Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

30.04.2007.

Kraljičin rođendan

Feest op museumplein bij Radio 538

Beatrix Beatrix, Kraljica holandskog kraljevstva. Da li je doslo vrijeme za povlacenje?

Ove godine se kao nikad ranije spominje abdiciranje kraljice Beatrix sa trona i krunisanje njenog najstarijeg sina Aleksandra, koji je prije nekoliko dana proslavio četrdeseti rođendan (vidi ovdje). Još uvijek se kao zvanični rođendan slavi 30-ti april, iako je to dan rođenja kraljičine majke Julijane, koja je u dubokoj starosti umrla prije 3 godine. Rođendan sadašnje kraljice je u januaru.

Kraj aprila i proljeċno vrijeme su mnogo bolji okvir za narodno slavlje nego hladni januar. Kraljica ovaj put posjeċuje Den Bosch i Woudrichem u Brabantu. Narod se zabavlja ispijajuċi pivo i prodavajuċi i kupujuċi polovne stvari po ulicama.

Za ovu priliku se peku specijalni kolači tompusi (tompouce, vidiwikipedia  ) obojeni u narandžasto, to je zvanicna boja kraljevske kuce. U Reeuwijku viđoh kako u luksuznoj pekari narod kupuje ove kolače.Cijena 1,30 eura. Prodavačica ih je uzimala nako punom  golom šakom iz izloga a onda tako umazanom rukom od bijele kreme uzimala pare, pa opet prihvatala za kolač. Ionako mi nije bilo do njih, a kad vidjeh kako ih higijenski prodaje ne bi ni da mi ih džaba daje.

De traditionele tompoes Tompusi za ovu priliku umjesto uobicajene roze imaju narandzastu glazuru.

30.04.2007.

Holandska štampa o smrti Ivice Račana

Jutrosnja je holandska stampa u znaku danasnjeg Kraljicinog dana te u znaku jucerasnjeg uzbudljivog raspleta fudbalskog sampionata.

Malo je paznje posveceno smrti predsjednika SDP Hrvatske Ivice Racana. Jedino De Telegraaf izvještava o smrti bivšeg hrvatskog premijera. U kratkom tekstu bez slike (klikni  ovdje) se govori kako je Račan zaslužan za hrvatsku nezavisnost jer je 1990 kao komunistički vođa dozvolio slobodne izbore kojima je Hrvatska utrla put ka nezavisnosti I slobodnoj ekonomiji.Od komuniste je postao socijaldemokrata, koji je prije mjesec dana zatražio da se izabere drugi vođa stranke.

 Kako javlja "Večernji list" Račanov SDP je, po ispitivanju javnog mnijenja, sada ispred vladajuċeg HDZ-a. Kako je objavljeno u Zagrebu prema želji pokojnog Ivice Račana, sahrana ċe se obaviti samo u krugu porodice.

29.04.2007.

PSV Eindhoven ponovo prvak Holandije

Ronald Koeman (Kuman) trener PSV, ovdje kao djecak, veselio se je danas kao dijete neocekivanoj sampionskoj tituli. Klikni na slikicu i pogledaj i ostale slike iz biografije ovoga covjeka koji ce danasnji dan pamtiti kao jedan od najsretnijih u zivotu.

Iako je AZ Alkmaar imao najbolje sanse da u posljednjem kolu holandskog sampionata postane prvak, ipak je to ponovo postao tim iz "grada svjetla", kako popularno zovu grad u kome je centar Philipsa.

AZ je izgubio sa 3:2 od treceg sa dna Excelsiora u Rotterdamu, a PSV je pobijedio sa 5:1 Vitesse iz Arnheima.

PSV je zasluzeno postao prvak, jer je cijelo vrijeme vodio na tabelu, a u zadnjem kolu nije vise sam odlucivao o svojoj sudbini. Trener Ronald Koeman moze da odahne, jer mu je vec bilo spremljeno otpusno pismo, ili puscana knjiga, sto bi mi rekli.

29.04.2007.

Ko ċe biti prvak Holandije u fudbalu?

Hoce li se fudbaleri i navijaci AZ Alkmaar danas veseliti tituli sampiona. Karte (na crno) za njihovu utakmicu kostaju i preko 300 eura.

Odavno nije bila uzbudljivija završnica nogometnog prvenstva Holandije. Danas se igra posljednje kolo, a tri ekipe su na vrhu, sa istim brojem bodova,72. To su AZ iz Alkmaara, PSV iz Eindhovena i Ajax iz Amsterdama.

AZ je u najpovoljnijoj poziciji jer ima najbolju gol razliku. PSV, koji je na završetku jesenjeg dijela izgledao nedostizan, prokockao je prošle sedmice  priliku da pobjedi i da sam odlučuje o svojoj sudbini. Treneru Kumanu veċ prijeti otkaz.

Interesantno je da je Kraljevski holandski fudbalski savez napravio dvije kopije šampionskog pehara, tako da ċe na stadionu u Rotterdamu biti original trofej, a na ostala dva stadiona gdje igraju kandidati za prvaka biċe kopije pehara. Tako je svaki stadion spreman za dodjelu šampionskog trofeja.

Ko ċe pored prvaka (koji ide direktno u ligu prvaka) imati šansu da igra u ligi šampiona (nakon kvalifikacija) ,odlučiċe razigravanje između ekipa plasiranih od drugog do petog mjesta.

Sve utakmice se igraju u isto vrijeme, a kombinovani prenos utakmica može se pratiti na radiju 1 od 12 sati. Tabelu i raspored utakmica mozete vidi na ovicijelnoj stranici prve lige ako kliknete ovdje

29.04.2007.

Hiljade ljudi žrtve pogrešnog liječenja

U protekloj sedmici su  saopšteni rezultati ispitivanja posljedica pogrešnog liječenja u holandskim bolnicama.

Tako je saopšten podatak da najmanje hiljadu ljudi umre godišnje od direktne posljedice grešaka u tretmanu, što uključuje pogrešnu dijagnozu ili upotrebu pogrešnih lijekova.

Nekoliko hiljada ljudi snosi trajne posljedice grešaka pri operativnom zahvatu ili pogrešne upotrebe lijekova. Neki od ovih pacijenata vode dugotrajne sudske sporove sa bolnicama.

Ispitivanje bi trebalo da pokrene mjere da se rizici liječenja i operacija svedu na najmanju moguċu mjeru. U tom smislu je inspekcija za zdravstvo veċ počela da ispituje radno vrijeme specijalizanata, jer se ispostavilo da su polovina sudskih sporova koji se vode protiv bonica, u stvari sporovi protiv grešaka nedovoljno iskusnih i premorenih, a u prve redove gurnutih ljekara na specijalizaciji (rezidenata ili arts asistenata, kako se oni zovu u Holandiji).

28.04.2007.

Da li ċe kosovske cuke dočekati nezavisnost?

Prije dva dana na RTL teletekstu se pojavila informacija o kosovskim cukama i tragičnoj sudbini što im se sprema.

Naime pored dva miliona stanovnika na Kosovu ima i 30000 pasa lutalica, pasa bez kuċe i gospodara. Jedan dio njih vodi porijeklo još od kraja prošlog vijeka, kad su mnoge gazde zbog ranih dejstava ostavile svoje ljubimce na milost i nemilost sudbine.

Vlasti  na Kosovu ne znaju kako da ih se riješe pa su ponudili 7,5 eura za svaki pasiji rep koji bude donešen. Slična situacija je bila nastala i u Bosni, za vrijeme i poslije rata. U Tuzli je jedna Holanđanka Wilma otvorila azil za pse (o tome smo pisali ranije). Da li ċe neko spasiti bar dio populacije kosovskih pasa da požive još koje vrijeme i dočekaju nezavisnost svoje zemlje, pa da na miru crknu?

27.04.2007.

Prije petnaest godina

Ovoga lijepog mjeseca sjeċamo se strašnih događanja onoga aprila prije petnaest godina. Pročitah tada, 26-og aprila, u novinama izjavu slovenačkog vojnog komentatora Grošnera ( ako sam tačno upamtio), koji reče da JNA nema kud natrag i da ċe u Bosni delati dok ne uradi što je planirano. Kako to pročitah podsjekoše mi se noge, šta da radim sa dva sina, jedan ni dijete ni momak, drugi pravo dijete. Na mome Mojmilu veċ uperene cijevi sa brda kraj Vodovoda, svakoga vide ko na dlanu. Mišljah kad su postavljali tenkove da nas to brane od nekoga, sad skontah da su tu da nas ubijaju.

Rekao sam  ženi da se sprema i da je sutra vodim na autobus, da ide sa djecom tetki na more dvadesetak dana, dok se ovo ne smiri. Ona je govorila da ne smije i da neċe nikuda, ja sam insistirao.

Sutradan rano odosmo do stanice. Kasarna preko puta sva blindirana, ljudi se sklanjaju, boje se metka sa prozora. Ima samo autobus za Zagreb, ali karata nema. Molim, kumim, uguram nešto para kondukteru. Primi ih, ali da stoje, Amir je najmlađi on ċe još moċi sa jednim djetetom popola. Onog drugog moraju sakriti, počeli mu rasti brkovi, a kažu da čête ne daju ni jednom muškarcu proċi.

Krenuse nekako. Haotican rastanak, mahanje. Samo da bude hairli. Stigao sam na posao, podne je, slusam radio u bolnici. Evo javljaju kako je zaustavljen autobus "Djecije ambasade" negdje u Zivinicama. Ne daju im proci dalje. Dusko Tomic pomaga preko radija da su to samo djeca i da ih puste dalje. Ja se sav preznojih. Ako ne pustaju ovaj, kako ce onda onaj redovni autobus?

Vratio sam se kuċi. Prošlo je deset naveče, po Mojmilu brdu čuje se puškaranje. Zovem rodicu u Zagreb, tamo treba da dođu. Kaže nema ih još. Dvanaest je, opet zovem. Kaže rodica nazvaċe ako dođu. Komšija mi je došao. Pijemo nešto ljuto, obojica poludili od one pucnjave na brdu. Na radiju govore kako se više ne može preko Save, kako se danas moglo još samo pješke proci između Brčkog I Gunje.

Znači nisu mogli preko Save. Ostali su negdje. Nema im ni tamo ni vamo. Moj komšija Eso me gleda kroz naočale, ništa ne govori. Otišao bi da spava, a ne može me ostaviti.

Oko pola dva zazvoni telefon. Prepoznah dragi glas moje supruge.

“Gdje ste, govori, jeste li živi!”

Ne brini, u Zagrebu smo, evo nas kod Halide u stanu. Prešli smo pješke preko mosta kod Brčkog, a čekao nas je drugi autobus na hrvatskoj strani. Sve sam prestajala, ali smo svi dobro!”

“Eso, stigli su živi u Zagreb. Eso, sad možemo rahat popiti i napiti se!”

Za mene je tako rat bio završen na samom početku. Hladna i mračna bolnica u kojoj sam radio, pranje ruku ledenom vodom i operacije u mraku, pregledanje očiju svjetlom kandila, stalna opasnost granata i metaka, nedostatak hrane i vode, sve to mi nije ništa značilo. Moji su bili sigurni. U ratu sam se znao i smijati i veselo družiti, sve dok mi nije poginuo sestriċ na Markalama, mladiċ, tek se bio oženio.

Dvadese planiranih dana boravka kod tetke na moru se pretvorilo u skoro tri godine rastavljenosti. Porodica je bila godinu  i po u Zagrebu, onda su zaratili Bošnjacii Hrvati, postalo je i tamo opasno. Bjeganija dakle dalje, dokle ima evropskog kopna. Ja sam im se konačno pridružio krajem 1994. Zatekao sam ih u nekoj zabiti u selu Noordhoef u provinciji Groningen, u selu među štalama, odakle su djeca išla 15 km. biciklom u školu.

 Nedavno smo obišli zgradu gdje su bili smješteni kao azilanti u Leidshendamu, tek kad su došli 1993.u Holandiju. Sumnjivo bijaše policajcu što mi obilazimo napuštenu zgradu koja je odmah uz zgradu holandske tajne službe. Objasnih mu kako smo tu bili azilanti pa došli da vidimo. Nije tražio isprave mada sam na glavi imao čudnu kapu, kao terorista, vjetar je bio jak, pa reko da zaštitim glavu.

I eto prođe petnaest godina. A ništa nije riješeno. Još nismo ovdje domaċi, i pitanje je hoċemo li ikada biti. Bilo je pokušaja da se vratimo u rodni grad. Mene su prvo primili za docenta na fakultetu, a onda na intervenciju direktora kliničkog centrasu to poništili. On je rekao da imaju dvije bolje Bošnjakinje od mene  pobjegulje, iako su to bile moje učenice, primljene su na kliniku početkom rata bez konkursa. Od mene su dosta naučile, ostavio sam i moje skupe knjige.  Sin je htio da se vrati da tamo nastavi studirati engleski, ali mu nisu htjeli ništa priznati sa prve dvije godine studija u Amsterdamu, morao se vratiti natrag u Holandiju.

Vozim se danas biciklom po ovoj rascvjetaloj Goudi. Rijetko je gdje lijepo proljeċe kao ovdje. Zaradio sam dosta uspomena i u ovome gradu. A naši i dalje dolaze. Juče slučajno trebah nešto vezano za zdravstveno osiguranje. Prije mene sjedoše uz šalter mladiċ i djevojka, govore bosanski. Ona lijepa, razumije po malo sluzbenicu Holanđanku što im ona priča. Kaže službenica da se  djevojka moze osigurati ali samo za hitne slučajeve, ako bi je udarilo auto, ili ako joj pukne slijepo crijevo, pa mora u bolnicu. A za bolesti koje veċ ima, ili koje ċe dobiti, ne važi osiguranje. Nek se pazi da ne zatrudni, ako veċ nije trudna, moraċe sve sama platiti. Tako sve dok ne dobije dozvolu boravka. To košta 1,75 eura dnevno.

Ostavio sam ih dok su ispunjavali formular. Ostaċe djevojka, svašta ċe predeverati. Strani jezik, strani običaji, prosti poslovi, malo para.Nikakva se diploma ovdje ne priznaje iz zemlje koja nije u EU. Rumunska se diploma priznaje.

 Al prokontala se je valjda djevojka, opet racuna bolje joj je nego odakle dolazi. Momak ima stan i posao, auto, pa to je veċ nešto.

 

26.04.2007.

Prof.dr.Momir Macanović

Juče sam i na ovome i na mom ’medicinskom” blogu objavio da je u Portsmouthu umro veliki stručnjak i humanista, moj učitelj, prof. dr. Momir Macanović. Poslije sam nešto pomislio da mu je mjesto tamo gdje sam o njemu pisao i dok je bio živ, da na ovom blogu ima i svega i svačega, pa sam ga ostavio tamo među velikanima sarajevskog zdravstva.

Danas vidim, čitajući smrtovnice u ” Oslobođenju” kolikog je traga ostavio među kolegama i običnim ljudima. Pored dr Enise Basagic, familije Mesihovic i drugih posljednji pozdrav su uputili i porodica Begic iz Nove Varosi, Dzafic Ejub, Tonka i Damir sa porodicom, te dugogodisnji saradnici Ana, Bahra, Nusreta i Dana, Vaska, Nada, Dobrinka, Fata, Ilija, Marija i Mirsad.

Dajem mu ovaj post ne kao doktoru ( o tome pročitaj na http://sarajdoktor.blogger.ba ) nego kao dobrom običnom čovjeku. Neka je na čast Medicinskom fakultetu i Internoj klinici što zaboravljaju takve velikane, ljude, i podaju se ovim našim groznim podjelama što nas ovako gadno upropastiše. Od njih još, bar na ovom internet izdanju, ni pomena na bivšeg dekana i profesora.

26.04.2007.

Samouvjereni hirurg već imao jednu sumnjivu smrt za leđima

Prije par dana pisali smo o smrti mlade djevojke za vrijeme rutinske operacije liposukcije (vidi post na ovoj strani).

U emisiji na holandskoj TV hirurg koji je radio operaciju je izgledao sasvim nevino i samouvjereno. Kao bila je to viša sila, on nista nije kriv.

Sad se ispostavilo da je 2004 dok je radio u bolnici u Doetinheimu takođe imao sumnjiv smrtni slučaj koji nije prijavio direkciji bolnice. Bolnica je tek sad ušla u trag tom slučaju i počela internu istragu. O ovome na holandskom vidi u DeTelegraaf

26.04.2007.

Epidemija zlobe u Bosni

Među životinjama u Bosni haraju razne zarazne bolesti, bruceloza, slinavka, trihineloza. Među ljudima vladaju zloba i trač, a najbolji do sad poznati lijek je rakija loza.

Odakle je zloba kao bolest došla nije poznato. Postojala je i ranije u endemskim područjima, u bolnicama, na fakultetima, kod političara, znači kod ljudi sa višim obrazovanjem. Danas se bolest proširila na cijelo stanovništvo. Na žalost još nije izmišljena vakcina protiv zlobe, a bolest u uslovima primitivnog kapitalizma uzima sve više maha. Od nje su zaraženi i Bosanci koji žive van granica  Bosne, a prijeti opasnost da oni zaraze i ostatak stanivništva u svijetu. Izgleda da bolest bira i po nacionalnoj osnovi jer su Bošnjaci više zaraženi od  drugih.

Naučnici iz Tuzle su ispitujući stanoništvo u Kalesiji, došli do pretpostavke da je  uzrok bolesti virus koji se zove “nek komšiji crkne krava”. Tamo je naime primjećena pojava narodnog veselja u kućama oko komšije kome je crkla krava. Uzorci krvi ovih komšija kojima se iznenada povisilo raspoloženje su poslati na virusološki institut u Zagreb. Tamo su nađeni nepoznati virusi koji  gledani na elektronskom mikroskopu imaju razvučena usta sa osmijehom od uha do uha. Naučnicima je pala na pamet ideja da bi oslabljeni oblik ovog virusa mogli davati stanovništvu kao lijek protiv depresije.

Sami bolesnici oboljeli od zlobe ne primjećuju nikakve simptome. Međutim njihovi sugovornici primjećuju da ovi ljudi, kad govore o nesreći i neuspjehu svojih prijatelja i poznanika, odjednom promjene izgled lica, razvuku osmjeh, srce im počinje ubrzano disati, brže uvlače dim od cigarete, pomjeraju se na mjestu gdje sjede i  brže saljevaju čaše alkohola.

Dijagnozu bolesti je ponekad teško uspostaviti, ali postoje pouzdani testovi kojima se bolest dokazuje i bez uzimanja krvi na analizu. Tako pacijentu treba ispričati kako mu je najbolji prijatelj ili član familije dobio izvanredno dobro plaćen posao, kako je položio doktorat, kupio novi auto, otišao na odmor u inostranstvo.Istovremeno treba mjeriti količinu izlučenih suza, drhtanje ruku, stezanje šaka i jačinu govora. Ako prilikom naše priče dođe do povećanja lučenja suza, skoro plakanja, drhtanja ruku, stezanja šaka, i oslabljenog govora uslijed suhoće grla, pouzdano se može utvrditi da dotični boluje od zlobe.

Liječenje zlobe je teško, jer su virusi otporni na bilo kakvu terapiju. Najbolji lijek je da bolesniku kupimo novo auto i da mu damo dosta para, pa da ljudi u njegovoj okolini postanu zlobni na njega. Tada će se smanjiti zloba kod pacijenta, ali će u njegovoj okolini biti više drugih zaraženih.

Ova je metoda međutim skupa i bolje je pacijentu kupiti litar loze, pa da sjedi cijeli dan i popije ovu litru, tako će umanjiti svoju zlobu. Poželjno je ispijanje loze u društvu istih zlobnika, uz iznalaženje što više objekata  za zajedničko ispoljavanje zlobe. Tako će se bar preko noći umanjiti osjećaj zavidnosti kod pacijenta, ali je efekat prolazan jer se sutra zloba ponovo javlja.   

25.04.2007.

Johan Krojf slavi šezdeseti rođendan

 

Johan Cruijff (Kraujf, ili Krojf kako mi često izgovaramo) danas slavi šezdeseti rođendan. Oko 2,5 milijardi ljudi na zemlji zna za ime ovoga najpoznatijeg evropskog fudbalera. Po tome je Krojf poznatiji od bilo kojeg drugog Holanđanina, od Vincent Van Gogha, Rembranta, Heinekena, naprimjer.

Korespondenti  Volkskrant-a su  se rapitivali kod stanovnika Meksika i Indonezije, njegovo ime je i tamo poznato. Jedino ga ne poznaju u Kini.

Juče je Krojf povodom svog rođendana pozirao mnogim umjetnicima, slikarima, u Amsterdamu. Sinoć je na radiju publika imala priliku da priča o njemu vezano za sve i svašta. Tako se javila jedna starija žena koja je rekla da je Krojf kao muškarac ne uzbuđuje, da nema seksusalnu privlačnost kao neki fudbaleri kod kojih ih privlači njihova lijepo izvajana stražnjica.

Cruijff je bio fudbaler Ajax-a, pa poslije Barcelone, gdje je poslije bio trener. Proglašen je najboljim evropskim fudbalerom 1971, 1973 i 1974. Takođe je proglašen najboljim evropskim fudbalerom stoljeća, ispred Bekenbauera i De Stefana. Krojf je imao manu da je bio strastveni pušač i vjerovatno zbog toga mu je 1991 urađena operacija na srcu, dvostruki bypass.Aktivno je prestao igrati 1984. Od 1996 je napustio poziciju trenera u Barceloni i od tada nije više htio nigdje da bude trener, nego se posvetio komentarisanju fudbalskih događaja na holandskoj TV. U njegovo doba Ajax je tri puta za redom osvajao titulu najboljeg evropskog tima (1971-1973.).U Ajax-u je Krojf nosio broj 14. Poslije njegovog odlaska više niko ne nosi taj broj. Vise o ovoj fudbalskoj legendi vidi na  wikipediji 

25.04.2007.

Holandija će investirati 5 miliona eura za obnavljanje ekonomije u Srebrenici

De Telegraaf piše da je u utorak naveče to objavljeno na bosanskoj državnoj televiziji.  Izjavu o ovome je dao prvi sekretar holandske ambasade u BiH Jan de Boer ( Bur) nakon sastanka sa opštinskim vijećem Srebrenice.

 Projekte koje će finansirati holandska vlada treba a izvršava Organizacija UN za razvoj, kao i humanitarna organizacija CARE. Takođe su obje strane govorile o budućim projektima.

24.04.2007.

Treba li poseban jelovnik za muslimansku djecu?

Na stranici studija B92 nađoh na interesantne komentare u vezi dječijeg vrtića u Novoj Varoši. U ovome mjestu u Srbiji u kojem živi dosta muslimana, roditelji muslimanske djece su zatražili da se odvoji jelovnik i da se muslimanskoj djeci ne serviraju jela sa svinjetinom.Uprava vrtica je ovo odbila.

Većina čitalaca se u komentarima pozitivno izrazila o ovm zahtijevu,čudeći se da se problem, koji u stvari i ne postoji, jednostavno ne riješi uvažavanjem zahtijeva roditelja, jer je to u skladu sa civilizacijskim ponasanjem. Ne može se niko natjerivati da jede nešto što se protivi njegovoj volji. Međutim ima i drugačijih komentara, koje možete pročitati ako nađete tekst u cijelosti akoklikneteovdje

24.04.2007.

Zbog zatopljavanja mora ribe rastu mnogo brže


            Vissen groeien door opwarming

Jedno australijsko naučno ispitivanje je pokazalo da ribe imaju trideset posto brži rast nego što je to bilo prije pedeset godina. Ispitivanja su provedena na osam vrsta riba u Tihom Okeanu, starosti od dvije do sto dvadeset osam godina (neke od ovih riba jako dugo žive).

Naucnici smatraju da je do ove pojave došlo usljed zatopljavanja morske vode. Takođe smatraju da je to jedan od načina borbe za opstanak, jer su ribe sve više ugrožene pretjeranim lovom. Vrstama koje se ne prilagode na ovaj nacin prijeti izumiranje.

Izvor:De Telegraaf. Originalan tekst na holandskom vidiovdje .

23.04.2007.

Nostalgične priče:Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik

Ko se još sjeća stare stanice? Bila je to u stvari dugo glavna stanica, Banhof, narod ju je zvao Banovo, kao i kraj oko stanice. Bila je to povelika kuća koju su kao i prve pruge i napravili Austrijanci. Odavde su polazili vozovi na istok, za Višegrad, i dalje za Užice i Beograd, na jug, za Dubrovnik i Herceg Novi, te na sjever za Bosanski Brod. Pruga je bila uska, 75 cm, pa je i voz bio mali, a išao na ćumur, te se zvao ćiro. Iza Drugog sv. rata napravljena je prva pruga “normalnog” kolosijeka, Šamac-Sarajevo, pa i uz novu prugu i nova veleljepna stanica, koja se zvala Sarajevo Novo. Između ove stanice i one stare je produžena uskotračna pruga dva-tri kilometra, pa su sada i ćire imale Novu stanicu kao polaznu. Danas je na mjestu odakle su polazili vozovi sa Nove stanice autobuska stanica. Uz staru stanicu je bila fabrika  « Vaso Miskin Crni « , u kojoj su se pravili i popravljali vagoni. Danas je tu nova prodavnica Interex-a i Bagatele. Na mjestu današnjeg Merkatora je bio Tržni centar, skladište voća i povrća, koje je tu dovoženo vozovima. Sama stara stanica je bila na mjestu danasnjih nebodera preko puta igralista kod Trece Gimnazije.odnosno starog  hotela Bristol, a  mnogobrojne tracnice su zavrsavale okretnicom za vozove na mjestu sadasnje zgrade Hitne pomoci.

Na tom mjestu je bila velika raskrsnica, sa jednim od prvih semafora u gradu. Semafor je visio u zraku na samoj raskrsnici, i vidio se sa sve četiri strane. Današnja ulica kojom ide tramvaj nije imala dvije odvojene trake, nego je bila dvosmjerna.Tramvaj je išao samo do Dolac Malte, a na Ilidžu je starom cestom prekrivenom kockom išao dvospratni autobus londonac.

Kompletan tekst vidi na http://bosnanostalgicar.blogger.ba

23.04.2007.

Požar na Bjelavama u zapadnim medijima

Požar u Sarajevu, u dječijem domu na Bjelavama, izazvao je dosta pažnje u zapadnim medijima. Tako su na holandskom RTL-u prikazane izgorjele prostorije i intervjuisan je jedan očevidac požara, koji je rekao da je to “strahota božija šta se dogodilo”.

Ne Euronieuws-u je u vijestima takođe prikazan prilog u slici sa uništenim sobama i ostacima dječijih igračaka. Na teletekstu holandske državne TV ima informacija kako je stradalo pet beba, i kako ima još dosta povrijeđene djece od koji su neka u kritičnom stanju.

Tako smo se u medijima opet našli u negativnom kontekstu. Ako se ne radi o ratu i ratnim zločinima, sad nas ima zbog našeg nemara. Serijsko umiranje beba na Pedijatriji  koje je prethodilo ovom požaru nije zabilježeno u holandskim medijima. Samo da ne stignemo Rusiju o kojoj se javlja na TV između ostalog zbog požara u staračkim domovima, ubistvima novinara, avionskim nesrećama, korupcijskim skandalima i drugim ružnim stvarima.Evo upravo procitah da je preminuo Boris Jelcin. I odmah u Telegrafu podnaslov da se ne zna od cega je umro, ali da je poznat kao pijanac.

23.04.2007.

Holandski specijalizanti premoreni i čine ponekad fatalne greške

 

U sinošnjoj emisiji državne holandske TV je u popularnoj emisiji Zembla govoreno o takozvanim doktorima-pomoćnicima (arts-assistant) što bi najbliže odogovaralo našim specijalizantima, ali ne sasvim, jer poneki od ovih doktora rade u bolnici kao “sekundarci”, to jest niti kao specijalisti, niti kao specijalizanti. Sinošnja emisija je bila posvećena mladim doktorima na specijalizaciji.

Poenta emisije je bila da se pokaže kako ovi mladi doktori sa malo iskustva imaju u bolnicama najteže poslove, da rade čak i do pedeset sati sedmično, odnosno 24 sata neprekidno, te da tokom večeri i preko vikenda u potpunosti preuzimaju službu i na odjeljenju i na odsjeku za hitne slučajeve. Pri tome oni imaju supervizora, specijalistu, ali se mnogi mladi doktori ustručavaju da pozovu svog supervizora, a često se desi da kada traže da supervisor dođe, da se oni neće da odazovu i da dođu ako je neki nejasan slučaj u pitanju.

Pored toga specijalizanti se ustručavaju da se žale na težinu i dugotrajnost rada jer se boje da ne izgube mjesto, ili da ne budu loše ocijenjeni, što će im kasnije smetati u karijeri. Bolnice i starije kolege koje rade u njima na ovaj način zarađuju koristeći slabo plaćenu radnu snagu, robove, moglo bi se reći.

U emisiji su intervjuisani i neki pacijenti odnosno familija pacijenata koji su prošli kroz teške greške u kojima su učestvovali specijalizanti.

Tako je govorila jedna udovica kojoj je umro muž, nakon što mu je prvo saopšteno da ima dobroćudan tumor, da bi nakon dva mjeseca ispalo da materijal za patologiju specijalizant uopšte nije poslao, i da se za to vrijeme u stvari zloćudni tumor znatno proširio. U ovom slučaju sve je radio specijalizant sa nekoliko nedjelja iskustva, a da pri tom nikad nije konsultovao starijeg kolegu.

U drugom slučaju je govorila žena koja je izgubila dijete. Ona je došla u subotu popodne na porođajno odjeljenje, vladala je velika gužva. Doktorica specijalizant je prepoznala da je dijete  ugroženo i na vrijeme pozvala specijalistu koji je međutim otezao da dođe u bolnicu. Tako je carski rez urađen u deset sati naveče, bilo je kasno, jer se je dijete u porođajnom kanalu ugušilo.

Advokat, koji zastupa mnoge slučajeve protiv bolnica, kaže da je skoro polovina svih prijava protiv bolnica rezultat grešaka specijalizanata. Oni su ti koji stoje  u prvom dodiru sa hitnim slučajevima, među kojima su često i najteži slučajevi. To je potpuni apsurd da najneiskusniji trebaju rješavati najteže stvari, dok je u svim ostalim branšama, pa i u advokaturi obratno.

Većinu pritužbi na njihove greške bolnice ne priznaju, te se onda vode dugogodišnje parnice za naknadu štete.    

22.04.2007.

U Holandiji 1370 stogodišnjaka

Neku noć su na TV gostovale četiri stogodišnjakinje. Najstarija ima 102 godine. 1905, kad je rođena, još su vršeni pokušaji da čovjek ovlada tehnikom letenja. Gospođe su imponovale svojim izgledom i bistrinom razmišljanja.

Iznešen je odatak da u Holandiji ima 1370 ljudi koji su stariji od sto godina. Pri tome su 1200 žene, a tek malo muškaraca uspije prebaciti stotu.

Holandija je poznata kao zemlja u kojoj žene, pored toga što su rastom najviše u svijetu, u prosjeku žive najduže u poređenju sa svim ostalim nacijama. Kod muškaraca su Japanci oni koji žive najduže (wikipedia), a navodno je u 2005-oj najstariji covjek bio neki Kubanac koji je tada imao 123 godine (vidiovdje )

 Po nekim natpisima u stampi 2005 najstarija zena na svijetu je bila jedna Brazilka koja je imala 125 godina, ne znam da li je jos ziva vidiovdje . Te godine je umrla zvanicno (po Ginisovoj knjizi rekorda) najstarija zena na svijetu, Holandjanka van Andel-Schipper u dobi nesto duzoj od 115 godina ( na slici).

21.04.2007.

Čuvajte se ujeda krpelja

Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što ljepše i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet ponešto saznati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbjegnu.

Bioinstitut u Wageninge-u je ispitivao rasprostranjenost krpelja u Holandiji. Ustanovljena je prisutnost krpelja u cijeloj zemlji, i to u većem broju nego je to bilo kod posljednjeg ispitivanja.Krpelja najvise ima u maju i junu.

Krpelji (holandski krpelj =teek) su sitni insekti koji žive uglavnom po šumama, po niskom zbunju, ali ih ima i u vrtovima i na livadama. Oni čekaju priliku da se okače za kožu neke životinje, glodara ili sisara. Tu se onda pripiju čvrstim sisalicama i piju krv domaćina.Problem je što je svaki četvrti krpelj zaražen bakterijom Borrelia koja je uzročnik takozvane Lymskebolesti ili borelioze. (O krpeljima vise vidiovdje) .Ova se bolest ispoljava različitim simptomima, a prije svega visokim temperaturama koje se pojavljuju nekoliko dana nakon ujeda krpelja, glavoboljama, ponekad sa znacima  meningitisa. Mogu biti zahvaćeni različiti unutrašnji organi. Nakon smirivanja od nekoliko dana ponovo dolazi do napada groznice. Ovi napadi se poslije ponavljavljaju, istina u sve kraćim razmacima. Zato se bolest i zove Febris recurrens (povratna groznica). Bolest je rijetko smrtonosna.

Ako se ne liječi dugo mogu postojati bolovi u zglobovima i opšta slabost. Na Tv je prikazan slučaj mladića kojemu dugo nije uspostvljena prava dijagnoza, pa je liječen od drugih sličnih bolesti.

Važno je nakon boravka u šumama pregledati kožu da li ima krpelja, obično postoji i crvenilo kože oko mjesta ujeda. Posebna je odgovornost roditelja prema djeci. Ako se krpelj skine u roku manjem od dvadeset četiri sata obično ne dođe do infekcije borelijama. Takođe ako se u prvim danima posumnja na infekciju izazvanu ujedom krpelja, terapija antibioticima vodi do potpunog izliječenja.

Najbolje zaštita je izbjegavanje kretanja kroz šumu i ležanje na livadama ako tijelo nije u potpunosti prekriveno odjećom.

20.04.2007.

Djevojka umrla za vrijeme plastične operacije

Utrecht:Tragedija u privatnoj klinici

U jednoj privatnoj klinici u Utrechtu u ponedjeljak, tokom rutinske operacije liposukcije, pri samom kraju operacije dvadesetjednogodišnjoj djevojci su odjednom zakazale vitalne funkcije. Prebačena je hitno u najbolji holandski medicinski centar u Utrechtu, ali je ubrzo preminula.

Sinoć je u popularnoj holandskoj emisiji Pauw en Witteman gost bio hirurg koji je vlasnik klinike i koji je nesrećnu djevojku operisao. Radi se o 38-godišnjem čovjeku koji dobro izgleda i koji je izvanredno smireno odgovarao na često provokativna pitanja voditelja. Po pričanju hirurga djevojka je već imala istu operaciju u Belgiji, međutim nije bila zadovoljna, pa je htjela da se napravi nova korekcija.

Ovaj mladi doktor ima svoju kliniku i godišnje uradi oko sto operacija liposukcije. Rekao je da svakom pacijentu prije operacije ukaže na rizike zahvata, mada su komplikacije ove intervencije rijetke. Operacija u ponedjeljak, kada je operisana preminula djevojka, je tekla sasvim normalno, i bila skoro završena, kada su pet minuta prije kraja nastali problemi sa vitalnim funkcijama. Anesteziju je vodio anesteticar (ne kaže da li je to doktor ili tehničar) i on je probao  sve da učini da djevojku spasi, a kad je vidio da nema poboljšanja, nazvali su ambulance.

Upitan ko kontroliše rad privatnih klinika, doktor je rekao da udruženje plastičnih hirurga kontroliše rad svojih članova.  Otkako radi u ovoj klinici to je urađeno samo jednom i to prije pet godina!

Vlasnik klinike je u utorak odmah nastavio dalje da operiše, a inspekcija ispred Ministarstva zdravlja je dolazila prije dva dana i nije konstatovala nikakve nedostatke.

Ovaj hirurg ne zna šta je uzrok smrti djevojke. Urađena je obdukcija, ali rezultat još nije saopšten niti njemu, niti članovima familije.
19.04.2007.

Pomozite naucnom klubu Bosanaca i Hercegovaca

Sutra imamo prvi sastanak tzv. Naučnog kluba, pri BH Platformi-organizaciji Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji. Klub je osnovan prije dva mjeseca i podijeljen je u sekcije. Ja sam predsjednik sekcije za medicinske i prirodno-matematičke nauke.

Sutra bi trebali da sagledamo možemo li konkurisati sa nekim projektima za sredstva pri određenimo fondovima. Moramo izabrati projekte koji će biti od koristi Bosancima i Hercegovcima, prije svega u BiH, a i ovdje.

E sad bi ja molio da nam se pomogne i da javno iznesete prijedloge, šta je to što bi bilo najprioritetnije da se popravi u zdravstvu, humanom i veterinarskom, te koji bi projekat bio prikladan iz oblasti prirodno-matematičkih nauka.

U Holandiji smo nas podosta doktora iz BiH bili jedno vrijeme na nekom doškolovljavanju na Erasmus univerzitetu u Rotterdamu, poslije smo izgubili međusobnu vezu. Molio bih da mi se jave doktori (komentarom) i ostali zainteresovani za rad u ovome klubu, jer nas sada ima prilično malo, a ako budu kakvi projekti trebaće ljudi. Isto važi i za one iz BiH. Naravno trebalo bi imati završen fakultet, a još bolje magistarsku ili doktorsku titulu.

O predlogu mogucih zadata kluba NAUK, vidi nastavak teksta na http://sarajdoktor.blogger.ba

19.04.2007.

Hašišari ne moraju putovati do centra Maastrichta

Maastricht, grad na rijeci Maas, mjesto gdje se Holandija duboko uvlaci izmedju Njemacke i Belgije. Stanovnici Ahena (Njemacka) i Lijeza (Belgija) iamju samo desetak i nesto kilometara da predju nepostojecu granicu i kupe marihuanu u Mastrihtu.

Čovjeku uvijek nešto fali. Evo sad je najljepše doba godine, sve je iscvalo, krupni cvjetovi magnolije, crveni cvjetovi japanske trešnje, žuti grmovi, tamnoplavi irisi, bijeli behar jabuka i krušaka. E sad toga ima na svakom koraku, pa i nije interesantno.

Sad mi je najdraže kad za holandske prilike ugledam rijetku stvar, a to je neuređena divlja livada. Sviđa mi se nered, neposluh biljaka koje rastu svaka na svoju stranu, niko ih ne usmjerava.

Rijetke su takve livade ovdje, sve mora biti pod kontrolom. Najčešće su to prostori “na čekanju”, gdje će se nešto uskoro zakopati, zakuhati, gdje će nići nekoliko novih vila sa debelo uređenim vrtovima.

Rijetke stvari su skupe, ono što se sreće na svakom koraku nije interesantno. Otud i opravdanje za holandsku politilku lakih droga, mogu se kupiti svuda, i odmah to nije tako interesantno.

Sad se Belgija buni što gradonačelnik Maastrichta, grada uz samu belgijsku granicu, želi da nekoliko coffie-schop-ova ( u kojima se između ostalih prodaje hašiš) prebaci iz centra grada bliže belgijskoj granici, da Belgijanci ne prave gužvu ulazeći u sami centar grada, nego da brate lijepo, kupe hašiš na samoj granici dvije zemlje i vrate se odakle su i došli. 

19.04.2007.

Ima li slobode govora u Holandiji?

Amsterdam: Smije li se govoriti protiv stranaca?

Jedna nevladina organizacija, "Komitet 4 i 5 maj", je ispitivala slobodu govora i mišljenja u Holandiji.

Iz ankete je proisteklo da skoro četrdeset posto ispitanika misli da ne mogu javno izraziti svoje mišljenje, a da ne snose posljedice zbog toga. To se naročito odnosi na mišljenje o tzv “multikulturalnom zajedničkom životu”, čitaj u stvari na  mišljenje o strancima u Holandiji. Pri tome je predstavnik ove organizacije izjavio da se to odnosi kako na one koji pozitivno, tako i na one koji negativno misle o tome. I jedni i drugi se boje da neće imati posljedice od iznošenja svog stava.

Upitani da kažu šta je važnije, da li zaštita privatnosti ili sigurnost na uštrb privatnosti, 72% se izjasnilo da je važnija sigurnost građana, pa makar išla na uštrb privatnosti, kao što je napr. prisluškivanje ili praćenje.

18.04.2007.

Danci najsretniji

Jesu li odnosi medju ljudima u Danskoj najbolji?

Prema jednoj anketi sprovedenoj na univerzitetu u Cambridge-u u Engleskoj, Danci su najzadovoljniji i najsretniji u Evropi. Iza njih slijede Finci, pa Irci i Šveđani. Holanđani su na petom mjestu.

Anketa je sprovedena pod motom :”Nije novac najvažniji za sreću!”.

 

U tom smislu je cijenjen prije svega društveni život, odnosi među ljudima, prijateljstvo i iskrenost.

 

Usput da kažem da će iduće godine danska organizacija za zaštitu prirode izdati atlas sa mjestima u prirodi gdje je najljepše voditi ljubav. Atlas je napravljen na osnovu podataka dobijenih od ljubitelja upražnjavanja seksa u slobodnoj prirodi. Cilj je izmamiti ljude u prirodu i naglasiti značaj očuvanja prirodnih ljepota za život uopšte.

 

Pri tome se na posjetioce apelira da se sa respektom odnose prema prirodi i da ne ostavljaju otpatke iza sebe.

17.04.2007.

Nemoćnica na kraju grada-bolnica na vrhu grada

Ima jedna po svemu čudna bolnica u Sarajevu. Ne znam ko joj odredi da joj tu bude mjesto, možda zbog visine i osunčanosti, bijaše to glavni kriterij. Jer za pluća je dobro udisati čist zrak, a sunčevi zraci su dobri protiv Kohovog bacila.Po svemu drugom to je mjesto valjalo samo za sankanje.

Elem u dijelu grada što se zovu Podhrastovi ima bolnica koja nosi isto tako ime. Napravljena na strmini, da te bog sačuva, ispod muslimanskog mezarja, sa pogledom na grad i Trebević. Jedva se  iz strme ulice kolima uđe u krug bolnice, okrenuti se gdje nema, a kamoli parkirati. A da bolesnici imaju neki park ili prostor za šetnju, ma što će im.

A bolnica sama čudna neka zgrada, odozdola pa do vrha sve u jednom smjeru ogromne strme stepenice, prate onu strminu brda. One su zauzele najviše prostora. Ostatak skučenog prostora zauzimalo je na prvom spretu dječije odjeljenje, na drugom su bili zajedno muško i žensko, usput uz stepenice labaratorij, a na vrhu soba za rentgen i soba direktora. Mislim da je prošlih godina izgrađen lift, inače kako će plućni bolesnici uz onolike basamake do vrha na slikanje.

Bijaše to prije bolnica za Tuberkulozu pluća, strašnu bolest što haraše po svijetu i od koje mnogi mladi životi stradaše. Bilo je oko Sarajeva još bolnica za pluća, sve postavljene na brdu i čistom zraku. Jedna je bila u crnogoričnoj šumi u Stambolčiću (pokraj Pala), druga u Kasindolu (danas glavna bolnica Istočnog Sarajeva), a treća u Tarčinu. To su u stvari bili sanatorijumi gdje su pacijenti jako dugo ležali. U Podhrastovima je uspostavljana dijagnoza, pa su u slucaju TBC premjestani u druge bolnice a bilo je i u samim Poddhrastovima dugoležećih pacijenata. Oni u ostalim bolnicama su bili osuđeni na cesto višegodišnji boravak i neizvjesno liječenje.

puni tekst o Bolnici Podhrastovi mozete naci na mom blogu http://sarajdoktor.blogger.ba

 

Na slici pogled sa Bistrika, u daljini Podhrastovi i Sedrenik 

17.04.2007.

Kraj holandske vojne misije u Bosni

 

Travnik, centar operativnog djelovanja holandskog bataljona

Jutros je general Oostendorp saopštio da nakon 15 godina prestaje holandsko vojno prisustvo u Bosni. U jutarnjoj emisiji holandske TV on je iznio da su u ovome periodu imali različita iskustva, da je svakako ključni momenat pad Srebrenice.

Posljednjih sedam godina nije bilo vojne napetosti i njihova uloga se sastojala u pomaganju lokalnom stanovništvu da se vrati u svoje domove i da počne normalno da živi. Holanđani su stekli iskustvo kako se odnositi prema lokalnom stanovništvu koje živi u “drugoj kulturi”!

General je uvjeren da je sada Bosna sposobna da sama izgrađuje svoju budućnost i da je obnova ekonomije sada najprioritetnija. Holanđani će sačuvati svoje prisustvo tako da će od sadašnjih devedeset vojnika i oficira ostati njih nekoliko u velikim gradovima gdje će pratiti razvoj situacije.

Inače misija NATO je u početku obuhvatala 60000 vojnika, da bi taj broj 2004 smanjen na 12500, a sada ima oko 2500 vojnika i oficira iz nekoliko zemalja.

16.04.2007.

Iran iz drugoga ugla

Teheran, Azadi monument, podignut povodom 2500 godina Perzijskog carstva

Tegenlicht (iz kontra svjetla) je emisija holandske televizije koja pokušava stvari prikazati iz “suprotnog svjetla”, dakle iz ugla koji nije uobičajen i često stereotipan.

Večeras je cjelosatna emisija bila posvećena današnjem Iranu. Bilo je tu prikazano svakojakih suprotnosti kojima obiluje Teheran, glavni grad ove sedamdesetmilijunske zemlje.

Posebna pažnja je posvećena proslavi dana Iranske republike koja je protekla u znaku isticanja nezavisnosti i samostalnom razvoju zemlje, slobodnom od stranih uticaja i prije svega protiv politike USA i Izraela. Isticana je spremnost na odbranu svakog pedlja zemlje, te pravo na razvoj domaće nuklearne energije u miroljubive svrhe.

Novinari su posjetili i jednu organizaciju žena koja se bavi pripremanjem dobrovoljnih boraca-šehida, mučenika, koji su spremni da umru za vrhunske ciljeve vjere i odbrane zemlje. Smatra se da već sada ima oko 50 hiljada mladića koji su se prijavili da žele da postanu šehidi. Predsjednica ove organizacije, koja je i sama izgubila sina u ratu sa Irakom, smatra da bi ciljevi napada ovih boraca-samoubica bile američke baze u okolini Irana.

U jednoj porodici novinari su pitali roditelje čiji je sin poginuo od bojnih otrova u ratu sa Irakom, da li im je bilo drago što je Sadam ubijen. Otac je odgovorio da mu je bilo drago, ali da je trebalo obaviti iskreno suđenje do kraja i reći da su bojni otrovi kojima je ubijen njegov sin proizvedeni u Americi. 

16.04.2007.

Danas kraj aprilskom ljetu

Mnogobrojni turisti  dolaze u aprilu u okolinu Haarlema da vide raznobojna polja lala

Holandiju je zahvatilo pravo ljeto. Već nekoliko dana se temperature penju preko 27 stepeni. U Bostonu u Americi je u pitanju održavanje

maratona, i to zbog hladnoće i snijega, a jučer je veliki dio maratona u Rotterdamu prekinut zbog visoke temperatue i vlažnosti zraka. Tako je tridesetak ljudi završilo u bolnici, a šest učesnika maratona još i danas leže u bolnici.

Lijepo vrijeme izmamilo je nezabilježen broj ljudi na plažama i jezerima. Jučer sam išao biciklom po Reuwijkse plassen (jezera), i ne pamtim da sam vidio toliko ljudi kako na plaži tako u vodi (mnogi su plivali, vozili čamce), ili na stazama za šetnju i bicikle.

Odkako se mjeri vrijeme u Holandiji nije zabilježeno da se ikada ranije pojavio jedan (ili ovaj put i više) tzv. ljetnih dana (kad je temp. viša od 25 stepeni).

Trenutno su aktuelna polja pod lalama u okolini Haarlema, a jučer je poznati američki fotograf koji slika masovna gola tijela, vršio snimanje desetina golaća koje je namještao da leže u raznim pozama pored vjetrenjača i po rascvjetanom cvijeću.

Istovremeno poljoprvirednici upozoravaju na sušu, što je rijetkost u Holandiji, te na posljedice po usjeve ako uskoro ne padne kiša. Metereolozi predviđaju za danas kraj toplog talasa i od sutra temperature primjerene sredini aprila.

15.04.2007.

Sutra generalni štrajk zaposlenih u zdravstvu

Za sutra je najavljen generalni štrajk zaposlenih u zdravstvu u federaciji BiH. Povodom toga je u “Avazu” objavljen kratki intervju sa novim ministrom zdravstva u Federaciji dr Safetom Omerovićem vidi.

Moje mišljenje je da je podjela zdravstva na kantone, odnosno potpuna odgovornost za zdravstvo od strane nekadašnjih srezova, nedopustiva. Današnje zdravstvo traži ogromne pare i koncentraciju struke. Ne može svako sve raditi. Moraju postojati fabrike zdravlja koje će koristiti skupu opremu tokom 24 sata. U Federaciji, a i u cijeloj BiH treba da postoje centri za određenu djelatnost koji će pokrivati cijeli teritorij, pa možda i šire. Neisplativo je kupiti milionske aparate koji neće biti dovoljno korišteni, aparate treba održavati i na vrijeme zamjenjivati. Ovaj vid takozvane tercijarne zaštite treba da bude finansiran direktno iz budžeta vlade Federacije, odnosno BiH. Onda neće biti toliko ponekad i apsurdnih poziva za pomoć, između ostalog da dijete ide na operaciju u Beograd, gdje takođe vlada siromaštvo i gdje zdravstvo grca u problemima.

 

Frapiralo me je kada sam nedavno čuo na TV od dr Aide Tatarević, koja je inače izvanredno govorila o karcinomu dojke, liječenju i prevenciji, da osim u sarajevskom kantonu, u svim drugim, dakle u Travniku naprimjer, pacijent mora iz džepa platiti sve dodatne pretrage, RTG snimke naprimjer. A trebalo bi da mamografija bude besplatna i da sve žene preko pedeset godina jednom u dvije godine obave ovaj pregled kao prevenciju karcinoma dojke.

 

A o platama zdravstvenih radnika da i ne govorim. Svugdje su ljekari, pogotovu specijalisti, zbog dužine i težine školovanja i težine posla među najbolje plaćenim zaposlenicima. Ako nema bar te satisfakcije, onda je uzaludno pledirati na humanist i Hipokratovu zakletvu. Činjenica je da problemi nastaju već na medicinskim fakultetima kojih ima previše i gdje se često studenti “propuštaju”, te se stvara hiperprodukcija kadra, i oni stvarno dobri ne mogu naći posla jer sve ide preko veze.

 

Ako se nešto drastično ne promjeni hodaće Bosnom hiljade slijepih kao Ešref rudar iz Kaknja što više od godinu čeka operaciju oka, i po tome ćemo se približiti Indiji. Mogli smo se samo čuditi gledajući njihove filmove, kako slijepa djeca ne mogu doći do operacije iako bi im ona vratila vid u potpunosti. U nas se posjeta specijalisti smatrala normalnom, isto kao otići piljaru i kupiti jabuka.Čekanja na operaciju nije bilo. Možda bi i moja rodica Zlata iz Kiseljaka bila još živa da joj, nakon što je skoro umiruća primljena u bolnicu i nakon dva dana boravka na Koševu, nisu rekli da je moraju otpustiti jer ne pripada sarajevskom kantonu.   

14.04.2007.

Wilma i njeni bosanski psi

Ne gledah emisiju od početka pa ne mogadoh locirati u kome to dijelu Bosne Wilma pravi azil za bosanske pse. Uglavnom uložila je velike pare i veliki trud, uključila i okolno stanovništvo, kupila zemlju i sagradila objekte, te obezbjedila hranu i lijekove da psi mogu prezimiti.

Neke od pasa vodi sa sobom u Holandiju, veliki dio ostavlja.Neke su kastrirali da ne stvaraju nove nezbrinute lutalice. Nezamislive su za naše prilike tolike prolivene suze i takva bolna  opraštanja od četvoronožnih ljubimaca.

Kad su Bosanci sredinom devedesetih godina dolazili u Holandiju da traže azil, kružile su priče kako se Holanđani ne pale baš toliko kad se priča šta su sve ljudi doživjeli, koliko se Holanđani uzbude kad neko od azilanata opisuje šta se desilo sa psima i drugim kućnim mjezimcima.

Nije ni čudo da je prvi put u svijetu u državni parlament ušla neka stranka za zaštitu šivotinja, kao što se to desilo u Holandiji..

Pored toga aktivisti za zaštitu životinja postaju toliko agresivni da se čak spominje i nova forma terorizma. Nedavno su napali radna mjesta pa i stanove direktora jedne firme koja za potrebe farmaceutskih firmi vrše  opite na životinjama.

Bilo kako bilo, Wilmin karavan se ponovo sprema u Bosnu, da vidi u kakvom su stanju njeni mjezimci i jesu li ih Bosanci dobro čuvali i hranili.

14.04.2007.

April u Reeuwijku

 

Klikni na slikice da ih uvecas i vidis i ostale slike sa albuma

 

Dosta je bilo teških tema ove sedmice. Za ovu lijepu subotu evo deset slika koje sam juče napravio u mome omiljenom Reeuwijku, jednom od najljepših mjesta u Holandiji.

Nadam se da ćete uživati ako pregledate cijeli album i uvećate slike do maksimuma koliko vam dozvoljava vaš ekran.

13.04.2007.

In memoriam: Prvi doktori, žrtve agresije na glavni grad

Ovi aprilski dani kad priroda buja i sve postaje zeleno, uvijek me podsjećaju na april 1992 koji sam sa porodicom provodio na Čengić Vili kod moje rahmetli sestre Fatme. Pratili smo događanja u Zvorniku, Višegradu, Bijeljini, a podsjetih se i na prve doktore žrtve zločinačke agresije na rodni mi grad.

Siva Rizvanbegović, rođena 1948., poginula 1992. imala je 44 godine. Juso Ahmetspahić je imao 42 godine kada je ubijen 6-og maja 1992.za ručkom u svojoj kući na Bistriku.

Interesantno koliko malo ima na internetu o doktorici Silvi. Ne može se saznati ni datum kad je poginula. Ima nešto u nekom spisu sa suda u Hagu, ali ni tu nema datuma. Ima je i na spisku poginulih branitelja Sarajeva, ali samo ime i godina rođenja i smrti. Njene slike takođe nigdje nema.

To je i razlog da ne znam tačan datum njene smrti, a moglo bi biti negdje u ovo doba. Ubijena je snajperom koji je pucao iz kasarne dok se doktorica vozila u kolima hitne pomoći ulicom pored Saobraćajne milicije (kasnije je ulica nazvana Alejom snajpera). Poznavao sam je dok smo radili zajedno u Hitnoj pomoći. Bila je šef smjene, Po svom ponašanju bila je pojam dobrote i plemenitosti. Porijeklom iz aristokratske porodice svakim svojim gestom odavala je plemenitost, odmjerenost i umjerenost.Bila je idol doktorice i obrazovane žene i po znanju i po izgledu i po ponašanju.

O rahmetli Jusi Ahmetspahiću nađoh nešto više. Ima jedan članak o srajevskoj neurohirurgiji gdje ima i istorijata i slika, pa i njegova slika. Porijeklom je iz Višegrada.Bio je veoma lijep, a važio je za najperspektivnijeg mladog neurohirurga. U Holandiji ću poslije sresti jednog Sarajliju kojemu je on operisao tumor na mozgu. Čovjek ga je hvalio na sva zvona i stavljao ispred svih holandskih neurohirurga.

U početku rata bilo je jako puno posla na neurohirurgiji.Poslije nekoliko dana kada od posla nije mogao doći kući na ručak sjeo je Juso da konačno ruča zajedno sa svojom familijom. Zločinačka granata ih je pogodila dok su jeli prve zalogaje, Juso je teško ranjen u glavu i preminuo je na istoj klinici gdje je radio. Supruga i djeca su teško ranjeni, ali su preživili. Zločinačke granate su izgleda najradije pogađale one najbolje koje smo imali.

13.04.2007.

Dječija igra ili seksualno uznemiravanje

Sinoć je u popularnoj TV emisiji Netwerk raspravljano o jednoj pojavi u osnovnim školama, za koju jedna žena psiholog tvrdi da je nova, a radi se o pojavi blago rečeno, nepristojnog ponašanja, a u stvari seksualnog uznemiravanja i napadanja drugih.

Ukazano je da se u nekoliko škola dešavaju pojave da dječaci, ali i djevojčice od sedam ili osam godina skidaju odjeću i imitiraju seksualne radnje. Jedan dječak je odstranjen iz škole, prethodno su zvali čak i policiju. Sad se i uprava škole i roditelji pitaju šta da rade, jer nemaju iskustva sa sličnim pojavama. Zvanično se protiv maloljetnika ispod dvanaest godina ne mogu preduzimati nikakve krivične radnje.

Gospođa psiholog je istakla pojavu opsjednutosti porno programima kod osoba od osam godina života, što dosad nije primjećivano. Glavni uzrok je internet i prekomjerno “hranjenje” djece porno sadržajima.

Inspekcija za obrazovanje će ispitati ove pojave i utvrditi da li se radi samo o dječijoj igri, ili se pojavio novi tip nasilja u osnovnim školama.

12.04.2007.

Fatalnih šest minuta

Vezano za posljednji post kad pacijentu sa srčanim udarom nije ukazana pomoć na vrijeme gledam večeras na udarnom terminu prvog kanala holandske TV emisiju o važnosti pravovremene reanimacije kod zastoja srca.

Ako se u prvih šest minuta ne pokrene srce, onda nakon toga i ako se pacijent reanimira ostaju trajne i veoma teške posljedice po mozak pacijenta, drugim riječima bolje mu je da je umro, jer više ne prepoznaje okolinu i samo vegetira.

U emisiji su prikazana dva slučaja gdje se izvanredno brzo reagovalo. Jedan pacijent je oživljen na fudbalskoj utakmici od strane medicinske sestre uz prethodnu masažu srca i onda korištenje defibrilatora. Sve je zabilježeno kamerom koja služi za obezbjeđenje na stadionu.

Drugi pacijent je oživljen od nestručnog lica u staračkom domu upotrebom priručnog defibrilatora koji inače stoji u vitrini u dnevnom boravku. Ovaj aparat je u stanju da sam prepozna poremećaj ritma i da izvrši neophodnu električnu stimulaciju.

U emisiji se pledira na važnost brze i neophodne reanimacije od lica koja se zateknu uz pacijenta, te o neophodnosti poznavanja reanimacije i uključivanja priručnog defibrilatora, koji u prvim minutima može u potpunosti zamijeniti stručnu intervenciju.

12.04.2007.

Pretučene dvije ekipe hitne pomoći

 

“Nezavisne novine” pišu o preksinošnjem incidentu u Sarajevu kada su pretučene dvije ekipe Hitne pomoći. Prema tvrdnjama porodice 52.godišnji Nazif Prutina je odmah iza devet sati dobio srčani udar, međutim hitna pomoć, iako nekoliko puta pozivana, je došla na lice mjesta tek poslije sat vremena. Nesretni Nazif je bio već mrtav, a porodicu je iznervirao pokušaj reanimacije već dobrano mrtvog čovjeka, te su počeli da vrijeđaju, a onda i udaraju članove ekipe. Na mjesto incidenta je došla policija koja je pohapsila neke od clanova porodice umrlog, a prije jutra ih pustila.

Neko je iz hitne članovima familije saopštio da je razlog kasne intervencije preksinošnja utakmica lige šampiona između Mancesetra i Rome.. Originalan tekst vidi ovdje .

11.04.2007.

Ponovo aktivni nindže revizori

Ne ulazite u tramvaj bez prijeke potrebe

Tokom nedavnog boravka u Sarajevu samo sam jednom sjeo u tramvaj i bio svjedokom veoma neugodne scène. Stid me je bilo što se osjećam još uvijek građaninom grada u kome sam rođen.

Tramvaj je stigao skoro prazan od Nove Stanice, četvorka, i ja sam ušao kod Tehničke škole. Ušao je i još jedan čovjek srednjih godina, lijepo obučen, i kupio kartu.

Na sljedećoj stanici, ja sam sjedio naprijed, nastade neka frka pozadi. Dva krupna revizora u civilu dovedoše onoga čovjeka u prednji dio, jedan od njih je nosio onu kartu i provlačio je kroz automat, čovjek je nešto glasno govorio.

Ja zavikah da sam vidio da je čovjek kupio kartu, a revizor mi odgovori da ju je kupio, ali da je nije poništio.

Helem nastade  duga i neugodna svađa koja je trajala sve do stanice na Alipašinom mostu. Putnik je tvrdio da se nešto zamislio i da nije poništio kartu, da ima problema, da mu je žena skoro umrla. Revizori su ga opkoračili s obje strane i nisu dali da se otvaraju prednja vrata tramvaja, nego su uporno tvrdili kako i on sam prizna da je načinio grešku, pa da treba ili da plati kaznu, ili da da ličnu kartu.Čovjek nije htio ni jedno ni drugo, tražio je njihova imena. Revizori su svo vrijeme motorolama zivkali neku kontrolu ili policiju, koja je trebala doći na neku stanicu da radi ne znam ni sam šta.

Elem izađoše konačno sva trojica na pustu stanicu kod GSP-a, ona dva ostadose stojeci između onoga putnika.

Ne branim ovoga putnika, očito ima i njegove krivice, ali zar ne posjedovanje ili posjedovanje neponištene karte može ljudsko dostojanstvo srozati na ovako niske grane.

Kad će se konačno napraviti temeljita promjena tarife i načina plaćanja vozila u GRAS-u, kad će se uvesti karte koje vrijede odredjeno vrijeme i sa kojima se može presjedati. Ovako je prevoz tramvajima za otpad, rasklimanom prugom kojom se vozilo klima tamo-amo i u koje staje nenormalno puno ljudi, u kome caruju dzeparosi i prosjaci, taj je prevoz još uvijek skuplji nego u mnogim evropskim gradovima gdje je zagarantovan vrhunski komfor, obezbjeđeno mjesto za sjedenje i puna ljubaznost osoblja.

10.04.2007.

Hoće li doktor Bruno operisati Ešrefa, starog kakanjskog rudara?

Evo me u brzom vozu Sarajevo-Budimpešta. Idem do Maglaja.Voz je pošao na vrijeme u 07 i 14, i tako na vrijeme i ide. Ima dva vagona, oba čista i uredna, mađarska. Kondukteri fino obučeni, pristojni. Jedino je WC stalno zaključan. Ima finih ljudi u vozu, jedna kanadska studentica iz Montreala putuje tako po Evropi, nekih još stranaca sa ruksacima. Ima i poneki sumnjivi tip, drogeraška faca, stalno se osvrće tamo-amo.

 

Voz ide pored sarajevskih fabrika-otpada, pored nakupina smetlja bačenih kraj pruge, pored nabujale Bosne. Pored novih ružnih kuća i ponekih rijetkih lijepih kuća. Začas stigosmo do Kaknja. U Kaknju uđe u kupe stariji čovjek, lijep, uredno obrijan, plavih očiju. S njim je mladić u nekoj trenerci i patikama.

 

Počnem priču sa čovjekom. Ima sedamdeset tri godine, zove se Ešref, radio kao rudar u kakanjskom rudniku Stara Jama 42 godine. Dva puta se ženio, prva žena mu umrla na porodu, imao s obje ukupno petoro djece. Ovaj mu je najmlađi. Dva sina izgubio u prošlom ratu. Onda ga spopala kičma. Taman da operiše diskus na kičmi, dobi moždani udar. Nije mogao govoriti, niti desnom rukom i nogom mrdati. Sad može hodati, ruka mu je slaba. Govori, ali zamuckuje. To ga jako nervira, jer je tako lijepo mogao govoriti, i uvijek bio spreman za šalu. E ima više od godinu slabo vidi. Navukla mu se mrena na oči. Prvo na desno, sad na njega skoro ništa ne vidi, a evo sad i na lijevo. Još prije godinu mu rekli u Zenici da će ga zvati da mu urade operaciju. Još prošlog proljeća. Evo dođe još jedno proljeće, nit ga ko zove, nit se ko javlja.

 

Zato je on krenuo sa sinom da ih pita šta oni misle, da je krajnje vrijeme da ga operišu, da on uskoro neće ništa vidjeti. Sin govori, nemoj samo mene miješati, kad budeš galamio ja ću izaći.

Blizu smo Zenice i ja tražim od njih komad papira. Dadoše mi papire, svježe nalaze za operaciju. Na poleđini ispisah: “Dragi Bruno, pomozi ovom čovjeku, operiši mu oko. Tvoj kolega!”… i napisah moje puno ime i prezime. Bili smo dobri prijatelji, ja tada već specijalista i doktor Bruno Abramušić, kad je došao iz Zenice u Sarajevo na specijalizaciju. Valjda ćeš Bruno učiniti za Ešrefa, svašta ga je snašlo!

09.04.2007.

Nedostatak kulture ophođenja, ili izraz balkanskog primitivizma?

Kad cemo se jednom nauciti manirima civilizovanog ophodjenja

Vrlo često mi u Holandiji zasmetaju kasirice u poslugama jer su dosadne pa uvijek kažu dobar dan, a kad ste završili posao zahvale se i požele vam ugodan ostatak dana ili nadolazeći vikend.

Takođe su mi smetale neke babe koje smo nekad upoznali pa nam one uvijek šalju na vrijeme čestitku za rođendan, a ako smo bolesni šalju i karte sa željama za brzo ozdravljenje. Nervirao me i piljar kad sam jednom ležao u bolnici, koji je čuvši od moje žene da sam bolestan, poslao najljepše jabuke i sok sa željama za ozdravljenje.

 

E sad sam bio u Sarajevu i još me više nerviralo što u posluzi kasirica nikad ne pozdravi, a čim platite okrene leđa, pa se pitam jesam li ja nešto kriv što ovdje kupujem. A još me više iznervira što kad se razbolih, bijaše puno onih na koje računam ko prijatelje i bližu familiju, kojima bijaše teško ujutro pola minute okrenuti telefon i upitati me za zdravlje.

 

Možda oni mene i vole i misle na mene, a možda se Holanđani samo foliraju, al ostade gorak okus od ovih naših, od njihovog nemara. Gledam sinoć Utrehtski biskup bio bolestan, zamjenilo mu kuk, pa priča o svojoj bolesti i razmišljanjima i pokazuje hrpu i hrpu karata sa željama za ozdravljenje. Svaku prevrće sa posebnom ljubavlju, većina je od nepoznatog svijeta, i kaže gledaće da svima odgovori.

 

A ima li u nas uopšte da se kupi karta sa željama za brzo ozdravljenje?

Hoćemo li opet reći kako smo bolji od svih i kako na zapadu ljudi ne valjaju i misle samo na sebe?  

08.04.2007.

Maligni melanom kože- surovi precizni ubojica

 http://www.healingdaily.com/conditions/skin-cancer.htm   Maligni melanom koze

 

Već treća meni poznata osoba u Sarajevu u posljednje vrijeme umire od posljedica kožnog melanoma. Prvo je to prije tri-četiri godine bila jedna moja kolegica,dokotrica na očnoj klinici. Tokom rata došla je u Sarajevo iz Tuzle. Muž joj je plastični hirurg i on joj je sam operisao melanom na ramenu. Nakon nekog vremena javile su se metastaze i žena je brzo podlegla.

Prije nekoliko mjeseci je umrla poznata profesorica na filozofskom fakultetu. Nije imala ni pedeset godina. Prije četiri i po godine joj je operisan melanom na nozi. Nakon skoro pet godina pojavila se metastaza u limfnoj žlijezdi. Iako je limfna žlijezda izvađena, pojavile su se nove metastaze i za dvadesetak dana se ugasio život ove mlade žene.

U petak je umrla još jedna doktorica. Njoj je posvećen prethodni post. Prije tri godine joj je operisan melanom kože na stomaku. Bila je sve dobro do prije nekoliko dana kada se iznenada nije osjećala dobro, smještena u bolnicu sa sumnjom na ulkus dvanaesterca, a sljedeće jutro su je zatekli mrtvu. Opet isti brzi precizni ubica.

Da čovjek ne povjeruje da često jedna mala i bezopasna kožna pigmentacija odjednom poludi, podivlja i brzom brzinom šalje svoje smrtonosne ćelije svuda po organizmu.

Sinoć gledam na Euro-neuws o nekom novom lijeku koji uspješno suzbija melanom kod miševa. Nisam od početka gledao, ali sam razumio da je zbog toksičnosti lijeka još daleko njegova primjena kod ljudi.

Ostaje upozorenje od opasnosti sunčanja i o potrebi samopregleda i samokontrole. Moramo snimiti i u glavi i u kompjuteru imati sve naše nevuse (benove, mladeže), uključujući i one koje ne možemo vidjeti osim uz pomoć ogledala (na leđima i na donjoj strani stopala, takođe u kosi). Svaka promjena oblika, brzi rast, nesimetričnost, različita boja pigmentacije, pojava sasvim nove pigmentacije, treba da nas uputi da idemo dermatologu. Melanomi najčešće godinama miruju, a onda iznenada počnu rasti u dubinu kože. Ukoliko dosegnu krzno kože i krvne sudove u njemu, a to je samo 1 mm rasta u dubinu, nastaje rasijavanje ćelija.

Drugi put ću više o znacima koji mogu ukazivati na malignost, do tada možete i sami naći ovdje ili vidjeti slikemelanoma.

07.04.2007.

IN MEMORIAM :Prim.dr. Idzlal-Lala Ljubunčić (1934-2007)

U Sarajevu je jučer preminula doktorica Lala Ljubunčić. Ona je dugo godina bila prvi direktor studentske poliklinike u Sarajevu, i u stvari utemeljiteljka ovoga današnjeg Zavoda za zaštitu studenata sarajevskog univerziteta.

Stara studentska poliklinika se nalazila u podrumu zgrade Rektorata, odnosno Pravnog fakulteta, ulaz je bio iz Jadranske ulice. Stepenicama se silazilo u adaptirani podrumski prostor u kome su bili sluba za opštu medicinu, ginekološka i stomatološka služba, te RTG kabinet, sa antituberkuloznom službom. Specijalistička služba je održavana dolaženjem spoljnih konsultanata.

Izvanredno obrazovana, ova doktorica iz intelektualne porodice aristokratskog porijekla (otac Hasan je bio ucitelj, za rata direktor osnovne skole u Saburinoj ulici, majka Ferida porijeklom iz begovske fam. Zulfikarpasic), se dugo godina veoma angažovala na rješavanju i prevenciji raznih bolesti koje su ugrozavale mlade ljude, a tako i psihičkih problema velikog broja studenata koji su krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina počeli da opsjedaju glavni grad. To je period ubrzanog rasta grada i otvaranja sve novih i novih fakulteta i visokih škola. Seoska omladina željna nauke dolazila je u grad i donosila sa sobom svoje bolesti, a grad im je vraćao dajući im svoje bolesti.

Njena je zasluga da je Studentska poliklinika, sredstvima samodoprinosa gradjana Sarajeva prije više od dvadeset godina dobila novu modernu zgradu na Koševu, te prerasla u  Zavod za zaštitu zdravlja studenata sarajevskog univerziteta.

Za vrijeme agresije na BiH doktorica Lala je jedan period rata provela radeći kao ljekar pri džamijskom kompleksu u Zagrebu gdje je davala nesebičnu medicinsku i svaku drugu ljudsku pomoć našim mnogobrojnim izbjeglicama što su se skupljali u Zagrebu

Doktorica Lali je  bila danas dženaza na lijepom mezarju u Faletićima. Pored bistrog potoka i rascvjetale voćke okupila se familija, prijatelji i njene malobrojne još žive kolege jedne od prvih generacija Medicinskog fakulteta da isprate jednu veoma posebnu i osebujnu ličnost.

07.04.2007.

Vratio se "Leteci"

Evo sam se vratio, a mogao sam i da se ne vratim. Tako sam se fino u mom Sarajevu razbolio. A od čega , to ne bih znao rijet. U početku je ličilo na neku gripicu, sa niskim temperaturama, pa su se onda one svaki dan povećavale i dotjerale skoro do 39. E kod gripe bi trebalo obratno, počne sa 39, pa se polagano smanjuje u roku tri do pet dana.

Na kraju sam video da je vrag odnio šalu, te raspalim po starom dobrom penbritinu od 500 mg, i već prvi dan primjetim da nestade gadne one vatre. Ostao je kašalj i znojenje, i osjećaj slabosti kao poslije svake upale pluća.

Dobro je da se dobro završilo, a imaćemo kad o detaljima.

 

Leteci Holandjanin
<< 04/2007 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338043

Powered by Blogger.ba