Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

30.11.2007.

Sa BH teleteksta, stranica 112, rasplet krize?

Citiram Bh teletekst, stranica 112:

Izmjene i dopune poslovnika o radu Doma naroda PSBiH, jednoglasno su prihvatili izaslanici u ovom domu. Usvojenim izmjenama sve odluke u Domu naroda i Zastupničkom domu PS BiH biće donošene većinom glasova onih koji su nazočni i koji glasuju. Pri usvajanju odluka maksimalno će se nastojati da većina glasova nazočnih uključuje najmanje trećinu glasova izaslanika ili zastupnika sa teritorije svakog entiteta.

Suglasnost je data i za ratifikaciju sporazuma između BiH i EU o readmisiji osoba koje borave bez dozvola, te na sporazum između BiH i EU o olakšuicama kod izdavanja viza.

 Nenadani rasplet već dvomjesečne krize u BiH uzljedio je nakon jučerašnjih razgovora Lajčeka i Dodika u Banja Luci. Ne zna se šta su ova dvojica pričala dva sata, ali eto današnjeg rezultata u Parlamentu BiH. Neka je sa zdravljem!

30.11.2007.

Sateliti umjesto cuka

Een blindengeleidehond in actie.

Cukama, vodačima slijepih, prijeti otkaz. Evropska komisija razmatra upotrebu HBS satelita u navigaciji slijepaca. Kako će to baš ići nije mi jasno, vijest sam čuo u autu, preko radija. Samo kažu, da će se odmah znati kad slijepac dođe u nevolju. A labradori će znači u prijevremenu penziju, ili u tehnološki višak.
De telstar satelliet had een sferische vorm

 

30.11.2007.

Doba kada se stvaraju države

Kasna jesen je doba zgodna da se energija nakupljena ljeti troši između ostalog na razgradnju starih i stvaranje novih država. Pri tome posao treba završiti prije prvih snijegova, kad se više ne može hoditi i nove države stvoriti.

Tako je na sutrašnji dan, prvog decembra 1918, stvorena Kraljevina Srba, Hrvata Slovenaca, sa dinastijom Karađorđevića, kao vladarima nove zemlje.

Jedino je Nezavisna Država Hrvatska nastala u proljeće. Sat vremena prije ulaska njemačkih trupa u Zagreb, 10-og aprila 1941 je Slavko Kvaternik, koji je već bio u dogovoru sa Nijemcima, preko radio Zagreba proglasio novu državu.

29-og novembra 1943, znači na jučerašnji dan, je stvorena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.

8-og oktobra 1991. je Republika Hrvatska proglasila nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a 26-og decembra 1991. isto je uradila Republika Slovenija.

Narodna  Republika Bosna i Hercegovina je proglašena 25-og novembra 1943.

Ako nastavimo ovom logikom onda bi u decembru ove godine mogli očekivati i proglašenje nove države, Republike Kosova. Posljednje vijesti iz EU ne idu na ruku obećanju novog premijera Tačija (nakon izbora), da će Kosovo desetog decembra proglasiti nezavisnost.

30.11.2007.

Učenici uplašili vlast

Iako je vlada školama ublažila broj obaveznih časova, đaci će se ipak danas okupiti na velikom protestnom skupu na Muzejskom trgu u Amsterdamu. Ovaj trg u centru Amsterdama nalazi se između poznatih muzeja Van Gogha, Muzeja Amsterdama (Gementee museum) i Muzeja Kraljevine (Rajksmuseum), u kome se između ostalih čuva i jedna od najpoznatijih slika na svijetu, Rembrantova “Noćna straža”.

Inače je trg vlastima ostao u ružnoj uspomeni jer se je prije tri godine u sindikalnom protestu ovdje okupilo pedesetak hiljada ljudi. Organizatori protesta, srednjoškolci, okupljemi u organizaciju LAKS (http://stop1040.laks.nl/ ) očekuju nekoliko hiljada demonstranata. Zvanicno ime akcije je STOP 1040! Oni će tražiti smanjenje broja obaveznih časova tokom godine. Vlast je propisala 1040 obaveznih sati, odnosno prosječno 25 sati sedmično.

U demonstracijama u posljednjih deset dana, u različitim gradovima Holandije, bilo je uhapšenih učenika, te povrijeđenih policajaca. Plašeći se novih nereda, vlasti su uoči današnjeg skupa preduzele veoma ozbiljne mjere bezbjednosti.

29.11.2007.

Evropa želi čistiji zrak

Juče su u Briselu usvojene nove norme za fine čestice čađi u zraku. To su veoma sitni produkti sagorijevanja koje su opasni za zdravlje jer se uvlače u najsitinije dijelove pluća. Do 2015 zemlje članice moraju sprovesti predložene mjere za svođenje zagađenja ovim česticama do podnošljivog nivoa, koji neće ugrožavati zdravlje.

Mjere podrazumjevaju uvođenje filtera protiv čađi na svim izvorima zagađivanja, uključujući i privatne odžake gdje se loži nafta, ugalj ili drvo. Pored poreskog favoriziranja “čistih” automobila, mjere takođe uključuju minimaliziranje automobilskog saobraćaja u centrima gradova, posebno zabranu autobusima i kamionima, smanjenje brzine vožnje u blizini gradova, itd.

Smatra se da godišnje oko 3000 ljudi smrtno strada od posljedica udisanja finih čestica čađi.

28.11.2007.

Džamije u Holandiji

 

Dzamija El-Nour u Goudi. Izgradjena 1993. Arhitekt Gerard Rijnsdorp.

 

Naiđoh na interesantan sajt iz arhitekture na kome su slike džamija u Holandiji. Koga interesuje neka pogleda na listi dzamija, a ovdje donosim sliku u prethodnom postu već pomenute džamije u Goudi. Najstarija dzamija u Holandiji je Fatih dzamija u Amsterdamu koja datira od 1928.godine (na slici dole). To je u stvari bivsa katolicka crkva pretvorena u dzamiju.
28.11.2007.

Nova crkva u Goudi

U Goudi, gradu sa 70000 stanovnika ima petnaestak crkvi. Najviše ih ima protestanskih. U Holandiji postoji protestanska reformisana crkva, i ponovo reformisana crkva (hereformisana). Protestanske crkve su jednostavne, bez ukrasa, kako iznutra, tako izvana. U Goudi se nalazi i najduža crkve u Holandiji (dužina 120 metara), sa najljepšim vitražima  (prozorima) na kojima su iscrtani fragmenti iz istorije hrišćanstva.

Pored protestanskih ima nekoliko katoličkih i jedna adventistička crkva. Ima i džamija sa diskretnom munarom od željeznih traka koje su upletene tako da formiraju sliku minareta. Postoje pored džamije i još dva mesdžida.

Juče sam iz voza za Roterdam uslikao novu crkvu ponovo reformisane (hereformisane) crkve u izgradnji. Crkva se gradi van samog užeg centra, a ima neobičnu arhitekturu u vidu ogromnog šatora. Ona mi liči na čuvenu modernu katedralu u Kaliforniji, odakle se prenose mise u američkom stilu po cijelom svijetu. Na sajtu crkve u gradnji  ( vidio ovdje ) pročitao sam da se sredstava za izgradnju prikupljaju  od poklona, priloga, pozajmica, itd. mada ne pise koliko ce gradnja kostati, pretpostavka je 6 miliona eura. Crkva će moći primiti oko 1300 ljudi.

 

27.11.2007.

“Ja sam kristijan, a šta ste vi?"

Tako mi se obratila nova komšinica što je došla negdje sa sjevera. Zatekla me je sa pitanjem, pa sam nešto smrsio. Njen čovjek joj reče kako to nije važno ko je ko.

Skontao sam da su Iračani ili Iranci. Niko ih ništa nije pitao, ali im riječi poletiše ispred njih, kao što zmija štrcne otrov da odbije opasnost od sebe .Riječi ih štite od ružne pomisli , “da su oni možda muslimani”, a istovremeno im otvaraju vrata razumijevanja kao rijetkoj ugroženoj sorti. Možda žena nosi i krst na vratu, da se odmah prepozna, samo je zima, nosi kaput, pa se ne vidi. Izgled im govori da su Arapi ili Iranci, odmah će dotični pomisliti da su muslimani, pa oni da se ne bi krivo gledali, ugrabe da izbace kako su jedni od “naših”. Mislila je ovaj put da sam ja Holanđanin, znači “kristijan”.

Iračani i Iranci, hrišćani, dobijaju lako status u Holandiji, mnogo brže nego drugi, jer se uzima zdravo za gotovo ako kažu da su kao hrišćani u nedemokratskoj muslimanskoj zemlji izloženi progonu. Tako isto i homoseksualci iz muslimanskih zemalja dobijaju dozvolu za boravak. Jer “tamo” su oni proganjani. Na stranu što je to (proganjani kao homoseksualci), kao i ono prvo (proganjani zbog vjere) često predmet zloupotrebe.

27.11.2007.

Ispravna mjera rektora?

Rektor tuzlanskog univerziteta Demo Tufekčić je po meni donio ispravnu mjeru o prestanku rada četrnaestorici profesora, koji su nastavili da rade iako im je prošlo 65 godina (javljaju  “Nezavisne novine”). Naime mnogi profesori namjerno zatežu sa doktoratima asistenata, da ih oni ne bi ugrožavali I uzeli im poziciju. O ovome više i o situaciji u pogledu kadrova na Univerzitetu u Tuzli vidi nezavisne novine .

27.11.2007.

Đaci podigli bunu

Foto: Roel Dijkstra

U neredima je bilo dosta uhapsenih ucenika, a juce i povrijedjenih policajaca (vidi de Telegraaf )

 

Holandski srednjoškolci su od petka u sukobu sa državom, to jest policijom. U petak su se preko interneta dogovorili da krenu u demonstracije, pa su se u mnogim gradovima nadigli da demonstriraju i došli u sukob sa policijom. Najoštriji sukobi su bili u Middelburgu, mjestu na jugozapadu zemlje, u kome je policija veoma grubo odgovorila rastjerujući demonstrante pendrecima i šmrkovima.

Srednjoškolci traže smanjenje broja časova, odnosno obavezu škola na 1040 sati godišnje nastave. Đaci kažu da su toliko opterećeni da nemaju vremena ni za kakav slobodni život. Skoro svaki dan đak provede u školi od osam do pola pet popodne, plus obaveze domaćih zadaća i učenja.

Iako je u nedjelju naveče saopšteno da je državna sekretarica za prosvjetu ublažila obavezu od 1040 sati, ali to nije spriječilo da se neredi juče ponovo spontano rasplamsaju, posebno u Amsterdamu.

Nove demonstracije, a moguce i generalni strajk, su zakazane u petak. Vlasti su od škola i roditelja zatražile zabranu demonstriranja u školsko vrijeme.

26.11.2007.

Malo svjetla, veliki pendžeri

Ulazimo u najmračnije doba godine. Obdanica u Roterdamu je malo duža od osam sati. Smrači se u 16,25, a sunce izadje u 08.20. U Murmansku, luci na sjeveru Rusije sunce izlazi u 10,15, a zalazi u 13.45, znači imaju tri i po sata dana.

Holandska arhitektura je poznata po veoma velikim prozorima na kućama. Takođe nije običaj imati zavjese na prozorima. Sve je to u cilju ulaska što veće količine svjetla. U Woerdenu sam prije nekoliko dana snimio ovu kuću sa velikim prozorima.  

26.11.2007.

Obnova kuće Hadžihalilovića, pravi potez u Novom Gradu

Završni radovi na krovu

Za vrijeme posljednje posjete Sarajevu ove jeseni šetao sam od Mojmila, preko Nedžarića, na Dobrinju, pored rječice Dobrinjke. Zapala mi je u oči lijepo obnovljena džamija sa šehidskim mezarjem uz džamiju, a takođe i obnova kuće begovske familije Hadžihalilović. Kuća ima vrlo interesantnu arhitekturu i veoma lijepu lokaciju pored rječice. Opština Novi grad je investirala novac u njenu obnovu s ciljem da je koristi kao kulturni objekat za različite kulturne manifestacije.

Inicijativa opštine Novi Grad je za svaku pohvalu, jer je ovaj objekat pravo osvježenje za inače stereotipnu arhitekturu novog dijela grada. Sliku obnove kuće i više o tome pročitaj u dnevnom avazu.

26.11.2007.

Zašto su ovi ovdje jeftiniji?

U subotu sam bio u samoposluzi “Aldi”. Nalazi se u jednom susjednom selu, pet kilometara od centra, pristupačna, sa velikim parkingom.Lokacija je zabačena, ali je zato vjerovatno kirija mnogo manja nego u centralnim lokacijama. Uđem i pokupujem ono što inače u toj prodavnici kupujem. Usput i jabuke, krompir, jaja, polupečne kifle, kesice pistacija, čokolade... Sve je istog kvaliteta kao u drugim poslugama, a jeftinije i do dvadeset posto.

Za kasom sjedi šef xafsa, u bijelom mantilu, bijeloj košulji sa kravatom. Za drugom kasom kasirica u plavom mantilu. Idem na kasu kod šefa, lijepo mi se obrati, brzo završim placanje, poželi mi ugodan vikend.

Kad sam izašao i stavio stvari u auto, vidim da mi još nešto nedostaje. Vratim se, i kupim, pa opet na kasu. Sad nema više šefa, radi samo jedna kasa, sad se kod nje poprilicno otegao red. Pogledam gdje je šef, on natovario velika kolica i istovara kutije na police. Pri tome ne vadi ništa iz već otvorenih kutija i tako ne gubi vrijeme. Kad je istovario kolica, i red se jos produžio na jedinoj kasi, eto ga hitro opet za onu praznu kasu, i opet onako ljubazno radi sa mušterijama.

Ogromnu poslugu udarnim danom, subotom, opslužuje samo troje zaposlenih. Upoređujem sa Hipermerketom na mom Mojmilu. Pored nekoliko po meni nepotrebo zaposlenih na obezbjeđenju (oni se samo zivkaju motorolama), svaki odjel: hljeba, voća i povrća, mesa, imaju jedno ili dvoje stalno prisutnih koji pomažu napr. kod vaganja voća. Ima i nekoliko zaposlenih koji šetkaju između polica i gledaju valjda da ko šta ne ukrade. Šefa rijetko vidiš, valjda je u kancelariji. Kasirice često sjede “na prazno”. Često dvije za jednom kasom, pa ti jedna pomaže da strpaš stvari u kese.

Nije onda čudo da su životne namirnice jeftinije u Holandiji, pogotovu ako se uzme i racionalnost kod distribucije, blizine skladišta, brzine utovara i istovara, itd. A “Aldi” je jeftiniji od drugih jer bira jeftinije lokacije, u radnji je sve već upakovano i izvagano, a niko nema stalno radno mjesto , ne postoji niti sekunde praznog hoda, nego maksimalna fleksibilnost i svi moraju raditi sve.

25.11.2007.

Rijetki sportovi popularni u Holandiji

U Holandiji je popularno nekoliko sportova koji su u zemljama Južne Evrope skoro nepoznati. Tako nikad prije nisam čuo za korfbal. Holandija je u tom sportu stalno svjetski prvak, postala je i ove godine. Igraju muški i ženski skupa u timu, a cilj je ubaciti loptu u jedno sito koje je okačeno na banderu i može mu se prići sa svih strana.

Hokej na travi je nešto popularniji sport, i tu je Holandija među najboljim na svijetu. U svakom malo većem mjestu imaju igrališta sa plastičnom podlogom, a momci u kratkim hlačama i djevojke u kratkim suknjicama prođu na trening na biciklu i po hladnoći, da se pitaš kako se ne smrznu.

Međutim najpopularniji sport u Holandiji, poslije fudbala, je brzo klizanje na ledu. Tradicija je nastala kada se zimi zamrznu kanali pa se može klizati na velike daljine. Tako za hladnih zima postoji trka na sjeveru zemlje (Frizija) čak kroz jedanaest gradova neprekidno kanalima. Kako su zime sve blaže, u posljednjih dvanaest godina nije održana trka, jer nije bilo dovoljno studeni.

Zanimljivo je međutim da Holanđani nikad nisu spojili hokej na travi i brzo klizanje, da budu dobri hokejaši na ledu. U tom sportu Holandija nije nikakva nacija.

Na slici gore: hokejaško igralište u Goudi.

Springen voor de bal tussen ZKV Zaandam en ALO. Korfbal je izvorno holandski sport koji se 1902 poceo igrati u Amsterdamu.

25.11.2007.

Sretan ti 25 novembar, draga BiH!

"Bosna i Hercegovina je ime za dvije provincije koje su u tri zadnja stoljeca imale zajednicki istorijski, kulturni i ekonomski razvitak. Centralno smjestena, skoro u potpunosti kopnena zemlja, zauzima 20 posto teritorije bivse Jugoslavije. Bosna predstavlja cetiri petine teritorije, Hercegovina ostatak. Pretezno je planinska zemlja , brda su prekrivena sumama, sa dolinama izmedju njih. Hercegovina je, sa izuzetkom doline Neretve,  uglavnom kamenita i suha pustinja. Uopste uzevsi vruca ljeta i hladne zime karakterisu republiku. Podrucja sa vecom nadmorskom visinom imaju hladna ljeta i duge, ostre zime."

Citirani tekst sam preveo sa engleskog sa : ovog linka , gdje mozes vidjeti originalni tekst i mapu BiH 

25.11.2007.

Zatvorilo Kasparova

Garij Kasparov, možda najveći šahista u istoriji, dobio je kaznu zatvora od pet dana. Kazna mu je izrečena jer je organizovao demonstracije protiv vlasti, te pružao otpor policiji. Vise o ovome na slovenackom, vidi u delu , odakle je prenesena i ova slika.

25.11.2007.

Pijan na biciklu - opasnost gubljenja vozačke dozvole

Mnogi koji idu nekome na sijelo, i žele da malo više popiju, izaberu biciklo kao prevozno sredstvo. Tako misle da se mogu lijepo našljokati, bez opasnosti da im bude izrecena teška kazna ili još gore, da im vozačka dozvola dođe u pitanje.

Međutim sam nedavno čuo, u jednoj emisiji o sigurnosti saobraćaja, da biciklista podliježe istim normama količine alkohola u krvi kao i svaki drugi učesnik u saobrćaju, i da mu zbog prevelike količine alkohola u krvi može biti oduzeta vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom.

Mada u praksi nisam čuo da je neko od “naših”, ili Holanđana puhao u balon kao biciklista, ipak,ne leži vraže, posebno u slučaju saobraćajne nesreće, valja računati i na ovu mogućnost.

24.11.2007.

Dječija farma

Djeca odrasla u gradu često ne vide uživo domaće životinje, kravu, kozu, ovcu, pa između ostalog ne znaju ni kako nastane mlijeko. U Goudi, kao i u većini gradova u Nizozemskoj, postoje takozvane “Dječije farme” (kinder boerderij), gdje djeca sa roditeljima obilaze domaće životinje, hrane ih, čiste im štale, čiste same životinje, itd. Tako se pokušava kod djece razviti ljubav prema životinjama.

Na slici: koze na “dječijoj farmi”.

24.11.2007.

Vijesti iz "Avaza"

24.11.2007.

Laparoskopske operacije-često opasne

Prije dva dana je Inspekcija za zdravlje (holandska) donijela izvještaj u kojem se ukazuje da su operacije putem gledanja preko instrumenata (u hol.kijkoperatie), znači bez otvaranja trbušne ili grudne duplje, često opasne i dovode do komplikacija. 

Kao uzrok se navodi nedovoljna osposobljenost hirurga, obično u manjim bolnicama, te neodgovarajući i slabo održavani i zastarjeli instrumentarij, nedostatak supervizije, te zajedničkih kriterija ko može i u kojim uslovima ove operacije raditi. Za ovu vrstu operacija je potrebna posebna i dugotrajna vježba hirurga, jer se tkivo siječe na osnovu gledanja na monitoru, a ne direktno.

Laparoskopske operacije se najčešće rade u ginekologiji i abdominalnoj hirurgiji, i pacijenti ih obično ih traže umjesto klasicnih operacija jer se ne otvara stomak i ostaju manji ožiljci.

23.11.2007.

Plodovi gloga ukrašavaju holandske gradove

Nedavno sam pisao o glogu i njegovim ljekovitim svojstvima. U Holandiji je stablo gloga ukrasno drvo. U ovo doba kad otpadnu listovi ostanu crveni ili žuti plodovi koji djeluju veoma dekorativno. Plodovi su krupni i ja sam jedan od rijetkih koji ih volim ubrati i pojesti. Holanđani nemaju taj običaj. Ove plodove bijelog gloga snimio sam danas u Woerdenu.

Rakija od gloginja:
Pripremite: 300 g zrelih plodova gloga
300 g šećera
1 limun
1 štapić vanilije
1 l rakije
Svježe plodove gloga oprati, ocijediti, zgnječiti, promiješati sa šećerom i ostaviti da odstoji preko noći. Idućeg dana doliti rakiju, dodati limun izrezan na ploške i vaniliju, te dobro zatvoreno ostaviti da odstoji na svijetlom i sunčanom mjestu. Nakon 4 tjedna rakiju procijediti. (recept prenesen sa Gospodarskog lista).

23.11.2007.

Holandske vjetrenjače

Jedna od karakteristika Holandije su i vjetrenjače.One imaju višestruku namjenu. Kao prvo sluze da se u njima melje žito. I danas u Goudi kupujemo u vjetrenjači prvoklasno punozrno brašno. Vjetrenjače cesto služe i za pokretanje vode u kanalima jer mnoge imaju podvodne lopatice. Tako imaju ulogu pumpe koje usmjerava vodu u područje gdje je potrebna.

Danas je sve manje aktivnih vjetrenjača. Jednu takvu sam snimio danas u Woerdenu (Vurden) starom gradu na ogranku Rajne, u blizini Utrechta.

23.11.2007.

Radnička naselja

Kod nas su se tek od pedesetih godina prošlog vijeka pocela praviti “radnička naselja”. Prije toga nije ni bilo baš nekih radnika, bili su seljaci, i ono malo službenika u gradovima.

Prve radničke kuće u Sarajevu su vezane za zaposlene na željeznici, pa su pravljene male kuće od cigle sa vrtom po ugledu na one u industrijskim zemljama. Tako su nastala prva radnička naselja pored bivše uskotračne “Stare stanice” negdje kod današnje Hitne. Prekoputa Miljacke na mjestu Grbavice i Hrasnog su bile takođe male kuće, građene serijski, često spojene po dvije sa dva vrta.

Prava radnička naselja počinju se praviti uz fabrike teške industrije, hemijske i industrije oružja.To su uglavnom velike neugledne, često usko zbijene zgrade. Tako su nastala sarajevska naselja Grbavica, Hrasno, Čengić Vila, te satelitska naselja Vogošća i Hrasnica.  Uz velike fabrike su nastajali su i cijeli novi gradovi kao Zenica, Novi Travnik, Goražde itd.

U Engleskoj, Holandiji i Belgiji, prvim industrijskim zemljama i danas veliki broj ljudi živi u tipičnim serijskim radničkim kućicama na sprat, bez fasada. Kuće imaju dnevni boravak u prizemlju i dvije, rijetko tri spavaće sobe u potkrovlju, te mali vrt iza kuće Obično su spojene u redove, što pojeftinjuje gradnju. U Holandiji su potkrovlja često i bukvalmo potkrovlja, sa kosim zidovima i krovnim prozorima, kao u šatoru.

Štedilo se na svemu, pa nigdje nema kade, poklopca WC šolje, a WC postoji samo u prizemlju. Stepenice su uske i strme, kako bi se što više dobilo na prostoru. Stakla na prozorima su obično jednostruka, a izolacija od buke i termalna izolacije vrlo slabe.

I ovdje nisu ostali imuni na gradnju velikih stambenih blokova, uglavnom na periferiji velikih gradova. Tako danas siromašniji dio stanovništva uglavnom živi u dugim desetospratnicama, koje nemaju stubišta kao kod nas, nego se u stanove ulazi preko galerija koje su pružene duž zgrade, i stalno izložene kiši i vjetru. Osim toga izloženi ste da vam uvijek neko prolazi pored spavaćih soba.

Na slici: nekoliko starijih radničkih kuća koje sam snimio nekidan u Reeuwijk-Dorpu

 

22.11.2007.

Šta ima novo u niskim zemljama?

U Belgiji i Holandiji nema ništa naročito novo. Belgija još nema državnu vladu, ima pomaka, ali niko se izgleda i ne sikira. Veliki dio dnevnika bio je posvecen poznatom francuskom koreografu Maurice Bejart (http://bejart.ch/), koji je umro u 80-toj godini, a da nikad nije prestao raditi.  Zelja mu je bila da mu se pepeo prospe po plazi u Ostendeu u Belgiji, ali to nece moci po zakonu, moze samo u more.

 U Holandiji, pored vjerovatnog produzenja vojne misije u Afganistanu na jos dvije godine, dosta prašine oko bizarnih stvari. Tako je sud odlučio da nema lova na divlje svinje, što je želio ministar, da bi za jedan dan lova smanjio broj namnoženih divljih svinja. Društvo za zaštitu faune je tužilo ministra i sudija je odlučio u korist društva.

 I jedno drugo društvo je dobilo na sudu. Društvo za zaštitu drveća je tužilo amsterdamsku opštinu zbog namjere da posječe divlji kesten u vrtu kuće- muzeja Ane Frank (o čemu sam pisao prije par dana). Drvo je ostalo još neko vrijeme.

Već dvadeset godina se pokušava smanjiti pravo radnika prilikom otkaza, odnosno pokušava olakšati poslodavcu da otpusti zaposlenog. Opet nije uspjelo, radnička stranka (PVDA) je blokirala namjeru ministra da olakša otkaz i tako nagovori poslodavce da lakše zapošljavaju nove radnike.

Danas je bio iznenađujuće lijep dan, temperatura 11 stepeni, pa vam šaljem ovu fotografiju iz Reeuwijka, što sam je napravio oko podne.  

22.11.2007.

Ostala je samo moja sjena

Kako sam jutros snimio ovu svoju sjenu, sebe na biciklu, ni sam ne znam. Opalilo valjda onako samo iz džepa. Dosta je što te sve opali po džepu, evo sad i mobitel.A možda to i nisam ja, možda je neko drugi, nekako mi se previše povila leđa. A to me zaista vrijeđa. Nije ni čudo šta insan svašta izdevera. Možda me je I šejtan usliko da me ima u dokumentaciji. Haj znaj!

22.11.2007.

Bravo Hrvatska, “pa ljudi je li to moguće”!

Guus Hiddink Guus Hiddink, opet odveo jednu  "lijevu" reprezentaciju na veliki fudbalski turnir 

Engleski navijači su sinoć imali priliku da neprekidno pune gaće od straha, i taman kad su mislili da će otići kući neusranih gaća, sredi ih Petrić, kao što ih niko do sad nije sredio. Engleski golman, šuplja kanta, primi tako dva gola sa nekih dvadeset i više metara i zapečati sudbinu svoje reprezentacije i svoga trenera. Engleska je jedina od “velikih” koja ne ide na evropsko prvenstvo.

Odavno nismo gledali uzbudljiviju utakmicu. Gosti BBCa, komentatori na Vembliju, su svi bili u novim lijepim odijelima, svečano obučeni, spremni za slavlje. Na kraju odjeća im je pristajala uz pogreb, glasovi drhtali a oči bile pune suza.

Tako će Holandija na EŠ opet sa tri trenera, pored domicilnog Van Bastena, još su i treneri Poljske i Rusije takođe Holanđani. Na prošlom svjetskom prvenstvu bila su čak četvorica holandskih trenera. Guus Hiddink, trener Rusije, nakon mršave pobjede nad Andorom, je izjavio da se igrao ruski rulet i da su oni imali sreću da je cijev prislonjena na čelo bila prazna.

Komentirajući sinošnja zbivanja na Vembliju i pobjedu Hrvatske od 3:2, voditelj holandskog radija jutros je upitao jednog poznavaoca prilika da li su pare bogatih Rusa dale toliko krila hrvatskoj reprezentaciji. Upitani je odgovorio da je u to teško povjerovati i da on misli da je devedeset hiljada gledalaca dalo Hrvatima žara da se iskažu u najboljem svjetlu. Takođe se navodi da je razlog engleskog kraha činjenica da u vrhunskim engleskim timovima skoro da i nema Engleza, i da su naprimjer, sinošnji reprezentativci grijači rezervnih klupa Arsenala.

U pregledima sa utakmica sinoć je dosta prostora posvećeno i utakmici Turska-BiH i rečeno je da je plasman Turske dobra stvar i za holandske Turke, kojih u ovoj zemlji ima skoro pola miliona.

21.11.2007.

Sve važno okruženo vodom

Holandija je sva u kontaktu s vodom. Morska granica je duga, a velike rijeke Rajna i Maas su se razlile po cijeloj zemlji. Svi važni objekti su okruženi vodom. U Amsterdamu je željeznička stanica na kanalu, a cijeli grad na kanalima. U Hagu je stari dvorac u kome su vlada i parlament sa jedne strane okruženi vodom.

Iz razloga sigurnosti često su policijske stanice, zatvori, azilski centri pored ograde okruženi još i vodom. Bogate vile su okružene vodom i sa kopnom spojene pokretnim mostovima. Evo slike psihijatrijske bolnice u Goudi okružene vodom.

21.11.2007.

Dvanaest godina Dejtonskog sporazuma

Danas se navršava dvanaest godina od sporazuma u Dejtonu, kojim je prekinut rat u BiH. Svi potpisnici sporazuma nisu više među živima, a sama zemlja o kojoj se radi je teški bolesnik. Sporazum svako tumači na svoj način, RS i Srbija smatraju da je njime BiH zauvijek podijeljena na dvije države i jedino što se može uraditi je podijeliti još Federaciju. Zato se danas ovaj dan u RS slavi kao dan državnosti

U Federaciji BiH smatraju da je Dejtonski sporazum sporazum o prekidu rata, a da je Bosna i Hercegovina nedjeljiva zemlja svih Bosanaca, sa hiljadugodišnjom tradicijom, što je i potvrđeno odlukama ZAVNOBIHa 1943. u Mrkonjić Gradu. Zato je ovaj dan sinoć u Sarajevu proslavljen kao dan državnosti, uz prisutstvo diplomatskog kora i svih visokih zvaničnika, naravno osim srpskih predstavnika iz RS.

20.11.2007.

Transkript razgovora iz beogradske Hitne

Lekar: A zbog čega vi zovete nas?

D.P.: Pa, kako da je transportujem...

Lekar: Ne znam, brate, tvoja je žena, nije moja, stavi je u auto, pa je vozi!

D.P.: Molim?

Lekar: Mi smo je vozili jednom. Ne smeš zvati 500 puta, nemojte se zezati sa Hitnom pomoći, bre!

D.P.: Pa jebem vam mater, kako vas nije sramota!

Lekar: Pizdo jedna smrdljiva, mamu ti jebem, ko te je poslao ovde?!

D.P.: Ko me je poslao?!

Lekar: Nemoj da ti šaljem miliciju, imam tvoj broj. Ovde živiš, kod Pančevačkog mosta!

Šokiran, Pavlović je prekinuio vezu, a posle 30 minuta Ljubica Vuksanović je preminula u svom stanu.

Kompletan tekst vidi na internet stranici studija B92. 

20.11.2007.

O kraljevskom lovištu, i onome druga Tita

Kraljičino lovište košta 640 000 eura godišnje, objavljeno je danas ovdje u Holandiji.Toliko košta održavanje lovišta, plate zaposlenima i održavanje lova u Kraljevskom lovištu Loo. To ne plaća kraljica Beatrix iz svog budžeta, jer se lov organizuje za rezidencijalne goste države.

Drug Tito je imao lovište u Karađorđevu, kod Bačke Palanke. Služio sam vojsku kao doktor u ambulanti obližnjeg vojnog poljoprivrednog dobra “Karađorđevo”. U sastavu dobra su bile ergela sa hipodromom, farma šarplaninaca, farma krava i teladi, svinja, muflona, bila je pekara, klaonica, hotel sa restoranom. Bilo je dobro služiti tamo, kada vas kuharica u restoranu, Mađarica, pita:”Doktore, šta ćete za doručak, imamo pohovani mozak, jaja na oko ili teleću šniclu”. Jahači konja su dolazili da im uoči trka propišem tablete za izmokravanje, kako bi bili lakši.

Jedino bi nam nama dvadesetorici službujućih pokvario boravak dolazak druga Tita u susjedno imanje i vilu uz obalu Dunava (gdje su kasnije Tuđman i Milošević dijelili Bosnu). Tada bi sve poklopila vojska i policija, oklopni transporteri, silno obezbjeđenje. Čak su vojnici  zaposjedali i protivavionske položaje.

 Godišnji lov za članove diplomatskog kora se obično održavao početkom decembra. Još kao dijete sam u “Filmskim novostima” (popularno se zvao “žurnal” i davao se prije svakog filma) imao prilike vidjeti kako diplomate u fijakerima dolaze sa uspješnog lova i onda peku ubijenu divljač, uglavnom srne. Poslije Tita je nekoliko godina svake godine drugi član Predsjedništva Jugoslavije organizovao lov, a poslije je to prestalo.

Velicanstvenu kraljevsku palatu i park Het Loo vidi ako kliknes ovdje

 Tuđman and Milošević discussing the carving up of Croatia and Bosnia- Herzegovina O "Karadjordjevo agreement" izmedju dvojice pokojnih na slici lijevo vidi ovdje

20.11.2007.

Dva različita državna praznika u BiH

U RS će ove godine prvi put 21 novembar, znači sutra, biti neradni dan. Radi se o Danu potpisivanja opšteg mirovnog sporazuma o BiH (Dejtonskog sporazuma). Ovaj put će ovaj praznik biti povezan i sa otvaranjem nove zgrade vlade Republike Srpske.

 U Federaciji BiH su dva državna praznika, Dan Nezavisnosti, prvi mart, dan kada je većina stanovnika BiH na referendumu odlučila o nezavisnosti BiH. Drugi praznik je 25 novembra, Dan državnosti,  sjećanje kada su na zasjedanju ZAVNOBIHa u Mrkonjić Gradu udareni temelji savremene BiH, poznate kao “ni srpske, ni hrvatske ni muslimanske, nego i srpske i hrvatske i muslimanske!”

Platforma građana BiH u Holandiji obilježiće Dan državnosti BiH, 25 novembar, skupom aktivista platforme, i prigodnim programom.

Juče je Evropska komisija izrazila duboku zabrinutost stanjem u BiH i za nastalu krizu optužila političare u RS i Federaciji BiH. Kako neki mediji prenose ovdje se misli prije svega kako na Dodika, tako i na Silajdžića. Istovremeno se daje puna podrška Lajčakovim mjerama, kao i trima izvornim evropskim principima organizacije policije u BiH.  

20.11.2007.

Sjeći ili ne sjeći

Diglo se mnogo prašine oko sječe jednog oboljelog stable kestena u vrtu iza kuće-muzeja Ane Frank u Amsterdamu. Opština je donijela odluku da se staro i oboljelo stablo posječe jer prijeti opasnost da se samo uruši i napravi štetu.

Udruženje za zaštitu drveća traži odgodu sječe dok se ne uradi još jedna ili dvije ekspertize, kojom će se potvrditi da je stablo zaista u takvom stanju da mora biti posječeno. Pri tom se ukazuje na značaj ovog drveta koga je Ana Frank pominjala u svom dnevniku. Kuću Ane Frank posjeti godišnje oko milion ljudi iz cijelog svijeta.

U jutrošnjoj emisiji radija jedan ekspert za zaštitu starog Amsterdama je izjavio da drvo i tako i tako ne može vječno živjeti, a da je u dnevniku Ane Frank pomenuto samo dva puta.

Anne Frankhuis Kuca Ane Frank u Amsterdamu. Stablo kestena je u vrtu iza kuce. Vise o kuci Ane Frank vidi na Wikipedii . Slika prenesena iz Wikipedie. 

19.11.2007.

Nestašice i poskupljenja

Čujem na radiju B92 kako su i u Srbiji poskupili osnovni životni artikli, između ostalog i mlijeko, kojega i ne bude uvijek u prodavnicama. Mnogi sa nostalgijom pričaju o dobrim starim vremenima, o Titovom vaktu, sjećajući se samo dobrih stvari. A bilo je nestašica i poskupljenja, hej, hej.

Još kao dijete se sjećam prvog velikog poskupljenja, devalvacije dinara, negdje početkom šezdesetih, kada je skinut sa položaja i Ranković, a sve je poskupilo za preko trideset posto. Tada se je u Višegradu ubio mesar Rade, pričalo se da je imao ušteđevinu, i nije mogao podnijeti da njen veliki dio preko noći propadne.

Poslije toga su se devalvacije događale u određenim vremenskim razmacima, a poskupljenja se nisu zvala tako, nego se govorilo o promjenama poreskih osnovica, pa je nešto kao poskupilo, a nešto pojeftinilo. Po pravilu bi poskupilo ono što ti treba svaki dan, a pojeftinili skupi parfemi ili gramofonske ploče sa revolucionarnim pjesmama.

 Ako glavne stvari nisu poskupile onda ih nije dugo bilo da se kupe, ili bi ih bilo u ograničenim količinama. Tako se moralo rano ustati i stati u red za mlijeko i polubijeli hljeb. Svake jeseni bi bila nestašica benzina, pa se je u redu čekalo po pola dana da se naspe benzina. Da bi se kupilo auto “Zastava” ili ”Reno 4” trebalo se dugo čekati i potplaćivati da se dobije nešto ranije. Ko bi ga kupio prije poskupljenja odjednom je zaradio velike pare.

Početkom osamdesetih su bile redukcije struje, cijeli kvartovi su isključivani i morali smo se seliti iz kvarta u kvart. Onda su uvedeni bonovi pa su se kafa,deterdžent, ulje, i još nešto, ne mogu se sjetiti, mogli kupiti samo u mjesečno ograničenoj količini. Prije toga je uveden sistem par-nepar za benzin, pa onda bonovi za benzin.

Onda su uvedeni čekovi, sa kojima je bilo toliko malverzacija. Ko je imao nekoga u trgovini da mu zadrži čekove od naplate, zaradio je  na inflaciji ogromne pare.

Sve u svemu čudim se kako smo ikako ostali živi u tako haotičnoj ekonomiji, koja je mnogima odgovarala da se obogate i naprave nekoliko kuća, a onaj ko je istrajno i ozbiljno radio u zdravstvu ili prosvjeti naprimjer, nije dobio ništa. Stanovi su dijeljeni “kadrovima”, ili “ugroženima” , kao stanovi "solidarnosti", portirima i čistačicama, koji su obično već imali kuću na selu sa koga su šljegli.  

18.11.2007.

Krompir naš nasušni

Bessen van aardappel
Plod krompira nije jestiv, slican je plodu paradajza (ista familija). U ishrani se koristi gomolj, podzemni izdanak, iz koga moze nici i nova biljka.

Od kako se pojavio krompir u Evropi prestala je i glad. Krompir (Solanum tuberosum) je kao i paradajz (spadaju u istu familiju pomoćnica-Salinaceae) donesen u Evropu od strane kolonizatora i to iz Perua i Čilea. Iz kolonizatorskih zemalja Zapadne Evrope proširio se na unutrašnjost Evrope. Na područje Balkana je donešen za vrijeme Austro-ugarske, odnosno Marije Terezije. Danas je krompir uz pšenicu glavni prehrambeni produkt Evrope. To je biljka koja može rasti i u hladnijim i planinskim područjima, te se jako rasprostranila u prehrani naroda Istočne Evrope (Rusije i Ukrajine), Kine, Njemačke, Holandije. Kod nas je krompir postao glavna kultura u planinskim područjima i visoravnima Romanije, Nevesinja, Gacka, te u Fojnici, Visokom, Hercegovini, itd.

U mnogim jezicima za krompir se kaže da je to “ jabuka iz zemlje”. Kao što je jabuka često sinonim za ljepotu i zdravlje, krompir je simbol za ružnoću i sirovost. Kad imamo rupu na peti, kaže se da imamo “krompir”.

Kao što je jabuka od sveg voća najzastupljenija u slatkom kulinarstvu, tako je krompir od sveg povrća najviše zastupljen u slanim jelima. Od najobičnijeg pomfrita, koji je u mnogim zemljama postao  najprodavanija ulična brza hrana, do isto tako popularnog čipsa, pirea, restovanog krompira, musake, krompiruše, knedli, frikandela, krompir čorbe, i tako dalje, i tako dalje. Krompir je i najprerađivanije povrće, gdje se pored raznih prehrambenih jela za duboko zamrzavanje koristi i za proizvodnju skrobnog praška i skrobnog ljepila.

Holandija je u odnosu na površinu najveći svjetski proizvođač i izvoznik krompira . Proizvodnja je jako mehanizovana, tako da vrlo malo ljudi proizvode ogromne količine krompira. Kad sam došao iz ratnog Sarajeva krajem 1994-te iznenadio sam se ogromnim brdima iskopanog krompira u istočnom dijelu sjeverne provincije Groningen. Meni su tada još uvijek dva krompira bila pravo blago, jer sam od njih i od jedne “Ikar” konzerve mogao napraviti i na plinu ispeći pitu.

Aardappelruggen
Aardappelruggen

Polja zasijana krompirom u Holandiji

Krompira ima oko 3000 sorti, a kod nas je u običnom životu postojao samo crveni i bijeli krompir. U praksi se sorte uglavnom razlikuju prema otpornosti na temperature, pa se neke brže raspadaju kuhanjem, a neke ostaju čitave. U Holandiji su plastične vreće u kojima se prodaje krompir obilježene raznim bojama, tako da one žute imaju krompir koji se brzo raspada, a crvene imaju vastkokende krompir koji se teško raspada. Između su one sa zelenimi i plavim. Tako ćemo za pire koristiti krompir koji se ne raspada, a za salatu onaj sa crvenim oznakama.

Krompir nije kalorična ishrana, ako se ne koristi sa dodatkom ulja i druge masti. U čipsu ima dosta masnoće, pa je on jako kaloričan. Glavni prehrambeni sastojak je skrob, vode ima oko 80 posto, i tu postoje razlike po sortama i krajevima gdje se krompir uzgaja. Naš hercegovački krompir ima malo vode i vrlo je vrijedan, dok ovaj holandski krompir ima puno vode. Od ostalih sastojaka valja spomenuti bogatstvo u željezu.

Problem kod uzgajanja krompra je veliki broj insekata, napasnika, te druge bolesti. Od napasnika je najgora krompirova zlatica, takođe uvezena iz Amerike, iza drugog sv. rata. Zato se u proizvodnji krompira jako puno koriste pesticidi, a neke sorte primaju u svoj sastav više pesticida nego druge. Najbolji je zato biološki krompir, ali je njegova cijena nekoliko puta skuplja od konfekcijskog. 

O raznim sortama vidi vise u wikipedii

17.11.2007.

Ivica Osim u kritičnom stanju!

Ivica Osim

Na 804-oj stranici teleteksta holandske TV naiđoh ba uznemirujuću vijest: “Bosanac (Bosnier) Ivica Osim je doživio težak srčani udar, nalazi se u bolnici u Tokiju na intenzivnoj njezi. On je u kritičnom stanju. 66-godišnji trener japanske reprezentacije je lani naslijedio Brazilca Ziza. Ivica Osim je igrao u raznim klubovima (nabrojani), a najveći uspjeh je postigao kao selektor jugoslovenske reprezentacije plasirajući se među osam najboljih na Svjetskom prvenstvu u fudbalu 1990-te”.

Držimo palčeve našem “Štrausu”, mome komšiji sa Grbavice, Željovcu iz ulice Rave Janković. Drži se Ivica, svi smo uz tebe!

17.11.2007.

Po čemu se mjeri vrijednost države?

Prije dva-tri dana Srbiju je uzdrmala afera povodom stanja u ustanovama za smještaj hendikepiranih osoba. Strani novinari su iznijeli situaciju u tim ustanovama, koja je više nego katastrofalna. Djeca su držana konstantno svezana, bez ikakve brige i staranja, u jezivim uslovima.

Vlada Srbije je preko svojih dužnosnika demantovala ovo i ocijenila da se radi o još jednoj podvali izvana i namjernom aktu koji se želi ocrniti Srbija u "ovom tako osjetljivom trenutku".

Jutros prošetah pored staračkog doma u Reeuwijku. Lijepa zgrada sa izvanrednim parkom, vodoskokom i kanalom ispred trpezarije i velikog broja stanova.Vecina stanara je donijela svoje stvari i namjestaj  od kuce, da se osjecaju kao u bivsim stanovima. Imaju spavacu sobu, malu kuhinju, hodnik i banju. Dnevni boravci su zajednicki. Imaju konstantnu medicinsku brigu. Organizuju im zabavne veceri, ekskurzije, priredbe, itd. Iako možda ne mogu svi platiti ovakav smještaj, može najveći broj prosječnih Holanđana. Sama zgrada, unutrašnjost (ulazio sam ranije) i okolina se mogu porediti sa hotelom vrhunske kategorije. Pogledaj album koji sam napravio.

Socijalna država i država uopšte se mjeri po tome koliko su zaštićeni najslabiji i najugroženiji. Bi me čisto stid mojih zemljaka u Bosni kad u posluzi litar suncokretovog ulja platih 69 eurocenti. A u “Oslobođenju” jutros pročitah kako ga u Bosni skoro i da nema više kupiti, i da mu je zadnja cijena bila preko tri marke, možda i više. Džambeg u komentaru na cijenu brašna reče da mnogi trgovci priželjkuju rat jer se tada najbrže obogate. Gluho bilo.

17.11.2007.

Langlauf po travi

U Goudi imaju udruženja za sve moguće sportive. Svi oni imaju svoje terene, naravno nemaju bob stazu, ali ima u obližnjem gradu vještačko skijalište. U samoj Goudi ima udruženje trkača na skijama. Pošto skoro nikad nema snijega oni treniraju na travi i na plastičnim stazama. Ja sam na Igmanu puno vozio langlauf, a kako  to izgleda na plastici nisam probao. Prije tri dana sam prošao pored ovih terena i uslikao im ulaz, i plave staze koje se vide u daljini

16.11.2007.

Opasno prići blizu pticama

An immature blue heron with psittacosis Klikni na slikicu da procitas vise u Wikipedii

An immature blue heron with psittacosis

Psitakoza i Ornitoza su bolesti ptica uzrokovane bakterijama, jos se zovu Parrot-ova groznica ili papagajska bolest. Mogu se prenijeti sa ptice na covjeka i uzrokuju upalu pluca. Ne prenose se sa covjeka na covjeka

Nedavno je u jednoj prodavnici u kojoj se prodaju kućne životinje mnogima posjetiocima pozlilo i razbolili su se. Iako je to kratko trajalo i prošlo bez nekih većih posljedica, nikad nije utvrđeno šta je pravi razlog tome.

Juče je osamnaest osoba dobilo tzv. papagajsku bolest. Bolest nije tako opasna jer je izazvana bakterijom koja je osjetljiva na antibiotike  (vidi ovdje) . Svi oboljeli su bili posjetioci na jednoj izložbi ptica. Stručnjaci kažu da je preko deset odsto ptica zaraženo ovom bakterijom, i da su ovakve izložbe mjesto gdje se ptice najviše zaraze. Bolest ne prelazi sa čovjeka na čovjeka.  

16.11.2007.

"More bit bidne, morebit nebidne!"

U komentaru u “Oslobođenju” kažu da rata u BiH neće biti jer nema JNA koja je glavna za pokretanje ratova. U “Nezavisnim novinama” napadaju sarajevske medije da siju atmosferu straha, pogotovu profesor Zdravko Grebo izjavio na TV da nam možda predstoji “teška borba”. Njima u Banja Luci "ne pada na pamet rat, oni su za mirni dijalog, a sarajevski mediji  eto bezrazložno dižu halabuku". Tako je pred onaj rat Alija Izetbegović govorio da ga neće biti jer je za rat potrebno dvoje.

Narod pomahnito od poskupljenja, pravi rezerve. To smo radili i pred onaj rat. Inflacija bila užasna, ja išao u neke zabite granape u Zabrđu kod Kiseljaka da kupim “ po staroj cijeni”. Samo što su onda bili čekovi, a sad niko neda na poček.

Ne leži vraže Anri Benteža (Bentegeat), neki komandir evropske vojske, rekao da se snage evropskih vojnika mogu za 24 sata povećati za tri puta. Za 24 sata može izgoriti dosta kuća, dignuti se u zrak nekoliko mostova, pokupiti dosta ljudi kao talaca i šta sve još ne.

Činjenica je, iskustvo uči, da se konflikti tipa ovoga u Bosni nako deset do petnaest godina po pravilu ponovo razbuktavaju. Nadati se je da će ovaj put biti izuzetak. Do tada stoje riječi mog pezimenjaka Muhameda, premijera pred onaj rat, što reče: ”Morebit bidne, morebit ne bidne!.”

 

 

16.11.2007.

Brašno dva puta skuplje u BiH

Umjesto da je duplo jeftinije, brašno je u BiH duplo skuplje nego u Njemačkoj i u Holandiji. Cijena jednog kg. osnovnog pšeničnog brašna je 1,40 maraka, a na ovoj slici snimljenoj juče možete vidjeti da je u Holandiji brašno 35 eurocenti (u svim prodavnicama), znači manje od 0,70 maraka. Ko zarađuje na brašnu? Jeste da je porez na hranu ovdje 6 posto, a u BiH 18 posto, ali ako se i to ukalkuliše, opet je razlika ogromna. Još je ovdje skuplje gorivo za prevoz, i mnogo su veći troškovi zaposlenih. Slicno je i sa uljem, mada razlika nije dvostruka. Neko lijepo masti brk na račun raje.

15.11.2007.

Nema nikome hljeba bez motike

Novim zakonom o socijalnim davanjima nema više nikome para bez rada. Svi koji su sposobni za rad moraju do šezdeset pete doprinijeti svome izdržavanju. Novi zakon “Werk en bijstand” (rad i izdržavanje) tjera svakoga, da bez obzira šta je prije radio i na svoju školsku spremu, mora prihvatiti ponuđeni posao, inače mu nema socijale. Tako jučer kriomice snimih ovu grupu ljudi sastavljenih od žena i starijih muškaraca, kako u mome kvartu uređuju prostore oko kuća. Obuceni su kao na Gvantanamu, a na glavama im kapuljace jer je fino hladno. Nema na truhlom Zapadu više hljeba bez motike.  

15.11.2007.

Hiperaktivna djeca ne smiju jesti hranu sa E dodacima

Gotova hrana i slatkiši koji se kupuju u poslugama sadrže razne dodatke u cilju poboljšanja ukusa, izgleda i tako dalje. Ovi su dodaci obično dozvoljeni od sanitarnih organa i označeni sa brojevima ispred kojih stoji slovo E, što znači da je odobren po evropskom standardu.

Sinoć je na holandskom TV dnevniku iznešeno da je počelo istraživanje teze da hiperaktivna djeca, koja imaju takozvani ADHD poremećaj (Atention Deficit Hyperactive Disorder), ukoliko se hrane samo prirodnom čistom hranom bez umjetnih dodataka, imaju znatno poboljšanje svog stanja. Pri tom je intervjuisana majka jednog takvog djeteta, kao i dijete samo, koji su prešli, naprimjer samo na rižu bez išta, ili samo krompir, itd. I majka i sin (koji može imati desetak godina) su rekli da je došlo do znatnog poboljšanja njegovog stanja.

O ADHD poremecaju vidi ovdje

15.11.2007.

Kad može Deda Mraz, može i burka

Sinterklaas arriveert

Sinterklaas - moze li se prepoznati pravi identitet osobe?
Afghaanse vrouwen in boerka
Afghaanse vrouwen in boerka
......ili identitet osoba na gornjoj slici koje nose zar (burku)
U holandskom Parlamentu juče se ozbiljno raspravljalo o prijedlogu nekih desničarskih (blago rečeno) stranaka o zabrani nošenja burke (zara) koja prekriva lice. Henk Kamp, predstavnik “liberalne” VVD je tražio zabranu iz razloga što svako mora pokazivati lice da bi bio identifikovan i prepoznat. Predstavnik ultradesničarske PVV (Partije za Slobodu – kojeg li cinizma) se žalio da VVD krade njihove prijedloge i da oni zahtijevaju ukidanje burke iz razloga da žene ne smiju biti omalovažavane i podcijenjene, kao što je to u islamskim zemljama. Dakle opet prijedlog "u korist muslimana".

Predstavnik hrišćansko-demokratske partije, koja je i najjača u Holandiji i ima premijera, je izjavio da bi zabrana donijela mnoge pravne probleme, jer bi se slično moralo zabraniti maskiranje za vrijeme karnevala, a mogao bi stradati i Deda Mraz (Kerstman) i Sveti Nikola (Sinterklaas), kao i oni njegovi pratioci Crni Pitovi, koji, ako nisu crnci u pitanju, moraju potpuno nagaraviti svoje lice i nacrveniti usne.  

15.11.2007.

U 103-oj godini umro Osman Alajbegović

 U Sarajevu je jučer preminuo možda najstariji Sarajlija, gospodin Osman Alajbegović.Gosp. Alajbegović je rođen 1905 godine u Foči. Njegova begovska porodica je bila veoma napredna i u Drugom svjetskom ratu se Osman sa bratom Alijom i sestrom Razijom stavio na stranu otpora fašističkom agresoru. Osman je bio visoki intelektualac, službenik banke, koji je govorio nekoliko jezika.

Obišao sam ga prije dvije godine u njegovom stanu u Titovoj ulici. Iako u dubokoj starosti gosp. Alajbegović je redovno čitao štampu i pratio televiziju, a raspolagao je izvanrednom memorijom, tako da ga je bilo zadovoljstvo slušati. Njegov sin Zlatan je uspješan inženjer elektrotehnike i dugo godina živi i radi u Švajcarskoj.   

14.11.2007.

Skriveni jahač

U Goudi imaju dvije konjušnice gdje vlasnici drže svoje konje, i gdje se uglavnom mladi uče jahanju. Prolazim jutros pored ograde i uslikam mladog dečka na konju, koji trenira pod budnim okom ženskog trenera (da ne kažem trenerke ili trenerice, pomisli bi na odjevni predmet). Na kompjuteru, na slici, teško bogami vidjeti i konja i jahača. Možete li vi reći gdje se nalaze?

14.11.2007.

Svjetski dan dijabetičara

Danas je Svjetski dan dijabetičara, ustanovljen sa ciljem da se obrati veća pažnja na ovu bolesti i oboljele od nje. O obilježavanju ovog dana u svijetu vidi ovdje.

 U Holandiji će se u narednih deset dana u mnogim apotekama vršiti besplatno testiranje na nivo glukoze u krvi. Spisak apoteka i datume kada će se vršiti ovaj test možete naći u najblizoj apoteci. 

14.11.2007.

Vakcina protiv HPV već kod djevojčica od 12 godina?

Iz Nijmegena je od ginekologa potekla inicijativa da se uvede vakcinacija djevojčica već od dvanaest godina starosti protiv HPV virusa.

Human papilloma virus ( HPV) je virus koji ima oko stotinjak tipova i koji naseljava kožu i sluznice ljudi. Prenosi se dodirom na kožu, a seksualnim kontaktom na sluzokožu usta i grla, te grlić materice. Iako najveći broj ovih infekcija ne izaziva nikakve poteškoće i prođe neopažen, ipak se pojedini tipovi ovog virusa okrivljuju za izazivanje raka grlića materice. Već sam ranije pisao na ovom blogu ( vidi arhivu leteceg) da se dobna granica pojave karcinoma grlića materice usljed ranih seksualnih odnosa, u posljednje vrijeme jako spustila nanize.

Vakcina protiv ovog virusa ( vidi wikipedia) je usmjerena protiv dva najopasnija tipa, tipa 16 i tipa 18, ona je pouzdana i pruža stopostotnu zaštitu.

13.11.2007.

Pripadnici tajne albanske vojske

Na stranici studija B92 pojavila se ova slika I tekst o paravojnim albanskim jedinicama (ANA) koje na sjeveru Kosova patroliraju granicom sa Srbijom i spremni su da brane Kosovo od paramilitarene srpske vojske , tzv. Garde Cara Lazara. Tekst vidi na internet stranici B92.

Pripadnici ANA-e (Beta, AP)
13.11.2007.

Kišni pijačni dan u Rotterdamu

Utorkom i subotom je pijaca u centru Rotterdama koji se zove Blaak. Tu ispod pijace ispod zemlje prolaze metro i voz, i stanica im je na istom mjestu. Izađeš iz voza, pokretnim stepenicama se popneš, i eto te na pijaci.A na pijaci svega, i voća i povrća i ribe, starih stvari, krzna, torbi, satova, parfimerije, i šta sve još nema. A i svijeta svakakava, svih rasa, svih boja kože. Rotterdam, donedavno najveća luka na svijetu, je grad gdje je najmanje autohtonih Holanđana, ispod pedeset posto. Pravi svjetski grad. Pogledaj galeriju slika, i kao da si bio tamo.  

13.11.2007.

Bubrezi na prodaju

Ne znajući kako da riješi problem veoma dugog čekanja na doniranje bubrega prekjučer je minister zdravlja izrekao nešto što je do sada bila jeres. Naime rečeno je da bi davaoci bubrega trebali da budu  nagrađeni. Kako će biti nagrađeni nije rečeno, negdje je procurilo da bi trebali dobiti doživotno besplatno zdravstveno osiguranje.

U Holandiji je sistem doniranja dobrovoljan, i za života je potrebno potpisati izjavu o davanju organa nakon smrti. Prošlogodišnja velika TV akcija je dala jedva nekoliko novih donatora. Na veliku zalost primaoca organa, sve je manje saobraćajnih udesa, i sve manje materijala za presađivanje.

Ne vjerujem da će potencijali donori navaliti da daju bubrege za doživotno zdravstveno. Sve dok se ne rekne jasno i glasno cijena za bubreg radiće crno tržište.

12.11.2007.

Svugdje ista pjesma

Kažu jutros na teletekstu da je hljeb poskupio 7%, puter i mlijeko 12 %. Ne govore ništa za ostalo, posebno za poznati holandski sir Goudu.

Izgleda da se više ne može namicati od basnoslovnih cijena cigareta (3,90 eura 19 komada!) ili benzina (1,52 eura), nego sad udri kud stigneš. U praksi je mlijeko poskupilo za skoro pedeset posto, tako je u “Lidlu” bio litar 1,50% masnog mlijeka 41 eurocenti, sad je 65, isto je i s jogurtom. A “Lidl” je najjeftinija prodavnica. Sir Gouda koji je najjeftiniji bio 3,50 eura za kg. Sada je 5 eura, znači skoro pedeset posto.

I hljeb je poskupio najmanje 25 posto, samo ga ne možeš upratiti jer mu promijene ime i pakovanje. O tome se dosad veoma malo priča. Zato jutros na sva zvona prijedlog VVD-a o spriječavanju dalje islamizacije zemlje. Ma svugdje je isto.

12.11.2007.

Novo discipliniranje muslimana?

U današnjem “Volkskrantu” je iznešena idejna platforma liberalne (ako se tako može nazvati) stranke VVD u pogledu mjera koje treba preduzeti u cilju kočenja islamizacije zemlje. Po iznijetim prijedlozima ova stranka je gledala da bude što je moguće oštrija, te da tako izbije iz ruku antiislamske adute otpadnika od stranke, Geerta Wildersa i Rite Verdonk, koji svoje nove partije grade uglavnom na desničarskoj politici prema strancima i islamu.Da bi se ipak razlikovala od njih, usput se kaže da je svaka diskriminacija u zemlji nepoželjna.

Po prijedlozima VVD treba i dalje ograničiti brakove holandskih muslimana sa zemljacima (zemljakinjama) iz Turske i Maroka, tako da se dobna granica useljenika podigne sa 21 godine, na 24. Istovremeno da se zabrani brak između bliskih rođaka, sestrića i bratića (bratični), koji se praktikuje kod nekih useljenika, poglavito iz Maroka. Budući supružnici bi trebali dati na uvid nalaze DNA testa, koji potvrđuje da nisu u bliskoj rodbinskoj vezi. Dalje bi trebalo zabraniti glas ezana sa džamije, nošenje odjeće koja prekriva dijelove lica i uopšte smanjiti izražavanje islama u svakodnevnom životu. Šta to znači nije jasno, uglavnom možeš vjerovati, ali nemoj o tome pričati. Svoj program “glede” islama ova partija je izložila u trideset tačaka, na dvadeset stranica teksta. Njega će danas prezentirati Henk Kamp, član Parlamenta, koji se inače nije dugo pojavljivao u političkom životu.Originalni članak vidi ako klikneš na Volkskrant .

11.11.2007.

Pismo rođaki Lidi

Moja rodica Lida, živi u Zagrebu, jako voli tenis. Danas se priprema za finale žena u Madridu, i već će navijati za onu Ruskinju, neće za Belgijanku, jer joj je nekaka nikaka.

Evo sam joj poslao ovaj mail, pa ga i vi pročitajte. Izvinjavam se što u pismu nema kvaka i kvačica, tako sam poslao, inače se ova naša slova kad tamo dođu sva deformišu. 

Ja kad god gledam Heninku (Justine Henin),kazem evo ovu Lida mrzi. A mala je skroz prirodna, sta ce sto nema lijepu glavu i zube, ima zenske lijepe noge. Ona je Ana jako slatka i simpaticna, pa joj haljinica tirkizna i nausnice u istoj boji, majka i otac joj zgodni, ma prava nasa fina balkanska familija. Al eto pobijedi je ona uskopica, sa obicnom crvenom majcom, i onim bezvreznim tenama i onom bijelom kapom na glavi.

Ma meni su ovi ovdje od pocetka bili sumnjivi, advokati im nose nausnice, doktori bez kravata, sjede nako nakrivo, nemaju ni sestre da im proziva, a jednom sam vidio doktora da mete cekaonicu. Ma ko ce takvim doktorima i advokatima vjerovati.

Pa ti onda sve skresu u brk, ako ti je rak, kazu ti da ti je rak, pa se ti pusi, umjesto da te tjese i zavlace ko nasi, pa kad ti vise nema niodkud spasa, saznas slucajno od neke sestre il tehnicara na pregledu, pa nemas kad da sve svoje obavis i spremno docekas odlazak sa ovoga svijeta. A sve mislis, da mi ranije rece, mogao sam otici u Sloveniju, oni bi me spasili, imam pare.

Ma nema nigdje nasih balkanskih lijepo nasminkanih cura i teniserki, i doktora sto lice na insana, a ne ko ovi ovdje, ma ko bi im se pustio. 

Naravoucenije:Ne cijeni ljude po izgledu i odjeci, nego po znanju i ponasanju.  

 

Justine op het Medibank-toernooi (februari '06)
Justine op het Medibank-toernooi (februari '06)
11.11.2007.

Muž ne smije se odbiti muškog ginekologa

Na Kongresu ginekologa u Arnheimu zaključeno je da doktor može serbez  “polagano iz bolnice odstraniti muža, koji zabranjuje da mu ženu pregleda muški ginekolog”. Ovo važi posebno za slučajeve kada je ženi ili bebi u stomaku ugrožen život. Muž ne može iz vjerskih ili drugih razloga zabraniti ženi pregled. U slučaju sudskog spora sudija mora bitina strani doktora koji spašava život.

Povod za raspravu o ovome je jedan slučaj ginekologa kome muž nije dao da mu porađa ženu, nego da mu nađu ženskog ginekologa. Doktor je prvo izbacio muža iz ambulante, a onda organizovao ambulantni prevoz do bolnice gdje je radila žena, ginekolog (ica), U ovom slučaju radilo se o bračnom paru iz Iraka.

U principu se ostavlja mogućnost da žena odbije pregled određenog doktora. U gore navedenom slučaju nije jasno da li je žena sama odbila pregled, jer je bila svega osam mjeseci u Holandiji, i njeno poznavanje holandskog je bilo slabo. 

Originalni članak vidi u De Telegraaf

10.11.2007.

Opet o jabukama: Jabuka u holandskim narodnim izrazima

Jabuka igra važnu ulogu u životu običnog čovjeka, pa se koristi u mnogim metaforama, sa ciljem da kombinacijom jednostavnih riječi proizvedemo rečenicu sa prenešenim i dubljim značenjem. Donosim moj prevod sa holandskog onoga što piše uz jabuku (iz Kramers’ Nederlands  Woordenboek). 

Appel (s,en) jabuka 

1.voće

Ostaviti jednu jabuku kad ožednim = Ostaviti nešto (para) za teška vremena

Za jednu jabuku i jedno jaje = Za vrlo malo para (nešto kupiti)

Zagristi kiselu jabuku = Uraditi nešto neprijatno

Zlatne jabuke na srebrenom tanjiru = Skupi sadržaj u skupom obliku (pakovanju)

Sa nekim morati jabuku guliti = imati nešto neprijatno sa nekim uraditi

Jabuka ne pada daleko od stabla (De appel valt niet heel ver van de boom, ... ) = Djeca imaju osobine roditelja (Iver ne pada daleko od klade)

Jedna truhla jabuka pokvari i ostalo voće = Neko ko ne valja pokvari cijelo društvo

Gleda ga ko piljarka truhlu jabuku  = Nekoga gledati sa nipodaštavanjem, poniženjem

Dolazi nam brod sa kiselim jabukama = Eto pljuska iz crnog oblaka

2.zjenica u oku

3.drška na maču

4.lopta kao simbol plemićke moći

'Elstar'

  

 

'Elstar' je jabuka nastala u Holandiji 1972, krizanjem Zlatnog Delisesa i Ingrid  Mari. To je najcjenjenija i najvise koristena jabuka u Holandiji.
10.11.2007.

Jabuka: najdragocjenija ruža

Jabuka

Rod jabuka (malus) spada u familiju ruža, u koju pored šipurka i pitome ruže, spada i većina voćaka sjeverne hemisfere kao što su kruška,šljiva, breskva, kajsija itd. Jabuka je međutim u ishrani ljudi i po ekonomskom značaju daleko na prvom mjestu od svih ostalih rodova iz familije ruža.  Ima oko 30 vrsta jabuka (vrste se ne mogu međusobno prirodnim putem križati), a čovjek je odgojio više od 2000 sorti jabuka sa veoma različitim osobinama. Uz narandžu (naranču, pomorandžu) je jabuka najviše gajeno i prerađivano voće, a po svojim hranidbenim i ljekovitim svojstvima je na prvom mjestu. Ali svaka narandža ima skoro istu boju, miris i oblik, a jabuke imaju toliko različitih boja i mirisa, a razlikuju se veoma i po obliku.U  svijetu se godišnje proizvede oko trideset miliona tona jabuka.

Plod pitome jabuke sadrži škrob i šećer, bjelančevine, celulozu, pektinske tvari, tanin itd. Kisele jabuke (Malus austera) se koriste u farmakologiji kao priznati preparat (fructus Mali). U ljekarstvu se koristi čaj od suhe kore jabuka, sok ili sirće protiv kašlja, zakrečenja (kalcifikacije) krvnih žila, kod bubrežnih bolesti itd. Sirup od jabuka (strop) se koristi za pravljenje kolača, isto kao i svježe jabuke (štrudla, vlai, lijena pita, zaljivena jabukovača, tufahije, itd.). Mermelada se pravi miješanjem sa drugim voćem (miješana).Od pojedinih sorti se pravi kvalitetna i skupa rakija.

Jabuka ima izvanredna antioksidantna svojstva, odnosno uništava slobodne radikale u organizmu za koje se smatra da izazivaju rak. Pri tome je kora jabuke, koja sadrži pektine, tanin  voštane materije, važnija od parenhima (srži) ploda. Jedna jabuka dnevno, pojedena sa korom, najbolje pred spavanje, je odlična preventiva mnogim bolestima. Ona pospješuje i probavu, a tvrdi sastojci kore i celuloze mehanički očiste zube i usnu duplju. Mutni sok od jabuke je mnogo bolji nego bistri, potpuno procijeđeni, jer potpunim cijeđenjem zaostane mnogo kvalitetnih sastojaka jabuke.

Bosna i Hercegovina ima izvanredne uslove za uzgoj i preradu jabuka. Posebno Sjeverna Bosna, Gračanica, Doboj, dolina Drine (Goražde), Srednja Bosna, imaju odlične prirodne uslove i voćarsku tradiciju. Na žalost nekada napredni voćnjaci su zapušteni i uništeni, a novi se ne prave. Tako je neposredno kraj Sarajeva bio UPI-jev voćnjak jabuke u Rakovici, za koji sada više ništa ne čujem. Kao i sva hrana u BiH, tako se uvozi i jabuka, iako bi njen uzgoj i izvoz mogao biti egzistencija velikom broju ljudi.

I na kraju, u jeziku i pjesmi, jabuka je često sinonim, metafora za zdravlje i lijep izgled. Njen se izgled i ime koriste kao logo za mnoge poznate marke (kompjuteri napr.). A i nastanak svijeta se biblijski veze za jabuku, kojoj Adam (Adem) nije mogao odoliti, da je ne zagrize.

Djevojka lijepa kao jabuka, zdrava kao jabuka, slatka kao jabuka. Zapjevajmo zato: ”Haj ja zagrizoh šareniku jabuku.......”

09.11.2007.

Ima li igdje dosadnije zemlje?

Svugdje ista stanica i zuti voz

Uporno pokušavam pronaći bilo kakve razlike u ovoj zemlji. Ima ovdje šume i malo uzvisine od Utrechta do Arnheima, ima malo i u Limburgu kod Valkenburga, pa se tu uporno biciklisti trkaju uz ono malo strane, ma nema ni sto metara u visinu. Imaju oni u nazivima i berg (brdo) i beek (potok) i rijeku (rivier) i dolinu (daal), a u suštini je sve isto, jedna ravna ledina ispresjecana  mrtvim vodama. Negdje ima više ptica nego drugdje, negdje više komaraca, i to ti je to.

Ali je još veća uniformnost u gradovima i selima. Svugdje isti redovi jednoličnih kuća, svugdje iste škole i buurt centri (naše mjesne zajednice, ili socijalistički savezi), i što je najgore svugdje potpuno isti ljudi, posebno žene i babe, koje u ovoj zemlji vode glavnu riječ. U svakoj kući iste strme stepenice, uski klozet samo u prizemlju, nigdje kade, ni poklopca na WC šolji.

A onda u svakom gradu ista čaršija, potpuno iste prodavnice. Na početku te dočeka Rabo banka, da digneš pare, pa parfimerija Kruidvat ili njena kći Trekpleister, onda Blokker i HEMA (ko naša NAMA), pa Albert Heim posluga, ili C 1000 posluga, Orange telefoni ili KPN, duhanska radnja, pa onda dođeš na trg, tu je stara opština (iliti općina), Stadhuis, okolo nekoliko kafana, uvijek skoro praznih, grčki i kineski restoran, velika crkva, i to ti je to. Ne trebaš nigdje ići, dovoljno ti je ući u jedan grad ili selo i kao da si ušao u sva mjesta Holandije.

A kad uđeš u radnju, i ona je svaka ista, u C1000 posluzi sve isto od ulaza do kase, iste cijene, ista sniženja kao u cijeloj zemlji. Isti i autobusi, karte koje važe u cijeloj zemlji, iste stanice, iste plakate na njima.

Svugdje ti se isto učtivo obraćaju, uvijek iste fraze, ja, ja, ja, potvrđuju svaku drugu riječ, niko se ne naljuti, ne podvikne, niko ne zatrubi u autu, niko ne opomene dosadnu kasiricu što tako dugo i sporo obrađuje mušteriju, dok drugi strpljivo podnose.

I što je najgore cijela Evropa postaje ista. Prije si barem mogao otići u Njemačku, ko mi nekad u Italiju ili u Mađarsku. Pa profitiraš malo, ili misliš da si profitirao. Bio jeftiniji benzin, alkohol, mnogo toga. Sad sve skoro isto. Još možda Luksemburg, ali i njemu će stati u kraj. Ma dosada živa.

09.11.2007.

Šta je potpisala Srbija?

Postoje neke nejasnoće oko toga kakav je sporazum potpisala Srbija sa EU. One su se pojavile i na nekim blogovima koji komentarišu ovu tematiku. Srbija nije ništa potpisala, nego parafirala Sporazum o saradnji sa EU. To je sporazum koji je predviđen za šest zemalja Zapadnog Balkana, kao prva stepenica ka prijemu u Evropsku Uniju. Prva je sporazum potpisala Hrvatska, pa Makedonija, zatim lani Albanija, nedavno Crna Gora. 

Srbija je prije nekoliko dana stavila paraf (inicijale) na sporazum, i ona nije u istoj ravni kao ostale nabrojane zemlje, koje su potpisnice sporazuma. Pretpostavlja se da bi sporazum sa Srbijom trebao biti potpisan iduće godine, ako se ostvari željena saradnja sa sudom u Hagu. Bosni i Hercegovini zbog zastoja u reformi policije nije pozvana da potpise sporazum. Turska je prije skoro dvije godine proglašena kandidatom za prijem, i sa njom su u junu prošle godine bili već početi pregovori oko konkretnih stvari. Ona ne potpada pod strategiju koju je prema šest balkanskih zemalja postavila EU.

09.11.2007.

Lidija Zelović: režiserka i njene (bivše) prijateljice sa Dobrinje

Lidija Zelović-Goekijan je mlada režiserka koja se bavi problematikom sa prostora bivše Jugoslavije. Do sada je snimila nekoliko dokumentarnih filmova, između ostalih o ženama Srebrenice, stranim doktorima koji ne mogu u Holandiji da rade svoj posao, o Ljiljani Karadžić, itd. Završila je fakultet filmskih umjetnosti u Amsterdamu. Lidija je rođena iz srpsko-hrvatskog braka, otac joj je porijeklom iz Miljevine kod Foče, a majka iz Zagreba. Prije rata je živjela na Dobrinji.

Sinoć je na drugom kanalu holandske TV u produkciji IKON prikazan novi Lidijin dokumentarac pod nazivom ”Moji najbolji prijatelji”  (Mijn beste vrienden). IKON  ( vidi ovdje) inace producira program sa strane hriscanske (protestanske), odnosno biblijske tradicije, sto ne mora znaciti da je i taj program i jednostrano obojen.

Nakon 13 godina od razlaza, Lidija pokušava okupiti njene prijatelje na svadbi u Miljevini. Prije toga kontaktira sa Oljom u Montrealu, Eminom u Švedskoj i Jasnom u Sarajevu, svojim prijateljicama sa Dobrinje. Pri tome nailazi na različite reakcije svojih prijateljica. Olja ne želi da ima ništa sa Sarajevom, i pogotovu sa Eminom, jer su Srbi nepravedno okrivljeni kao jedini krivci za rat. Emina ne želi bliske kontakte sa svojim bivšim prijateljima, Srbima, jer su neki od njih pucali na grad, od čega je i njena majka poginula u redu za vodu. Jasna je jedina ostala u Sarajevu, i ona postavlja pitanje odnosa prema onima koji su napustili rodni grad, i nisu se više javljali. Na svadbu sa Kipraninom Aleksom (inace snimateljem u filmu), na selu u Miljevini dolazi samo Jasna.

Lidija balansira na veoma tankoj i osjetljivoj žici međunacionalnih odnosa, pokušavajući zadržati neutralni stav.Sam izbor mjesta za svadbu (nedavno u Miljevini otkrivena masovna grobnica Bošnjaka) i posebno izbor muzike ( srpski trubači) na svadbi, kao i izjave kako Sarajevo više nije po njenoj mjeri, u velikoj mjeri pomućuju inače vjerujemo iskrene namjerke autorke i veliki trud koji je uložila u ovaj film.

O filmu vise, doduse samo na holandskom, kao i slike prijateljica u neka dobra vremena vidi ako kliknes ovdje .

08.11.2007.

Komentari povodom suđenja Šešelju, “Malom Rusu na Balkanu!”

Na B92 ima nekoliko veoma zanimljivih komentara povodom današnjeg govora Vojislava Šešelja na sudu u Hagu. Između ostalog samoproglašeni četnički vojvoda je izjavio kako Amerikanci mrze Srbe jer su oni “Mali Rusi na Balkanu”.

Donosim jedan komentar, Ostale komentare pročitaj ako klikneš ovdje 

Ako se na nekoga pridev "antisrpski" može primeniti, to su upravo ovakvi jeftini komunofašistički demagozi čija su dementna zločinačka lupetanja koštala života stotine hiljada, sreće milione, da i ne govorimo o tome da su nepovratno kompromitovala i onemogućila neke u početku možda i delimično legitimne nacionalne ambicije Srba izvan Srbije. Haški sud samo radi naš posao umesto nas, to jest čisti žito od kukolja, jer srpski narod, duboko bolestan i sluđen od pola veka komunističkog i petnaestak godina srodnog šovinističkog i klerofašističkog ispiranja mozga nažalost nije imao za to snage, i zbog toga još uvek plaća jako visoku cenu. Ako ovog džepnog Hitlera, kada se jednom vrati iz Haga (pod uslovom da tamošnji sud bude kriminalno blag i ne osudi ga na doživotnu robiju za sve što je počinio), ne dočeka domaći sud i ne pošalje ga da ostatak života odrobija za sve ostale "sitnice" tipa zarđalih kašika, to će, bez obzira na sve ostale eventualne pozitivne znake, biti pouzdani indikator da je srce srpskog naroda još trulo a glava prazna. A, uzgred, ne znam kako je to bilo kod vas, gospodine Šešelj, ali ja sam u Beogradu, dok sam još živeo tamo, mogao da budem samo "mali Amerikanac"...
(EU Citizen, 8. novembar 2007 12:40)

08.11.2007.

Kraj zlatne jeseni

Nekako je polovina jeseni, između 22 septembra i 22 decembra. Vrijeme kad zlatna jesen prelazi u sivu. Počinju vjetrovi koji ce začas u potpunosti ogoliti drveće. Večeras se u Holandiji očekuje velika oluja, i prvi put poslije četrdeset i više godina će se vršiti noćni nadzor nad obalom i nasipima prema moru. Danas sam napravio galeriju slika iz Goude i Reeuwijka, ko voli nek otvori. Klikni na neku od malih slikica i pregledaj galeriju od 21 slike.

 

 

08.11.2007.

Crne prognoze

Smog iznad Santiaga, isto ako da je i iznad Sarajeva

Cijena nafte je skoro sto dolara za bure (barel). Ostvaruju se zlohuda predviđanja. Glavni krivci su Kinezi i Indijci, njih dvije i po milijarde, četrdeset posto stanovništva zemlje, hoće da žive ko i ostali svijet, da imaju auta, dovoljno struje i vode. Još uvijek prosječni stanovnik Zapadne Evrope troši deset puta više energije nego prosječni Kinez, a Amerikanac dva puta više od Evropljanina. Valja napuniti dvostruko veće auto, zagrijati dva puta veću kuću i prelaziti dva puta veća rastojanja.

Kad nema nafte dobar je i ugalj. I to onaj kameni, u njemu ima najviše kalorija. Najviše ga ima u Kini, i koriste ga masovno u termoelektranama. Termoelektrane su im zastarjele tehnologije, mnogo se bespotrebno gubi energije, a zagađivanje atmosfere je zastrašujuće.

I u Sarajevu sve više ljudi prelazi na jeftinije grijanje ugljem, iako imaju ugrađene plinske instalacije i doveden plin. Većina stanovnika ne može više plaćati skupe račune za plin. Cijena plina je vezana za cijenu nafte i može samo skupljati. Vazduh nad Sarajevom će opet biti crn kao prije gasifikacije, djeca će oboljevati od bronhitisa, stari od emfizema i raka disajnih organa.Kad se tome doda na malom prostoru ogromno zagađenje od starih i ponajviše dizel automobila, bez katalizatora, koje niko ne obuzdaje, slika je potpuna. O ekologiji se puno priča, a ništa ne poduzima, naprotiv stanje postaje sve gore.     

07.11.2007.

Obrukala se poznata emisija “Spoorlos”

U ponedjeljak je emitovana emisija iz poznate serije “Spoorlos”, kojom se traže davno izgubljeni članovi uže familije. U posljednje vrijeme je emisiji poprilično ponestalo materijala, pa se sad javljaju i djeca rođena kao “djeca iz epruvete”, koja traže biološkog oca, anonimnog donora.

Emisija u ponedjeljak je bila obilježena zanimljivim traženjem oca, koji se zove Gudmund Aasheim.Njega njegov sin, šezdesetogodišnji Holanđanin, nije nikad video, samo je od majke čuo da je to bio norveški mornar koji je posjetio Rotterdam negdje iza rata. Reporter Derk Bolt je obilazio razne ustanove u Norveškoj, uglavnom bez uspjeha. Usput smo vidjeli lijepe snimke različitih krajeva u Norveškoj, i stekli utisak kao da smo tamo stvarno bili. Na kraju uzbudljivog traženja reporter je ušao u trag i pronašao osamdesetdvogodišnjeg norveškog penzionisanog pomorskog kapetana, koji je za svoje zasluge u mornarici odlikovan visokim norveškim odličjima. Čovjek ima ženu i dvije kćerke, te unuke i praunuke. Čuo je davno da mu je Holanđanka iz njihove vanbračne veze u Rotterdamu rodila dijete, sada ga je sram da nikad nije pokušao da ga pronađe. Bilo bi mu bilo drago da ga vidi. Na kraju sin dolazi u Oslo i sreće sa ocem, polusestrama i maćehom.

Poenta je međutim u tome da uopšte nije bilo teško pronaći, jer se njegovo ime i adresa nalaze na internetu i mogu se dobti za trideset sekundi. Urednik redakcije je rekao da su oni zvali to ime koje stoji u internetu, ali da se javio zet  osamdesetdvogodišnjaka, i rekao da se ne radi o osobi koju oni traže. Poslije se ispostavilo da je to bio telefon prave osobe koju su tražili.

 Ovako je cijela ekipa o trošku TV išla na višednevno putovanje po Norveškoj. Ali neka, inače bismo ostali uskraćeni za izvanrednu emisiju. Niko ne zna tako kao Derk Bolt dramatizovati traženje izgubljenih osoba. Pri tome imponira svojom neposrednošću, snalaženjem u veoma različitim zemljama i sredinama i poznavanjem skoro desetak stranih jezika. Godisnje je on osam mjeseci u lutanjima po cijelom svijetu u potrazi za izgubljenima. Internet stranicu "Spoorlos" i sliku Derk Bolta vidi ako kliknes ovdje#

07.11.2007.

Kako osvijetliti bicikl, a ne biti kažnjen?

Velika je rasprava vođena o tome koja su svjetla na biciklu dovoljna, a da se izbjegne zaustavljanje od strane policije i mogućnost kazne od dvadeset eura. Policija je nedavno izričito rekla da naprijed mora biti ujednačeno bijelo svjetlo, pozadi crveno. Neće se priznati kojekakve lampe prikačene na rukave odjeće ili točkove bicikla, koje trepću bijelim svjetlom.

Javnost se nije složila sa ovim, pa je stvar došla pred Parlament. Tamo je i ministar unutrašnjih poslova procijenio da je važno da bicikl bude osvijetljen, a kojim svjetlom, ne trebamo biti cipidlake. Tako je juče i Savjet policijskih komesara uvažio mišljenje javnosti i parlamenta, te promijenio mišljenje. Dovoljno je znači i prekidajuće titrajuće staklo prikačeno bilo gdje na biciklu, ili na odjeći vozača, samo ako se dobro vidi sa svih strana.

06.11.2007.

Holandiji treba poseban zatvor za ostarjele kriminalce

U veoma zanimljivoj emisiji “Zemla”, sinoć je bilo riječi o prestupnicima u dubokoj životnoj dobi. Konstatovano je da postoji trend porasta krivičnih dijela među osobama starijim od 65 godina. Najčešća krivična djela su krađe, posebno u prodavnicama. Novčane kazne zbog ovih dijela mogu biti veoma visoke. Takođe je prikazan stari bračni par koji su u svome vrtu gajili marihuana, pakovali je u male doze i prodavali. Tako su sedmično zarađivali po 300 eura. Osuđeni su na novčanu kaznu od 8000 eura.

Jedna osamdesetogodišnja žena je ubila svoju trideset godina mlađu ćerku, koja je bila hendikeprirana i živjela sa majkom. Žena ju je služila cijeli život. U stanju neuračunljivosti zadavila je kćerku jastukom. Majka sama, kaže da se ničega ne sjeća. Dobila je dvadeset jedan mjesec zatvora koji je morala odležati u običnom zatvoru, među mnogo mlađim zatvorenicama.

U emisiji je učestvovao forenzični psiholog, koji je rekao da se u mozgu starih osoba mnogo toga promijeni, pa i cijela projekcija okoline u kojoj žive. On pledira čak na to da osobe preko 75 godina starosti uopšte ne odgovaraju krivično, isto kao što je sada slučaj sa osobama mlađim od dvanaest godina. Visoko službenik Ministarstva pravde smatra u svakom slučaju da ovoj problematici treba pokloniti dužnu pažnju, posebno izgradnji zatvorskog odjela za ovako stare osuđenike. Prikazan je takav zatvor u Njemačkoj, gdje čak nema ni bodljikave žice i gdje su ćelije po danu otvorene i za izlazak u dvorište. Iz tog zatvora, koji liči na svaki starački dom, u toku trideset godina niko nije pokušao pobjeći. U zatvor se smještaju osobe iznad 62 godine starosti.

06.11.2007.

Komarci, holandske krvopije

Plas Elfhoeven  Reewijkse plassen ( Wikipedia)

Ako mislite da su komarci u Evropi krvoločni samo ljeti, varate se. Ovi ovdje, u delti Rajne, a specijalno u gradu gdje ja živim, su aktivni skoro cijele godine. Gouda, grad odakle je porijeklom poznati sir, se nalazi na vodi. Gdje se god zakopa pola metra eto vode. Odmah pored grada se ranije kopao barski ugalj (treset, holandski: turf ). Na mjestu kopanja su nastale široke lokve (plassen), posebno oko mjesta Reeuwijka (Reeuwijkse plassenvidi Wikipedia).

Jedno vrijeme se razmišljalo da se ove lokve zatrpaju, međutim pobijedila je koncepcija zaštite prirode, pa su ova jezera uređena i postala mjesto veoma lijepo za življenje, na kome su stare seljačk kuće izmiješane sa najraznolikijim modernijim vilama. Osim toga je to postao prirodni zaštićeni rezervat gdje dolaze mnoge vodene ptice selice. 

 Cijena zemljišta je postala basnoslovna, građenje je veoma ograničeno, a cijene vila idu od milion do preko tri miliona eura. Opština Reuwijk je postala mjesto gdje žive bogati Holanđani, u vilama okruženim vodom i spojenim pokretnim mostom sa lokalnim putem. Sama Gouda se susreće sa propadanjem kuća. Stare kuće u centru grada su nakrivljene na jednu ili drugu stranu, a grad troši ogromne pare na obnavljanje temelja kuća i popravljanje ulica koje se stalno krive i talasaju.

U ovom kraju je raj za komarce. Prašenje iz vazduha je zabranjeno jer bi poremetilo ekološku ravnotežu, pa pored komaraca uživaju i pauci. Komarci su aktivni cijele godine osim januara i februara, ako ima mraza. Oni su jako dobro trenirani, uvuku se tokom dana i čekaju dok zaspite. Onda izlaze iz ormara i drugih skrovišta, izujedaju vas po otkrivenim dijelovima tijela, i kad upalite svjetlo opet ih nema. U trgovini se ne mogu kupiti hemijska sredstva protiv komaraca, sprejovi i posebni utikači koji isparavaju otrov. Ovo je zabranjeno prije desetak godina kad se pokazalo da je to štetno i za ljude. Postoje samo preparati na bazi prirodnih sredstava (citronela). Ipak se najviše koriste mehanička sredstva (obične mlatilice), te električni reketi (sa baterijama) koji spale komarca kad mu se približe. Ali treba otkriti uljeze!

05.11.2007.

Miljevići - selo iza Vraca

Sa mog bloga prica o Bosni (http://bosnanostalgicar.blogger.ba), prenosim zapis o Miljevicima, selu u neposrednoj blizini Sarajeva. Cijeli zapis mozete procitati na datom linku.

Miljevići su selo u neposrednoj blizini Sarajeva. Kad se pređe preko Mojmila brda i preko prevoja Vraca, dođe se na raskrsnicu iz koje jedan put vodi ka Trebeviću, a drugi se spušta prema Lukavici. Kad se krene putem ka Lukavici odmah se lijevo odvaja strmi put u potok, a odatle se lagano diže i ulazi u šumu. Duž puta su kuće i štale, to su Donji Miljevići. Gornji Miljevići su duž drugog puta koji se odvaja nešto iznad, sa puta za Trebević.

Naša profesorica biologije iz Treće Gimnazije Sana Lojo nas je često vodila u šumu u Miljevićima. To je veoma lijepa listopadna šuma, sastavljena od hrasta i graba koji su izmješani. Na latinskom se to zove Querceto carpinetum, zajednica hrasta i graba. Između dvije šumovite uzvisine je dolina obrasla travom. Samo je u ranu jesen bila suha, inače je bila vodoplavna, skoro močvarna. Na uzvisini prema Trebeviću u šumi je staro bogumilsko groblje, sastavljeno od desetak ili više velikih stećaka. Malo više južno, na izlazu iz šume je pravoslavno groblje, ograđeno ogradom. U blizini ulaza je od grubih dasaka bio napravljen sto za sjedenje. Na nadgrobnim spomenicima su bila ispisana imena umrlih. Sjećam se da su najčešća prezimena bila Vuletić i Kreštalica. (nastavak na gornjoj adresi).

(satelitsku sliku Sarajeva i Miljevica vidi http://www.airport-images.com/city_162125_Miljevici)

05.11.2007.

Mačak u vreći ( u torbi)

Kad kupimo nešto, a nismo vidjeli dobro o čemu se radi, kaže se da smo kupili mačka u vreći. Moja sestra u Sarajevu ima persijsku mačku, koja sama ulazi u torbu, ovog puta bi da krene sa mnom u Holandiju.

05.11.2007.

Doktori: "Dete rođeno pod “nesretnom zvezdom” pa moralo umreti"

 Tim riječima su doktori u Kraljevu u Srbiji tješili oca dvogodišnje djevojčice Marije Đorđević koja je umrla nakon što joj antibiotici nisu pomogli. Prije toga je dijete skoro dva mjeseca imalo povišenu temperatutu. Roditelji su insistirali da se dijete pošalje u Beograd, ali im se nije izašlo u susret.  

Ljekari su roditelje odvraćali da stvar dođe u javnost “jer će imati još dece i trebaće im pomoć doktora” .

Originalni članak na stranici B92 vidi ovdje

05.11.2007.

Problemi kod nedonoščadi u školsko doba

U listu “Trow” se pojavio zanimljiv članak o problemima kod djece koja su prerano rođena, odnosno rođena sa malom težinom. Ova djeca, koja provedu određeno vrijeme u inkubatoru, obično brzo nadoknade zaostatak u težini u odnosu na drugu djecu.

Međutim ispitivanjima se utvrdilo da ova djeca kada pođu u osnovnu školu, posebno negdje oko devete godine, imaju problema sa finom motorikom, a u holandskom jeziku posebno sa pisanjem i razumijevanjem samoglasnika.

Autor članka apeluje na roditelje ove djece da ne vjeruju učiteljima koji često kažu da će se to poslije samo od sebe popraviti, nego da zasuču rukave i da svakodnevno sa djecom vježbaju čitanje i pisanje, te da organizuju vježbe crtanja i bojenja, hvatanja lopte, slaganja slagalica itd. da bi se poboljšala koordinacija između oka i mozga. Ako se to na vrijeme ne uradi djete će ostati sa hendikepom, često dislektično i kasnije vježbe neće pomoći.

Originalni članak vidi ovdje

03.11.2007.

Vrijeme od kupusa

 

BEOGRAD, 3. novembar 2007.
Prodaja kupusa na pijaci u centru Beograda (FoNet

Vrijeme je da se kupi kupus i da se lijepo pokiseli. Ko nije nasao kamen da pritisne odozgo neka ide u potragu. Ovdje u Holandiji ga nigdje nema, zemlja bez kamena. Ne znam kako oni ovdje igraju kamena s ramena.

Gornja slika prenesena sa stranice B92 (ovdje)

03.11.2007.

Sastanak naučnog kluba u ateljeu “kod Mirse”, u Gennepu

Gennep (vidi ovdje)  je ljupko mjestašce na samom sjeveru provincije Limburg. Grad se nalazi u neposrednoj blizini njemačke granice, u šumovitom kraju, smješten na dvije rijeke, velikom Maas-u i maloj rječici Niers koja se tu ulijeva u Maas.

De Niers bij Gennep
De Niers bij Gennep

 

U tom gradu živi veoma uspješni bosanski slikar Mirso Bajramović. Mirso je rođen u Hadžićima, gdje i sada žive njegovi roditelji. Njegov atelje “Mirso” se nalazi u samom centru grada u velikoj kući sa ogromnim prozorima. Pored ateljea tu je i škola slikanja koju pohađa pedesetak polaznika iz šireg okruženja, pa čak i iz Njemačke. Poznati slikar je i autor izvanredne web stranice “Bosnian art” koji promoviše bosansko slikarstvo (http://www.bosnianart.net/ ).  Mirso nas je izvanredno primio i ugostio, njegova sestra nas je častila tufahijama, a dobro nam se obradovao i njegov ljupki ogromni cuko, koji pripada veoma rijetkoj južnoafričkoj pasmini.

U ugodnoj atmosferi, u ateljeu ukrašenim autorovim slikama i svjetlošću svijeća, održan je sastanak kluba koji okuplja dvadesetak prominentnih Bosanaca i Hercegovaca iz oblasti nauke i kulture, a čiji je zadatak produbljivanje saradnje sa matičnom zemljom na naučnom i kulturnom planu ( o samom klubu vidi na http://nauk.nl/ ). Sastanku je prisustvovao i ambasador BiH u Kraljevini Holandiji nj.e. gospodin Fuad Šabeta.Na sastanku su evaluirani dosadašnji rezultati kluba i trasirani pravci daljih aktivnosti.

Sve u svemu jedan uspješan sastanak kod jednog uspješnog Bosanca. Sliku Mirsinog ateljea vidi ako kliknes na link http://www.mirso.nl/ . Mirsine slike vidi na http://www.mirso.net/ .

02.11.2007.

Bosna i Hercegovina-silom prilika pomorska zemlja

Gledam kako se RS razdružuje od BiH pa kontam kakav će scenario dalje biti. Razdruživanje će trajati godinama i biće popraćeno različitim nemirima i sukobima, nadajmo se da neće biti pravog rata.

Zbog nesigurnosti putovanja prema sjeveru BiH biće prekinuti putevi i pruga ka Savi, a isto tako i putovanje preko Drine. Tuzla, Zenica i Sarajevo će se morati snabdijevati iz Hrvatske, autoput od Splita ka Zagrebu će imati dvostruku preopterećenost, a autoput Zagreb-Beograd će ponovo utihnuti kao što je bio dugo devedesetih godina prošlog vijeka.. Moraće se napraviti i pruga od Ploča do Splita, i ubrzati izgradnja autoputa od Neretve ka Splitu i ka Crnoj Gori.. Uvišestručiće se snabdijevanje preko mora, pored Ploča i luka Bar će imati veliki značaj za BiH. Bosna i Hercegovina će se potpuno okrenuti Hrvatskoj i priključiti na njene prometnice kod Bihaća, Ploča i Splita.

Banja Luka i dio Bosanske Krajine koji naseljavaju Srbi  će biti potpuno izolovana, za putovanje u Hrvatsku će im trebati vize, a za putovanje u EU će biti vrlo teško . U Srbiju će biti nesigurno putovati, a i skoro nemoguće zbog zatvaranja uskog koridora kod Brčkog. Jedino će Bijeljina, Zvornik i Višegrad imati vezu, ako ništa kriomice čamcem ili splavom preko Drine.

Tako će Bosna i Hercegovina silom prilika postati prava pomorska zemlja, a u BiH će nastati dugogodišnji kiparski sindrom, pa će čak jedan dio biti primljen u EU, a drugi biti prikopčan bar duhovno, za istočnog susjeda i velikog brata malo još istočnije.

01.11.2007.

Povodom prvog novembra

Hvala na čestitkama povodom mog rođendana, svima koji su mi telefonom, preko e maila, ili ovdje na blogu čestitali. Mnogi se sjete jer povežu sa Danom svih svetih. U Holandiji, kao pretežno protestantskoj zemlji, se ovaj dan ne obilježava zvanično. U Njemačkoj je neradni dan u pet uglavnom južnijih saveznih država, od kojih su najvažnije katolička Bavarska i Baden-Virtemberg.

Moja rahmetli mama je znala reći da je tog prvog novembra kad sam se rodio pao i prvi snijeg. Uvijek me obraduje čestitka i od naše Antje, koja već trinaest godina od kako smo u Holandiji ne zaboravi ni jednom da pošalje čestitku svakome od nas četvero članova familije. Antje je bila prva tzv. kontakt persona, osoba zadužena da nam se nađe pri ruci za sve što nam bude potrebno.Tada smo dobili kuću u malom selu Noordbroek na sjeveroistoku Holandije, u provinciji Groningen.

Kada smo 1995 preselili na jug u Goudu Antje nas je sa još jednom ženom preselila, vozila je iznajmljeni kombi. Nije mogla zaustaviti suze, toliko je plakala kad nas je ostavila. Svake godine se nađemo ili kod nas ovdje u Južnoj Holandiji, ili kod nje i njenog Kees-a u tom zabitom ali dragom kraju Holandije, gdje ljudi imaju srca.  

01.11.2007.

Preporučujem medicinski časopis

 

Glavna Urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. glavni urednik casopisa "Vase zdravlje"

Odnedavno imam ganglion, mali benigni tumor na zglobu ruke. Iako već znam o čemu se radi pretražih na Google-u da se malo bolje obavijestim. Iznenadio sam se kad sam naišao na izvanredan članak o tome u hrvatskom internet časopisu “Vaše zdravlje”. Listajući dalje taj časopis video sam da ima veoma mnogo aktuelnih medicinskih pitanja obrađenih na veoma popularan i prihvatljiv način.

Časopis je besplatan, ne treba nikakva registracija, osim ako želite da dobijate novosti iz područja medicine. Izdavač časopisa je veledrogerijska firma iz Hrvatske. Link na časopis je  http://www.vasezdravlje.com/naslovnica/

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2988601

Powered by Blogger.ba