nema lijeka. Kroz svoju bolest dječak je prije vremena odrastao i na kraju spoznao da je njegov život samo optereċenje, kako za njega, tako i za porodicu. On traži od svog ljekara da mu uradi eutanaziju. Ljekar je stavljen pred veliko iskušenje. Uvjeren je  da je to jedino ispravno rješenje, a to je opet u sukobu sa zakonom. Na kraju se ipak odlučuje. Uradi eutanaziju, a nakon toga biva optužen i osuđen.

 Autor knjige pledira na promjenu zakona, jer po njegovom iskustvu mnoga djeca kroz svoju tešku bolest mnogo brže sazrijevaju i postaju svjesna da je za njih jedino rješenje napustiti ovaj svijet. Povod za pisanje knjige je bio i stav koji se proširio u Americi, da holandski pedijatri, slično nacističkim doktorima, ubijaju djecu nakon rođenja. Radi se o nekoliko slučajeva tek rođenih beba sa teškim nedostacima, koji onesposobljavaju dijete za život, nad kojima je uz dogovor sa roditeljima urađena eutanazija. Doktor Brand kaže da je u ovim slučajevima postupano po zakonu koji važe za odrasle, odnosno roditelji su preuzeli potpunu odgovornost.

 Pošto u novoj holandskoj vladi sjede predstavnici Krišċanske unije, partije koja je protiv abortusa i eutanazije, mala je vjerovatnoċa da ċe uskoro doċi do promjene zakona koji bi omoguċavao da i djeca mlađa od dvanaest godina mogu odlučivati o svojim posljednjim danima.    

08.02.2007.

Bravo Dojčland !!

  Po četrnaesti put zaredom Njemačka je šampion. Ma nije u rukometu, to je postala tek nedavno, nego u izvozu. Najjača svjetska eksport sila. Imaju preko tri puta manje stanovnima nego Amerika i preko petnaest puta manje nego Kina, a ispred su njih. Prošlogodišnji izvoz je bio nevjerovatnih 893,6 milijardi eura, 13,7% više nego godinu dana ranije. Od toga je čista dobit 162 milijarde eura, naime toliki je suficit robne razmjene. Na drugom mjestu po izvozu je USA, a na treċem Kina.

Možda je nesuvislo porediti, izvoz BiH iznosi manje od tri milijarde eura, što je 0,3% njemačkog izvoza. To je oko 300 puta manje, a po broju stanovnika BiH je manja 20 puta, znači da po glavi stanovnika Njemačka izvozi 15 puta više. To se slaže i sa bruto nacionalnim dohotkom koji je otprilike u isto tolikoj srazmjeri. Prevedeno na praktični jezik, ako prosječni Bosanac vozi auto od 3000 eura, prosječni Nijemac vozi od 45000. Sreċom i jedan i drugi jedu isti hljeb i piju isto mlijeko.    

08.02.2007.

Konjsko meso u hamburgerima


Bioinstitut u Wageningenu je ispitivao uzorke gotovih proizvoda od mljevenog mesa, kao što su hamburgeri, frikandele, ċufteta (kuglice), i drugim. U veċini uzoraka je nađeno konjsko meso. Prosječan procenat konjskog mesa je 32 posto.

Ispitivanje je provedeno nakon pritužbi konzumenata na upotrebu konjskog mesa za jelo. Iako je u Holandiji uobičajeno konzumiranje konjskog mesa, posebno u vidu takozvanih “paardworst” (konjskih kobasica), mnogi vide to nastranim, jer se konj smatra kuċnim ljubimcem, a ne kao životinja koja se uzgaja radi jela.

07.02.2007.

I ovdje malo snijega

Jucer i danas je i u Holandiji palo malo snijega, kanali se poceli lediti. To je prvi snijeg ove godine, mada ovdje i inace rijetko pada. Ako hocete malo slika seoske idile, kliknite na ovu sliku i pogledajte i ostale snimke koje sam napravio ovog suncanog dana.

07.02.2007.

Podržimo željeznicu.

"A Westbound BNSF Train, Needles, CA" © Dave Toussaint
 

Podržimo željeznicu. Sarajevo bi se preporodilo i ekonomski i ekološki ako bi se postojeċe pruge modernizovale, i izgradile nove, kao naprimjer priključak Ilidže, Hrasnice i Rakovice na željezničku mrežu. Takođe aktiviranje Hadžiċa, Pazariċa i Tarčina, kao polazišta rekreativnih područja ka Igmanu i Bjelašnici. Pruge bi se uredile za prigradski saobraċaj, sa stanicama na najvažnijim tačkama, kao što su Stup, Nedžariċi, Dolac Malta.Tramvaji su spori, na stotine semafora, nigdje nemaju prednost. Metro je skup. Automobili su napravili haos i grad je kritično zagušen uglavnom od starih, neispravnih, veċinom dizel automobila. Usput bi trebalo zabraniti saobraċaj automobilima od Marijin-Dvora do Baščaršije.

Od Rakovice do centra bi se dolazilo za desetak minuta, tako i od Hrasnice i od Hadžiċa. Time bi se stambene zone prebacile izvan doline Miljacke, koja nema provjetravanja i gdje je danas udisati zrak opasno po zivot. 

06.02.2007.

Koja doktorica

  Sinoċ oko pola šest naiđoh pokraj ordinacije naše kuċne doktorice. Ordinacija je smještena u jednoj neuglednoj  kuċi bez fasade, jednoj od onih holandskih porodičnih jednospratnica porednih u nizu. Prizemni stan je pretvoren u ordinaciju koja se sastoji od male prostorije sa šalterom u kome je asistentica doktora (ne mora biti da ima školu medicinske sestre), zatim od malog hodnika i čekaonice, te sobe za preglede, manje prostorije za ginekološki pregled i male hirurške intervencije, te od WC- a i veoma male kuhinje  za kafu i čaj. Sve je veoma skromno uređeno. U čekaonici ima mali kutak sa igračkama da se djeca zabave dok čekaju, a za odrasle imaju dnevne novine i medicinski časopisi i folderi (prospekti) sa informacijama o najčešċim bolestima, koje se mogu ponijeti i kuċi.

 Imao sam namjeru da u poštansko sanduče ubacim kutijicu lijeka koji moja supruga stalno upotrebljava. Na njemu su svi podaci o korisniku, tako da doktor samo prepiše podatke sa kutijice i napiše novi recept, te ga proslijedi faksom do apoteke i isti dan se iza tri sata može podiċi u apoteci. Tako se izbjegne bespotrebno čekanje kod doktora, a i pritisak pacijenata se smanji. Uostalom ne mora se ni dolaziti do ordinacije. Može se samo nazvati asistent i reċi da je potreban novi recept. Takođe se ne mora iċi ni do apoteke jer apoteka može besplatno isporučiti lijek kuċi.

 Pretpostavio sam da je radno vrijeme završeno, doktorica radio od osam ujutro, znači u četiri bi trebala napuniti osam sati i iċi kuċi. Ipak otvorih vanjska vrata i odjednom se susretoh sa doktoricom. Držao sam kutijicu u ruci, i prozborih kako sam došao da se produži recept. Bila je sasvim jednostavno obučena, bez imalo šminke na sebi. Nasmiješi se, uze kutijicu i reče da se lijek sutra iza tri može podiċi u apoteci.

 Kuċna dokotorica ima privatnu ordinaciju, ali ko je osiguran ne plaċa ništa. To isto važi i za specijaliste, čija je privatna praksa naslonjena na bolnice. Istina osiguranje je mnogo skuplje nego u Bosni. Ali zato nema onih privatnih doktora koji naplaċuju od oka, bez ikakve kontrole tarifa i kvaliteta usluga.A pogotovu preusmjeravanja pacijenata koji dolaze u državnu bolnicu u svoju vlastitu ordinaciju, a odatle dalje u ordinacije svojih prijatelja.Važno je pri tome napraviti vanjski imidž, impresionirati pacijenta umjetničkim slikama i tapeciranim namještajem u čekaonici, te često savim nepotrebnim ekstra modernim aparatima. Time se često maskira lično neznanje doktora. 

05.02.2007.

Prvi ministar-musliman (sin imama) u holandskoj vladi?

Ahmed Aboutaleb 

Nakon 74 dana od izbora izgleda da su konačno završeni pregovori o uspostavljanju nove vlade i o glavnim pravcima njenog djelovanja. Sada je u središtu interesovanja podjela ministarskih resora.

 

 Nova holandska vlada je krišċansko-socijalistička, sastavljena od tri partije. Najjača je CDA, umjerena krišċanska partija, zatim po broju glasova dolazi PvDa, radnička partija, a treċa je Kršċanska Unija, mala prava tradicionalna krišċanska partija, koja dopunjava ove prve dvije da bi sve tri imale prostu veċinu u parlamentu. Ova zadnja partija je između ostalog protiv abortusa, homo brakova i eutanazije, a Holandija je perjanica u svijetu u promoviranju  ovih stvari.

 Još se ne zna kome ċe pripasti koje ministarsko mjesto, ali se kao ozbiljan kandidat za mjesto ministra Socijalnih poslova spominje Ahmed Aboutaleb, član PvDA, i sada na poziciji wethoudera ( bukvalno na hol. čuvar zakona) u Amsterdamu. Gospodin Aboutaleb je rođen 1961 u brdovitom dijelu Maroka, kao sin imama, koji je trbuhom za kruhom 1976 sa majkom i bracom dosao u Holandiju.

 Ukoliko bude izabran za ministra Aboutaleb ċe biti prvi ministar-musliman u holandskoj vladi. I to, kojeg li apsurda, sin imama u pretezno kriscanskoj vladi.Za očekivati je da ċe njegovim izborom i napetosti između autohtonog stanovništva i muslimasnkih doseljenika, koje su jako eskalirale nakon 11 septembra i ubistva Theo van Gogha, da ċe te napetosti i dalje slabiti.

05.02.2007.

Položite cvijeċe na Markale

  Danas se navršava trinaest godina od kako je četnički agresor granatom ispaljenom sa Mrkoviċa na pijaci Markale u Sarajevu ubio 68 nedužnih građana Sarajeva.

 Otvorim online izdanje "Avaza", na uvodnoj strani nema ništa o tome. Ni spomena. “Oslobođenje” u pola deset još drži stranicu od petka, tamo stoje tri dana bajate vijesti.Ni uvodna stranica javnog BH servisa nema ni rijeci. Tamo na drugom mjestu od svih vijesti stoji zvjestaj o izborima za nacelnika opstine Kalesija-Osmaci.

 Žao mi je da nisam u Sarajevu da u podne položim cvijeċe žrtvama dželata sa brda. Jedna od tih žrtava je moj sestriċ. Poginuo je u punoj mladosti, tek se je bio oženio. Od boli za njim umrli su mu u ratu i majka i otac. Na Markalama ce biti moj brat i sestra da polože cvijeċe.

 Sramno  je kako brzo zaboravljamo naše žrtve. Za najtiražnije dnevne novine ja važnije pisati o tome da li studentice u Tuzli smiju iċi na predvanja u mini suknjama, ili ne smiju. Bruka. 

04.02.2007.

Kada ce se prodavati burek i sirnica light

U Sarajevu me iznenadilo da je mlijeko od 1,5 posto masnoċe skuplje od mlijeka sa 3,5 posto masnoċe. Isto kao i činjenica da je kutija cigareta jeftinija od litre naradžinog soka. Ili da je osnovni sok od narandže duplo skuplji u Sarajevu nego u Holandiji.Da napomenem samo da se ovdje za kutiju cigareta može kupiti osam litara soka od narandže. A nemasno mlijeko je za 30 i više posto jeftinije od polumasnog

 U Americi je znatno smanjen broj bolesnika oboljelih od infarkta srca, kao i broj srčanih oboljenja uopšte. Kao uzrok toj pojavi navodi se činjenica da se jede manje jede masna i nezdrava hrana, kao što su hamburegeri naprimjer. Takođe ima uticaja  i smanjen broj pušača, kao razultat kampanje protiv pušenja.

 U Holandiji je propisano je da faširano meso smije imati više od 35 posto masti. Masno mljeveno meso često je i tri puta jeftinije od  nemasnog.Takozvano nemasno, mršavo (magere) faširano meso smije imati do 20 posto masti, a sada je predloženo da se ta granica smanji na 15 posto. Svinjski hamburgeri i pojedine vrste kobasica imaju smiješno malu cijenu.

 Zbog svega toga je povišena tjelesna težina danas najviše izražena kod najsiromašnijih. Debljina, a time i sve bolesti koje idu uz nju, nisu izraz blagostanja, kao što je možebit nekada prije bilo.  Danas je debljina odraz siromaštva.

 Sve ovo pišem sa željom da i u Sarajevu, pored ovih sadašnjih, postoje i buregdžinice i ċevabdžinice u kojima bi se prodavao burek i ċevapi sa manjim sadržajem masti, ili sirnica napravljena od nemasnog  sira. Isto tako  porez na voċne sokove trebao bi da bude šest posto kao što je i ovdje. U BiH je BTW za sve proizvode jednak, i za alkohol i za cigarete i za voċne sokove i iznosi 17 posto.  I na kraju zar vam nije logično da nemasno mlijeko bude jeftinije, pa nije valjda skuplje odmašċivanje mlijeka, nego korist kad se ta mast pretvara u puter.  

02.02.2007.

Kleve (Kleef), izmedju Njemacke i Holandije

Na gornjoj slici je skulptura u fontani u centru Kleva (klikni za uvecanje i za jos slika), na kojoj je skulptura koja simbolizuje sagu o Lohergrinu. Na donjoj slici je karta granicnog okruga sa plavo oznacenom bivsom prugom od Nijmegena do Duisburga, ciji je dio do Kleva 1991. prestao da funkcionise. 

  Prekjučer sam posjetio Kleve. Holanđani ga zovu Kleef. To je najbliži njemački grad Holanđanima, posebno iz područja Arnema, Nijmegena, Utrechta, ali i  i Rotterdama, pa ako hoċete i iz Den Haga i Amsterdama. Naime na ovom dijelu se Njemačka u vidu prsta uvlači u teritoriju Holandije. To je istovremeno i mjesto gdje na granici Holandije Rajna gubi svoje ime, prestaje biti jedinstvena rijeka, nego se dijeli, prvo na dva, a onda tri dijela, koja međusobno komuniciraju, i skupa sa Masom prave deltu. Posljednji njemački grad na Rajni je Emmerich i tu je Rajna najšira, i most preko nje je najduži u Njamačkoj.

 Kleve nisu na Rajni, ali su samo deset kilometara jugozapadno od Emmericha. Jezgra grada je smještena na uzvišenju, brdu, gdje je jošu trinaestom vijeku izgrađen dvorac Schwanenburg. Za njega i za nakadašnje jezero u blizini je vezana saga o Lohengrinu, koja je Wagneru poslužila za libreto poznate opere Lohengrin.Grad je sa zapada i jugozapada okružen malo veċim šumovitim uzvišenjem, najviše visine 87 metara, što je za ovaj potpuno ravan kraj veoma impresivna visina.

Grad je imao bogatu prošlost. Njime su upravljali razni grofovi i razne zemlje.Od jedanaestog vijeka je centar velike grofovije. Najčešċe je bio u rukama Pruske, naime Brandenburga, ali i Holandije i Francuske.Od 1871. je ušao u Njemačko Carstvo.

Oko 1880-te su odmah pokraj grada pronađena izvorišta mineralne vode. Još ranije, u sesnaestom vijeku, su napravljeni  veoma lijepi parkovi i drvoredi lipa koji su poslužili kao uzor za izgradnju sličnih u Berlinu i Parizu. Kleve su postale veoma privlačna banja. Banja je međutim nakon nekoliko desetina godina zatvorena. Nestalo je valjda vode.

Grad je krajem Drugog svjetskog rata katastrofalno razrusen. U blizini, kod holandskog Nijmegena su se u proljece 1944 odvijale odlucujuce bitke za prodor saveznika u Njemacku. Nijmegen je tesko bombardovan, a Kleve su piloti zamjenjivali za Nijmegen, pa su srusili 80 posto kuca. Obnova je trajala prilicno sporo.

Holandski Nijmegen i Keulen kod Kleve povezivala je sve do 1991 željeznica, koja je prolazila kroz Kleve. Ovaj kraj, duž jednog mrtvog rukavca Rajne je veoma živopisan, ima nekoliko pitoreksnih mijesta kao Beek, Groesbeek u Holandiji, te Kranenburg u Njemačkoj. Beek na holandskom znaci potok, a potoka u Holandiji ima jedino ovdje i u Limburgu, na krajnjem jugu. Pruga je ukinuta i zamijenjena je autobusom. E baš tim busom broj 58 sam išao od Nijmegena do Kleva. Putnici uglavnom Nijemci, a i šofer i autobus njemački. Međutim liniju održavaju zajedno i Holanđani i Nijemci, a važe tarife obje države pa tako važi i  holandska stripen karta. Od Nijmegena do Kleva treba poništiti šest stripena, a video sam bogami da Nijemci bez stripen karte plaċaju mnogo više. Autobus nekoliko puta prelazi granicu država, a teško se je snaċu u kojoj si, jedino po natpisima na benziskim pumpama, kojih ovdje ima jako puno.

Kleve imaju dosta trgovina i robnih kuċa, što ne bi priličilo gradu od pedesetak hiljada stanovnika. Međutim u Njemačkoj je ranije bio manji BTW nego u Holandiji, pa su mnogi artikli bili jeftiniji nego u Holandiji. To se posebno odnosi na benzin i alkohol.Odatle i onolike benzinske pumpe na njemačkoj strani Međutim od početka ove godine poveċan je porez u Njemačkoj. Benzin je doduše i od ranije skoro iste cijene, vidim sada da je za samo osam eurocenti jeftiniji. Međutim još uvijek se može kupiti slabijeg francuskog brendija (Napoleon) za pet do osam eura,što je u Holandiji misaona imenica. Prava piċa, dobrog kvaliteta, su i ovdje skupa.

Lijepo je malo promijeniti tamne holandske fasade. Ovdje su kuċe naličnije našima, fasade su vesele u raznim bojama. Osim toga lijepo je iċi uzbrdo-nizbrdo. Na nekoliko raskrsnica su veoma lijepe fontane. U jednoj je skupina skulptura koje prikazuju scenu iz priče o labudu-vitezu Lohengrinu.U Klevama je muzej u zgradi bivše banje, a drugi muzej je sjeċanje na poznatog holandskog slikara Koekkoeka (dupla kukavica) koji je živio u Klevama.

Ko hoċe šetnju po velikoj listopadnoj šumi, bujrum. Ima nekoliko kilometara staza. Vidio sam da su mnoga drveċa izvaljena iz zemlje od posljednje oluje. Ispod šume je park sa figurama od žive ograde, a odmah kraj parka je zoološki vrt.

Kleve su vozom povezano direktno sa Dűsseldorfom, pa za one koji kupe njemačku vikend kartu eto lijepog i jeftinog šopinga u robnim kuċama sela na rijeci Dűssel (danas grada od 600000 stanovnika).

Od Goude do Kleva vozom intersitijem i busom od Nijmegena uz čekanje busa u Nijmegenu, (20-tak minuta), trebaju dva i po sata, tako i nazad. Voz ustvari dođe za sat i dvadeset minuta, a ostatak je lagano busom uz razgledanje kuċa i njemačkih kafana.

Album sa slikama iz Kleva možete pogledati ako kliknete na on gore malu sliku, koja prikazuje skulpturu koju sam opisao. Muzej na slici je muzej-galerija  holandskog Koekoek  slikara.

Wapen Kaart
Wapen van Kleef Locatie van Kleef in Duitsland
Basisgegevens
Deelstaat: Noord-Rijnland-Westfalen
Regierungsbezirk: Düsseldorf
District: Kleef (Kleve)
Oppervlakte: 97,79 km²
Inwoners: 49.099 (31-12-2005)
Bevolkingsdichtheid: 502 inw./km²
Autokenteken: KLE
Officiële website: www.kleve.de
Politiek
Burgemeester: Theodor Brauer (CDU)

Kleef (Duits: Kleve) is een stad in het district Kleef in het westen van de Duitse deelstaat Noord-Rijnland-Westfalen, 10 kilometer

 

 

02.02.2007.

Ništa od kršċanskog riječnika

 Holandski izdavač riječnika Van Dalen odustao je od izdavanja džepne verzije kršċanskog riječnika za osnovne škole. Razlog tome je što je pet osnovnih škola zatražilo da se probna verzija prečisti i izbaci oko dvije stotine riječi. Te riječi upuċuju na nepristojnost i psovke.

 Direktor izdavačke kuċe je rekao da bi izdavanjem prečišċene verzije bila ugrožena neovisna pozicija izdavača. Među izbačenim riječima između ostalih bi bila prostitutka i homoseksualnost.

01.02.2007.

Propalo gasenje struje

  Ovdje se baš nisu pretgrli tuleċi žarulje večeras u pet do osam. U Parizu su ugasili svjetla na Ajfelovoj kuli, a u Rotterdamu na velikom Maas tornju jok. Od svih ministarstava jedino je utuljeno na VROM-u, (ministarstvu prostornog uređenja) a čelni čovjek tog ministarstva je savjetovao ostalim građanima da ne gase svjetla, jer mogu cijeli strujni sistem da pobrkaju.

 Građani su ga uglavnom poslušali, pa je daleko od toga da je svako šesto domaċinstvo ugasilo sijalice, koliko je trebalo da nastanu problemi sa curenjem viška struje na nepredviđenim mjestima.

 Tako su Holanđani opet pokazali da im je važnija njihova kuċica i strujica, nego neki bijeli medo na Arktiku. Sve to još, iako je po ugroženosti usljed rasta nivoa mora Holandija na prvom mjestu. Grad u kome ja živim je šest metara ispod nivoa mora, pa ċe prvi pod vodu, gluho bilo.

01.02.2007.

Manje piju, a vise se dopinguju

  U dnevnoj štampi je objavljeno da se nije poveċala konzumpcija droga (marihuana je ovdje dozvoljeno kupovati i pušiti, ali ne i uzgajati)   takodje ni alkohola, kao ni sedativa. Međutim  u Holandiji oko 150000 ljudi koristi neku vrstu doping sredstava, anabolike naprimjer.

 Ova sredstva u kombinaciji sa vježbama mišiċa uglavnom koriste muškarci. U modi je  oblikovati privlačno mišiċavo tijelo. Sredstva za doping su lako dostupna, zahvaljujuċi ponudi preko interneta.

 

01.02.2007.

Holandjani najduzi ljudi na svijetu

Jedno američko-njemačko istraživanje je utvrdilo da su Holanđani od svih naroda na planeti ljudi najvišega rasta . Prije tog istraživanja se smatralo da su to Amerikanci.

Prosječan mlad bjelac iz Holandije je viši za 4,7 cm, a Holanđanka 5,7 cm od svojeg američkog vršnjaka odnosno vršnjakinje.

Amerikance su po rastu prešišali i Danci, Norvežani i Nijemci. Smatra se da je zdravija ishrana i bolja zdravstvena služba u Evropi u odnosu na Ameriku doprinijeli ovakom razvoju stvari.

 

01.02.2007.

Opasnost od strujnog kolapsa usljed masovnog gasenja svjetla

Povodom večerašnje akcije milje aktivista kojom bi svuda u svijetu trebalo između pet do osam i osam ugasiti svjetla u kuċi oglasili su se predstavnici proizvođača energije. Oni upozoravaju na štete koje mogu nastati usljed iznenadnog smanjenja potrošnje struje.

Naime, proizvodnja struje se nastavlja nesmanjeno i ako se ta struja nema gdje potrošiti može doċi do neočekivanih i nepredvidivih kretanja struje, što može prouzročiti velike štete na postrojenjima.Takođe pojedini dijelovi zemlje mogu onda stvarno ostati bez snabdijevanja električnom strujom.

Akcija zelenih je usmjerena da upozori na globalno zagrijavanje zemlje usljed prekomjerne potrošnje energije, što je u godišnjem izvještaju  prvi put priznato i od strane Ujedinjenih nacija.

 

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3336812

Powered by Blogger.ba