Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

30.06.2007.

Sarajlije svirale u Austriji

Iz  "Oslobodjenja" donosimo dio teksta vezanog za koncert u Becu. Kompletan tekst procitajte ovdje

Sarajevski filharmoničari svirali u Beču PDF štampa E-mail
Piše: Duško DIMITROVSKI   
30/06/07

Bečki koncert za Vijećnicu

To je zaista trebalo doživjeti! Biti u četvrtak navečer u prekrasnoj, svjetski poznatoj po novogodišnjim koncertima, dvorani Bečkog muzičkog društva, u strogom centru glavnog grada Austrije, i prisustvovati zajedničkom koncertu Sarajevske filharmonije i Bečkog muškog hora.

Štraus i naša “Kapija”

Koncert je održan pod pokroviteljstvom predsjednika Austrije Heinza Fischera i predsjedavajućeg Predsjedništa Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića. Bio je to prvi nastup jednog orkestara sa područja Balkana u ovoj koncertnoj dvorani, a organizovan je kao koncert solidarnosti, pomoći za restauraciju u ratu uništene zgrade Vijećnice

30.06.2007.

Skup holandskih veterana u Hagu

Prins Willem-Alexander groet vrijdag op het Malieveld in Den Haag de verschillende eenheden tijdens Veteranendag. Tweehonderd militairen zijn onderscheiden met de herinneringsmedaille vredesoperaties. De onderscheiden militairen zijn net terug van hun uitzending.Vergroting Krunski princ V. Aleksandar pozdravlja ucesnike parade (slika prenesena iz Volkskrant-a)

Juče je u Hagu održan skup holandskih veterana. Na njemu su učestvovali bivši holandski vojnici koji su učestvovali u raznim ratovima i misijama UN. Tako su bili veċ dobro ostarjeli učesnici rata u Indoneziji i Koreji, pa u Libanonu i drugim zemljama.

U paradi je pred krunskim princom Aleksandrom i premijerom Balkenendeom promarširala i manja grupa bivsih vojnika Dutchbat-a 3, holandskog bataljona iz Srebrenice. Navodno su oni dobili najveċi aplauz (prema izvještaju u Dnevniku) .

Interesantno je da je, namjerno ili slučajno, u momentu kad je reporter holandske TV postavio pitanje jednom od članova ovog bataljona, došlo do prekida i kamera je počela prikazivati nešto sasvim drugo.

29.06.2007.

Most Mehmed Pase Sokolovica na listi UNESCO

  • The World Heritage Committee on Thursday evening inscribed another five sites on UNESCO’s World Heritage List: Mehmed Paša Sokolović Bridge of Višegrad (Bosnia and Herzegovina), Rideau Canal (Canada), Bordeaux, Port of the Moon (France), and the Old Town of Corfu (Greece), and Lavaux, vineyard terraces (Switzerland).
  •  
  •  

The Mehmed Paša Sokolović Bridge of Višegrad across the Drina River in the east of Bosnia and Herzegovina was built at the end of the 16th century by the court architect Sinan on the order of the Grand Vizier Mehmed Paša Sokolović, It is characteristic of the apogee of Ottoman monumental architecture and civil engineering. It numbers 11 masonry arches, with spans of 11 to 15 metres, and an access ramp at right angles with four arches on the left bank of the river. The 179.50m long bridge is a representative masterpiece of Mimar Koca Sinan, one of the greatest architects and engineers of the classical Ottoman period and a contemporary of the Italian Renaissance, with which his work can be compared. The unique elegance of proportion and monumental nobility of the property as a whole bear witness to the greatness of this style of architecture.



29.06.2007.

O nekim pojmovima iz nauke i obrazovanja

Pojedine, uglavnom latinske riječi, su postale osnov za razna zvanja i titule u nauci i obrazovanju. Danas, kada se obavlja reforma obrazovanja u BiH potrebno je možda prilagoditi i titule i zvanja u nauci i obrazovanju njihovim imenima i značenjima koja imaju u drugim zemljama.

Bachelor,  (fr.bacheler) potiče od latinskog baccalarius, tako se kod nas prevodilo bakalardijat. Engleska riječ bachelor označava i farmera koji obrađuje iznajmljenu zemlju, zatim mladog neiskusnog stručnjaka koji radi pod patronatom starijeg, ili se koristi za uznapredovalog, talentovanog studenta. Takođe se riječ koristi za neoženjenog muškarca ( beċar). Kao akademsko zvanje koristi se kao titular za studente koji su završili osnovni četverogodišnji studij.

Magistar, magister, potiče od latinske riječi magnus (veliki) odnosno od komparativa magis(veċi). Superlativ je maximus. Riječ se uglavnom koristila za zvanje docenta (učitelja) u rimokatoličkim teološkim ustanovama, poslije je korištena kao akademsko zvanje (Magister Artium).

Magistralni, ili magisterialni, upuċuje na karakteristike nečeg glavnog ili autoritativnog, te se koristi naprimjer kod nas za oznaku glavne (magistralne) ceste, zatim da je neko uradio nešto jako znacajno,veliko (magistralno). U nekim zemljama se riječ magistratura koristi da izrazi nešto autoritativno, znači vlast, pa se tako označava upravna zgrada u kojoj je policija ili sud, odnosno distrikt kojim upravlja magistrat, odnosna sudska vlast u distriktu.

Za diplomiranog farmaceuta se koristi rijec magistar farmacije, a lijekovi napravljeni po doktorskom receptu u apoteci zovu se magistralni lijekovi.

Magisterij i magistratura se kod nas koriste kao ime treċeg stepena studija (po novom sistemu drugog stepena), a magistar je titula koju ima onaj koji završi taj studij (u stvari magistar nauka, magistar scientiae, ili mr.sci).

U svijetu je naziv magistra za akademsko zvanje uglavnom napušten, te se zamjenjuje engleskom riječju master (fr. magister ili maistre, hol.meester), u osnovi riječ označava muškog učitelja, a koristi se kao akademska titula po vrijednosti između bachelor i doctor. Skraċenica ove titule je Mr.

Doktor (doctor) je najviša akademska titula. Kod nas se još uvijek koristi titula doktor nauka (doctor scientiae, skraċeno dr.sci). Riječ je izvedena iz latinskog doctour,odnosno od glagola docere, učiti). Iz istog korijena je izvedena riječ docent, za univerzitetskog nastavnika kod nas, dok se u Holandiji koristi za nastavnika u srednjoj školi. Riječ se u katoličkoj crkvi koristila za eminentne teologe, koji su imali posebnu doktrinu (učenje).

Pored akademske titule riječ je više poznata kao zamjena za domaċu riječ ljekar, liječnik, zdravnik, odnosno osobu koja završi medicinski fakultet. Kod nas te osobe dobijaju titulu doktor medicine, ili veterine, mada u Holandiji dobijaju titulu arts (liječnik), kao što je i u nas bilo prije tridesetak godina. Zbog toga kod nas postoji zbrka u zvanjima doktora nauka i doktora medicine.Takodje se i diplom. veterinar zove doktor, a ranije se tako oslovljavao i dipl. pravnik odnosno advokat. 

Od ove riječi su izvedene; doktorandus (onaj koji priprema doktorat), doktorat (naučno dijelo za sticanje titule doktora), doktrina (stav u nauci), doktrinaran(onaj koji je u skladu sa zvanično priznatim naučnim stavom=doktrinom).

Kad sam veċ kod medicine da dodam još jedno zvanje koje se koristi kod nas.

Primarijus (primarius) je poteklo od latinske riječi primus = prvi, odnosno primarius = glavni, eng.primary = prvi, glavni, principalni, bazični, primitivni. Kod nas je to titular za iskusnog doktora medicine, koji ima dugogodišnji staž. Ova se titula više koristila u socijalističkim zemljama i obično je samo jedan doktor u bolnici dobijao tu titulu, kao glavni i najiskusniji doktor. Kod nas se titula prilično razvodnila i mogao ju je dobiti skoro svaki doktor nakon određenih godina staža. U Holandiji i u Engleskoj je ona nepoznata u zdravstvu.

Adekvatno ovoj riječi je riječ premijer (fr), odnosno prime minister (prvi u vladi, odnosno prvi ministar).

28.06.2007.

Novi blog:Oftalmologija

Na mom blogu Sarajevski medicinari, zlatna generacija (http://sarajdoktor.blogger.ba) koji je prvobitno zamišljen kao blog koji tretira istoriju sarajevske medicine, počeo sam povremeno da objavljujem i pitanja koja se tiču moje uže specijalnosti, a to su očne bolesti.

Pošto se te dvije stvari dosta razlikuju odlučio sam da postove koji se odnose na očne bolesti prebacim na poseban blog, a da na “starom” blogu ostanu pitanja koja se tiču istorije medicine i medicine uopšte.

Novi blog se zove Oftalmologija, a može se naċi na adresi http://ocnidoktor.blogger.ba .

Uz blogerske pozdrave: Reuw

28.06.2007.

Nisu zaboravili bivšeg predsjednika

 

U Oslobodjenju je danas izašao oglas kojim se označava 20 godina od smrti Rate Dugonjiċa. Pokojni drug Rato je između ostalog bio i Predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Interesantna je lista drugova i saboraca koji ċe danas položiti cvijeċe na grob pokojnog Dugonjiċa.

 

RATO DUGONJIĊ

Povodom 20. godišnjice od smrti

našeg druga i saborca Rate Dugonjiċ

a, u ~četvrtak, 28. juna 2007.

godine, u 18 sati, okupit ċemo se na groblju Bare, odati

počast i položiti cvijeċe.

Njegovi: Dragutin Braco Kosovac, Enver Redžiċ, Muhamed

i Zlata Grebo, Zaga Umičeviċ, Dane Olbina, Vaso

Radiċ, Jure Galiċ, Ekrem Duriċ, Novak Andjeliċ, Raif

Dizdareviċ, Azra Šarac, Vlado Malinoviċ, Nađa Biser-

Taso, Krstan Bijeljac, Miro Rakiċ, Mile Perkoviċ, Ljubo

Babiċ, Petar Dodik, Draško Popoviċ, Zora Miċiċ - Tufo,

Juraj Martinoviċ, Mujo Ċomiċ, Alija Hubana, Milan

Aċiċ, Munir Mesihoviċ, Džemil Kapetanoviċ, Nikola

Stojanoviċ, Djuro Radonjiċ, Jozo Bodružiċ, Mahmut

Mašiċ, Osman Maglajliċ, Vojo Čoloviċ

28.06.2007.

Ubijen Ramiz Delaliċ-Ċelo

U sinoċnjoj pucnjavi u centru Sarajeva ubijen je Ramiz Delaliċ-Ċelo. Delaliċ je do sada bezbroj puta hapšen i puštan, a protiv njega se vodi nikad završen proces  za ubistvo srpskog svata na Baščaršiji. O detaljima ovog događaja pročitaj uOslobodjenju

28.06.2007.

Holanđanin otvorio “fabriku beba” u Kamerunu

U holandskoj javnosti je uglavnom sa gnušanjem popraċena vijest kako  se kod firme  Whish Child Medicals može naručiti beba. Vlasnik firme je Martijn de Bree (35), i sam otac dvoje djece. Parovi koji iz medicinskih razloga ne mogu imati djece, homo parovi koje žele adaptirati dijete, te žene zbog karijere ne žele same da rode dijete, mogu za sumu od 50-70000 eura naručiti bebu. Pri tome je najbolje da jajne ċelije i sjeme donesu sami sa sobom, a onda ċe im se od lokalnog stanovništva naċi majka koja ċe za njih nositi i roditi dijete, koje ċe oni onda povesti sa sobom.

U reakcijama se navodi da se radi o tipičnoj trgovini djecom. Tako Gerd Willemsen, predsjednik Zemaljske organizacije za adaptaciju, tvrdi da je to gore od trgovine, jer “oni prave djecu za trgovinu!”

U Holandiji adaptacija djeteta košta između 25 i 30 000 eura, pa se smatra da ċe u slučaju “pravljenja djece” najveċi dio para otiċi u džepove vlasnika firme.

Sam vlasnik, Martijn de Bree, kaže da je sve urađeno po zakonu i da o trgovini djecom nema ni govora. Ministarstvo pravde je reagovalo uzdržano, od strane zvaničnika je stigla izjava da im je ova firma do sada nepoznata i da ċe motriti na slijed događanja.

Izvor: DeTelegraaf

27.06.2007.

IN MEMORIAM: Prof.dr. Vojislav Magazinoviċ (1920-2007)

Umro je prof. Vojislav Magazinoviċ, profesor veterine, bivši šef zavoda za fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i bivši rektor Univerziteta u Tuzli (1984-1988).

Prof. Magazinoviċ je jedan od veoma zaslužnih za razvoj Veterinarskog fakulteta i njegovog fiziološkog zavoda. Autor je mnogih naučnih publikacija i radova te redaktor jugoslovenskog izdanja Djuksove Fiziologije životinja (u izdanju sarajevske “Svjetlosti” 1975.).

Sahrana prof. Magazinoviċa je obavljena u Brčkom.

27.06.2007.

Malignitet kod djece ostavlja dugotrajne posljedice

Jučer su objavljeni rezultati jednog veoma važnog naučnog rada, vezano za maligna oboljenja  kod djece. Naime publicirani su rezultati posljedica liječenja maligniteta djece u Holandiji tokom tridesetgodišnjeg perioda, od 1966-1999. Zaključak je da su rezultati liječenja kod raznih formi raka kod djece znatno poboljšani posjednjih godina, ali da agresivno liječenje ostavlja kasnije veoma teške posljedice po zdravlje ove djece.

Tako čak tri četvrtine ispitivanih ima ozbiljan zdravstveni problem, a jedna četvrtina  i nekoliko problema istovremeno.  Između ostalog se pojavljuju neplodnost, razne neurološke i ortopedske smetnje, a nije rijetka pojava ni pojave novog, sasvim drugog tumora, kao posljedice zračenja ili hemoterapije. Veċina ispitivanih nema još ni 25 godina. Posebno upotreba zracenja izaziva nakon izlijecenja teske posljedice.

U zaključku se navodi da osobe koje su kao dijeca liječena od maligne bolesti trebaju doživotni posebni medicinski i socijalni tretman, kao i možda posebnu ustanovu u kojoj ċe se ovakve osobe tretirati.

Inače u Holandiji ima oko 7000 djece koja su liječena od malignih oboljenja, a svake godine se pridruži oko 400 novih.

Original članak iz Volkskrant-a vidi ovdje

26.06.2007.

Visoki predstavnik nametnuo zakon o Memorijalnom centru Potočari

 

Prije svog odlaska visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz Schilling je donio zakon kojim memorijalni centar Potočeri- Srebrenica podpadaju pod nadležnost države Bosne i Hercegovine, odnosno teritorijalno se izuzimaju od Republike Srpske.

 Na taj način ċe mezarje hiljada pobijenih nedužnih ljudi iz Srebrenice čuvati državna policija SIPA. Time je udovoljeno dugogodišnjim zahtijevima majki Srebrenice i ostalih udruženja rodbine pobijenih.

O ovome više pročitajte u  oslobodjenju

25.06.2007.

Jedno majsko poslijepodne u Mostaru

Nedavno sam bio u poslijepodnevnoj posjeti Mostaru. Bio sam zapravo samo u istočnom dijelu. Ljepota jedna, nema šta, mediteranski ugođaj, lijepe ulice, razgoliċene djevojke. Utisak kvare tu i tamo još uvijek postojeċe ruševine. Jest ipak neko mrtvilo, vidi se da je grad još uvijek polumrtav. Na pijaci na Tepi radi nekoliko tezgi. Trešnje su 2 eura. Grupa Francuza bi da ih kupi. Jednima i to skupo, drugi kupuju. Lijepe krupne hercegovačke trešnje, hruštavice.

 Oko starog mosta ima turista, grupa koje dolaze u kratku posjetu. Najviše je onih koji obilaze Međugorje, pa ih svrate i u Mostar. U galeriji kod mosta izložba o stradanju grada. Turisti italijani, vodič, žensko ( ne znam riječ ako je vodič žensko), priča im na italijanskom, objašnjava pred kartom Balkana nemoguċe zapetljanu kartu novonastalih balkanskih državica.  Vidim da Italijani ništa ne shvataju. A i nisu im neke pametne face.

Prelazimo preko mosta. Neretva bistra i zelena. Nema skakača da traze pare da bi skočili. Prošli put je jedan uzvikivo: ”Dabogda mu umrla majka (maajka, po hercegovački), ko gledo a ne platio!”. Na onoj strani s lijeva onaj poznati Mostarac sa bradom, u bijeloj odeždi, ima radnju sa suvenirima. Sada prodaje i umjetničke slike. Prošli put je objašnjavao nekome kako je katolička vjera u nevolji jer oni u stvari ne znaju ko je Bog, a ko je Božiji sin.Gledao sam ga nekoliko puta na njemačkim TV emisijama o Mostaru.

Svraċamo preko puta njegove radnje u malu kafanu, sjedamo za sto napolju.Kafa je mirisna i jaka. Toalet u podrumu, čist i uredan. Na putu do njega niz stepenice vidi se jedna prostorija sa starim kompjuterima. Valjda je to kao internet kafe. Sada nema nikoga. Vlasnica je razgovorljiva. Pitamo je ima li turista. “A ima ovih iz Međugorja, ali slaba fajda od njih. Oni ti neċe ništa potrošiti. A ovi što ih vode plaše ih sa muslimanima  na drugoj strani mosta, pa oni obično ne smiju dalje odavde. Ne znaju da smo i mi muslimani, misle bogzna kake su to spodobe tamo preko Neretve”.

Idemo dalje prema “zapadnom” dijelu. U dubini se vidi Radobolja i onaj mali “stari” most. Na jednom mjestu dosta smeċa nabacano u rječicu. Na ulici upozorenje da je kuċa pored koje prolazimo u ruševnom stanju i da je opasno prolaziti. A mora se proċi. Dolazimo do kraja ulice. Sad se dobro vidi monstruozno betonsko zdanje novog hotela “Ruža”. Nije ni čudo da UNESCO zbog ovog rugla želi da izbriše stari most sa svog popisa svjetske kulturne baštine.

Sa ovog mjesta se vide i dva druga nepriličena zdanja, ogromni toranj katedrale i još dalje gore na brdu Hum onaj krst što bi trebao predstavljati veliki plus (+) za Bosnu I Hercegovinu.

Ulazimo u Bulevar, najrazrušeniju ulicu u gradu. Ostalo je ponešto ruševina sa desne strane ulice (iduċi ka Gimnaziji), mnoge su zamijenjene novim bijelim zgradama, ali čini se da je veliki broj stanova nenaseljen. Na kraju ulice s lijeve strane je lijepa zgrada Gimnazije, u pseudomaurskom stilu, poput sarajevske Vijeċnice. Prozori i vrata su obnovljeni, zgrada je izgleda u funkciji, ali su na fasadi još uvijek vidljive rupe.

Preko puta Gimnazije na jednoj fasadi stoji grafit. Neko je napisao:”Eto svemirci su srušili stari most! NLO=HVO!” (klikni na sliku da procitas grafit).

   

24.06.2007.

Zaglavio se “Leteċi Holanđanin”


            Nieuwe Efteling-attractie loopt vast
De nieuwe Efteling-attractie, De Vliegende Hollander.

Fala bogu nisam se zaglavio ja, nego nova atrakcija u jednom holandskom zabavnom parku Efteling. Nova atrakcija se zove “Leteċi Holanđanin”. Atrakcija se sastoji u vožnji u nekom prevozu u obliku čamca koji jednim dijelom ide po šinama u vazduhu,  a poslije se spusta niz divlju vodu.  Trebalo je 45 minuta da ih odglave iz  lifta koji ih je trebao spustiti u vodu. Sreċom nije bilo nikakvih posljedica po one koji su sjedili u toj spravi.

Izvor:”De Telegraaf”. Original tekst vidi ovdje

24.06.2007.

Foppe de Haan, drugi put

flikt het weer
Jong Oranje heeft de
Floppe flikt het weer (Floppe je opet uspio)-naslov iz telesporta

Drugi put uzastopno Holandija je postala evropski prvak u konkurenciji “obeċavajuċih” (belooften), igrača do 21 godinu. Ovaj put je titula osvojena sa potpuno novim timom u odnosu na prošlu godinu.

Ali trener je ostao isti. Jedan mirni, radini, pošteni čovjek iz Heerenveena, grada u Friziji. Frizija je najsjevernija holandska provincija gdje ljudi govore drugim jezikom, frizijskim. Zemlja je to pašnjaka i kanala, a najpoznatija je kao kolijevka najpopularnijeg holandskog sporta-brzog klizanja. Tu se ponekad za vrijeme velikih hladnoċa, istina zbog zatopljavanja zemlje sve rijeđe, održava klizačka trka zaleđenim kanalima čak kroz jedanaest gradova.

Ove godine se evropski turnir za najbolji mladi tim održao u tri sjeverne provincije, a finale je održano sinoċ u Groningenu. Pred 20000  gledalaca Holandija je bravuzornom igrom savladala dobru selekciju Srbije sa 4:1.

Čudno zvuce frizijska imena, pa je i Floppe čudno ime za jednog muškarca. Floppe de Haan je najzaslužniji da Holandija danas ima najviše obeċavajuċu fudbalsku mladost u Evropi. Svojim istrajnim radom stvorio je i ove godine selekciju koja se isticala ne samo fantastičnim fudbalskim znanjem, nego i svim drugim elementima koji su potrebni za jedan veliki tim.

To je u mnogome nedostajalo nepr. jednoj selekciji Srbije, koja je i pored nekoliko izvanrednih igrača  pokvarila utisak teatralnim padovima na terenu, otezanjem igre, nepotrebnim žalbama na odluku sudija, a pogotovu su navijači pokazali stanje nacije rasističkim istupima u meču sa reprezentacijom Engleske.

23.06.2007.

Najbolji se najgore kvare

Donosimo dio komentara glavnog urednika "Oslobodjenja" Vlastimira Mijovica. Ovaj put on pise o Nebojsi Radmanovicu. Kompletan tekst mozete naci ovdje

FOKUS

Najbolji i najgori

Lično ne poznajem Nebojšu Radmanovića, ali znam neke pametne ljude koji su za njega puni riječi hvale. Kažu, čovjek i po – ozbiljan, pametan, sposoban, blag, temeljit, dobronamjeran, probosanski nastrojen...
Nemam nikakvog razloga da ne vjerujem mišljenju i utisku tih ljudi. Svačega i svakoga su se oni u životu nagledali. Ali, kao i ja, nikako ne uspijevaju da shvate kako to da i neki pametni, sposobni, blagi, temeljiti, dobronamjerni, probosanski nastrojeni ljudi – poput Radmanovića – ništa od toga ne pokazuju u svom javnom, tzv. mandatnom životu? Šta je to od njih jače, pa na   funkcionerskim jaslama sve čine obratno od svoje prirođene ćudi?
U Radmanovićevom slučaju, da previše ne tapkam okolokole, to jače zove se – Milorad Dodik. Radmanović je njegova umivenija, blaža, verbalno uglađenija varijanta, Dodikovo sredstvo za uljepšavanje i otopljavanje atmosfere, šareni paravan za zbunjivanje i odvraćanje pažnje. Nikad od njega ne možete čuti ružnu riječ, ali iza gotovo svake ostaje bljutavi okus verbalne prevare. Sve što Dodik kaže direktno, Radmanović uradi upravo obratno, ali takođe efektno. Od toga da RS nije bolji dio BiH, nego da je – po Radmanoviću – Sarajevo problem ove zemlje (a ne Banja Luka); ili da visoki predstavnici ovdje ne treba da ureduju i arbitriraju, kako bi oštro rekao Milorad, nego da se salve pohvala ispale na račun odlazećeg Švarca Šilinga, kako to radi Nebojša, postižući isti javni efekat
22.06.2007.

Belgijski gradonačelnik ni kriv ni dužan osuđen na zatvor

Slučajno gledajuċi belgijski (flamanski) dnevnik čuh interesantnu vijest.

U jednom belgijskom gradiċu desila se saobraċajna nesreċa koju je izazvala žena vozeċi auto. Ona je na raskrsnici, na kojoj nije imala prednost, da bi izbjegla sudar, skrenula s puta i udarila u drvo. Povrijedila se je, međutim za nesreċu je okrivila gradonačelnika, jer je raskrsnica noċu bila slabo osvjetljena, a nije ni označeno ko ima pravo prvenstva.

Sudija je našao da je žena kriva jer nije poštovala pravilo desne strane, ali da je kriv i gradonačelnik, upravo iz razloga koje je žena navela u tužbi. Tako je gradonačelnik dobio uslovnu kaznu zatvora.

U komentaru iz udruženja flamanskih opština, njihov predstavnik je rekao da ako je gradonačelnik odgovoran, on treba imati i sredstva da provede mjere sigurnosti. Najbolje bi bilo da ukine sav saobraċaj, onda ne bi bio odgovoran. A za postavljanje saobraċajnog znaka treba tražiti odobrenje od federalne vlade, koje se čeka mjesecima.

 
Flag of Belgium Coat of arms of Belgium
Flag Coat of arms
Belgija, po uredjenju slicna BiH, tri federalne jedinice, ali jedan kralj, jedna vojska i jedna zastava i grb kojeg svi priznaju.

22.06.2007.

Uspjela "noċ duge kupovine" u Den Hagu

U Den Hagu je sinoċ bilo živo i veselo. Povodom najdužeg dana u godini ove godine je prvi put održana najduža “koop avond” (noċ kupovine). Pored toga što su radnje radile do ponoċi, ulice su bile posebno uređene, neke prekrivene crvenim tepisima. Stvorena je atmosfera južnjačkog grada, sa mnogo stolova na otvorenom i muzike uživo.

U nekim prodavnicama je bila neopisiva gužva. Tako je u “Zari” koja je bila otvorena do ponoċi bio dugačak red  pred kabinama za probu i pred kasama, a u samoj prodavnici je stvoren nered, pa je roba ležala i po podu.

Organizatori su izjavili da je postignut uspjeh veċi od ocekivanog i da ċe ova manifestacija postati tradicionalna.

Donosim vam nekoliko slika za ilustraciju. 

 

21.06.2007.

I u Srbiji smrt usljed nestručne anestezije

Nedavno smo pisali kako je u Holandiji u jednoj privatnoj klinici za estetsku hirurgiju za vrijeme bezazlene operacije liposukcije podlegla mlada žena. Sprovedena je istraga o čijim rezultatima ništa ne znam jer jedno vrijeme nisam bio u Holandiji (ako su oni saopšteni u to vrijeme).

Danas pročitah kako je u jednoj privatnoj klinici u Beogradu za vrijeme jedne operacije na očima  umrlo dijete. Obdukcijom je utvrđeno da je dijete umrlo usljed greške u anesteziji, odnosno usljed nedovoljnog dotura kisika.

Tekst o ovome sa stranice B92 možete pročitati ovdje

21.06.2007.

Nema ko da uživa heroin

Ecstasypillen
Ecstasypillen

Sve je manje uzivalaca heroina u Holandiji. Oni stariji korisnici su veċinom poumirali, a mladih drogeraša orijentisanih na ovu, nekada popularnu drogu, je sve manje.

Upotreba ostalih droga je otprilike na istom nivou. Pri tome se misli na ecstasy pilule (XTC), kokain i canabis.

U Holandiji je dozvoljena slobodna prodaja marihuane (canabisa) u određenim lokalima (koffie shop-ovima), ali je uzgajanje marihuane zakonom zabranjeno. Po proizvodnji ecstasy pilula (vidi wikipedia) Holandija je na prvom mjestu u svijetu. One se proizvode u tajnim labaratorijima i ilegalno izvoze u mnoge zemlje, među ostalim u Ameriku

Usljed strožije kontrole ove labaratorije su velikim dijelom prenešene u zemlje istočne Evrope i odatle se ove popularne pilule distribuiraju po cijelom svijetu.

20.06.2007.

Holandski vojnici natrag u Srebrenicu, na mjesto zločina

Današnji De Telegraaf objavljuje kratak tekst u kome stoji kako grupa od dvadesetak holandskih vojnika, koji su boravili u enklavi Srebrenica za vrijeme njenog pada jula 1995, žele iduċe godine da posjete ovo "bivse jugoslovensko selo". Planirano je da sa sobom povedu i članove porodice, žene i djecu. Posjeta bi bila iduċe godine, između 15-og I 20-og oktobra, a ukupno bi bilo oko 35 osoba. Povesce i jednog svestenika (dominee), da imaju kao duhovnu podrsku.

U tekstu još stoji da je izračunato da ċe putovanje koštati 700 eura po osobi. Konačan sadržaj putovanja nije poznat, planira se razgovor sa lokalnim stanovništvom.

Originalni tekst iz DeTelegraaf vidi ovdje .

20.06.2007.

Evropska unija krade piċa od zemalja nečlanica

Various bottles of Slivovitz Jučer sam video na teletekstu da se EU brine o zaštiti alkoholnih piċa iz zemalja članica. Tako ċe se zaštiti vodka iz Finske,Švedske i Poljske uredbom da se votka može praviti samo od žita I krompira, a ne i od nečeg drugog  (voċa napr. ) kako je dosad stajalo u pravilniku.

Takođe ċe se zaštiti etiketa češke šljivovice!

Veċ je ranije bilo sukoba sa Rusijom koja smatra da je vodka originalno ruski proizvod, kao što je viski škotski, tekila meksički, itd. Sad evo i Česi kao članovi EU uzimaju za pravo da jedan originalno bosanski proizvod zaštiċuju kao svoj.

Mnogo toga ċe nam se oteti dok se mi međusobno gložimo oko raznih stvari. Prvo nam je govoreno kako socijalizam ne valja ništa i kako smo okovani dogmatizmom i neslobodom, a onda nas izolovaše i pootimaše sve to što kao nije valjalo i prikačiše etiketu da je to njihovo.    

 

19.06.2007.

Nekoliko slika iz Den Haag-a

Den Haag je poznat kao grad-park. Stambeni kvartovi su izmješani sa ogromnim šumovitim parkovima. Uz samu obalu mora, u Scheveningen-u, je takozvana Scheveningen-ska šuma, u kojoj ima nekoliko jezera. Sinoċ je do kasnih sati bilo vidno u Den Haag-u. Amir Čengiċ je u deset sati naveče, pri samom zalasku sunca, napravio nekoliko izvanrednih snimaka, od kojih donosimo tri.

 U četvrtak naveče ċe u Hagu biti proslava najdužeg dana i uz bogat umjetnički program prodavnice ċe biti otvorene dokle ima svjetla, a to je do pola noċi, a neke prodavnice, kafiċi i restorani ċe biti otvoreni cijelu noċ.

Dodatak: Kod nas je uobičajeno da se (obično se govori o zatvoru u Scheveningen-u) Scheveningen čita kao Ševeningen. U holandskom jeziku ne postoji š u izgovoru, nego se s i ch izgovaraju kao odvojeni suglasnici, znači čita se Sheveningen, ma koliko to bilo malo teže izgovoriti. Ista je stvar i sa Amsterdamskim aerodromom Schiphol, koji se ne čita Šipol, kao što izgovara veċina naših doseljenika u Holandiju, nego Shiphol.

Scheveningen je inače prvobitno bilo ribarsko selo zaklonjeno pješčanim nasipom od mora. Scheveningen ima veoma dugu pješčanu  plažu sa promenadom uz nju, te hotele, kockarnice, bioskope, restorane. Danas je to rezidencijalni dio Den Haag-a uz koji žive najbogatiji Holanđani, a malo dalje od mora su smještene ustanove internacionalnih organizacija, kao što su Palata pravde, Sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodna organizacija za borbu protiv hemijskog oružja I dr. U toku je izgradnja EUROPOL-a, sjedišta evropske policije. Ona se gradi neposredno uz zgradu Medjunarodnog suda za zločine u bivšoj Jugoslaviji, odnosno zgrade Kongresnog centra. Na sasvim drugom kraju Scheveningen-a, uz pojas pjescanih dina je poznati zatvor u kome borave ili su boravili ratni zlocinci iz Bivse YU, a u koji glavni tek treba da stignu.

U blizini Palate pravde je muzej Panorama Mesdag (Zeestraat 65), u koji je smjestena kružna slika duga petnaestak metara. Na njoj je prikazan Scheveningen u svom prvobitnom izgledu. Posjetioci gledaju iz sredine kruga, te tako imaju panoramski pogled na neprekinutu sliku, a zvučni efekti podražavaju zvukove mora i krikove galebova.

O Scheveningenu vidi vise ako kliknes ovdje

 Keizer straat, glavna ulica u Scheveningen-u, oko 1900-te sa konjskim tramvajem

18.06.2007.

O jeziku jos malo: Kvadratni metar ili metar kvadratni

                                                                                        

U tekstu često pišemo da je površina nekog napr. stana 50 m (pa onda dvojka iznad m). Onaj ko to brzo čita udari prvo na skraċenicu m=metara , pa to pročita, a onda vidi i onu dvojku iznad m, pa skonta da se radi o kvadratnim metrima i doda kvadratnih. Tako ispadne da je površina stana pedeset metara kvadratnih. Vremenom je postalo uobičajeno da kad u tekstu i nema ovako matematički izražene kvadrature, da se, bar na radiju, i TV govori prvo metara, pa onda kvadratnih.

Ako bismo na isti način pisali pridjeve iza imenica imali bi smo ovako: U mom gradu Sarajevu ima dvadeset škola osnovnih, tri fakulteta tehnička, jedna škola ekonomska…itd. Pisati pridjev iza imenice nije u duhu našeg jezika. Kao u onoj makedonskoj narodnoj pjesmi kad nabrajaju šta je baba sve pojela, četiri ovna debela, dva pileta golema, jednu jarebicu itd. Baba bila gojazna pa se ne najela, pa se ne najela. Ali u pjesmi postoji pjesnička sloboda.

Postavljenje pridjeva kvadratni, kubni, iza imenice koju oni označavaju, je postala toliko uobičajena u javnom govoru u BiH, da je skoro rijetkost čuti pravilnu konstrukciju: da je površina stana 50 kvadratnih metara, i da jedna soba ima 35 kubnih metara prostora.  

17.06.2007.

Preneseno iz Vecernjaka

17.06.2007 12:40
 
Turisti napali vlasnicu apartmana na vjerskoj i nacionalnoj osnovi
Arhivska fotografija
 
 
SPLIT - Vlasnica apartmana u Splitu koji iznajmljuje turistima prijavila je policiji da su ju sinoć napadali gosti, državljani Bosne i Hercegovine, iz Sarajeva i to na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

 

Prema njezinoj prijavi, na spavanje u apartman primila je troje gostiju iz Sarajeva, i to A. T. (1978.), S. T. (1958.) i J. T. (1953.). Kada je radi njihova odlaska došla u apartman, vlasnica J. Š. (1951.) je križ s raspetim Kristom, koji je inače na zidu, našla bačen na pod. Na njezin upit zašto su to napravili, rekli su joj da je ustaška kučka i da je to njezin Isus, a ne njihov. Osim toga, A. T. ju je udario čašom u glavu. Nakon što su platili račun, pri odlasku su zaprijetili da će doći ponovno za tjedan dana i zapaliti nju i njezinu kuću, govoreći kako treba pobiti sve ustaše kojih je puna Hrvatska.

U splitskoj Policijskoj upravi kažu kako je protiv njih podnesena kaznena prijava za prijetnju.

 

(Hina)

Vlastiti komentar:Ne znam sto ce ova popratna fotografija iz arhive. U tekstu pise da je domacica udarena casom, sto se sa slike ne vidi. Osim toga da li je casa na nju bacena. ili ju je neko drzao u ruci? Zar nije moglo bez ove slike koja nema nikakve veze i samo moze upucivati na udaranje bespomocne osobe rukama, sto u tekstu nigdje ne stoji. Uostalom policija je podnijela prijavu za prijetnje a ne za fizicko zlostavljanje.
17.06.2007.

Malo o našem jeziku : Ali ili i

Malo o našem jeziku : Ali ili i

Veznik (sveza) ali je suprotni veznik. On se koristi u složenim rečenicama gdje se jedan dio rečenice razlikuje po smislu u odnosu na drugi. Naprimjer: To me je dosta koštalo, ali mi je donijelo i neke koristi. Ili:  Bilo je divno jutro, ali je popodne udario pljusak.

Međutim primjetio sam da se u javnom govoru, na radiju i TV, u cilju postizanja nekakvog efekta, veznik ali koristi u sastavnim složenim rečenicama, gdje između pojedinih dijelova ne postoji nikakva suprotnost, i gdje normalno ide sastavni veznik i ili te .

Tako naprimjer govore na TV: U nekim krajevima BiH se pojavio meningitis. Tako je otkriveno nekoliko slučajeva u Mostaru, Zenici, ali i u Bihaċu i Drvaru.

Ovdje je po meni ovo ali sasvim nepotrebno jer smisao rečenice ne pokazuje nikakvu suprotnost između pojave meningitisa u Mostaru i Zenici u odnosu na pojavu u Bihaċu i Drvaru. Ovdje bi umjesto ali mnogo više odgovarala rječica te koja bi povezala pojavu bolesti u sva četiri grada. Druga je stvar  ako bi se bolest pojavila u dva sasvim odvojena regiona koja se jako razlikuju po svom političkom, kulturnom i zdravstvenom miljeu, pa se onda ističe čuđenje o pojavi bolesti u dva potpuno suprotna regiona.

Naprimjer:”Meningitis je otkriven u zaostalim i zdravstveno neprosvjeċenim sredinama, ali i u razvijenim gradskim centrima gdje je veoma dobro razvijena zdravstvena zaštita”.

Ako pratite govor spikera u informativnim emisijama primjetiċete da je upotreba veznika ali u sastavnim rečenicama poprimila sasvim redovnu upotrebu, iako u tim rečenicama nema ama baš pojma o nekoj suprotnosti među dijelovima složene rečenice. Na ovaj način se na uštrb logike pokušavaju izvesti nekakvi upečatljivi efekti. Istim efektima teži i upotreba mnogih poštapalica u govoru u smislu: “ pa hajde da kažemo” ili “ pa recimo”, “ono što kažu”,”dozvolite da se ovako  izrazim” i tako dalje. Onaj ko ovo upotrebljava pokušava praznim riječima da ispadne pametniji nego što u stvari jeste.

16.06.2007.

Besplatno liječenje za povratnike

Zepa

Pročitah u “Avazu” kako ċe povratnici u podrinjske komune konačno imati pravo na besplatno liječenje u Kliničkom centru u Tuzli, odnosno Sarajevu. Radi se o povratnicima u opštine Vlasenicu, Žepu, Srebrenicu, Bratunac , Milice, koji su dosad odbijani da budu primljeni na liječenje u ovim kliničkim centrima na području Federacije.

Za prijem u bolnicu potrebna je uputnica ordinirajuċeg ljekara i CIPS-ova lična karta kao dokaza da je osoba prijavljena u dotičnoj opštini, a za hitne slučajeve samo lična karta.

Original tekst vidi ovdje

15.06.2007.

Približava se najduži dan

Još šest dana i dan počinje kraċati. Ovih dana obdanica u Holandiji traje duže od sedamnaest sati, a sunce zalazi iza deset sati naveče, tako da se u Rotterdamu vidi i iza jedanaest sati navečer.

U sljedeċi četvrtak  ċe se u centru Den Haga održati manifestacije povodom najkraċe noċi. Radnje ċe biti otvorene do ponoċi,  a u centru grada ċe biti mnoge kulturne manifestacije na otvorenom prostoru.

Iz ove BBC prognoze za sljedeċih pet dana može se vidjeti i vrijeme izlaska i zalaska sunca. Klikni na BBCvrijeme

15.06.2007.

In memoriam:Goran Čengiċ

Među jučerašnjim smrtovnicama u “Oslobođenju” nađoh jednu izuzetnu. Majka Nataša i brat Roċko su dali sjeċanje na svoga sina i brata Gorana. Na smrtovnici stoji da je Goran ubijen od strane srpsko-crnogorskih fasista na Grbavici, u junu 1992.

Nataša Zimonjiċ, porijeklom iz plemiċke crnogorske porodice, se udala za Ferida Čengiċa-Fiċu, prvog gradonačelnika poratnog Sarajeva. Goran Čengiċ, jedan od trojice sinova, je bio izvanredan rukometaš “Mlade Bosne”. Bio je jako zgodan, uvijek nasmijan (sliku možete vidjeti na smrtovnici ako kliknete ovdje)

U jučerašnjem sjeċanju majka je napisala “Branio je čovječnost, ubijen kao Čengiċ!”

15.06.2007.

Ko su Srbi, a ko Česi?

Gledam sinošnju utakmicu mladih reprezentacija Češke i Srbije (igralo se ovdje u Holandiji u Nijmegenu). Srbijanski navijači u poznatoj scenografiji, sa šajkačama i kokardama, podižu tri prsta.

Holandski komentator ne može da razlikuje srbijanske od čeških navijača. Kaže zastave su im nekako slične. U jednom momentu kamera  izbliza prikazuje dva srbijanska navijača. Imaju na glavi perje kao indijanski poglavica, na licu im iscrtana srbijanska zastava, a na čelu grb sa četiri S (C).

Komentator zavika:”E ovo su sigurno Česi!”

14.06.2007.

Ipak je ukraden! (preneseno iz "Oslobodjenja")

Uprkos demantijima Bijele kuće i zvanične Tirane PDF štampa E-mail
Piše: Administrator   
14/06/07

Mišljenje eksperta: Bušov sat je ukraden!

Uprkos demantijima Bijele kuće i zvanične Tirane, mediji širom svijeta su u srijedu bili preplavljeni špekulacijama da je čovjek s vjerovatno najboljim obezbjeđenjem na svijetu ostao bez, tvrdi se, jednog od svojih omiljenih ručnih satova.

Sudbina tajmeksa (timex), vrijednog 50 dolara, je nejasna - dok zvaničnici tvrde da su ga u jednom trenutku uzeli Bušovi tjelohranitelji, odnosno da ga je predsjednik stavio u džep, mediji su skloni da povjeruju da je najbolje čuvani čovjek na svijetu odžeparen.

Svi londonski listovi duhovito bilježe misteriju sata predsjednika Buša, koji je volšebno nestao dok ga je masa oduševljeno pozdravljala u jednom albanskom selu blizu Tirane. Na videosnimcima njegove šetnje kroz gomilu razdraganih ljudi u mjestu Fuše Kruje u nedjelju, jasno se vidi da američki predsjednik na lijevoj ruci ima crni sat - koji je tokom rukovanja u jednom trenutku prosto nestao.

Portparol Bijele kuće Toni Snou novinarima je rekao da sat nije ukraden. “Sat nije ukraden. Stavljen je u u njegov džep, a vjerujem i da su mediji koji su pregledali snimak rukovanja došli do istog zaključka”, rekao je Snou.

Snimke iz Fuše Kruje je pažljivo pregledao mađioničar i stručnjak za džeparenje, a posebno krađu satova, Dejvid Bonsal koji se, bar u ovom slučaju, ne slaže s Bijelom kućom. “Moje profesionalno mišljenje je da je sat ukraden. Ako pogledate snimak na internet-sajtu YouTube, u 57. sekundi snimka se vidi meni veoma poznat pokret kojim je Bušu sat skinut s ruke. Ta tehnika je relativno jednostavna - svako može da je nauči za par mjeseci”, izjavio je Bonsal.

ilo kako bilo, jedan američki bloger je, prenosi “Times”, Albancima poručio - svaka čast, izvukli ste od njega više nego što ću ja ikada moći.

14.06.2007.

Za bubreg treba platiti 50 000 eura

U Holandiji je zabranjeno uzimati novac za doniranje organa. Istovremeno godišnje umre nekoliko stotina ljudi jer im se na vrijeme ne presadi taj organ. Razne akcije za propagiranje donacije daju slabe rezultate.

Profesor Andries Hoitsma, inače profesor na predmetu Transplantacija organa i Donacija organa, iz Nijmegena, predlaže da onaj ko za života pokloni bubreg za to treba dobije 50000 eura, koliko otprilike košta jedan bubreg ako se transplantacija radi u inostranstvu.

On je svoj predlog iznio u sinošnjoj emisiji Een vandaag o čemu prenosi Detelegraaf .

14.06.2007.

Bushu nije ukraden sat u Tirani


Bush: verhaal over gestolen horloge belachelijk
George Bush wil dat het verhaal dat zijn horloge eerder deze week tijdens een bezoek aan Albanië werd gestolen uit de wereld verdwijnt. "Ik heb nog nooit zo'n belachelijk verhaal gehoord. Ongelofelijk", zei de Amerikaanse president woensdag in het Witte Huis, terwijl hij het horloge om zijn pols liet zien. buitenland

Iz De Telegraaf prenosimo izjavu Dz. Bush-a da je prica o ukradenom satu izmisljena i da nikad nista smjesnije nije cuo. "Nevjerovatno", rekao je americki predsjednik u srijedu u Bijeloj kuci pokazujuci svoj sat na ruci.
13.06.2007.

Prenosimo iz "Oslobodjenja"

Piše: Vlastimir Mijović   
13/06/07

FOKUS

Dežurno strašilo

Korektnost se u politici malo cijeni, ali su zato na cijeni podvale, montirane igre, zavjere, ucjene, čak i elementarne laži. Jedna od tih velikih laži, koje stalnim ponavljanjem treba da u određenom momentu zazvuče kao istina, svakako je ona o islamskoj opasnosti kao dežurnom strašilu današnjeg svijeta. Islam je slijedom ružnih događaja, ali još više zaslugom zlonamjernih globalnih scenarista gotovo pa izjednačen sa terorizmom, koji je opet promovisan u ključni problem današnjice.
 Tom logikom zvono je okačeno i o vrat bh. muslimana, odnosno Bošnjaka, koji su u glavama bjelosvjetskih političkih hohštaplera žigosani kao specijalna opasnost; jer su bijeli, a uz to su i Evropejci!
 Ma koliko ova matrica počivala na prljavoj mašti, ona danas sve više funkcioniše kao etiketa koja ne zahtijeva dokazivanje, nego se lijepi po starom uhodanom sistemu: pljuneš čovjeka i to mu prilijepiš na čelo. I ne samo čovjeku nego i cijelom narodu.
Cijeli tekst glavnog urednika "Oslobodjenja" mozete procitati na ovom linku
12.06.2007.

“Leteċi” u Mostaru

Bijah nedavno u Mostaru pa me evo uslikalo na najljepšem mjestu u BiH, pokraj starog mosta.

Iako sam i sam od sebe mašala, ko hoċe da me bolje vidi neka klikne na sliku i nek me uveċa.

12.06.2007.

Amerikanci stradali kod Tarcina.

B92 Info Vesti Region
BiH: 27 povređenih u udesu
12. jun 2007. | 08:39 | Izvor: Beta
Sarajevo -- Najmanje 27 putnika povređeno, troje teže, u udesu autobusa u Bosni i Hercegovini.

Autobus pun državljana SAD koji su išli da posete katoličko svetilište u južnoj Bosni sudario se s drugim vozilom, saopštili su rano jutros bolnički zvaničnici. "Sve što sada mogu da kažem je da je troje ljudi teško povređeno, moguće je i da su u životnoj opasnosti", rekla je lekarka Lidija Lincender iz sarajevske bolnice Koševo.

Ambasada SAD u Sarajevu saopštila je da je grupa bila iz Viskonsina.

Dvadeset povređenih hospitalizovano je u bolnici Koševo, a sedmoro prebačeno u opštu bolnicu u Sarajevu, dodaje se u saopštenju.

Policija je saopštila da se autobus s 34 putnika sudario s drugim vozilom u Tarčinu, 20 kilometara južno od Sarajeva. Drugih informacija o sudaru nema.

Ambasada SAD je saopštila da su putnici išli ka Međugorju, kako bi posetilo svetilište gde se, prema tvrdnjama nekih vernika, pojavljuje Devica Marija. Katolička crkva ne priznaje pojavljivanje Bogorodice u Međugorju.

12.06.2007.

Pruga Sarajevo-Ploče: neiskorištena turistička šansa

Pruga Sarajevo-Ploče bi mogla biti turistička atrakcija Bosne  Hercegovine. Putovanje prugom, barem do Mostara, trebalo bi da bude važan dio turističkog aranžmana za strance koji posjeċuju BiH.

Za običnog Bosanca i Hercegovca koji je navikao na ovaj krajolik, nema ničeg interesantnog u gledanju divljih brda i dolina, planinskih potoka, rijeka i jezera. Za onog koji nije navikao na ovaj divlji krški kraj i čudnu prugu koja prolazi kroz tunele, vijadukte  i preko visokih mostova, ovo putovanje predstavlja uzbudljiv događaj.

Evo nekoliko slika koje je iz voza načinio moj sin prilikom nedavnog putovanja ovom prugom.

Da bi uvecao slike moras kliknuti na njih

    

11.06.2007.

Štitasta, a ne “štitna” žlijezda

Thyreoidea.gif (14780 bytes)

Zlijezda sa unutrašnjim lučenjem locirana na donjoj prednjoj strani vrata ima oblik štita, sa dva krila (lobusa) i udubljenjem u sredini. Zato se u svim jezicima ova žlijezda zove štitolika ili štitasta žlijezda. Latinski se zove glandula thyreoidea. Holandski: schild klier (stitolika zlijezda)

Kod nas se međutim kod nas krivo odomaċio izraz štitna žlijezda, što krivo donosi asocijaciju kako ova žlijezda štiti od nečega. Ako je veċ riječ o odbrani organizma od stranih napada, onda bi ovaj naziv više odgovarao za susjednu žlijezdu thymus (dušica), koja igra ulogu u stvaranju T limfocita, a ovi imaju ulogu u imunom odgovoru.

Štitolika žlijezda pak producira hormon tiroksin, koji reguliše metabolizam materija. Prisutstvo tiroksina pospješuje sagorijevanje materija u organizmu, kao što kisik u kovačnici pospješuje topljenje željeza.

Nedostatak tiroksina se ispoljava u sporijem radu niza organa, tromosti i sklonosti debljanju. Poveċanje tiroksina (Bazedovljeva bolest) uzrokuje ubrzan rad srca, crijeva, poveċanje krvnog pritiska, mršavljenje, te promjene na očima od kojih je najvažnija izbuljenost očiju (egzoftalmus).

Još je pokojni prof. Kostiċ, autor velike knjige o Histologiji (nauci o tkivima) ukazivao na krivo nazivanje ove vazne žlijezde, koja je tako često zahvaċena patološkim procesima, posebno kod žena. 

Ko zeli vise da sazna neka ode na moj blog http://sarajdoktor.blogger.ba  ili neka vidi kliknuvsi naovajlink

10.06.2007.

Puž golaċ (engl. slung) dio specijalnog rata protiv Bosne

Slugs feeding on broccoli  

U Bosni mi rekoše kako su ih preplavili žuti puževi golaċi koji sve pojedoše po vrtovima. Puževi su navodno ubačeni iz Amerike kao dio specijalnog rata protiv Bosne.

Stvarno u ove kišne dane viđoh na svakom ċošku ta ljigava stvorenja koja u vrtovima noċu jedu svaku zelen na koju naiđu. Prelistah malo po internetu i naiđoh na interesantan članak o tome kako se u državi Kolorado bore protiv ovih napasnika. A večeras dok šetah po Goudi viđoh da je I Holandija napadnuta ovim biološkim oružjem.

Za vašu bolju informaciju upuċujem vas na linkove wikipedia ,zatim o familijigolaca te kako se boriti protiv njih, kako to rade u Americi. Ovdje ispod ako kliknete na slike vidjecete nekoliko videa vezanih za ove zivotinje.

Videos View all »

10.06.2007.

Sarajevski taksisti

Ima ih raznih, "crveni" taksi, "žuti" taksi, pa onih  sa nekim pajdasima, dvojicom prijatelja, vlasnika firme cija su imena ispisana na krovu automobila. Ipak je najviše onih sa natpisom “Sarajevo-taxi”, najstarije firme sa najviše iskustva, i nasljednice najzgodnijih i najatraktivnijih polazišta.

Ima se utisak da ima mnogo više taksija nego što je potrebno. Veoma mnogo ih je praznih koji kruže, posebno Titovom duz tramvajske pruge, jedan za drugim. Ne trebaš čekati ni minut, taksi je veċ tu. Tamo u zemlji gdje ja sad živim taksi dolazi samo na poziv i nikad ga skoro ne možeš vidjeti praznog kako obilazi u potrazi za mušterijama. A taksiji su u Holandiji obično uvijek isti, to su  veliki sivi mercedesi čiji je vozač uredno obučen, sa ispeglanom košuljom I kravatom, ustaje iza volana i otvara ti vrata da uđeš ili izađeš. Ali je zato i cijena ne pitaj me kolika, i veoma mali broj ljudi se usudi da ih koriste. Samo poslovnjaci i oni koji zaista žure ili imaju puno stvari. Inace je bolje sjesti na bicikl, pa makar padala kiša i puhao vjetar.

Sarajevski taksiji su svakakvi, to su auta stara i po dvadeset i više godina, golfovi, pasati, stari mercedesi. Taksi može biti svako auto ako ima četvera vrata. Ima i novih automobila, ne mogu da ne kažem, posebno su to često Škode oktavije.

 A kakva auta, takvi i vozači. Obično neobrijani, nenaspavani, u džemperima ili majcama. Jedno im je zajedničko. Svi su jako pričljivi, i dovoljna je jedna rečenica sa njihovog radija da ih izazove na komentar o državi, političarima, vremenu, doktorima, i o svemu ne još. Neki iznose svoje intimne stvari što ih brinu i peku. Pričaju o svojoj djeci, snahama koje ih ne slušaju, o svojim stambenim problemima i svojim bolestima.

 I druga stvar im je zajednička, da svi uključuju taksimetar i da su svi taksimetri ujednačeni i tačni, te da uglavnom svi taksisti vraċaju kusur, ponekad zaokružujuċi na 50 pfeninga. Izuzetak su taksisti na autobuskoj stanici, koji dugo čekaju mušteriju iz provincije ili inostranstva, a onda ga prevare tako da ne uključe taksimetar ili naplate kofere preko cijene.

Vozim se “Crvenim” taksijem u jednom neuglednom starom golfu i čujem na radio-vezi kako se kolega taksista žali da je otišao po mušteriju na datu adresu, da čeka  u avliji pred kuċom, a da se niko ne pomalja iz kuċe.

Pitam vozača koji me vozi, kako oni pronalaze adrese, ipak ne mogu imati sve ulice i adrese u glavi. Imaju li oni možda plan grada sa svim ulicama, ili neki imaju i satelitsko navođenje u kolima?

Čovjek me začuđeno pogleda. Kakvo satelitsko navođenje, kakvi planovi. Uglavnom oni voze u određenom dijelu grada i tu dobro poznaju ulice i adrese. Ako moraju negdje dalje, napr. na Dobrinju  onda, brate, imaš kolege koje više voze u tom dijelu grada, e njih onda trebaš pitati. Svako ċe ti reċi preko radija.

Onaj na radio vezi se i dalje žalio kako evo trubi a još niko iz kuċe ne izlazi i da se narod iz komšiluka pita ko li je to zvao taksi. Na kraju dojavljuje da se evo ipak neko pomolio iz kuċe i da se je taj začudio kako je taksi tako brzo došao.

 

09.06.2007.

Faletiċi- selo ili grad?

Vjerovatno najiistočnije naseljeno mjesto u Kantonu Sarajevo, selo Faletiċi, za mnoge u stvari dio grada, njegov prirodni  park i rekreaciono izletište. Smješteno u amfiteatralnom brdovitom okruženju, ispod puta za Hrešu koji u širokom luku obilazi gore iznad brda, ispod romantičnog vrela Mošċanice, na još dva potoka koji neposredno tu izviru ispod kraških brda, ovo selo unikatne ljepote je odvajkada bilo poznato izletište starih Sarajlija. Mnogi su tu napravili veoma lijepe vikendice, a mnogi poželili I da se sahrane na lijepom faletiċkom mezarju.

Prije rata u jednoj kamenoj zgradi, neposredno prije ulaza u selo je bilo skladište oružja teritorijalne odbrane. Neposredno pred početak napada na Sarajevo pripadnici JNA su uspjeli da izvuku ovo oružje prije nego ih je u tome spriječilo lokalno stanovništvo. Veċ  početkom napada na grad stanovništvo ovog sela je moralo izbjeċi pred naletom četnika iz neposrednog okruženja, pa je selo palo u ruke napadača. Opljačkano je što se dalo opljačkati, a sve kuċe su popaljene.

Nedavno sam obišao ovo selo, a moje utiske možete pročitati na mom blogu: “Nostalgične I druge priče iz Bosne”, ako kliknete na http://bosnanostalgicar.blogger.ba  Na slici je dzamija u Faletiċima.

08.06.2007.

Malo Sarajeva sa visoka

Iz moje fototeke dajem vam dvije svjeze slike Sarajeva, snimljene sa okolnih brda.

Prva prikazuje grad snimljen sa Bakija u ovo nestabilno proljetno vrijeme, pa je pola grada u suncu, a pola u oblacima.

Na drugoj fotografiji je stadion Kosevo snimljen sa Breke. Na njoj se vide razapete turske zastave na stadionu, u vrijeme dok je jos Turska vodila protiv reprezentacije BiH.

 

Klikni na malu fotografiju da bi izasla uvecana

08.06.2007.

O hâlama i državama

Često se hvalimo kako je naš jezik najbolji jer pišemo kao što govorimo. Međutim mnoge riječi ne možemo napisati onako kako govorimo. Tako se i ovaj moj naslov, ko ne pridadne važnost ovom dugom akcentu iznad a, može protumačiti trojako, kao da hoċu nešto rijet o dvoranama i državama, ili o alama (aždahama) i državama, a ja u stvari hoċu nešto reċi o zahodima, ċenifama, WC-ima, klozetima, toaletima,ili halama ( u daljem tekstu haalama), i kako se još ne zovu, i njihove veze sa uređenjem i efikasnošċu dotične države u kojoj je dotična haala (kako bi se trebalo pisati da nam je jezik zbilja tako idealan kao što lažno naučismo od onih što veličahu Vuka Karadžiċa). Postavljena je naučna teza “Ima li veze uređenost države sa uređenošċu haala u dotičnoj državi”?

Za naučni material ċemo uzeti uređenost javnih haala na potezu od Mostara do Sarajeva i dalje kroz Evropu do Goude, u Holandiji. Davaċemo ocjene za haale na želj. i autobuskim stanicama, te u kafanama i benzinskim pumpama duž puta. Ocjene ċe biti od od nula do deset. Nula je katastrofalna i bolje je ne ulazi u takav klozet, deset je da možeš u toj haali i objedovati ( naravno ne sadržaj koji tamo nađeš nego užinu koju poneseš sa sobom). Ocjene od jedan do cetiri su negativne.U ocjene ċemo ukomponovati i cijenu za upotrebu toaleta i ljubaznost osoblja koje tu radi.

Bosna I Hercegovina

Hercegovina: Mostar, željeznička  (i autobuska) stanica.

Katastrofa. Muškarci I žene idu svi u jedan,ženski WC. Unutra je nepodnošljiv smrad, zidovi i vrata prljavi. Iako se ništa ne plaċa ocjena je jedinica.

Bosna: Sarajevo, autobuska stanica.

Neugledan WC iza nekog paravana na kraju perona, održava ga neki dedo, nije toliko prljavo, ali sve zastarjelo i skromno i provizorno uređeno. Upotreba se plaċa čak jedna marka, što je cijena veċa nego u Austriji, a ista kao u Njemačkoj. Zbog tako skupe cijene ovaj WC ne zaslužuje više od dvojke.

Zenica: želj. i autobusna stanica.

Grozan WC, sve neokrečeno i neuređeno, ali se čisti, održava ga neki bolestan muškarac, naplaċuje pola marke. Jedva trojka.

Doboj jug:”Dallas”. Restoran koji je zatvoren zbog trovanja hranom. Često sam u njega svraċao kad dolazim autom u Bosnu. Dobra usluga i hrana. WC uređen kao na Zapadu i čist, mada moja žena ne dijeli mišljenje o čistoti sa mnom.  Ocjena šest.

Doboj jug: Benz. Pumpa na raskrsnici za Tešanj (Hifa joj je, mislim, ime).

Veoma čist i uređen WC. Malo tijesan. Ocjena sedam.

Hrvatska: Zajedničko mišljenje o WC-ima u nekoliko pumpi duž auto-puta. Dosta su čisti, mada je oprema zastarila. Plaċa se dvije kune (pola marke). Ocjena pet. WC u restoranu Zovko u Slav. Brodu: ocjena osam.

Slovenija: Pumpe duž autoputa,uglavnom čiste, ali ne mnogo bolje od onih i Hrvatskoj. Opšta ocjena šest. WC na granici u Bregani jako dobar, ocjena osam.

Austrija: Upotreba WC-a negdje besplatna, negdje 30 do 50 eurocenti. Ne baš idealno čisto. Opšta ocjena sedam.

Njemačka: WC prostrani i savremeno uređeni. Na veċini se plaċa bonom koji se kupi za 50 eurocenti, novac se može razmijeniti na automatu gdje se kupuje bon, pa nema neugodnosti zbog nedostatka sitnog novca. Takođe ste oslobođeni i  katkad neugodnog kontakta sa osobom koja održava WC. Opšta ocjena osam.

Holandija- želj st. Gouda. U Goudi na stanici je automatizovani WC, čija se vrata otvaraju nakon što ubacite 50 eurocenti. Otvori vam se neka vrsta metalne kabine, unutra je sve napravljeno od sjajnog nehrđajuċeg metala. Kad završite nuždu i izađete, WC se za vama automatski pere i priprema za novog posjetioca. Iako je čisto i efikasno, ipak je to WC-robot, i to mu umanjuje ocjenu, pa je to neka osmica. Ostali obični WC-i u Holandiji siu čisti I uredni I dobro opremljeni kao i u Njemačkoj i može im se dati generalno osmica.

Rezultati: Prosječne ocjene: BiH četiri, Hrvatska pet, Slovenija šest, Austrija sedam, Njemačka I Holandija osam. Najveċe variranje je u Bosni, od čiste jedinice( Mostar) do sedmice na samom izlazu iz Federacije ka RS (benz.pumpa). Najskuplji WC u odnosu na ono šta nudi je onaj u Sarajevu na autobuskoj stanici, čista pljačka, kao što je i inače česta pojava u glavnom gradu BiH. Daleko najgori WC u Mostaru, gdje kao što znamo nema nikakve vlasti. Najčistiji I najopremljeniji, bez izuzetka, su WC-i u Njemačkoj i Holandiji.

Zaključak: Iduċi od juga ka sjeveru Evrope skladno sa uređenjem države je i uređenje haala. Stanje i svijest onih koji vladaju se direktno odražava na čistoċi i stanju WC šolja, kvalitetu sapuna i toilet papira, te na  cijeni upotrebe toalet prostora.

Leteci Holandjanin
<< 06/2007 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338065

Powered by Blogger.ba