Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

27.03.2007.

"Leteci" na odmoru

Svim mojim dragim posjetiocima saljem pozdrave iz nase jedine nam prave domovine, gdje sam trenutno u sakupljanju nove gradje za pisanje i u posjeti familiji i prijateljima. Bilo ovdje na Tv o osnivanju Naucnog kluba u Holandiji, pa me danas u Ferhadiji puno svijeta zaustavilo i pricaju kako su me vidjeli. Lijepo, lijepo, bilo je i u obje glavne novine. Sad nam valja delati. Pisemo se iza Uskrsnjih praznika. Pozdrav, Reuw.  

23.03.2007.

Čiji su doktori bolji ?

Karakteristican stanovnik zivopisnog zapadnog dijela Roterdama (Rotterdam-West)

Delfshaven, stara luka koja je sacuvala originalni izgled. Klikni na slikicu i pogledaj jos fotografija.

Ima jedna meni draga ulica u Roterdamu, zove se Schidamse weg (Shidamski put, kao u nas napr. Ilidžanska cesta), put koji povezuje dva lucka grada, Rotterdam i Schidam, koji su u su u stvari jedan. Rotterdam je inece tako spojen sa nekoliko gradova pa sam grad Rotterdam ima oko 600000 stanovnika, koliko je imao i prije sedamdeset godina, a kao metropoliten područje ima preko milion i dvjesta hiljada..

E u tom zapadnom dijelu (Rotterdam-West) koji je najbliži velikim obližnjim lukama i gdje je i najstarija luka (Delfshaven), kao i u svim kvartovima u zaleđini lučkih postrojenja, žive uglavnom doseljenici, zaposleni u tim lukama ili fabrikama uz njih. Tako je i u svim mjestima s obje strane duž vodenog puta ka moru, koji iznosi nekoliko desetina kilometara i završava u Hoek van Holland (Holandski ċošak).

E ova ulica kojom ide tramvaj i ispod koje je metro, ima nekog starinskog šarma, kuċe su veoma stare, u holandskom stilu, a posebno je interesantna ta ulica uz najstariju Delftsku luku. U njoj su bile prave mornarske krčme, danas su tu ugodni kafiċi sa starinskim stolicama,  zidovima ukrašenim starim pivskim flašama i naljepnicama.

Ovdje živi veoma mnogo nacija, Turaka, Marokanaca, Antilijanaca, Kineza, Surinamaca, Istočnih Evropljana. Tako su i duċani podešeni za razne mušterije, pa ima turskih i marokanskih halal mesnica, surinamskih piljarnica sa nekim nama nepoznatim voċkama ili povrċkama, pa onda turski duċani sa kičavim namještajem i odjeċom, turske pekare, itd.

Ima tu i jedan hrvatski duċan, zove se `Vinodol`, u njemu se prodaju hrvatski proizvodi. Ima tu `Krašovih` Jadro keksova, bombonjera, bonbona, slavonskih i dalmatinskih suhomesnatih proizvoda, supa, vina, `Vegete`.

Kupih jednu kilu Vegete, i čujem razgovor prodavačice sa jednim mušterijom, govore hrvatski. Žena je upravo diskutovala ovo što je bilo jutros na TV, a što sam ja iznio u prethodnom postu, ali je ona očito krivo razumjela.

“A bogati, čuješ jutros na TV. Ovi ovdje kontrolišu samo dvadeset posto bolnica, druge ne. No, kažem ja njemu, ovdje ti je bez veze, odi dole kod nasih pa se pregledaj. Evo otiša je Mate, bolila ga ruka, platio dvjesta eura kod nekog privatnika, i našli mu raka. Ovi ovdje ne znaju ništa, rekli mu da mu ruci nije ništa!’

Žena je samo još jedan primjer kako ljudi sa naših prostora ne vjeruju holandskim doktorima. Moja iskustva su međutim drugačija i smatram da su ljekari ovdje u ogromnom procentu u pravu.Normalno da ima grešaka, kao i svugdje.

 Međutim razlika je u pristupu pacijentu, a donekle i u samoj doktrini koja je ovdje jedinstvena za veċinu doktora i svi se je striktno drže. Tako se veoma rijetko propisuju antibiotici, a kod nas su ljudi navikli da se dobiju za svaku sitnicu. I inače veoma često pacijent izlazi iz ordinacije bez ikakvog recepta, naši su navikli da uvijek nešto dobiju, jer čim su otišli doktoru, znači da su bolesni. Praksa međutim pokazuje da skoro osamdeset posto onih koji posjeċuju kuċnog ljekara, da su to umišljeni bolesnici, često ustrašeni da nisu dobili neku tešku bolest. Osim toga ovdje nema žurbe, i dijagnoza se saopštava tek nakon svih potrebnih pregleda i kada se sigurno u nju, a to bude dosadno i zna potrajati. Kod nas ljudi hoċe da im doktor iz rukava iznese šta im je po srijedi.

Ako se radi o teškoj i neizlječivoj bolesti, to se ovdje direktno rekne, kao i to da operacija niti lijekovi nemaju nikakve svrhe, osim štetnih sporednih djelovanja.

Naši ljudi ne priznaju takvo stanje, oni odlaze kod naših doktora u svoj zavičaj. Ovi opet često misle da pacijenti iz vana imaju para, pa koriste priliku da ih ogule i često iz komercijalnih razloga vrše nepotebne operacije ili terapije, koje onda pacijenta još prije unište. Naša je međutim lokiga:`Neċe da me operiše, jer mu nisam dao pare``,misli na ove doktore u Holandiji.’ A ovi ovdje specijalisti su na vrhu drustvene ljestvice, ne trebaju im nase koverte, zaradjuju kao predsjednik vlade i vise.

Ima mnogo viceva na temu : `Čiji su doktori bolji?‘ Obično su u pitanju ruski, engleski i američki doktor. A evo sada se pitamo jesu li bolji naši ili njihovi doktori. Ima dobrih i naših i njihovih, ali su naši često na svoju ruku i može im se, a ovi se moraju držati  doktrine koja je u trendu, inače ċe u slučaju suda i liječenja na svoju ruku morati debelo da se izviju po džepu.

23.03.2007.

Opasnost od zaboravljanja instrumenata nakon operacije

Udruzenje holandskih bolnica je obavilo istraživanje koliko se poštuje obaveza brojanja instrumenata i komadiċa gaze nakon operacije.

Ustanovljeno je da se u polovini bolnica ova obaveza ne ispunjava u potpunosti. Posebno se to odnosi na operacione igle za šivanje.

Izražava se bojazan da ovaj nemar može izazvati po život opasne posljedice kod pacijenata u čijem je tijelu zaboravljena gaza ili instrument.

Sugeriše se da tokom operacije jedan asistent treba da bude zadužen samo za brojanje svih, pa i najmanjih instrumenata, upotrijebljenih tokom operacije.

22.03.2007.

Nije zubar nego katil

Nakon poziva javnog tužioca da se jave svi pacijenti amsterdamskog zubara Hok Tong K., odazvalo se stotine pacijenata koji se smatraju ošteċenima poslije intervencija ovog “stručnjaka”. Inace oko dvije hiljade pacijenata je potpadalo pod njegovu ruku.

Iako mu je sud časti još 2003 zabranio rad, i iako je još ranije osuđivan, ovaj stomatolog je nastavio da upropaštava zube svojih pacijenata.

Smatra se da je kod najmanje deset pacijenata potpuno uništio vilice. Inspektori skupljaju dokaze, od kojih su najvažniji rentgen snimci zuba pacijenata.

Osumnjičeni zubar je izjavio da bi on prestao raditi, ali da mu je bilo žao ostaviti pacijente bez stručne pomoċi, dok ne nadje neko rjesenje za njih.

Izvor:volkskrant

22.03.2007.

Svjetski dan vodoopskrbe

Dunav je jedna od najugrozenijih evropskih rijeka. Sve zagadjenija voda, sve manje kolicine vode i mnoge vrste riba pred izumiranjem

Sve veċi broj stanovnika troši sve više vode. Potrebe za vodom su ogromne, posebno u razvijenim zemljama. Tako u Holandiji prosječan stanovnik troši dnevno 13 litara vode. Za proizvodnju jedne kalorije hrane smatra se da treba jedan litar vode.

Posebno su ugrožene rijeke. U Indiji se održava konferencija o zaštiti deset najveċih svjetskih rijeka. Rijeke su zagađene i u njima ima sve manje vode. Indirektno su ugroženi stanovnici u delti Nila, uz Gang, uz Žutu rijeku (Jancenkjang), koja je razvitkom kineske privrede postala najzagađenija rijeka na svijetu. U Dunavu je, smanjenjem količine vode ugrožen veliki broj ribljih vrsta.

Takođe promjene klime mogu uticati na smanjeno snabdijevanje vodom. Te promjene uzrokuju u određenim krajevima dugotrajne suše,a u drugima prekomjerne padavine i poplave.

21.03.2007.

Odkuda toliko molbi za pomoċ za liječenje vani

 

Tuzla, grad koji je u mnogim podrucjima medicine prestigao nekad neprikosnoveno Sarajevo. Je li tu politika odigrala glavnu ulogu?

Jučer na burek blogu pročitah kako se backhand, jedan od tri pera koji pišu na ovome popularnom blogu, nakon dobrotvornog koncerta u Tuzli pita zašto se oranizuje dobrotvorni koncert za popravku mamografa (aparat za rano otkrivanje raka dojke), zar to ne bi trebalo da bude normalna briga Kliničkog centra, odnosno Doma zdravlja.

Ja ċu u tom pitanju otiċi malo dalje i priupitati se odakle tolika poplava raznoraznih molbi i zahtijeva za liječenje van Bosne i Hercegovine. Ljudi postaju zasiċeni time i sve manje reaguju.

A i to bi normalno trebalo da bude posao države, odnosno bolnica i socijalnog osiguranja.

I ranije je dosta pacijenata odlazilo na liječenje van BiH, posebno u Sloveniju. Za to liječenje je bila potrebna dozvola bolnice, odnosno odgovarajuċeg doktora koji se time bavi, da se ta operacija ne može uraditi u toj bolnici, odnosno nigdje na području dotičnog socijalnog osiguranja, ili cijele BiH. Tada je dotični pacijent imao pravo da traži da troškove liječenja snosi socijalno osiguranje koje se nije pobrinulo da bolnicu osposobi da radi tražene zahvate.Tako su upuċivani pacijenti čak u Hjuston, za operacije srca, i to je plaċalo socijalno, plus sve troškove puta i boravka za pacijenta i jednog člana pratnje.

Poznato je da uvođenje neke medicinske metode i njeno praktikovanje prvenstveno ovisi o kadrovima. Kad postoji dobar i obučen kadar, koji je još stimulisan i dobro plaċen, nađe se i načina da se nabavi oprema. Kod  nas se međutim iza rata sve uradilo da se ljekarski kadar koji je bio veoma dobro obučen kroz duge godine prakse, da se ti ljudi generalno proglase izdajicama i da se sve uradi da im se onemoguċi povratak na prijašnji posao. Tako je nastao prazan prostor, ispunjen često preko noċi nastalim doktorima nauka, prostor u koji ni krivi ni dužni upadaju pacijenti kojima se jednostavno kaže da im se ovdje ne može pomoċi, i da traže sebi kako znaju i umiju. Ne mogu reċi da ovdje nema i zloupotreba i da često pacijenti odlaze u potragu za traženje pomoċi bez da postoji saglasnost odgovarajuċe zdravstvene ustanove, odnosno stvarne potrebe za odlaskom negdje.

Sve u svemu sredstva koja se odvajaju za pojedinačne slučajeve liječenja vani umnogome nadmašuju godišnje dobre plate nekoliko vrhunskih specijalista evropskog formata. Bosni i Hercegovini je potreban jedan centar za vrhunsku medicinu na nivou cijele zemlje, ne mora biti za sve oblasti u jednom gradu, može se rasporediti u Sarajevo, Tuzlu i Banja Luku. Samo tako se može obezbjediti koliko- toliko savremena medicina i smanjiti odlazak vani. Danas je medicina postala veoma skupa, i ovakvu rascjepkanost, gdje svaki kanton ili veċi grad hoċe sve da ima, ne mogu sebi obezbjediti ni mnogo, mnogo bogatije zemlje

21.03.2007.

Poljska država kažnjena zbog abortusa

Krakow, jedan od poljskih gradova u kojemu katolicanstvo ima veliki uticaj na svakodnevni zivot.

Visoki Evropski sud kaznio je poljsku državu da plati jednoj ženi 25000 eura, zbog toga jer joj u Poljskoj nije dozvoljeno da obavi abortus.

Poljakinja ima očno oboljenje (pretpostavljam da je visoko kratkovidna), zbog čega su očni ljekari rekli da  porođaj može imati katastrofalne posljedice po stanje očiju, te da kao posljedica porođaja može nastupiti sljepilo.

Međutim ti argumenti nisu uvaženi, jer po poljskim zakonima pobačaj se moče uraditi samo ako je žena silovana, ili ako joj trudnoċa ugrožava život.

Uticaj katoličke crkve u Poljskoj je veoma veliki, pa je i zakon o pobačaju rezultat tog uticaja. Prije dvije godine je holandski brod na kome je uređena klinika za obavljanje pobačaja stao uz poljsku obalu, doduše eksteritrijalno, u međunarodnim vodama, dakle van uticaja poljskog zakonodavstva. Međutim zbog protesta poljske vlade brod nije izvršio svoju misiju pružanja usluga besplatnog pobačaja poljskim ženama i djevojkama.

Od evropskih zemalja restriktivnu politiku prema pobačaju vode još Portugal i Irska. U Portugalu je nedavno održan referendum o promjeni zakona. Iako referendum nije prošao zbog malog odziva građana, veċina se ipak izjasnila za liberalizaciju politike prema pobačaju, te je portugalska vlada ipak obeċala promjenu zakona.

20.03.2007.

Srbijanac nadrljo sa ježicom

Zoran Nikoloviċ iz Beograda (35) je dobro stradao nakon što je poslušao savjet nadriljekara kako da riješi problem prerane ejakulacije.

Naime “doktor” mu je savjetaova da nađe ježicu i da se s njom u(v)ježba u odlaganju ejakulacije.

Iz ovog susreta Zoran je jedva spasio živu glavu, jer je zbog obilnog krvavljenja njegov bodljama razdrcani penis zahtjevao hitnu hiruršku intervenciju.

Doktor, koji mu ga je zašio, je izjavio da je ježica iz svega ovoga izašla nepovrijeđena, a da je Zoran pravo nadrljao.

Izvor: ananova

20.03.2007.

Umjesto da joj smanje masne naslage na kukovima, ostala bez dupeta

  

Jedna njemacka plesačica trbusnog plesa želila je da izgleda šlank i da joj plastični hirurg ukloni masne naslage sa kukova (izgledala je kao da ima tašne na biciklu).

Međutim, hirurg, kome se ne pominje ime, se odmah dohvatio njenog lijepo formiranog dupeta, i dok je plesačica, u lokalnoj anesteziji, uvidjela da nešto nije u redu on joj je veċ usisao pola desnog guza vidioriginaltekst .

Plesačica je podnijela odštetni zahtjev od 35000 eura, a na sudu joj je dodijeljena polovina od toga.

20.03.2007.

Četiri godine od početka rata u Iraku

Don’t ‘Pack Up,’ Bush Says After 4 Years of WarKlikni na sliku da procitas Busovu izjavu povodom cetiri godine rata u Iraku

Danas se navršavaju četiri godine od početka rata u Iraku. Radio sam tada u Amsterdamu i dok sam išao autom na posao sjeċam se kako sam slušao nekog novinara Mustafu koji je znao dobro holandski i izvještavao za holandski radio. Irački otpor je brzo srušen, a izjave njihovog ministra informisanja o dobroj odbrani i američkim gubicima su poslije ispale smiješne. U Iraku je ovaj dan obiljezen tako da je jutros objesen bivsi potpredsjednik Sadamove vlade. Jucer su ponovo ginuli neduzni ljudi u seriji eksplozija u Kirkuku.

Jutros je gost holandske TV bio predsjednik najveċe organizacije za mir “Pax Christi” (Isusov mir). Upitan da kaže zašto u Holandiji prošle nedjelje uopšte nije bilo demonstracija protiv rata, kada ih je bilo u čitavom svijetu, predstavnik organizacije je rekao da je u Holandiji tek formirana nova vlada, da demonstracije imaju malo koristi i da treba na drugi način izvršiti pritisak na novu vladu da aktivno radi na rješavanju iračkog problem.

Po njemu je sada ogroman problem veliki broj izbjeglica u Siriji i Jordanu, koji iznosi oko 1,7 miliona. Ti ljudi su u veoma teškoj situaciji, jer nemaju posla, a nestalo im je novaca da plaċaju stan, pa im prijeti izbacivanje napolje. Njima treba pomoċ uplaċivanjem više novca UNHCR-u, a ne bi bilo loše da Holandija i primi određeni broj ovih izbjeglica.

Takođe ovaj čovjek misli da treba mnogo aktivnije raditi na političkom rješenju iračke krize, uključujuċi učešċe okolnih zemalja, organizovanjem konferencije na svjetskom nivou, i posebno sveobuhvatnim rješenjem bliskoistočnog pitanja, koje uključuje i prije svega pravedno rješenje palestinskog problema.

19.03.2007.

Opasnost za obeharalo voċe

Talas zahlađenja se širi Evropom. Neobično topla zima i rano proljece izmamili su biljke da procvjetaju čak jedan mjesec ranije nego što je uobičajeno.

Biolozi iz Wageningena, gdje se nalazi jedan od najpoznatijih svjetskih bioloških instituta, upozoravaju na opasnost od ošteċenja probeharalih voċaka. U Holandiji sa novim zahlađenjem još nema noċnih mrazeva, ali se oni ne isključuju. Ukoliko temperatura padne ispod minus1,5 stepen može doċi do ošteċenja cvjetova. Zato se predlaže oprez i preduzimanje mjera zaštite biljaka.

18.03.2007.

Povratak elektrošoka u psihijatrijsku praksu

Лет изнад кукавичјег гнезда U filmu koji je dobio pet oskara glavnu ulogu tumaci Jack Nicholson

Elektrošok ( vidi ovdje i klikniovdje ) kao metoda liječenja nekih psihoza, se pojavio krajem  tridesetih godina prošlog vijeka. Praktikovan je kod teških psihičkih poremeċaja, u psihijatrijskim bolnicama. Bilo je stravično gledati kako pacijent bez narkoze, sa gumom u ustima, doživljava bolne udare struje koji se manifestuju u teškim grčevima tjelesnih mišiċa.

Nakon puno kritika, zbog svoje grubosti i sirovosti, po čemu liči na mučenje, metoda je početkom sedamdesetih godina napuštena.Elektrošok je prikazan u čuvenom filmu “Let iznad kukavčijeg gnijezda"( vidi) kao i (ovdje).  Međutim početkom devedesetih se u Holandiji ponovo uvodi elektrosok, ovaj put se radi u opštoj narkozi.

Psihijatri, a i bolesnici, smatraju opċenito da je elektrošok jako koristan kod teških formi depresije gdje prijete samoubilačke namjere. Neki ga čak preporučuju kao prvu metodu liječenja. Jedan pacijent, sinoċ na holandskoj TV, izjavljuje da je nakon elektrošoka počeo drugim  očima da gleda na svijet, prije toga je razmišljao samo o samoubistvu.

Elektrošok se u ograničenoj mjeri počeo primjenjivati i kod pacijenata mlađih od osamnaest godina, pa je i tu pokazao pozitivne efekte.

17.03.2007.

Gdje nestadoše časopisi?

Sinoċ, pišuċi o istorijatu sarajevske očne klinike, potražih nešto i o časopisu Jug.oftalmološki arhiv, koji je izlazio u Sarajevu trideset godina i u kome su pisala najveċa svjetska imena iz područja očnih bolesti.Časopis je prestao izlaziti 1992, kao što je i mnogo čega od tada prestalo da postoji. Međutim iznenadih se prvo koliko smo bili bogati u naučnoj i drugoj periodici, a drugo neprijatno se iznenadih koliko je časopisa i publikacija iz raznih oblasti nauke, kulture i života prestalo izlaziti, a da se više nikad nisu obnovili. O njima možete vidjeti ako kliknete ovdje 

Na Prvom kongresu nauke u BiH i dijaspori akademik Božidar  Matiċ je iznio katastorfalan procenat nacionalnog odhotka koji se izdvaja za nauku i on iznosi nekih 0,0…pa nešto posto. Začuđujuje je međutim koliko se novih fakulteta otvorilo i u najzabitijim mjestima. Struka i nauka idu zajedno i nisu to nikakvi fakulteti ako nemaju najosnovniju naučnu bazu, odnosno bar časopise iz određenih oblasti.  

 

 

 

16.03.2007.

Velika opasnost od “interent ovisnosti”

U večerašnjoj popularnoj emisiji holandske TV “Netwerk” je iznešena velika zabrinutost usljed širenja “internet ovisnosti”. Internetizacija je u Holandiji završena, skoro svaka porodica ima internet vezu, a 94% ima brzu intenet vezu. Skoro polovina holandskih đaka ima svoju internet vezu, samo za sebe, u svojoj sobi.

Smatra se da ima oko 30000 teških ovisnika. Najčeše su ovisni o igricama ili porno linkovima. Ističe se neki Kinez koji je 7 dana neprekidno igrao igrice. Velika opasnost je međutim od kockanja, najčešċe o  pokeru, gdje oko 300000 ljudi učestvuje u teško kontrolisanim igrama, koje najčešċe dolaze iz drugih zemalja.

Posljedice prekomjernog internetanja na djeci su teške, loše se prezentiraju u školi, mračnog su raspoloženja.

Veċ se pojavljuju i prve institucije za odvikavanje.

Kritikuje se pasivan odnos vlade prema ovoj pojavi. Ne postoji nikakva socijalna kontrola ove ovisnosti. Psiholog u emisiji je izjavila da roditelji moraju jasno dati granice koliko vremena se može odvojiti za kompjuter i internet, i da kod izvršavanja toga treba biti nepopustiv.

16.03.2007.

U velikoj nuždi se poznaju prijatelji

Jučer viđoh veliku grupu pasa, od njih desetak, različitih rasa i veličina, kako poslušno,jedan za drugim trče uskom stazom između dva Reuwijkska jezerca. Ovakve grupe sam viđao tokom rata u Sarajevu kada su vlasnici pasa ostavljali svoje kuċne ljubimce, pa su se oni udruživali i u čoporima trčali po gradskim ulicama. Samo su oni sarajevski bili gladni i opasni, a ovi su izašli radi šetnje i druženja, pa su zadovoljno mahali repovima.

Poslije vidim da su se okupili pred jednim kombijem na kojem pročitah www.hondenuitlaatingservicegouda.tk .Čovjek znači ima preduzeċe, skuplja cuke po kuċama i izvodi ih u šetnju, i usput da obave nuzdu, te ih onda vrati gazdama. Tako gazde pasa ne gube vrijeme oko izvođenja pasa, a i cukama lijepo jer se svakog dana sastaju i druže.

15.03.2007.

Šta su dobili što su ušli u EU?

Gledam maloprije u posluzi, u otmjenom Reuwijku, šest sati, ljudi svratili s posla, dobro obučeni muškarci i šik dame obučene po poslednjoj modi, kupuju sebi za večeru, male oguljene krompirčiċe, veċ pripremljenu salatu, brokule, šnicle.

A onda, odmah ih svi prepoznaju, zablatnjavljeni, neobrijani, neki još u radnim pantalonama, kupili gajbu Heinekena, dva velika hljeba, jeftine kobasice. Poljaci su to, članovi Evropske zajednice ko i ovi ovdje, samo što oni ne rade u lijepim kancelarijama, nego po čitav dan u rasadnicima i staklenim baštama, čuče ili na koljenima podsjecaju mladice i ruže. Gdje spavaju sada ne znam, vjerovatno ih po nekoliko spava u jednoj sobi u seoskoj kuċi, kad je lijepše vrijeme razapnu šatore.

Isto je tako bilo i dok nisu ušli u EU.Ima tu i advokata i drugih visoko-školovanih koji dođu na nekoliko mjeseci ili na cijelu godinu, jer mjesečno zarađuju nekoliko puta više nego radeċi čiste poslove u svojoj zemlji.

Nedavno je na građevini nekom poljskom radniku pao betonski blok na glavu i ubio ga. Iako je sto posto kriv gazda, supruga nesreċnog radnika nije dobila ništa, osim sto eura kao pomoċ za sahranu. Posao je organizovan tako, da nekoliko firmi iznajmljuje jedna drugu, a na kraju svaka prebacuje krivicu jedna na drugu.

15.03.2007.

Zemlja nasipa, kanala i poldera

Isušivanjem močvare tlo je u Holandiji dospjelo ispod nivoa mora. Okolne rijeke koje su se ulijevale u more (uglavnom su to ogranci Rajne) kao i more samo su dobili veċi nivo vode od okolnog isušenog zemljišta, te su i more i rijeke morali biti ograđeni nasipima (nasip=dam, otuda nazivi gradova Amsterdam, Rotterdam, prema rijeci i nasipu na njoj). Novonastalo tlo ispod nivoa mora je takođe imalo vodu koja se skupljala u posebne kanale oko isušenog zemljišta (polder=zemljište dobiveno isušivanjem, okruženo kanalima). Tako su  nastali vodotoci u nekoliko nivoa, koji su međusobno povezani prevodnicama (sluis), a pomoċu pumpi se voda preusmjeruje iz plavnijeg u sušnije područje. Ulogu pumpe vrše i vjetrenjače, jer pored toga što se u njima melje brašno, cijedi ulje, ili pila drvo, snaga vjetra se usmjerava i u podvodne lopatice koje pokreċu vodu u željenom pravcu.

Niska zemlja (Holland) nije u cijeloj zemlji, nego samo u zapadnim provincijama uz more, to je u stvari prava Holandija. Ostale provincije imaju uzvišenja sa maksimumom do 100 metara, a jedan dio je prekriven i šumom.

U okolini Goude je zemlja ispod mora čak i u nivou do šest metara. Prekjučer sam napravio par fotografija na ovom polderu, koji je neki kilometar od moje kuċe. Jasno se vide dva nivoa vode (kanala), a u samom polderu je kolonija labudova (klikni na slike da bi ih uveċao). 

 

 

14.03.2007.

Bogati pobjegli iz gradova

 Nedavno je na “burek” blogu pisano kako se veliki broj Holandjana iseljava iz zemlje. To je tačno, međutim dosta ih se i vraċa, a mnogi pored kuċa u Holandiji kupuju kuċe po Španiji i Francuskoj ili bježe u Belgiju da u Holandiji ne plate porez. U kraju u kome ja je velika potražnja za stambenim prostorom. Napraviti kuċu je poduhvat koji važi samo za milionere. Zemlja je jako vrijedna i obična parcela od jedan-dva duluma na kojoj se još čak ne smije ni  graditi košta nekoliko stotina hiljada eura.

A Reuwijk (odatle moj nadimak Reuw), mjesto na obali jezera, pored same Goude, je rezervisan uglavnom za veoma bogate. U holandskim velikim gradovima Amsterdamu, Rotterdamu, Utrechtu i drugim živi uglavnom sirotinja. Bogati su pobjegli u svoje vile i žive okruženi vodom, samo ih pokretni most dijeli od ostalog svijeta. Pred garažama vila stoje najnoviji modeli mercedesa i BMW-a, nije rijedak ni  Rolls-royce ili bentley, (vidi nove bentlije). Ovim je Holanđanima je super, oni se nigdje ne iseljavaju. Uglavnom su to vlasnici banaka, osiguranja, fabrika.

Evo dvije vile u Reuwijku, na obalama jezera, a vrijednost im je pojedinačno negdje oko tri miliona eura.Meni je lijepo i uslikati ih, kad veċ ne mogu živjeti u njima.

 

14.03.2007.

Ima nade za malu Gabrijelu

Sa burek bloga prenosim ovaj apel za pomoc. Na osnovu otpusnog pisma tuzlanske Klinike za ocne bolesti smatram da djevojcica ima sansi da joj se spasi vid bar na lijevom oku, ako se uputi u najcuveniju njemacku ocnu kliniku u Essenu. Zato u ime roditelja i ja apelujem da podrzite ovu humanu akciju i date svoj prilog za inace veoma skupo lijecenje u Essenu.

Poštovani, majka sam dvogodišnje djevojčice Gabrijele (Dalibora) Vasić kojoj je na UKC Tuzla dijagnosticiran tumor na oba oka sa trenutnim stanjem da je izlječenje i pokušaj spašavanja organa vida nemoguć u Tuzli, niti na jednoj drugoj klinici u Bosni i Hercegovini. Stoga smo od UKC Tuzla, Klinika za očne bolesti, dobili preporuku za odlazak i pokušaj liječenja naše kćerke u Essenu u Njemačkoj gdje su kod oboljele djece sa ovom dijagnozom uspijevali spasiti jedno oko.

S obzirom da su za pomenute pretrage i spašavanje bar jednog oka moje kćeri potrebna sredstva u iznosu koji porodično nismo u mogućnosti obezbijediti, molimo dobre ljude da se uključe u akciju pomoći i da nama roditeljima daju nadu, a našoj kćerki šansu da život gleda makar i jednim okom. U prilogu su Otpusnica sa UKC Tuzla, Klinika za očne bolesti i Preporuka iste klinike za liječenje u Essenu, Njemačka.

U svrhu uplata financijske pomoći otvorili smo račun kod:
Hypo Group Alpe-Adria Tuzla,
TR: partija 1537840956,
Na ime: Marina Vasić


Devizni žiro račun (Hypo Alpe-Adria-Bank):
Broj računa: 1237568381
SWIFT: HAABBA 22
Na ime: Dalibor Vasić


Iskreno zahvalni roditelji - Marina i Dalibor Vasić

14.03.2007.

Prvo ugojiti pa onda operisati

Bolesnci koji treba da se operišu često su neuhranjemi. Zbog dugotrajne bolesti oni slabo jedu, pa je tako oko 35-80% kandidata za operaciju, po podacima holandskih bolnica, slabo uhranjeno.

Kod ovih pacijenata, isto kao kod predebelih, postoji veċi operativni i postoperativni rizik, te oni duže leže u bolnici nakon operacije. To košta zdravstveno osiguranje dosta para, jer je bolesnički dan veoma skup.

Ova činjenica je nagnala pojedine zdravstvenu osiguravajuċu kuċu “Ohra” da uloži novac u akciju prihranjivanja ovih pacijenata. Naime za njih ċe se posebno platiti dietist koji ċe ispitati njihovu potrebu za jelom i propisati odgovarajuċu dijetu koja ċe ih ojačati sa ciljem da što  prije izađu iz bolnice.  

13.03.2007.

Nijemci ne daju svoje brzine

U Holandiji i Belgiji je ogranicena maksimalna brzina na autoputu na 120 km/h, U Njemackoj se preporucuje voznja od 130 km/h, ali nema ogranicenja, bujrum 300 ako auto moze i ako nikog ne ugrozavas..

Angela Merkel, njemački kancelar, nije uslišila pozive iz Evropske Unije da ograniči maksimalnu brzinu na njemačkim autoputevima. U jeku kampanje za smanjenje emisije ugljen-dioksida u atmosferu, Nijemci se ne odriču svoje tekovine da mogu po autoputu raspaliti toliko brzo koliko njihovo auto može iċi.

Jedan stručnjak sa tehničkog univerziteta u Gelzerkirhenu je rekao da smanjenje brzine nije pravi način borbe za čistu sredinu, i da treba pronaċi druge tehničke moguċnosti, bilo zahvatima na samim vozilima, bilo poboljšanjem kvaliteta goriva.

Upitani šta misle o odluci njihove kancelarke veċina Nijemaca podržavaju njenu odluku. Veċina njih je zaljubljena u svoje automobile i ne želi da suspriježu svoje razmažene miljenike.  Ograničenje brzine bi im oduzelo slobodu, a automobilsku industriju bi dovelo u probleme.Oni ne ugrožavaju sigurnost saobraċaja, jer po njima u Belgiji I Holandiji, gdje je maksimalna brzina ograničena na 120 km/h, ima veċi broj nesreċa nego u Njemačkoj. “Mi vozimo 260 na sat, ali samo kad je put čist”, izjavila je jedna od upitanih. 

 

13.03.2007.

Po ko zna koji put porodična drama

Michel Schnater
De Technische recherche doet maandag onderzoek bij het huis waar de vermoorde schoonmoeder is aangetroffen.
Foto: Michel Schnater
 

Nakon niza porodičnih tragedija u posljednje vrijeme koje su se desile u Holandiji i Belgiji (majka ubila petoro svoje djece), juče se u Holandiji ponovo desila užasna porodična drama. Čovjek (32 god.)je prvo iz puške ubio svoju punicu (58) koja mu je čuvala djecu, a onda se sa dva sinčiċa, jednim od šest i drugim od cetiri godine, bacio pod voz i sve troje su poginuli. Inače su on i žena bili pred rastavom braka.

Sinoċ je jedan psiholog, upitan da objasni uzrok ove pojave, rekao da porodice sve više žive veoma izolovano, da malo komuniciraju sa drugima i da zato nije moguċe sagledati opasnosti koje mogu proizaċi iz poremeċenih odnosa, a time ih i preduprijediti.

Na slici tehnicka sluzba kod istrage u kuci gdje je nadjena ubijena zena, inace punica ubice (preneseno iz "de Telegraaf")

12.03.2007.

Poslije krokusa i narcisa evo i proljeċnih hajvanċiċa

Ne najavljuju samo biljke proljeċe. Evo jedne bijele ovce (istina trebalo bi je okupati) sa tri mala crna janjeta. Uslikah ih u nedjelju za vrijeme uobičajene bicikl ture. Mora da je otac neki ovan sa Kilimandžara.

12.03.2007.

Vrijeme sunovrata (narcisa)

Malo ko zna da se biljka narcis (odnosno porodica narcisa) kod nas zove sunovrat. Obični sunovrat (Narcissus poeticus) je kod nas najčešċi predstavnik roda koji obuhvata oko četrdeset vrsta. Narcisi izrastaju iz lukovice, a cvjetovi su mirisni.

U grčkoj mitologiji Narcis je sin boga Kefisa, lijep mladiċ koji je prezreo ljubav nimfe Eho. Zato ga je Afrodita tako kaznila da se  vidjevši svoj lik u bistrom izvoru sam u sebe zaljubio. Kako mu je predmet ljubavi ostao nedostižan, svenuo je od čežnje. Bogovi su ga pretvorili u cvijet istog imena.

Narcis je simbol beznadne ljubavi, umjetničkog subjektivizma, hladne egocentričnosti, pretjerane povučenosti i patološke samozaljubljenosti.

Proljeċe je, vrijeme sunovrata, nemojte biti narcisoidni kao ovi narcisi što ih snimih ovog izvanredno lijepog proljecnog dana.Vise o narcizmu:

http://jagor.srce.hr/~vnemet/bz/narcizam.html

http://www.infogalerija.com/articledetail.php?artid=163&catid=413&title=Narcizam+i+mit+o+Narcisu

12.03.2007.

Sve manje posla za pogrebnike

Holanđani sve manje umiru, iako ima sve više staraca. Umjesto da raste, broj umrlih stagnira, Broj umrlih koji su umrli prošle godine se izjednačio sa brojem umrlih 2002-e .

Smatra se da su tople zime koje su bile posljednjih godina glavni uzrok smanjenoj smrtnosti ljudi. Usljed ovakvog trenda pogrebna preduzeċa su se našla u velikim problemima.

11.03.2007.

Bujrum u psihoza simulator

Jutros je na holandskom radiju jedan u emisiji "Drugi svijet"govoreno o takozvanom psihoza stimulatoru. Radi se o velikom crnom kamionu sa dvostukom kabinom u kojoj se proizvode vizuelni i audio efekti koji kod normalnih osoba treba da simuliraju efekte koje imaju neke psihički oboljele osobe.

 Cilj akcije je da se skrene pažnja na ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze prije svega šizofrene osobe, te da se poboljšaju uvjeti života ovih bolesnika. Svi oni koji su na bilo koji način u bliskom kontaktu sa duševnim bolesnicima, članovi uže familije i zaposleni koji su u kontaktu sa duševnim bolesnicima, trebaju na ovaj način sagledati duševni pakao u kome žive ove osobe.

Reakcije normalnih osoba nakon doživljene simulacije su različite, ali veċinom šokantne. Neki iznose da su pokazani efekti blizu onih koje doživljavaju duševni bolesnici, koji često obične zvučne efekte, naprimjer buku velikog grada, doživljavaju višestruko poveċane i izmjenjene nego što to doživljavaju normalne osobe. Otuda često kod psihičkih bolesnika postoji užasan strah od buke i gradova.

Drugi opet smatraju da su duševne bolesti veoma različite i da ova simulacija može odgovarati percepcijama kod samo nekog broja duševnih bolesnika, ali ne i kod onih koji pate naprimjer od manije gonjenja ili od duboke depresije.

Inicijatori akcije ċe sa psihoza simulatorom posjetiti i druge zemlje EU, kao i zemlje istočne Evrope.

10.03.2007.

Žene hoċe da promjene izgled vanjskog spolovila

U poplavi plastičnih zahvata na tijelu, nakon lica, grudi, stomaka, zadnjice i čega sve još, najnoviji hit su plastične operacije na stidnim usnama.

Preksinoċ su na jednoj od TV stanica prikazane djevojke u USA koje nisu zadovoljne izgledom svoga spolovila, te traže plastične operacije. Djevojke upoređuju izgled svog polnog organa sa onim koje imaju Playboy djevojke, te nalaze da moraju na njemu nešto promijeniti.

Pri tome kod jedne djevojke pomaže njena majka, vodajuċi je po  doktorima. Sami plastični hirurzi zadovoljno trljaju ruke, i jedan mladi hirurg izjavljuje kako on zarađuje 350000 dolara mjesečno.

Jucer na holandskom radiju jedan ženski ginekolog kaže da im se godišnje javlja nekoliko desetina djevojaka sa različitim zahtijevima za promjenu izgleda stidnih usana. Svaki se zahtijev brižno ispita, a od tog broja se oko jedne treċine podvrgne hirurškom zahvatu. Ona smatra da  ce se u narednim godinama broj tih zahtijeva sve više poveċavati.

Jedan advokat u Holandiji je otvorio website na koji treba da se jave osobe koje su zavedene opasnom propagandom takozvanih salona i klinika za ljepotu, jer oni koriste gubitak samopouzdanja kod ljudi i nagovaraju ih da potroše silne pare na nešto što je u stvari nepotrebno.  Osim toga ko jednom počne da se “uljepšava” tome nema kraja. Advokat ċe tužiti takve klinike i tražiti materijalnu nadoknadu. 

09.03.2007.

U Holandiji samo četiri milijardera

Kupiti Porsche za milijardera je ko za obicnog smrtnika kupiti polovan bicikl

 Nova lista od 946 milijardera u svijetu pokazala je porast broja milijardera za 19% u odnosu na prošlu godinu. Karakterističan je porast ruskih milijardera, kojih ima 53 i po broju su odmah iza drugoplasirane Njemačke sa 55 milijardera. Vec trinaesti put za redom je najbogatiji čovjek na svijetu Bill Gates, vlasnik Microsoft-a, koji raspolaže sa 53 milijarde dolara.

 U Holandiji su registrovana četiri milijardera, među njima je vlasnica lanca pivara Heineken, te vlasnik uitzendbiroa (posrednika u zapošljavanju) Randstad, kao i vlasnik media koncerna (među ostalog izumitelj Big Brothera), John de Mol.

08.03.2007.

Sjeverno nebo

Danas je i u Holandiji bio lijep i vedar dan. Odmah je sve pocelo da cvjeta. Evo malo slika da vidite kako i sjeverno nebo zna biti cisto i lijepo. Kliknite na slikice da ih vidite u pravoj ljepoti.

08.03.2007.

O siru uopšte, a posebno holandskom

  Prodavnica gaudskog sira u centru Goude (snimio jučer)

  Unutrašnjost duċana za prodaju gaudskog sira

Sir nastaje koagulacijom bjelančevina mlijeka. Koagulacija se izaziva dodavanjem mlijeku fermenta sirišta, ili ukiseljavanjem mlijeka djelovanjem bakterija koje mliječni šeċer pretvaraju u mliječnu kiselinu. Koagulisane bjelančevine povuku za sobom i mliječne masti, te jedan dio mliječnog šeċera, neke vitamine i mineralne tvari, a jedan dio ovih tvari ostane u tečnosti koju zovemo surutka i koja se u narodu smatra zdravim piċem.

Nakon cijeđenja surutke ostaje sir, koji se posoli i upreša i takav sir zovemo mladi sir. Uprešani sir se formira u razne oblike i pusti da fermentira. Kvalitet fermentiranog sira ċe ovisiti kako od kvaliteta mlijeka od koga je napravljen, tako i od trajanja fermentacije i uslova u kojima se fermentacija odvija (temperatura, vlažnost zraka itd.), te od dodatih komponenti koje bi trebale da promjene i poprave ukus sira.

Pored toga od čijeg mlijeka su sirevi napravljeni (kravlji, ovčiji, koziji) sirevi se dijele i prema čvrstoċi (meki, tvrdi), procentu masti (punomasni, masni i posni), dodatku boje (bijeli i žuti), načinu koagulacije (slatki i kiseli) itd.

Sir je jedna od najvažnijih namirnica u ljudskoj ishrani, i to je u stvari prvi način konzerviranja mlijeka. Zbog veoma velikih razlika u proizvodnji, u mnogim zemljama su neke vrste sira postale zaštitni znak te zemlje. U svjetskim razmjerama Švicarska, Francuska i Holandija, a nešto manje Engleska, Italija, Bavarska, Danska i Belgija postale su zemlje sa najpoznatijim vrstama sira. Tako je Švicarska pored satova, banaka i tačnih vozova, poznata po švicarskom siru ementaleru, koji ima velike rupe, pa se kaže da je neko šupalj ko švicarski sir. Francuzi su poznati jer svaki obrok završavaju sa nekom vrstom sira ( bri, rokfor,kamamber, romadur),  a italijanski sirevi  mozzarela i parmezan su sastavni dio pizze, špageta i lazanja, a gorgonzola ima poseban ukus usljed gljivica inkorporiranih u sir. Grčka i danska feta (Grci odriču ikom drugom da koristei me feta) su sličniji našim sirevima.

U Bosni su najpoznatiji travnički (kravlji) i vlašiċki (ovčiji) punomasni sir, te od tvrdih livanjski sir i trapist (koji su ranije pravili trapisti u samostanu kod Banja Luke).

Za razliku od Francuske i Italije gdje dominiraju desertni sirevi Holanđani su gledali da svoju ogromnu produkciju mlijeka odmah pretvore u robusne gromade sira koje ċe uz krompir biti glavni izvor prehrane. Iako i sami prave sir Francuzi se šprdaju sa Holanđanima i zovu ih sirarima. Dvije sorte holandskog sira su postale poznate u svijetu: Gouda i Edamer.

Gouda ( mi kazemo Gauda,Holandjani kazu Hauda, pri cemu ono h izadje kao da hoces da hraknes) se proizvodi u gradu i okolini gdje ja trenutno živim. Okolina Goude je podvodan kraj, i tlo je pogodno samo za travu, koja raste tokom cijele godine, a najveċi dio godine krave su slobodno na ispaši.Gouda sir je u formi velikih žutih kolutova koji teže oko osam kilograma. Svaki krug nosi pečat zvanične državne kontrole, sa brojem i natpisom “Holland”. Zavisno od vremena fermentiranja sirevi se dijele na mlade, koji su odležali nekoliko sedmica (oni su mekši i imaju blijeđu boju) do nekoliko vrsta odležanih (belegen) pa do starih ( koji leže više od šest mjeseci). Od vremena ležanja ovisi i cijena sira.

Po selima oko Goude seljaci prave svoj “seljački” (boeren kaas) sir, koji je u manjim krugovima. Ovi sirevi se razlikuju po ukusu od farme do farme, često i trave koju krave pasu daju drugačiji okus. Oni su nešto skuplji nego klasični “državni” sir. Nekima se sirevima dodaju mirisne trave prilikom zrenja sira.

U Sloveniji i Hrvatskoj se prave sirevi tipa Gouda. Prvi put sam i čuo za Goudu u Ljubljanskoj mljekari prije skoro trideset godina, nisam znao da ċe me sudbina odvesti u taj grad. Međutim to su uglavnom mladi sirevi, koji imaju blijedu boju i meku konzistenciju.Oni nisu dovoljno odležali da bi dobili karakterističnu boju, miris i okus. Posebno stari sir ima zrnatu konzistenciju i pun okus i izvanredan je uz crno vino.

Nazdravlje !

07.03.2007.

Od čega se pravi sir?

[

Uvecaj slike da bio vidio smijesno niske cijene mlijeka u prodavnciama "Lidla"

Nedavno se na jednom forumu pojavila informacija, kako je neka od clanova hrvatske delegacije (bila je zvanicni prevodilac delegacije hrvatske mljekarske imdustrije) u Briselu cula da se u Evropskoj zajednici sir ne pravi od mlijeka, nego od nečeg drugog. Od čega drugog, nije rečeno. Da ne bih bio optužen da sam rečnicu izvukao iz konteksa, riječ je bila o lošoj kvaliteti proizvoda koji se prave prema pravilnicima koji  važe u EU i koji dozvoljavaju da se u proizvode stavlja sve i svašta, pa između ostalog da se pravi sir u kome nema ni malo mlijeka.

Činjenica je da su evropski seljaci jako podržani od vlade, da dobijaju ogromna sredstva. Kada se uz to udruži dobri prirodni okviri i visoka automatizacija, dobijaju se jeftini proizvodi kojima seljaci iz zemalja van Unije ne mogu konkurisati.I u samoj Uniji je subsidiranje poljoprivrede kamen razdora između pojedinih zemalja, posebno Engleske i Francuske, a to je i jedan od razloga propasti Evropskog Ustava prije dvije godine, koji nije prihvaċen od Francuske I Holandije.

Kad sam tek došao u Holandiju živio sam sa porodicom u jednom selu na sjeveru Holandije, u provinciji Gronongen. Oko mene su bili samo farme (boerderij), a jedini nam je izlazak bio predveče, kad se muzu krave, posjeta burdereju. Tu smo upoznali Ton-a i njegovu suprugu i dvoje djece. On je od oca naslijedio ogromnu kuċu koja se produžavala u još jednu, još dužu. Prednji dio kuċe služi za stanovanje, tu je stilski namještaj, i tu njegova žena vježba saksofon. U produžetku kuċe se ulazi u stalu za krave, a u nastavku u drugoj kuċi su takođe krave. Imao ih je blizu dvjesta. Uglavnom je sve sam opsluživao.Nije imao placene radnike. 

Prve riječi holandskog smo naučili pričajuċi s njim dok je tekla muža krava. Krave su stajale u redu na ulazu u prostor za mužu, i upuštane su po šest da ulaze, tri s jedne, tri s druge strane. Dok bi one jele sijeno Ton bi im namjestio aparat za mužu, i dok je to muženje trajalo  on bi s nama pričao. Onda bi im skinuo aparate i ulazila je nova grupa. Izmuženo mlijeko se cijevima transportovalo u veliku cisternu od aluminija koja je bila u drugoj prostoriji, i u koju je stajalo nekoliko hiljada litara mlijeka. U njoj je održavana uvijek konstantna temperatura od nekoliko stepeni.Svaka tri dana bi dolazio kamion-cisterna i odnosio mlijeko.

Mi smo kupovali tek pomuženo mlijeko po cijeni od pedesetak feninga za litar. Kod kuċe smo ga varili, skidali kajmak, ili ga kiselili.Holanđani su  se čudili da ga varimo, gazda nam je tvrdio da se mlijeko stalno ispituje na kvalitet i da ga oni piju nekuhano.Neki su nam se čudili, kako jedemo sirov kiseli kupus, a tako isto kako možemo piti tek pomuženo mlijeko sa farme, oni piju samo ono prerađeno.Kiselo mlijeko, koje smo pravili od pomuzenog mlijeka je bilo tako čvrsto da se je moglo rezati nožem.

Kad smo kupovali mlijeko novac smo ostavljali na sto pored cisterne. Nikad niko nije vodio računa koliko smo natočili mlijeka, a koliko smo novca ostavili.Mogli smo platiti i sa mjesec zakašnjenja.

Danas su pojedine vrste sterilizovanog mlijeka (ono je jeftinije od pasterizovanog) u poslugama toliko jeftine, da su dva puta jeftinije od kisele vode (vidi cijene na slikama), odnosno dva puta jeftinije nego u Bosni.  Prošle godine je bilo protesta seljaka zbog niske cijene mlijeka, naročito prema najjeftinijim poslugama tipa Lidl i Aldi. Umjesto da poskuplja, mlijeko je postalo još jeftinije.

Zato se pitam od čega prave sir, ako ne od mlijeka. Da ga prave od kisele vode bio bi dva puta skuplji.

 Sutra u nastavaku: o holandskom siru.

 

07.03.2007.

Novi pomaci u terapiji pojedinih oblika raka

Utrecht, grad u kome je sjediste NKI , Holandskog instituta za rak.

Sinoċ je na EO (evangelistički program) holandske televizije u udarnom terminu emitovana emisija o novom pristupu  liječenja nekih formi raka.Klasična hemoterapija ima veoma mnogo nedostataka, a najveċi je da se radi o otrovu koji pored ċelija raka ošteċuje cijeli organizam.

Novi pristup podrazumjeva upotrebu sredstava koja ċe zakočiti takozvani “faktor rasta”, supstancu u organizmu koja kontroliše i podržava dijelenje ċelija.Tumorske ċelije se pod uticajem ovoga faktora neobuzdano dijele, a ako se on zakoči, onda prestaje i podsticaj na dijeljenje.

Novo liječenje se zasniva na poznavanju genetske strukture tumoroznih ċelija, takozvanog GENIMIKS-a. Na osnovu genomiksa tumora mogu se vidjeti njegove “slabe tačke”, odnosno može se vidjeti da li i u kolikoj mjeri određeni agensi mogu djelovati na tumorsku ċeliju.

 U emisiji su prikazana tri pacijenta, jedan muškarac sa tumorom crijeva, jedna žena sa tumorom pluċa i jedna sa tumorom dojke. Kod sva tri pacijenta uobičajene metode liječenja su ili zakazale ili nisu dolazile u obzir. Novim metodom liječenja provedenim u specijalizovanim bolnicama za borbu protiv raka, rotterdamskoj Daniel den Hoede bolnici i u Amsterdamu  Holandski institut za rak -Antonie van Leevenhoek ziekenhuis(NKI-AVL). Nakon provedene terapije sva tri inače veċ otpisana pacijenta imaju regresiju tumora i žive sasvim normalno.

 Posebno je impresivan slučaj žene oboljele od raka pluċa koji je dobila iako nije bila pušač.Kad je tumor bio otkriven veċ je imao metastaze na vratu i u grudnoj duplji (medijastinumu), te nije bila moguċa ni operaciju ni hemoterapija. Dr Zandwijk koji ju je liječio je rekao da ove forme raka pluċa koje nastanu kod nepušača mogu biti pogodne za novu vrstu terapije.Kod bolesnice sa rakom dojke je korištena kombinacija Taxol-a i još jednog preparata iz iste grupe.

 Nova terapija ima ograničene moguċnosti i  testiranjem tumora i određivanjem njegovog genomiksa se određuje da li su pacijenti pogodni za ovu terapiju. Kod velikog broja pacijenata još uvijek nije moguċa ova terapija, ali se smatra da ċe sa poveċanjem broja remera (kočničara) faktora rasta porasti i broj pacijenata pogodan za terapiju.

Desetog marta u Utrechtu u Beatrix teatru ( www.beatrixtheater.nl) ċe se održati informativno veče o ovim pomacima u liječenju pojedinih malignih oboljenja.

Pogledaj vise o ovome:

http://www.cancerhelp.org.uk/help/default.asp?pagativoe=5070

06.03.2007.

Željko Komšiċ spasio porodilju

Valjalo je na vrijeme stici do zenickog porodilista

Danas je na BBC vijestima izašla vijest kako je član Predsjedništva BiH spasio porodilju i njenu bebu tako što je uvažio njihovu molbu na putu kraj Maglaja i primio ih u službena kola. Žena je trebala stiċi do porodilišta bolnice u Zenici udaljene pedeset kilometara.Uz ukljucene sirene predsjednikove pratnje zena je stigla na vrijeme da se uradi komplikovan porodjaj. Pročitaj detalje u originalnoj verziji: http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6421053.stm ili na http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=6760&meni=2

06.03.2007.

Pregraditi ciglama “Magistralu smrti”!

 Put ka lijepom Mostaru cesto zavrsi u rupi dva metra pod zemljom. 

Čitam jutros u “Avazu” kako je Hercegovačko- neretvanski kanton (župa) prvi po broju saobraċajnih udesa u BiH, a pošto je BiH prva  u Evropi to je HNK regija u Evropi sa najveċim brojem saobraċajnih nesreċa (prema broju stanovnika koji žive u HNK). Samo u prošloj godini su na putevima ove županije poginule 73 osobe, i to uglavnom na putu koji dolinom Neretve vodi ka moru, te na onome od Mostara do Širokog Brijega. Neke nesreċe se uporno dešavaju na istim mjestima, a da ništa nije urađeno da se poboljša saobraċajna signalizacija ili urade neophodne promjene na tim dijelovima.

Ako se uzme u obzir i situacija na putu M-17 Bosanski Brod-Sarajevo, onda se ovaj put od Bosanskog Broda do Metkoviċa može nazvati “Put smrti”!

U Holandiji ili Austriji, na primjer, su rijetki, ali postoje još uvijek tu i  tamo, frekventni putevi na kojima još nisu napravljene potpuno odvojene trake za saobraċaj u dva smjera (tipa autoputa).  Pored uobičajene signalizacije o zabrani preticanja, te se dvije saobraċajne trake fizički rastavljaju često duplim slojem vertikalno postavljenih cigala, koje u potpunosti spriječavaju preticanje. Ovo razdvajanje je učinjeno na posebno opasnim mjestima, a ponekada i na veoma dugoj relaciji puta, često dugoj i više od desetak kilometara.

Dok se ne napravi autoput ka moru, “Magistrala smrti” bi se mogla djelimično ovako urediti, čime bi se usporio saobraċaj posebno okrutnoj grupi vozača “ovisnika” o preticanju , ali bi se spasile desetine ljudskih života. 

Bolje na more stici ikad,nego nikad. 

 

05.03.2007.

Pobaciti ili roditi pa dati na usvajanje

Dolaskom nove koalicije na vlast, u kojoj su pored laburističke (PvDA) i dvije krišċanske partije, jedna umjerena i jedna konzervativna, postavilo se i pitanje nekih tradcionalnih “tekovina” holandskog liberalizma, a to su abortus, eutanazija i homo brakovi.

Krišċanska Unija je svoj ulazak u vladu uslovila nekim promjenama, koje se prije svega odnose na pravo na abortus.

Iako se ne postavlja pitanje prava na abortus kao slobodne volje žene, ipak se predlažu promjene koje bi smanjile broj pobačaja. Tu se prije svega misli da se odredi neki period “razmišljanja” u kome ċe postojati moguċnost da žena može promijeniti odluku da načini pobačaj.

Kao druga moguċnost se navodi nagovaranje žene da rodi, a ako se ne može brinuti o djetetu da ga da na usvajanje. Na taj način bi se izbjegao “grijeh” ubijanja nerođene djece, što se smatra po krišċanskom učenju.

Iako do sada nova vlada nije ništa konkretno poduzela po ovom pitanju, i sami nagovještaji su izazvali oštru kritiku, prije svega sa strane opozicione Liberalne (VVD) partije. Oni smatraju da bi time nastale ogromne traume, kako za majku koja se mora odreċi djeteta, tako i za dijete samo.

 

04.03.2007.

Rotterdam,najružniji grad u Holandiji.

Nema grada u Holandiji(http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=319&id_projekta=0) koji po meni nije ružniji od Rotterdama. Najveċa evropska i donedavno svjetska luka (pretekao ga Šangaj prije dvije godine) je iz II sv. rata izašao sa potpuno srušenim centrom grada. Nije ništa obnovljeno od starih holandskih kuċa nego je napravljena kombinacija ogromnih poslovnih nebodera i neuglednih stambenih zgrada, te veoma ružnih prodajnih objekata. Takođe i velika zgrada Pathe kina (gdje se u najveċem dijelu vrte filmovi za vrijeme filmskog festivala), te susjedna velika koncertna zgrada Doele, su pojam ružnoċe.

Iako se stalno nešto gradi i iako su neke stvari popravljene (nova pješačka zona pored Svjetskog trgovačkog centra), ipak Rotterdam ima malo šta lijepog pokazati svojim posjetiocima.

Na slici je kino Pathe i susjedna koncertna zgrada, te ogromne dizalice, nešta se tu opet radi. Snimak sam napravio prije tri dana.

03.03.2007.

Krokus, crocus, kaċun, šafran

Bonte krokus Krokus

Vrijeme je krokusa, jednog od prvih proljetnih cvjetova. Pripada redu ljiljana,a familiji irisa.Porijeklom iz Švicarskih i Italijanskih Alpa .Crocus vernalis (vernus) raste iz lukovice, kod nas je veċinom divlji, a ovdje u Holandiji ga sade po parkovima kao ukrasnu biljku. Ima ga ljubičastog, ta mu je boja najčešċa, a dolazi i u drugim bojama.U Americi ga zovu holandski (dutch) krokus. Druge sorte su žute ili bijele.

Mi u Sarajevu ga zovemo kaċun, mada vidim da je u Hrvatskoj to ime uobičajeno za jednu vrstu divljih orhideja koja raste na Mediteranu (Orchis spitzelii Sauter ex Koch). Sličan krokusu je šafran (colchicim autumnale), ali se on pojavljuje u jesen.

Jučer predveče, za vrijeme kratkog perioda lijepog vremena snimio sam ove kaċune pred Domom staraca u Reuwijku. Po krokusu se u Holandiji naziva školski raspust (Krokus vacantie) krajem februra.

Šafran (mrazovac),krokusov jesenji srodnik(http://www.pomurske-lekarne.si/si/index.cfm?id=1542), je bogat je riboflavinom (vitamin B-2),karotenidima (provitamin A),ima antioksidativno i antikancerogeno dejstvo, a od ulja se pravi sedativ, safranal.. Međutim ljubičasti šafran ima alkaloid (jedan od karbociklicnih alkaloida ) kolhicin koji se koristi u liječenju gihta(http://www.farmakologija.com/materia/m_gh.htm, te je i jedini lijek za lijecenje tzv. porodicne mediteranske gorznice. (colchicine, antimitotique) . Vazno je napomenuti da prekoracenje doze lako dovodi do trovanja. Takodje ako ga stoka (konji) jede u vecim kolicinama mogu se otrovati (otrovan za konje).Kilogram osušenih cvjetova šafrana se prodaje po cijeni od nekoliko hiljada eura. Za 1 kg. je potrebno 150000 cvjetova.Šafran je donešen iz Nepala, smatra se da ga je donio u Evropu Aleksandar Makedonski.Zbog upotrebe u medicini i visoke cijene uzgajanje safrana ima ekonomsku vrijednost. Najveci proizvodjac na svijetu je Iran sa oko 100 tona godisnje, a u Evropi su to Francuska i Spanija. 

 Cvijet jesenjeg safrana

02.03.2007.

Hlamidija (Chlamydia) uzrokuje neplodnost

  Prvi put je Služba za zaštitu zdravlja pozvala veliki broj mladih iz tri holandska grada (Amsterdam, Heerlen i Rotterdam) na besplatno testiranje na postojanje infekcije hlamidijom (chlamydia).

Pretpostavlja se da je hlamidija najčešċa od takozvanih SOA bolesti (seksom prenosivih oboljenja) i da je oko tri posto holandske mladeži zaraženo hlamidijom.

Hlamidijom izazvane upale se mogu liječiti antibioticima, a dugotrajne nelijecene hronične upale reproduktivnih organa kod žena mogu dovesti do neplodnosti.

02.03.2007.

Wilders pretjerao protiv islama

 Geert Wilders

Lider stranke za slobodu (PVV), koja ima devet parlamentaraca u Tweede kamer, Geert Wilders je zaista pretjerao. Na jucerasnjem sastanku Parlamenta koji je raspravljao o planu rada novog kabineta je nekoliko puta pozvao da novi kabinet spriječi islamizaciju zemlje, koju je uporedio sa porastom nivoa mora usljed topljenja leda.Svi govore o opanosti zatopljavanja, a niko o opasnosti islamizacije. Prije samo dvije-tri decenije u Holandiji nije bilo muslimana, a sada ih ima milion, vapi Widers za akcijom.

Takođe mu nije dovoljno što u holandskom Ustavu piše da onaj ko ima holandski nacionalitet može obavljati sve funkcije, pa biti i član vlade, Wilders iza govornice uporno poziva da se dva člana holandske vlade koji pored holandskog imaju i drugi nacionalitet( jedan Aboutaleb ima marokanski, a jedna Albayrak turski), da se pošalju kuċi i da takve osobe ne mogu biti  članovi kabineta.

Njegova partija je dala prijedlog da se glasa o nepovjerenju prema ova dva državna sekretara. Wilders je izjavio da nema ništa personalno protiv njih nego da treba da bude princip da članovi vlade mogu bit lojalni samo zemlji gdje su izabrani za visoke funkcije. Slično bi uradio i da umjesto pasoša islamskih zemalja imaju drugi pasoš Švedske, naprimjer.

Glasanjem je odbijen njegov prijedog, samo je njegova stranka bila za to. Ipak je ostavljeno da se ubuduċe raspravlja o ovome i da se eventualno unese u zakon odredba da osobe sa duplim nacioanalitetom, ako hoċe da obavljaju visoke dužnosti, moraju se odreċi drugog pasoša. U slučaju Aboutaleba je to sada nemoguċe jer marokanski zakoni ne dozvoljavaju odricanje od marokanskog nacionaliteta.

I Aboutaleb i gospođa Albayrak su izjavili da se ne bi odricali svog drugog nacionaliteta, jer bi tako pokazali da oko milion ljudi sa dvostrukim nacionalitetom nisu lojalni svojoj drugoj domovini, Holandiji.

01.03.2007.

Treba skratiti broj cifara kod bankovnog računa za pomoċ ugrozenim

Rotterdam (sliku sam napravio danas) je veliko gradiliste.

Gledam maloprije koliko je ugroženih izbjeglica u regiji Darfur u Sudanu. Apeluje se na davanje pomoċi ljudima koji su ostali bez ognjišta i bez hrane. Broj žiro računa za pomoċ iz Holandije je 300 300.

Naumpade mi kako često pojedinci kod nas traže pomoċ, obično za liječenje u inostranstvu. Pri tome navode broj bankovnog računa na koji treba uplatiti pomoċ. Pa ljudi, to su računi sa više od  petnaest cifara, često nemoguċeg rasporeda, sa bezbroj crtica i nula poredanih po pet-šest jedna iza druge.

Kad nekome treba pomoċ on zove kratki alarm broj 112, ili neki drugi koji se lako pamti. Vrlo je važno da broj na koji treba uplatiti novac bude lako pamtljiv, inače onaj ko u trenutku odluči da izvrši uplatu, može i u trenutku da  se predomisli, a za to često može povod biti što nekoga mrzi prepisivanje ogromnog neshvatljivog broja.

Apelujem da se i kod nas objedine humanitarne organizacije i da se novac uplaċuje na jedinstven zajednički račun od tri ili malo više cifara, a da se iznađe način da novac dođe u prave ruke kome je uručen.

 

Leteci Holandjanin
<< 03/2007 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338047

Powered by Blogger.ba