Nedavno sam pisao o glogu i njegovim ljekovitim svojstvima. U Holandiji je stablo gloga ukrasno drvo. U ovo doba kad otpadnu listovi ostanu crveni ili žuti plodovi koji djeluju veoma dekorativno. Plodovi su krupni i ja sam jedan od rijetkih koji ih volim ubrati i pojesti. Holanđani nemaju taj običaj. Ove plodove bijelog gloga snimio sam danas u Woerdenu.

Rakija od gloginja:
Pripremite: 300 g zrelih plodova gloga
300 g šećera
1 limun
1 štapić vanilije
1 l rakije
Svježe plodove gloga oprati, ocijediti, zgnječiti, promiješati sa šećerom i ostaviti da odstoji preko noći. Idućeg dana doliti rakiju, dodati limun izrezan na ploške i vaniliju, te dobro zatvoreno ostaviti da odstoji na svijetlom i sunčanom mjestu. Nakon 4 tjedna rakiju procijediti. (recept prenesen sa Gospodarskog lista).

Jedna od karakteristika Holandije su i vjetrenjače.One imaju višestruku namjenu. Kao prvo sluze da se u njima melje žito. I danas u Goudi kupujemo u vjetrenjači prvoklasno punozrno brašno. Vjetrenjače cesto služe i za pokretanje vode u kanalima jer mnoge imaju podvodne lopatice. Tako imaju ulogu pumpe koje usmjerava vodu u područje gdje je potrebna.

Danas je sve manje aktivnih vjetrenjača. Jednu takvu sam snimio danas u Woerdenu (Vurden) starom gradu na ogranku Rajne, u blizini Utrechta.

Kod nas su se tek od pedesetih godina prošlog vijeka pocela praviti “radnička naselja”. Prije toga nije ni bilo baš nekih radnika, bili su seljaci, i ono malo službenika u gradovima.

Prve radničke kuće u Sarajevu su vezane za zaposlene na željeznici, pa su pravljene male kuće od cigle sa vrtom po ugledu na one u industrijskim zemljama. Tako su nastala prva radnička naselja pored bivše uskotračne “Stare stanice” negdje kod današnje Hitne. Prekoputa Miljacke na mjestu Grbavice i Hrasnog su bile takođe male kuće, građene serijski, često spojene po dvije sa dva vrta.

Prava radnička naselja počinju se praviti uz fabrike teške industrije, hemijske i industrije oružja.To su uglavnom velike neugledne, često usko zbijene zgrade. Tako su nastala sarajevska naselja Grbavica, Hrasno, Čengić Vila, te satelitska naselja Vogošća i Hrasnica.  Uz velike fabrike su nastajali su i cijeli novi gradovi kao Zenica, Novi Travnik, Goražde itd.

U Engleskoj, Holandiji i Belgiji, prvim industrijskim zemljama i danas veliki broj ljudi živi u tipičnim serijskim radničkim kućicama na sprat, bez fasada. Kuće imaju dnevni boravak u prizemlju i dvije, rijetko tri spavaće sobe u potkrovlju, te mali vrt iza kuće Obično su spojene u redove, što pojeftinjuje gradnju. U Holandiji su potkrovlja često i bukvalmo potkrovlja, sa kosim zidovima i krovnim prozorima, kao u šatoru.

Štedilo se na svemu, pa nigdje nema kade, poklopca WC šolje, a WC postoji samo u prizemlju. Stepenice su uske i strme, kako bi se što više dobilo na prostoru. Stakla na prozorima su obično jednostruka, a izolacija od buke i termalna izolacije vrlo slabe.

I ovdje nisu ostali imuni na gradnju velikih stambenih blokova, uglavnom na periferiji velikih gradova. Tako danas siromašniji dio stanovništva uglavnom živi u dugim desetospratnicama, koje nemaju stubišta kao kod nas, nego se u stanove ulazi preko galerija koje su pružene duž zgrade, i stalno izložene kiši i vjetru. Osim toga izloženi ste da vam uvijek neko prolazi pored spavaćih soba.

Na slici: nekoliko starijih radničkih kuća koje sam snimio nekidan u Reeuwijk-Dorpu