Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

21.05.2007.

Amsterdamski aerodrom mije više među prvih deset

Foto: Sheraton Amsterdam Airport Hotel & Conference Center Kao što roterdamska luka od prije dvije godine nije više najveċa na svijetu (pretekao je Sangaj), tako ni aerodrom Schiphol nije više među prvih deset.

Prošle godine amesterdamski aerodrom je po broju putnika pao sa devetog na dvanaesto mjesto. Pretekli su ga Peking, Las Vegas i Denver.

Iako je broj putnika na Schipholu prošle godine porastao za 4,4% , neki drugi aerdoromi, na Dalekom istoku i u Americi su imali veċi porast. Izvanredan rast bilježi i aerodrom u Bankoku, te u Madridu.Oni su sada odmah iza amsterdamskog.

Nisu objavljeni podaci o teretnom saobraċaju (cargo) po kome je Amsterdam do sada bio na četvrtom mjestu u Evropi, iza Frankfurta, Pariza i Londona.

20.05.2007.

Nedjelja u Goudi

Nedjelja se ovdje u protestanskom dijelu Holandije poštuje kao dan odmora, mira i odlaska u crkvu. Osim benzinskih pumpi nema se nigdje šta kupiti, sve je zatvoreno.

 Ne ide baš puno svijeta u crkvu, narod ovdje odlazi obično jednom ili dva puta u godini, za Božiċ i Uskrs. Međutim ima protestanata koji idu svake nedjelje u crkvu. Gouda  je jedan od centara holandskog protestantizma.Tu je i najduža crkva u Holandiji, duga 120 metara.

 U Goudi je i visoka škola za odgoj prosvjetara koji ċe raditi u protestantskim školama. Djevojke u toj školi ne smiju nositi pantalone, nego duge suknje. Frizure su im staromodne, često nose pletenice.

 Nedjeljni posjetioci crkve su uredno obučeni, u stvari isto kao prije 200 godina, muškarci u tamnim odijelima, žene u dugim suknjama i sa šeširom na glavi, obavezno drže muža ispod ruke, a djeca isto tako uredno obučena idu ispred njih. Ko iz filmova sa Divljeg Zapada.

Postoje ovdje i krajevi, odnosno sela sa protestanskim fundametalistima. Oni žive u zatvorenim krugovima, imaju svoje banke, ne vakcinišu se, ne osiguravaju i ne gledaju televiziju.

 

Ja sam danasnje lijepo prijepodne iskoristio za vožnju biciklom po susjednim selima. Tamo je prava seoska idila. Sve mirno, kao da nema žive duše. Na uskim putevima ima šetača iz grada, te onih pravih sportskih biciklista što prozuje kraj tebe na svojim skupim biciklima.

Evo nekoliko slika koje dočaravaju tihu idilu holandskog sela (platelanda).

 

 

 

 

19.05.2007.

Luksemburg - zemlja mala al bogata

Grand-Duché de Luxembourg
Groussherzogtum Lëtzebuerg
Großherzogtum Luxemburg


(Details)

Afbeelding:LocationLuxembourg.png

Basisgegevens
Officiële landstaal: Frans, Luxemburgs, Duits
Hoofdstad: Luxemburg
Regeringsvorm: Parlementaire monarchie (Groothertogdom)
Religie: Rooms-katholiek
Oppervlakte: 2.586 km² [1] (-% water)
Inwoners: 439.539 (2001[2]), 457.250 (2005[3]) (176,8 / km² (2005))

Luksemburg ( u daljem tekstu L.) je jedna od najmanjih evropskih zemalja. To je međutim najbogatija zemlja Evropske unije, sa najvisim  nacionalnim dohotkom po stanovniku.

Smještena na oskudnom stjenovtim tlu, ispresjecana dubokim meandrima nekoliko rijeka, između velikih Njemačke i Francuske, te belgijske frankofonske Valonije, ova zemlja, zvaničnog imena Veliko vojvodstvo Luksemburg, je nakon burne istorije uspjela ostati nezavisna.

L je jedan od prvih članova Evropske unije, koja zajedno sa Belgijom i Holandijom tvori blisku zajednicu država-Benelux. Na čelu države je Veliki vojvoda koji pripada evropskoj zajednici suverena koji vlast naslijeđuju po krvnoj lozi. To je isto kao kralj, samo nije šija nego vrat. Nije kralj, nego vojvoda.

Jedini veċi grad, ujedno i glavni grad nosi istoimeno ime kao i država.Grad je nastao kao utvrđeno sklonište na nepristupačnim stijenama između dva duboka kanjona meandrirajuċih rijeka, te je zbog skoro neosvojive pozicije nazvan Gibraltar sjevera.

Danas je to jedan od najbogatijih gradova Evrope, sjedište brojnih banaka i finansijskih organizacija, mjesto gdje se okupljaju bogati ljudi i gdje se održavaju važni sastanci. U njemu je središte najvišeg evropskog suda. Grad je saobraċajno čvorište, sa važnim aerodromom. Krase ga veoma lijepe građevine i veoma skupe trgovine draguljima, odjeċom, satovima, te brojni luksuzni restorani i kafane, kao i izvanredno uređeni cvijetni parkovi.

Najnovijim automobilima, ogromnim BMW i Mercedesima upravljaju nedužne mlade ženske face što se naziru kroz zatamnjene prozore. Zbog velikog broja javnih ustanova sam grad se doima velikim, a u stvari broj stanovnika ne prelazi sto hiljada.

 

U državi L. postoje tri zvanično priznata službena jezika. Luksemburški je lokalni jezik, jedna varijanta njemačkog. Francuski je jezik na kojem se pišu natpisi na javnim firmama. Njemački je treċi službeni jezik. Francuski uticaj je dominantan, najviše se govori francuski, restorani i kafei su u pariškom stilu.

Juče sam napravio popodnevni izlet u ovaj grad. Sa svojim sinom sam došao iz Holandije za tri i po sata. U L. smo stigli u tri sata popodne. Bili smo i ranije jednom kada je fudbalska reprezentacija BiH igrala ovdje u onom veoma uspješnom ciklusu kvalifikacija za svjetsko prvenstvo.

Do šest sati je bilo dovoljno vremena da prošetamo, obiđemo trgovine, napravimo fotografije. Bilo je puno turista, mnogi su napravili veliki vikend, jer je četvrtak bio neradni dan u mnogim evropskim zemljama. Inače u Luksemburgu se vodi posebna poreska politika kojom se privlači novac iz ostalih evropskih zemalja. Tako se ne oporezuju ni prijavljuju štedni ulozi. Po tome je L. sličan Cirihu i Ženevi, koji međutim ne podliježu zakonima Evropske unije. I po svom savršenom sterilnom izgledu i po onom “smradu” na bogatstvo ovaj grad me jako podsjeċa na Cirih.

Sada se vodi akcija od strane drugih zemalja Evrope da se i Luksemburg utjera u šišu i da se poštuju zakoni koji važe za druge zemlje. Luksemburg po tim mjerama treba da prijavljuje štednju građana drugih zemalja matičnim poreskim službama. Pitanje je koliko ċe to banke provoditi u praksi.

Jedno međutim ostaje: Luksemburg ima najjeftiniji benzin od svih okolnih zemalja. Euro 95 košta 1,17 eura, a u Holandiji 1,50. Eto prilike da se ode na izlet i naspe pun rezervoar, pa da se ublaži trošak goriva za oko petnaestak eura, u poredjenju ako se ide na izlet u Njemacku napr. Nešto su jeftinije i cigarete i alkoholna piċa, ali tu nije kakva razlika.

Evo nekoliko slika sa ovog  izleta.

 

 

 

 

 

 

 

19.05.2007.

Gorila pobjegao iz zoološkog vrta

De gorilla, één dag voor de ontsnapping

Glavna vijest sinoċ i jutros u holandskim medjima je bjekstvo velikog gorile iz roterdamskog ZOO-a.

Gorila Bokito težak 180 kg. je preskočio široki kanal koji ga dijeli od posjetilaca. Kad je vidio da se ne može vratiti i da je ostao bez porodice gorila je počeo napadati i razbijati okolo. Porazbijao je inventar u susjednom restoranu, te napao posjetioce. Nastala je opšta panika.

Jedna žena je teško ranjena, slomljena joj je ruka i ima duboke rane od ujeda. Završila je u bolnici. Takođe je povrijeđeno još troje posjetilaca.

Gorila je savladan tako što je uspavan metcima sa uspavljujuċim sredstvom. Potom je teška životinja prebačena u svoj kavez, gdje je poslije došao sebi. Današnji dan ċe porvesti zatvoren sa svojom porodicom.

Majmun je izazvao veliko interesovanje u javnosti pa se danas očekuje ogromna posjeta u zološkom vrtu. Međutim neko vrijeme on neċe biti puštan u prostor oko kaveza.

Nije jasno kako je majmun uspio preskočiti široku vodenu prepreku. Majmuni ne znaju plivati i boje se vode. Ovo ċe biti razlog da se u svim zoološkim vrtovima ispitaju standardi vezani za sigurnost. Na slici (preneseno iz De Telegraaf) gorila snimljen jedan dan prije bjekstva.

18.05.2007.

Sve više žalbi na stomatološku službu

ANP
Foto: ANP
Sinoċ je u programu “NOVA” govoreno o ogromnom porastu žalbi na stomatološke usluge. Ni u jednoj drugoj medicinskoj branši nije zabilježen toliki porast prijava za nestručno urađenu pomoċ. Broj žalbi je porastao za četiri puta.

Uzrok tome je slaba državna kontrola. Nedostatak zubnih ljekara je doveo do toga da praksu otvaraju nedovoljno stručni uvezeni zubari, koji slabo govore holandski. Osim toga u mnogim praksama poslove koji su uobičajeno rezervisani samo za stomatologe, rade tzv. mondhigijeničari ili zubni tehničari sa srednjom školom, pa se tako dešava da oni rade čak i tretman zubnog kanala. Ustvari pacijent i ne zna šta je taj po struci koji mu radi zube.

Skupe zubarske usluge podstakle su mnoge da ulože novac u stomatološke ordinacije, pa je čak jedan pravnik iz Utrechta otvorio zubarsku praksu.

Profesor Frank Abbas sa stomatološkog fakulteta u Groningenu je rekao da bolju kontrolu nad obavljanjem zubarskih usluga ima jedna zemlja kao Nepal nego što je ima Holandija.

Članak iz Telegraafa iz koga smo prenijeli dio teksta možete vidjeti ovdje .

17.05.2007.

Albanci bijesni zbog ukradene pjesme

De Telegraaf donosi tekst o tome kako je Albanija ogorcena na Srbiju jer po njima pobjednicka pjesma "Molitva"" u potpunosti  lici na njihovu "Nidzaru" pjevacice Soni Malaja. Na internetu je pravi rat izmedju pristalica i protivnika srbijanskog ucesca.
Rel over winnende liedje van Servië
AMSTERDAM - Albanië is woedend op Servië. Volgens de Albanezen is het winnende liedje van het Songfestival gepikt. Het Albanische liedje „Ndarja“ van Soni Malaj zou sprekend lijken op het liedje „Molitva“ van Marija Serifovic.

 
 

Vooral op internet woedt een hevige strijd tussen de voor- en tegenstanders van de Servische inzending. Ook op YouTube staan inmiddels veel fimpjes over de festivalrel.

 

17.05.2007.

IN MEMORIAM:Prim.Dr. Silva Rizvanbegovic

Na danasnji dan prije petnaest godina zlocinacka ruka pogodila je prim.dr. Silvu Rizvanbegovic, doktoricu u Hitnoj pomoci. Doktorica Silva se nalazila na radnom zadatku, te dok je u kolima hitne prolazila bulevarom pored kasarne, snajperista iz kasarne ju je pogodio u glavu.

O ovoj plemenitoj doktorici iz plemicke porodice, jednoj izvanrednoj osobi sa kojom sam imao cast raditi u Hitnoj davne 1977. napisao sam post na ovom blogu u aprilu ove godine. Porodica je danas dala smrtovnicu sa njenom slikom u "Oslobodjenju".

Uvijek cemo se sjecati njene blagosti i takta u ophodjenju sa pacijentima i kolegama, njenog blagog osmjeha koji je dijelila skupa sa dragocjenim savjetima kako pacijentima tako i mladjim kolegama.

 

17.05.2007.

Ko pokloni bubrege ima popust na sahrani

  

Nierstichtingvidiovdje), organizacija za brigu o bubrežnim bolesnicima, je pokrenula kampanju za doniranje bubrega. Liste čekanja za transplantaciju su sve veċe, a broj donatora se smanjuje. Između ostalog ova organizacija predlaže uvođenje i finansijske stimulacije za one koji potpišu da nakon svoje smrti daju organe za presađivanje. Jedna od predloženih mjera je da donatori imadnu prednost u slučaju da njima samima zatreba transplantacija.

Porebna organizacija  “Monuta” je izašla u susret nastojanju Nierstichting-a te odlučila da ċe svi oni koji se upišu kao donatori imati popust kod vlastite sahrane od 150 eura.

16.05.2007.

Prenosimo iz "Oslobodjenja"

Tužiteljstvo KS prikupilo dovoljno dokaza o smrti 24 bebe PDF štampa E-mail
Piše: N. ČANO   
16/05/07

Tužiteljstvo KS prikupilo dovoljno dokaza o smrti 24 bebe

Pokrenuta istraga protiv šefice Pedijatrijske klinike

Tužiteljstvo Kantona Sarajevo otvorilo je u utorak istragu protiv dr. Senke Mesihović - Dinarević, šefice Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

Kompletan tekst procitaj u sarajevskom "Oslobodjenju"
16.05.2007.

Belgijanci moraju mjeriti stomak

Ko želi da sačuva svoje zdravlje mora držati veličinu stomaka pod kontrolom. Ovo upozorenje se pojavilo na jednom website-u u Belgiji. Polovina stanovnika nije svjesna opasnosti od pihtijaste mase na tijelu koja se prebacuje tamo-vamo i koja u sebi sadrži žutu masnoċu koja pritišċe na sve organe u okolini, uključujuċi i srce i pluċa.

Ko ima obim stomaka preko određenog iznosa izlaže se riziku oboljevanja od dijabetesa, hipertenzije, hiperlipemije (poveċanih masnoċa u krvi),srčanog infarkta, moždane kapi i drugih bolesti.

Uobičajeni pokazatelj debljine tijela tzv. body massa index (BMI) koji se izračunava tako da se težina tijela  u kg. podijeli sa visinom u metrima na kvadrat, ne govori o preraspodijeli masti u tijelu, a mast je najopasnija ako se skuplja u stomaku.

Alarmirajuċi obim stomaka iznosi za žene preko 80 cm., a  za muškarce preko 96 cm.Smanjenjem težine veċ u malom obimu veoma značajno smanjuje nakupine masti u stomaku. Tako smanjenje težine od 5 kg. dovodi do smanjenja obima stomaka za 30%.

Više o ovome vidi na www.mijnbuikomtrek.be . Ko želi da jednostavno izmjeri svoj body massa index (BMI) neka klikne ovdje.

15.05.2007.

Doktori protiv samodijagnostirajuċih testova

Cholesterol ZelfTest

Heeft uw cholesterol een gezonde waarde?

HT0700_k -
 
  ×  
   
info

Kuċni doktori su pokrenuli akciju protiv raznoraznih testova kojima pacijenti sami dijagnosticiraju određenja stanja ili oboljenja. Misli se prije svega na određivanje nivoa holesterina, nivoa glukoze, pa i markera u krvi koji mogu ukazivati na maligno oboljenje, kao napr.markere kod  raka prostate.

Jedan huisarts (porodični ljekar) je na holandskom radiju iznio mišljenje da od ovih testova često ima više štete nego koristi jer se dobiju lažno pozitivni rezultati, koji unesu nemir kod pacijenta. Pacijenti su često prije testa nedovoljno pripremljeni, ne drže se uputa, jedu slatko ili masno prije uzimanja testa itd. Osim toga oni pretjeruju sa značenjem rezultata testa.

Nema nikakve svrhe provoditi testove kod ljudi koji se osjeċaju sasvim zdravo. Testovi imaju svrhe samo ako kuċni ljekar nakon razgovora sa pacijentom (anamneze) utvrdi da li postoje rizici oboljevanja. Napr. test na holesterol treba uzimati kod jednog tridesetogodišnjaka koji u familiji ima rođake koji su imali visok holesterol ili dobili infarkt negdje u pedesetoj godini, ali nema nikakvog smisla raditi to kod nekoga istog životnog doba koji nema nikakve smetnje i koji ima negativnu porodičnu anamnezu.

Doktor nije govorio o zabrani ovih testova, nego o opasnostima koje njihova neselektivna primjena donosi. Jednom izazvan nemir kod pacijenta veoma je teško iskorijeniti.

14.05.2007.

Tanana nit prirode

Globalno otopljavanje na razne načine utiče na prirodu. Pored grubih promjena izraženih u vidu pojačanih suša, poplava, oluja, topljenja leda i podizanja nivoa mora, pojavljuju se i suptilne promjene koje ništa manje žestoko ne ugrožavaju biljne i životinjske vrste.

Tako je ovogodišnji topao april učinio da je kalendar prirode dobio ubrzanje za oko tri nedjelje. To je bilo dovoljno da se mnogo ranije nego obično izlegu razne sorte leptirova.

Ti leptirovi služe kao hrana pticama selicama koje opet po nekom svom kalendaru dolaze iz Afrike. Ptice su krenule prema datumu koji im je zapisan u kalendaru, međutim u Holandiji ih čeka iznenađenje. Njihovi leptirovi, glavni izvor hrane za mlade u gnijezdima, su veċ bili i prošli. Sad se treba prilagoditi i stupiti u mnogo jaču konkurenciju sa drugim pticama koje imaju kasniji ciklus i drugu vrstu hrane.

Biolozi iz instituta u Wageningenu juče su na stotinjak lokacija u Holandiji mjerili broj i vrstu leptirova. Potpuni rezultati nisu poznati, ali prvi rezultati ukazuju na znatan pad broja leptirova. To znači tešku godinu za mnoge ptice, kojima ako se ne prilagode prijeti značajno smanjenje populacije. 

13.05.2007.

Eurosong-ukusi su razliciti

REUTERS
Kontraverzna pobjednica
Foto: REUTERS

U danasnjoj holandskoj stampi, bar po komentarima citalaca, razliciti su pogledi na sinocnje takmicenje za Eurosong. Reakcije su ekstremno suprotne, pa neki naprimjer hvale pobjednicku pjesmu, a drugi joj oduzimaju bilo kakvu vrijednost. Nije ni cudo, i kod nas su misljenja veoma razlicita, utisci suprotni, pogledajte napr. osvrte na blogovima burek i blob.

Nije istina da zapadne zemlje daju mali publicitet ovom takmicenju. Sinoc kasno gledao sam spansku televiziju, oni su imali dugotrajnu emisiju sa puno gostiju u studiju i analizirali su mnoge pjesme ponaosob.

Za ilustraciju izdvajam komentar jednog citaoca u novini De Telegraaf, koja se bila najvise okomila na sistem glasanja i koja trazi da Holandija vise ne nastupa. Ko zna holandski moze otici na stranicu Telegrafa ako klikne ovdje 

Even een klein feit dat (bewust) uit het artikel is gelaten: De West-Europese landen hebben net zo hard voor Oost-Europese landen gestemd, Nederland heeft zelfs op twee landen na voor geen enkel westers land gestemd. Blijkbaar hebben alle mensen die de afgelopen dagen Oost-Europa hebben afgekraakt op deze site niet gebeld, waarmee je wat mij betreft je recht op kritiek al verspilt hebt...

Ipak samo jedna cinjenica ,svjesnoje propustena u clanku. Zapadnoevropske zemlje su isto tako veoma puno glasale za Istocnoevropske zemlje, Holandija sama za dvije za koje nijedna druga zapadna zemlja nije glasala. Vjerovatno svi oni koji zadnjih dana napadaju Istocnu Evropu na ovome sajtu, nisu zvali ni glasali, usljed cega po meni nemaju nikakvo pravo na kritiku.  

Treba napomenuti da mimo toga Bosna opet ima svoje mjesto na teletekstu i u vijestima. Pomenu nas jednom mjesecno, proslog mjeseca zbog izgorjelih beba, a sada zbog stotina potrovanih ljudi. Stvarno izgradjujemo i dalje dobar imidz Sarajeva.

.  

12.05.2007.

Dijaspora-ružna i odvratna riječ

Fossil range: Early Silurian - Recent
Clockwise from top left: Amanita muscaria, a basidiomycete; Sarcoscypha coccinea, an ascomycete; black bread mold, a zygomycete; a chytrid; a Penicillium conidiophore.

Volio sam biologiju, izučavao botaniku. Gljive su naprimjer veoma interesantne biljke, posebno njihovo razmnožavanje. One imaju spore koje vjetar raznosi na sve strane. Ima tih raznih spora, sa raznim prefiksima ispred njih. Spora je grcka rijec, a onda tako i dijaspora.

A ljudi nisu gljive. Pa ipak kod nas postoji naziv za one ljude koji ne žive u matičnoj zemlji dijaspora. Ko biva sad su se to spore razletile po cijelom dunjaluku i napravile naku dijasporu. A kako se onda zove onaj centar odakle se spore razilaze. Je li to metaspora, centrospora, sporangia, zigocentrospora,interspora ili intraspora. Onda bi trebalo da bude u nazivu drzave "Sporangia Bosna i Hercegovina"!

Navodno je rijec dijaspora uglavnom koristena za Jevreje koji su od sestog stoljeca prije Krista bili silom odvojeni od matice u Palestini i preseljeni u Babilon.

Ne znam koliko drugi jezici koriste ovu riječ za svoje izmještene zemljake. Znam da to u Holandiji ne postoji, da postoje Holanđani koji žive u Holandiji i oni koji sticajem prilika žive određeno kraċe ili duže vrijeme u nekoj drugoj zemlji. Oni su Holanđani koji žive u inozemstvu (inostranstvu), i tako se zovu. Bez obzira koliko dugo, i da li imali pored holandskog i još neko državljanstvo.

Mislim da je riječ dijaspora možda dobra za gljive i neke još biljke što izbacuju spore pa ih vjetar nosi podaleko, da biljke prošire svoj areal. Ljudi nisu biljke. A riječ dijaspora je dobila neki negativan konteks, to su neki ljudi koji ne pripadaju ni vamo ni tamo, nego nahrle ljeti i za Božiċ da stvaraju gužvu i izazivaju zavist, doduše i potroše para i šalju svojima, ali ko ih šiša, oni su dijaspora.

 

12.05.2007.

“Hartstichting” protestuje jer je kriminalcu prekoreda urađena operacija srca

 

Hartstichting je veoma uticajna organizacija koja okuplja veliki broj darovalaca novcanih priloga koji se koriste u svrhu poboljsanja prevencije i lijecenja oboljenja srca i krvnih sudova.

Nesto mi naumpade da su i kod nas prije rata bile jake organizacije poput "Drustva za borbu protiv raka", protiv tuberkuloze, za zastitu djece itd.  Na smrtovnicama u novinama su tada na dnu stajali podaci o organizaciji koja se zahvaljivala na prilogu. Valjda je dio novca za placanje smrtovnica odlazio ovim organizacijama. Ne znam kako je sad

Sinoċ sam na radiju čuo vijest da je organizacija “Harttichting”, koja zastupa interese srčanih bolesnika, objavila protest jer je jednom teškom kriminalcu urađena operacija srčanih zalistaka odmah nakon što mu je konstatovana dijagnoza.

Obični smrtnici koji nemaju ništa sa kriminalom treba da čekaju na višemjesečnoj listi za srčane operacije.

11.05.2007.

No comment

Napustili svečanost zbog Komšića

 

Predstavnici Boračke organizacije RS, Udruženja porodica poginulih i nestalih civila RS i Saveza logoraša RS napustili su juče svečanost u kasarni "Kozara" u Banjaluci nakon dolaska člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Komšiću zamjeraju što je učesnik rata i nosilac ordena zlatni ljiljan, te što se stalno protivi postojanju RS. Međutim, zamjerili su i to što na svečanosti nije intonirana himna RS i što nisu bila istaknuta njena obilježja.

Komšić je kazao da mu je žao što su predstavnici pomenutih organizacija napustili ceremoniju i dodao da im je ovo "bila prilika da ga upoznaju, te da on nije antihrist i da nema rogove".

Preneseno iz "Nezavisnih novina". Cijeli tekst o proslavi u Banja Luci procitaj ako kliknes ovdje.

11.05.2007.

Holanđani ljuti na Istočnu Evropu

'Draculastemmen' geven doorslag in Helsinki
Weg met songfestival!

Het songfestival is een onderonsje van Oosteuropese landen die elkaar de hand boven het hoofd houden. Boycotten! En zeker niet kijken zaterdag. binnenland  reageer! 

De Telegraaf naziva sinosnje glasanje "Drakula- glasanjem" i trazi da se festival bojkotuje i da se organizuje festival zemalja Zapadne Evrope. Uz poziv je i fotografija srbijanskih predstavnika, kao primjer lose prestacije koja je ipak nasla mjesto u finalu vidiovdje.

Holandija ponovo nije uspjela da izbori plasman u finale takmičenja za pjesmu Evrovizije. Pjevačica Edsilia Rombley (http://edsiliarombley.net/), za koju je njen muž komponovao song “On top of the World” i pored u svakom pogledu dobrog nastupa nije prošla na glasanju i plasirala se među deset zemalja koje su izborile mjesto u finalu.

Pjevačica je poslije glasanja izjavila da to zaista nije pravedno, da su oni po svemu zaslužili plasman u finale.

Direktor NOSa (holandske javne televizije) je izjavio da se nešto mora promijeniti u načinu izbora pjesama za finale. Zemlje iz Istočne Evrope glasaju jedna za drugu i tu nema više pravednosti.

Inače od 28 zemalja učesnica polufinala u završnicu su se plasirale devet zemalja iz Istočne Evrope i Turska. Nisu prošli ni favoriti Švicarska, Kipar ni Andora.

10.05.2007.

Evo mustuluka! Sarajevo postaje Brisel Jugoistocne Evrope!

SARAJEVO ĆE BITI SJEDIŠTE VIJEĆA ZA
REGIONALNU SARADNJU, IZJAVIO ERHARD BUSEK

Zagreb, 10.05.2007. - Zemlje članice Pakta stabilnosti jugoistočne Evrope prihvatile su konsenzusom prijedlog da Sarajevo bude sjedište Vijeća za regionalnu saradnju i da državni sekretar u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Hido Biščević bude generalni sekretar Vijeća, koji počinje rad u februaru 2008, rekao je danas specijalni kordinator Pakta Erhard Busek. Busek je istakao da je jugoistočna Evropa pokazala da može dobro da sarađuje na svim nivoima u rješavanju regionalnih problema, što je omogućilo da dobije Vijeće za regionalnu saradnju.

Preneseno sa internet stranice PBS BiH

Nadamo se da ce sad Sarajevo imati jos vise tornjeva i novih radnih mjesta. Cestitamo Briselu jugoistocne Evrope.

10.05.2007.

Šta izabrati, eutanaziju ili palijativno uspavljivanje?

Danas ċe se evaluirati rezultati zakona o eutanaziji (euthanasia wet) koji je uveden 2002 godine. O zakonu i praksi provodjenja vidi vise ako kliknes ovdje.

 I ovaj holandski izum, kao i uvođenje braka među istospolnim partnerima, te slobodna prodaja hašiša I besplatno davanje heroina ovisnicima je stvorila sliku o Holandiji kao zemlji gdje doktori ubijaju bolesnike, pederi se žene i adaptiraju djecu, a omladina ima pri ruci hašiš i može se drogirati do mile volje. U centru glavnog grada prostituke stoje skoro gole u izlozima i namigivaju muškim prolaznicima.  Kad se ovome doda još nedavno pokušaj osnivanja pedofilske stranke, koja je htjela da smanji granicu nekažnjenog seksa između odraslih i osoba iznad dvanaest godina, slika je potpuna. Za informaciju onima koji ne znaju pokušaj formiranja ove stranke je propao, jer nije sakupljeno dovoljno potpisa za njenu registraciju.

Manje upuċeni u holandske prilike ne znaju međutim da se radi o izvanredno sređenoj i za život ugodnoj zemlji u kojoj se o pojavama koje se u drugim zemljama zanemaruju i sakrivaju kao da ne postoje, ovdje otvoreno govori.

Što se same eutanazije (ubistva iz milosrđa bolesnika koji toliko pate da sami zatraže da im se pomogne u samoubistvu) državni sekretar za zdravlje ċe u svom raportu iznijeti podatak da je broj ljudi koji su zatražili eutanaziju, i kojima je ona izvršena smanjen za proteklih šest godina za oko 1000 godišnje, te da se sve više praktikuje bolja tzv. palijativna njega, to jest ublažavanje bolova I drugih smetnji kod neizlječivo oboljelih pacijenata.

Gostujuċi u jutrošnjem program holandskog radija jedan huisarts (kuċni doktor), koji se specijalizovao za palijativnu njegu, je rekao da njegovo iskustvo pokazuje stabilan broj eutanazija koji godišnje na nivou zemlje iznosi oko 2200 slučajeva. Palijativno uspavljivanje kojim se pacijent posljednjih dana života drži uspavanim ne može biti zamjena za eutanaziju, ali bolja palijativna njega može umanjiti broj molbi za eutanazijom. U stvari potreba za eutanazijom je u velikoj mjeri i iznikla usljed nedovoljne palijativne njege. Unaprijeđenjem palijativne njege ċe se smanjiti potreba za eutanazijom, ali ċe ipak ċe uvijek postojati određeni broj pacijenata koji ċe tražiti eutanaziju.

Eutanazija se inače izvodi nakon stroge procedure gdje prvo pacijent pismeno zatraži da mu se oduzme život, a onda o tome odlučuje komisija u kojoj je nadležni kuċni doktor i još jedan potpuno nezavisni doktor, te jedan član koji nije medicinske struke.

Posebno sablažnjivanje u Americi je izazvala eutanazija beba u Groningenu. Tamo je naime u dogovoru sa roditeljima urađena eutanazija nekoliko beba koje su rođene sa takvim teškim nedostacima da bi ta biċa, uglavnom i nesvjesna, samo vegetirala određeno vrijeme i dovela roditelje u izvanredno velike probleme.  Ovi postupci su u Americi upoređeni sa praksom provođenom u nacističkoj Njemačkoj.

09.05.2007.

Pacijent u komi i doniranje organa

Sinoċ prikazaše ponovo emisiju na evangelističkoj televiziji o Odjelu intenzivne njege Erasmus Medicinskog centra u Rotterdamu. Jedan novinar je pet mjeseci pratio događanja na ovom odjeljenju, ušavši tako u srž dramatičnih zbivanja i preživljavanja kako pacijenata i njihove rodbine, tako i doktora samih.

Poseban problem su pacijenti koji su zavještali sve svoje organe za donaciju nakon smrti. Ovi pacijenti dolaze ponekad u komi, koja je dugotrajna i nepovratna i onda se javlja nepodnošljiva dilema kako kod doktora tako i kod familije pacijenata.

Po holandskom zakonu organi se od pacijenta mogu uzeti u slučaju moždane smrti, znači kad je funkcija mozga nepovratno izgubljena, što  pokazuje ravna linija na elektroencefalografu. Dovoljno je da mozak bude pet minuta bez kiseonika pa da moždane stanice budu nepovratno izgubljene. U ovom slučaju disanje se može održavati vještačkim pluċima, a srce se može pokrenuti stimulacijom ili masažom. Srce radi dokle i vještačka pluċa. Međutim u slučaju isključenja vještačkog disanja, staje i srce i pacijent je onda stvarno mrtav.

Za presađivanje nekih organa je veoma važno da se organi od donora uzmu u stanju moždane smrti, ali još uvijek prisutnog  umjetnog disanja i cirkulacije. Tako se mogu iskoristiti pluċa ili pankreas pored jetre i bubrega koji se mogu uzeti i nakon prestanka cirkulacije. Opċenito važi pravilo da što kraċe vrijeme prođe od smrti do uzimanja organa, da je šansa da se taj organ zadrži kod recipienta (primaoca) veċa. Ako je neko potpisao da daje sve organe na transplantaciju, to znači da se je složio i s time da se uzimanje organa obavi i u stanju moždane smrti.

Međutim u praksi uzimanje organa u stanju moždane smrti nailazi na otpor kod članova familije koji bi radije da pričekaju da srce samo stane. Osim toga i zakon nije baš najjasniji za neke slučajeve, pa bi uzimanje organa u stanju moždane smrti možda nekada moglo koštati doktore tužbe za ubistvo. Čekati da srce samo stane nekad može jako dugo potrajati.

Slijedi opis prekidanja umjetnog disanja kod jedne zene koja se potpisala kao donator svih organa. Za one boljih zivaca nastavak price na blogu http://sarajdoktor.blogger.ba

09.05.2007.

Traže zabranu reklama hrane i piċa koja debljaju djecu

Udruženje za borbu protiv srčanih bolesti (Hartstishting) i Udruženje potrošača (Consumptibond), su holandskoj vladi uputili pismo u kome predlažu zabranu reklamiranja slatkiša, piċa tipa koka-kola i čipsova u vremenu od sedam ujutro do devet naveče, znači u vrijeme kad kao djeca gledaju televiziju. Ovo bi kao trebalo da smanji konzumpciju kod djece, pa da djeca prestanu da se goje.

Među reakcijama izdvajam onu koja kaže: dosta nam je više zabrana šta smijemo, šta ne smijemo, sami treba da odlučimo šta ċemo jesti i piti.

08.05.2007.

Gubari (Lymantria dispar) navalili na Belgiju

 Gusjenice gubara (azijskog ciganskog moljca) napadaju sumsko i ukrasno drvece, te drvece vocaka)

Danas sam na belgijskoj televiziji video kako su na drveċe u Belgiji navalile gusjenice gubara. Uključeni su čak i helikopteri da prskaju šume protiv ovog opasnog insekta.

Gusjenice gubara nekad sam davno vidio početkom marta u Makarskoj u šumi pored velike plaže. Nisam mogao sebi doċi kolika je to dugačka kolona gusjenica koje idu ko vojnici jedna iza druge. Kolona dugačka pedesetak metara. Onda se navale na drvo i začas ga upropaste. Izvorni domaċin ovim štetočinama je hrast, ali je spektar drveċa koje napadaju veoma širok. Uništavaju lišċe drveċa, pa cijele šume mogu ostati sasušene. Gubar je najopasniji sumski stetocina vidinanasemjeziku .

Iz gusjenica  u junu nastanu oveċi noċni leptirovi, smeđe boje i prašnjavih krila, sličnih kao kod onih kuċnih moljaca što jedu vunu. Ovi leptirovi nam često ljeti ulijeċu u sobe, privlači ih svjetlo.

U borbi protiv gubara se koriste razni vidovi rata, između ostalog i biološki vidikakotoradeuamerici. Imaju neke bakterije koja ubijaju ove kukce, pa im se one plasiraju da ih gubar pojede i da se zarazi. Danas u Belgiji sam vidio i prskanje kolona gusjenica ljepljivom tvari, koja ih zaustavi tako što ih prilijepi za drvo i onda one umru od gladi. Time se okolina ne ošteċuje  insekticidima.

Gubari, isto kao skakavci u Africi, imaju posebne godine kada navale u velikom broju. Izgleda da je ova godina jedna od njih.

Plakker
         Nocni leptir gubara hol.plakker)aktivan od juna do kraja avgusta.

08.05.2007.

Hoċe li se uvesti porez na čips i koka-kolu?

U sinošnjoj emisiji NOVA jedan profesor prehrane i jedan predstavnik fabrika živežnih namirnica diskutovali su o tome da li je potrebno uvesti porez na namirnice koje se okrivljuju za debljanje djece. Tu prije svega spadaju čipsovi i napitci kojima je dodat šeċer.

Dokazano je da je sve više debele djece, i da debljina u mladosti znači mnoge bolesti u kasnijem životnom dobu, prije svega dijabetes i srčana oboljenja.

Predstavnik fabrikanata je naveo da je u zadnje vrijeme ionako dosta učinjeno da se u namirnicama štetni sastojci zamjenjuju manje štetnim kao napr. zasiċene masti se mijenjaju nezasiċenim, šeċer se zamjenjuje surogatom, itd, ali da nije samo ishrana, nego promjena načina života u zadnjih dvadeset godina dovela do debljanja stanovništva. Tu se prije svega misli na manju pokretljivost djece, sjedenje za kompjuterom, putovanje avionom itd. Osim toga od svake se namirnice može nadebljati ako se jede previše, pa i od banana. Prema tome kako odrediti šta je zdravo, šta nije, i šta treba oporezovati.

Profesor preventivne medicine je međutim istakao da i pored preduzetih mjera stanovništvo postaje sve uhranjenije i da liječenje bolesti uzrokovanih debljinom odnosi 800 miliona eura godišnje. Ako bi se više novca ulagalo u prevenciju debljanja efekat bi bio mnogo bolji nego liječenje posljedica. Novac dobijen oporezivanjem najštetnije hrane bi se koristio u preventivne svrhe, odnosno da se stanovništvo odbije od prekomjerne i nezdrave ishrane.

08.05.2007.

Kino “Arena”, bivša kraljica sarajevskih kina

Jean-Paul Belmondo

Kino Arena je mislim izgorilo u posljednjim ratnim događanjima. Izgorio je veliki dio susjednog nebodera zvanog “šibica”, a i zgrada socijalnog je bila jako ošteċena kao i susjedne zgrade prema gradu. Kino nije više nikad obnovljeno, a i inače je broj kina u gradu prepolovljen, ne radi vise ni "Radnik" ni "Prvi Maj" ni "Dubrovnik" ni ljetno "Kolobara" bivsa Istra). Ima doduše novo kino na Obali, koje je danas i najposjeċenije. Bioskopi rade na ivici rentabilnosti, zapušteni su, slabog grijanja, slabo se ulaže u tehniku. Broj posjetilaca je pojavom videa i DVD-a te kompjutera smanjen za nekoliko puta.

Od svih kina, kino “Arena” je bilo kino moje mladosti. U njemu sam prvi put gledao danske golišave filmove tipa ”Hopa-cupa u krevetu” ili “Jarac u žitu”. Koja je to senzacija bilo vidjeti gole ženske grudi ili skakanje u krevetu, gdje se moglo samo naslutiti da rade “one stvari”. Imalo je odličnu sinemaskop tehniku, ogromno platno, na kome je bilo uživanje gledati italijanske vesterne tipa “Dobar, ružan, rđav”, ili komedije Džeri Luisa i Louis de Funes-a (čuveni žandarski filmovi tipa “Žandar iz Sent Tropea”), ili Jean Paul Belmonda u filmovima “Čovjek iz Rija” ili “Zlatni trijumf”( Belmondo, idol generacija sezdesetih godina, gore na slici). Da ne govorim o grudima Sofije Loren i Brižit Bardo.

Poslije “Arene”, pošto je grad otišao još na zapad napravljeno je kino “Kumrovec”, preko puta današnjeg tržnog centra na Otoci. Ni ovo kino iza rata nije nikad proradilo, a sada se ruši, jer se na tom mjestu gradi neboder.

Tako je novi dio grada, od Marijin Dvora pa do Ilidže, ostao ponovo bez i jednog kina. Ne radi kino ni na Ilidži, vjerovatno ni u Hadžiċima. Ali to sada više nije ni važno, ionako skoro  više niko ne ide u kino.

Ovo je odlomak iz moje price o razvoju Sarajeva i o sarajevskim kinima. Kompletan tekst mozete naci na mom blogu "Nostalgicne price iz Bosne", ako kliknete na http://bosnanostalgicar.blogger.ba

07.05.2007.

Otvorena internet stranica Naučnog kluba

Istina još je u izgradnji, ali imamo je! Veoma ukusnu i umjetnički urađenu stranicu uradio je naš uvaženi bosansko-holandski slikar, član kluba, Mirso Bajramoviċ.

Stranicu možete posjetiti na adresi: www.nauk.nl

07.05.2007.

Čovjek tuži bolnicu jer je ostao živ

De Telegraaf  donosi interesantan tekst o čovjeku koji tuži bolnicu zbog toga što je ostao živ.

Naime jedan 62-godišnji Britanac je primljen u bolnicu zbog žutice. U bolnici su doktori konstatovali da se radi o raku gušterače (pankreasa) i rekli mu da ima još pola godine života, te da gleda kako ċe najbolje potrošiti to vrijeme.

Čovjek je prestao plaċati hipoteku za kuċu, počeo da troši za svoju dušu, da se lijepo oblači. Međutim ni nakon dvije godine smrt mu nije zakucala na vrata. Ode on u bolnicu, pita šta je s njim, što više ne umire. Pregledaju ga opet i kazu mu da su se prevarili, nije rak nego bezazlena upala.

Čovjek je ostao bez para, mora prodati kuċu, valja mu se vratiti u život. Tako on dluči da tuži bolnicu jer mu je ustanovljena kriva dijagnoza, i umjesto da umre, on je ostao živ, pa sad ima hiljadu problema na leđima.
07.05.2007.

Opet poginuli na putu M 17

Put M 17 ne prestaje da guta žrtve. Dvije osobe su zbog preticanja poginule kod Doboja.

U jednom od svojih postova sam predlagao da se na putu velikim dijelom fizički zabrani preticanje tako što ċe se na sredini puta podiċi stepenica koju automobili neċe moċi obilaziti. Tako bi se uradilo ovdje u Holandiji. Sve dok se ne napravi autoput.

Kamionima bi se dozvolio saobraċaj samo u noċnim satima.

Na slici smrskani automobil.Tekst o nesreċi vidi ovdje .

06.05.2007.

Pim Fortuyn stradao zbog nerčeva

Wilhelmus Simon Petrus Fortuyn Pim Fortuyn, u jednoj anketi na TV izabran za najveceg Holandjanina svih vremena, ispred Van Gogha, Rembranta i drugih

Danas se navršava pet godina od ubistva Pim Fortuyna, lidera istoimene stranke koji je neposredno pred izbore 2002. imao najviše šansi da postane holandski premijer. Popularnost je stekao izmedju ostalog i svojim izjavama o islamu kao zaostaloj religiji i po svojoj antiimigracionoj politici. O njemu vise vidi na wikipedia.

Fortuyna je ubio Volgert G.aktivista društva za zaštitu šivotinja ( o njegovom profilu vidi ako kliknes ovdje ) . U to doba su aktivisti ovog društva napadali na farme nerčeva, malih glodara od kojih se prave skupocjene bunde. Oni su uspjeli da se pripremi zakon o zabrani uzgajanja nerčeva. Fortuyn je u jednoj izjavi rekao da ċe čim postane premijer taj zakon odmah ukloniti iz procedure. To ga je koštalo života.

Nakon ovog događaja prestala je ativnost društva protiv uzgajanja nerčeva, a broj farmi se poveċao, tako da danas godisnje oko četiri miliona nerčeva strada da bi se napravila krznena odjeċa. U Holandiji rijetko ko nosi bunde od pravog krzna, jer se žene boje da ih na ulici ne napadnu aktivisti za zaštitu životinja. Krzno se uglavnom izvozi.

Smrt Fortuyina, koji je inače bio homoseksualac, ċe biti obilježena na nekoliko mjesta, među kojima i na njegovom grobu u Italiji. U Rotterdamu, gdje je Fortuyn živio, biċe u 16.30 održana tiha šetnja u njegovu spomen. Inače nakon pet godina od njegove partije nije ostalo ništa, nedavno je zatvorena kancelarija u Rotterdamu jer predstavnika ove partije nema više ni  u državnom ni u provincijalnom parlamentu.

Amerikanischer Nerz (Mustela vison) 

Americki nerc wikipedia , zbog zastite ove zivotinje je Pim Fortuyn izgubio glavu, Evropski nerc je inace skoro potpuno istrijebljen, a americki se uzgaja na farmama.

05.05.2007.

Paris Hilton mora u zatvor


Paris Hilton moet 45 dagen de cel in
FILMPJE Balen voor een van de rijkste vrouwen ter wereld. Paris Hilton moet begin juni 45 dagen de gevangenis in. En daar helpt geen moedertje lief aan. "I'm sorry, I'm sorry", snotterde Paris nog.
Preneseno iz "De Telegraaf" i iz "Prive"
05.05.2007.

Transfuzija krvi, vise od vijeka iskustva

Maloprije slučajno naletih na emisiju o transfuziji krvi. To je bilo na programu SW njemačke televizije, koja pokriva jugoistok zemlje, saveznu državu Baden Wirtemberg, sa gradovima Stuttgartom, Heilbronom, Ulmom, Mainzom i drugima. Jedna lijepa pokrajina sa Švarcvaldom u leđima i Dunavom koji tu izvire, a onda protiče kroz Ulm.  

E u toj lijepoj pokrajini vrijednih ljudi prikazaše službu za transfuziju krvi. Ljudi moji dokle je ta tehnologija stigla. Sve usput prikazuju i slike od jedno pedeset godina unazad, pa upoređuju kako se prije radilo i kako sad. Prostorije Instituta u Ulmu i Mainzu izgledaju unutra kao svemirski brodovi. Sve automatizovano, sve obavljaju kompjuteri.Čisto, da čistije ne može biti, ljudi u zelenim mantilima, uredni. To je u stvari istovremeno jedna fabrika i  robna kuċa krvi. U pretincima hladnjaka stoje kese krvi sa različitim krvnim grupama, Rh faktorom, pa onda kese sa plazmom, sa eritrocitima. Posebni produkti za one opečene, za one anemične, za one unesreċene.

U početku se nije znalo za krvne grupe ( o njima vise ako kliknes ovdje ) , ni za Rhesus factor. Zato su mnoge transfuzije bile neuspješne. Takođe nije bilo konzerviranja ni čuvanja krvi, nego se krv davala direktnom transfuzijom, sa čovjeka na čovjeka.

Transfuzija krvi se sa uspjehom počela primjenjivati negdje od 1900-te kada je Austrijanac Karl Landstajner otkrio postojanje krvnih grupa. Tek tada je postajalo jasno zasto su mnoge transfuzije do tada uradjene bile neuspjesne. Najveċa iskustva su izgrađena u Prvom svjetskom ratu, kada je postojao ogroman broj povrijeđenih. Takodje su dragocjena iskustva iz Drugog svjetskog rata. Pravi zamah doživjela je transfuziologija osnivanjem Međunarodnog Crvenog Krsta (Križa, Polumjeseca). Službe ove organizacije su u mnogim zemljama preuzele ulogu dobrovoljnog sakupljanja krvi.

Danas postoje prave fabrike krvi. U njima se krv uzima od davalaca, testira na zaraženost (AIDS, hepatitis i druge krvne bolesti), a onda se krv prerađuje i izdvajaju njeni sastavni dijelovi. Tako se ne mora u svakom slučaju davati puna krv, nekome je potreban samo jedan dio krvi, naprimjer eritociti (crvena krvna zrnca), drugima samo plazma. Tako se štedi na trošenju krvi.

Kompletan tekst o transfuziji krvi i Zavodu za transfuziologiju u Sarajevu vidi na mom medicinskom blogu http://sarajdoktor.blogger.ba

05.05.2007.

Prosječna plaća 442 marke

Prosječna mjesečna neto plaća 79.264 radnika u prerađivačkoj industriji FBiH lani je iznosila svega 442 marke.
Najniža je bila u proizvodnji tekstila i konfekciji, 272 KM, a najviša u proizvodnji cigareta i sirovog aluminija u Mostaru, iznad 1.500 maraka.

Aluminij d.d., Mostar, Bosna i Hercegovina
 
Celnici Uprave Aluminija Mostar, uz Fabriku duhana Sarajevo u Aluminiju imaju najvece plate u BiH. 

05.05.2007.

Palestinskom ministru prvo data, pa onda oduzeta viza

Foto-persbureau Dirk HolJoke Smit-erf 134  3315 VE Dordrecht06-54770270  dirk.hol@planet.nl

Ministar Verhagen povukao vizu palestinskom ministru za sport i omladinu

Jedan palestinski ministar, član organizacije Hamas, trebao je danas da dođe u Rotterdam i da prisustvuje manifestaciji povodom Dana Oslobođenja. Međutim holandski parlament je prije dvije sedmice donio odluku da se ne izdaju vize članovima Hamasa pošto je ta organizacija na spisku terorističkih organizacija.

Ne zna se kako, ali je ministru ipak izdata viza od strane holandskog ministarstva inostranih poslova, i on je doputovao u Brisel. Međutim u Rotterdam ne može jer je holandski ministar vanjskih poslova u međuvremenu povukao vizu.

Holandske konzervativne stranke, koje čine veċinu u vladi, traže da članovi Hamasa priznaju državu Izrael i da se odreknu oružanih dejstava. Lijeve stranke u Parlamentu ukazuju na četrdesetgodišnju okupaciju palestinskih teritorija od strane te iste države Izrael.

04.05.2007.

Osniva se Garda cara Lazara

Krusevac, grad u kome sutra treba da se osnuje paravojna formacija

Na web stranici studija B92 pojavio se interesantan tekst o sutrašnjem okupljanju u Kruševcu. Na tom skupu koji  organizuje Pokret veterana Srbije, trebala bi da se osnuje paravojna formacija pod nazivom Garda cara Lazara. To bi bila okosnica buduċe hrišċanske milicije.

Ova jedinica bi, po nekim izjavama, trebala da se u slučaju proglašenja nezavisnosti Kosova, stavi na raspolaganje redovnoj vojsci i policiji u svrhu aktivnog djelovanja protiv osamostaljene pokrajine. Po drugim izjavama članova jedinica ċe se boriti i samostalno i nikada neċe pristati na otkidanje ovoga dijela srpske države.

U brojni interesantnim komentarima na ovaj članak se uglavnom osuđuju ovakvi istupi, i pledira da je više dosta ponavljanja onoga što se veċ dešavalo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kompletan tekst i komentare vidi na stranici B92 ako kliknes ovdje . 

04.05.2007.

Uz Dan Oslobodjenja -nova grupa ugroženih u Holandiji-ex muslimani

Anne Frankhuis Kuca u kojoj se skrivala Anne Frank, danas muzej

Danas je dan sjeċanja na mrtve iz Drugog svjetskog rata. U osam sati naveče ċe u centru Amsterdama kraljica položiti cvijeċe na spomenik žrtvama, prije svega ogromnom broju holandskih Jevreja, koji su skoro potpuno istrijebljeni iz ove zemlje.Tada bi svi stanovnici u zemlji dvjeme minutama sutnje trebali odati postu stradalima.

 U Amsterdamu, koji je uz Antwerpen najveċi centar brušenja dijamanata, Jevreji su bili veoma brojni i bogati građani. Djevojcica Anne Frank, kci jednog od amsterdamskih Jevreja, postala je poznata sirom svijeta pisuci dnevnik skrivena nekoliko godina u skrovistu svoje kuce. Nazalost izdata je i tragicno zavrsila. 

Sutra je Dan Oslobođenja.  U to ime se puno govori o opštoj slobodi čovjeka. Jutros je na TV gostovala predsjedavajuċa Parlamenta. Ona je podvukla da još uvijek nemaju svi onu slobodu koja je zagarantovana ustavom.

Tako je spomenuto postojanje organizacije “Centralni Biro bivših muslimana”. Ona okuplja muslimane u Holandiji koji su se odrekli svoje vjere. Radi se uglavnom o omladini arapskog porijekla koji su se odrekli islama. Ne kaže se jesu li prešli na drugu vjeru i koju.

Navodi se da je policija savjetovala predsjedniku ove organizacije da danas ne izlazi iz kuċe. Od koga su ovi ljudi ugroženi, ko im prijeti, ako im prijeti, ti detalji nisu iznešeni.

 

03.05.2007.

Dan slobode štampe

Danas  je dan slobode informisanja. Jutros sabahile upalih holandski radio 1. Oni svako jutro između pola šest i šest imaju emisiju gdje je voditelj povezan sa tri dopisnika na različitim krajevima zemaljske kugle, pa onda svako daje komentar o izabranoj temi.

Jutros su se javljali dopisnici iz Kine, Rumunije i Mozambika. U Kini deset posto stanovništva koristi internet, štampa je uglavnom pod državnom kontrolom. U Mozambiku se prave informacije uglavnom prenose od usta do usta, od državom kontrolisane štampe se ne može ništa saznati. U Rumuniji je po meni situacija najsličnija onoj u Bosni i Hercegovini.

Ima jako mnogo radio i TV stanica, i podosta novina. Država se ne upliċe u njihovo pisanje, ali vlasnici novina su uglavnom  prominentni novokomponovani “poslovni ljudi”, od kojih su mnogi i političari. Tako različite novine o istoj temi pišu različito, u skladu sa stajalištima vlasnika novine. Tako se ističe da je sloboda štampe u stvari veċa nego u Holandiji. A razlog je što novinari nemaju nikakve etike pa pišu i neistinite stvari ili stvari toliko preobuku i često im daju bombastičan karakter, koji  one u stvari nemaju.

U Holandiji novinari ozbiljnih novina dovode svoju reputaciju u pitanje ako krivo izvještavaju, i kad ih čitaoci ili slušaoci otkriju, onda im nema više stanka. Zato dobro porazmisle prije nego što o nekome pišu neistine. Sudski procesi su rijetki, ali javno mnijenje je jako i obrazovano i zna ocijeniti šta je istina a šta laž.

 

 

03.05.2007.

Čudesna mašta Saše Stanišiċa

Ko je Saša Stanišiċ? Rodio se u Višegradu 1978., otac Srbin, majka Bošnjakinja. U ovome lijepom starom gradu na Drini u kome sam i ja živio do svoje četrnaeste godine provodio je Saša lijepo djetinjstvo uz Drinu i Rzav gdje su u skladnom suživotu živjeli muslimani i pravoslavci. Sve dok nije izbio rat 1992. Porodica odjednom shvatila da joj nema stanka među pristiglim “Belim orlovima” i probuđenim domaċim srpskim nacionalistima . Bježe rodbini u Beograd, a onda, dok je još vremena u Njemačku. I to u Hajdelberg, centar njemačke kulture. Saša stiže u Hajdelberg 1992. Tada je imao četrnaest godina.Tamo u školi otkrivaju Sašin izvanredan književni talenat, međutim kakva se god tema da za pismeni on promaši temu i piše o svom napuštenom gradu i razvija fantaziju o prijašnjem životu . Upisuje njamacki jezik i književnost na Univerzitetu u Hajdelbergu. Usput piše eseje i priče na njemačkom koje objavljuje 2001 i za njih dobija nagradu publike. Za svoj magistarski rad dobija nagradu za mlade talente.

Saša ne prestaje sanjati o svom prekinutom djetinjstvu i početku mladiċkog doba. On mašta o svom djedi od koga je naslijedio talenat prepričavanja. Saša izumjeva čarobni štapiċ kojim pokušava vratiti u život svog umrlog dedu i sretno doba djetinjstva. Njegov talenat za prepričavanje oživljava sve čega se njegov jezik dotakne.

Svoj prvi roman “Wie der Soldat das Grammofoon repariert” ( Kako vojnik popravlja gramofon) je napisao 2006. Roman je izazvao veliku pažnju čitalačke publike i bio nominiran za  dvije najveċe njemačke nagrade za književnost za 2006 godinu. Roman je polubiografskog karaktera, u pozadini je rat u Bosni i njegovo bježanje sa roditeljima, te započinjanje novog života u sasvim novoj sredini. Spas od udara svakodnevnice Saša iznalazi bježenjem u sjeċanje. Roman je i dramatizovan.

Dug je spisak nagrada i stipendija koje je Saša Stanišiċ osvojio. Da ne nabrajam vidi ako klikneš  ovdje    . Trenutno živi i radi u Leipzigu (Saksonija) i u Grazu (Austrija). 

Saša Stanišic'
Saša Stanišic'

 

Saša Stanišić (* 1978 in Višegrad) ist ein aus Bosnien und Herzegowina stammender deutschsprachiger Schriftsteller.

02.05.2007.

Vrijeme zove (bazge)


Gewone Vlier - Sambucus nigra

Gewone Vlier - Sambucus nigra

Možemo reċi  i zohva. Holanđani je zovu vlier. Zova je grm, odnosno manje drvo, koje najčešċe raste na rubovima livada, u ogradama, pored seoskih puteva.

U maju se razviju bijele cvati, sastavljene od sitnih cvjetova. Zova ima karakterističan prijatan miris, mada se mnogima miris njenog cvijeta i ne dopada.  Plod je crna bobica, mnoge ptice jedu bobe zove.

Crna zova ima srodnika, a neke biljke imaju slične bobke. Jedan srodnik ima crvene bobe i one su otrovne. Bobe crne zove se u nekim zemljama, gdje se drvo zove kultivise u velikom broju napr. u Svicarskoj, koriste za jelo. Sok ili dzem od zove ima ljekovita svojstva.

U narodu ima dosta legendi vezanih za ovu biljku. Stari Germani su zovu smatrali zastitinikom protiv zlih duhova. Takođe se smatra da zova može ljudima vratiti snagu i samopouzdanje. U tu svrhu treba naċi neko starije drvo zove, uhvatiti se objema rukama za deblju granu i čekati dok snaga drveta ne pređe na vas.

Zova se veoma mnogo koristi u narodnoj medicini, pri čemu se koriste listovi, cvjetovi i bobice,kora drveta ili korijen biljke. Tako se misli da zova sadrzi lijekove protiv svih bolesti, samo treba znati koji dio za šta upotrebljavati. O tome vise na ovoj vezi

: herbateka  
01.05.2007.

Stigao i sifilis u Bosnu

Eto pored svih jada koji nam dolaze u Bosnu, pročitah u “Večernjem listu” (klikniovdje)  kako je stigao i sifilis. Ima tu i tamo i gonoreje, pa i hlamidija se nadje ponekuda.  Ne damo mi stare, dobre, spolne bolesti, one se liječe penicilinom, a sida jok.

U Bosni su nekada harali sifilis I tuberkuloza, a bilo je i lepre. U krugu sarajevske bolnice Koševo dugo je postojala zasebna izdvojena zgrada u kojoj su bolesnici oboljeli od lepre živjeli i provodili skoro cijeli život.

Oboljeli od sifilisa, prije pronalaska penicilina, su takođe imali strašnu sudbinu. Od običnog tvrdog čira na polnom organu, kao prvom znaku infekcije, tokom godina infekcija bi zahvatila sve više i više organa, da bi na kraju zahvatila i mozak pa i oči, pa su pacijenti dobijali psihozu, odnosno poludili, ili oslijepili. Leprozni pacijenti su se prepoznavali po teškim malformacijama (reci po groznom izgledu i deformacijama) okrajina tijela, spontanim amputacijama okrajina (prstiju, šaka, dijelova lica). Sifilističari su se poznavali po deformacijama nosa, kojeg bi u kasnom stadijumu bolesti skoro nestajalo usljed propasti nosne hrskavice.

Sifilis se prenosi seksualnim kontaktom, a lepra ne. Lepra nije lako prenosiva bolest i da bi prešla sa bolesnika na bolesnika potreban je dugotrajniji kontakt. Lepre danas ima još u Indiji.

Kad sam ja studirao još uvijek je bilo sporadičnog javljanja sifilisa. Tako je na predavanje iz dermatovenerologije tadašnja docentica Mirjana Bokonjiċ dovela mladog čovjeka sa svježim tzv. čankirom (tvrdim čirom) na penisu. Momak je, da ne bibio prepoznat, nosio na glavi masku, ala Kju-Klus-Kan. Ona stvar mu je visila, a mi smo zagledali taj strašni infiltrat, ko je htio mogao je opipati čankir, da se uvjeri kako je tvrde konzistencije, što je osnovna karakteristika u odnosu na druge infekcije.

U članku “Večernjaka” na koji vas upuċujem je iznešeno da je pretpostavka da je sifilis (ili lues kako se medicinski zove) uvezen sa istoka (bivšeg SSSR) gdje je zabilježen znatan porast slucajeva oboljevanja. Bolest je uvezena preko dama koje kod nas plešu u raznim drumskim krčmama a poslije toga i pojedinačno zadovoljavaju mušterije.   

Leteci Holandjanin
<< 05/2007 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338070

Powered by Blogger.ba