Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

31.01.2008.

Alain Barriere: “Bila je tako lijepa”

Večeras je na frankofonskoj TV5 bila interesantna emisija u kojoj su gostovale razne TV zvijezde, pjevači i drugi, koji su imali karijeru punu uspona i padova. Zajednički je zaključak da dok si slavan i uspješan svi te vole i zovu, a čim to nisi padaš u zaborav. Neki od pjevača su imali veoma kritične periode u životu, kao naprimjer pjevač Alain Barriere. On sada ima 72 godine. Nakon velikih uspjeha sa pjesmama Ma vie, Tu t´en vas, Elle etait si jolie , Barriere je optužen za utaju poreza, pa je izgubio sve svoje nekretnine i dvadeset godina nije uopšte nastupao. Uz pomoć ćerke nedavno je održao koncerte u Francuskoj, SAD i Kanadi.

Pjesma Elle etait si jole, je u njegovoj interpretaciji osvojila peto mjesto na Evroviziji 1963. Kod nas je ova pjesma bila poznata kao ``Bila je tako lijepa`` a izvodio ju je Dragan Stojnić.

Ove pjesmu u izvođenju Alain Barriere, poslusaj ako kliknes na film sa You Toube, gdje ces naci i ostale sansone ovog poznatog pjevaca. 

 

31.01.2008.

Bugarska mini Manjača

Da je Bugarska ušla “na guzove” u Evropsku Uniju pokazuje i najnovija afera sa jednim sirotištem u mjestu Mogilino. Morali su novinari sa BBC snimiti dokumentarac (Bulgaria’s Abandoned Children) sa strašnim slikama djece-kosturova, pa da se podigne prašina među ostalim zemljama Unije. Djeca su 24 sata zatvorena u malim sobama, bez ikakvih aktiviteta.

Maloprije gledam na belgijskoj TV kako je jedan humanitarac tek stigao sa obilaska ubogog mjesta. Kaže svuda su ga dobro primili, i u Ministarstvu, i u samom domu, ništa nisu skrivali. Situacija se nažalost nije ništa popravila. Po njemu treba imati razumjevanja za Bugarsku, po njemu “najsiromašniju zemlju EU koja po njemu ipak više radi po pitanju zaštite djece, nego neke bogatije zemlje”.

Kakva li je onda tek situacija u tim bogatijim zemljama? Film u trajanju od sat i po  možeš vidjeti ako klikneš ovdje , ili osmominutnui dio (dio 4) sa holandskim titlom ovdje

31.01.2008.

Premaljeće

Da li je premaljeće isto što i proljeće, ili je premaljeće početak, odnosno nagovještaj proljeća?

Riječ ljeto se u mnogim jezicima često koristi i u značenju riječi godina (dana). Tako nekome brojimo ljeta, pa kažemo da ima toliko i toliko ljeta, ili se kaže da se je nešto desilo ljeta gospodnjega napr. 1865-og (pri čemu se ovdje kaže da je Bog vlasnik vremena). U holandskom jeziku ima slična pojava, kada se riječ jaar (godina) uz prijedloge voor(prije) i na (poslije) koristi ponekad za oznaku proljeća (voorjaar), odnosno jeseni (najaar), inače se proljeće zove lente, a jesen herfst.

Riječ godina je slovenskog porijekla, a u nekim slovenskim jezicima se koristi za oznaku sata  (časa), pa Poljaci kažu: Ktura je guđina?, kad pitaju koliko je sati. Godovi (krugovi) na prerezanom stablu imaju isti korijen (god) kao godina, a znamo da broj godova označava starost stabla, svake godine se stvori jedan god (na ruskom god=godina). U holandskom riječ God znači Bog, ima li to kakve veze sa slovenskim god (godina), ne znam.

Proljeće je znači uvod u ljeto (pro-ljeće), odnosno kretanje prema ljetu (prema-ljeće). Proljeće zvanično po astronomskom kalendaru nastupa 21 marta, a po metereološkom kalendaru 1-og marta. Prve naznake proljeća, odnosno premaljeća već su vidljive u pojavi prvog proljećnog cvijeća, koje je vrlo kratkog trajanja (koriste svjetlost nekoliko sedmica dok suma jos nije olistala - takozvane proljećne efemere), od kojih je obično visibaba prva. Juče sam snimio prve visibabe, a i grmlje u parku je dobilo nove mlade listove.

Visibaba (Galanthus nivalis) je prvi proljetni cvijet. U prirodi raste u listopadnim šumama, a cvate od januara do aprila. Uzgaja se u vrtovima, razmnožava se iz lukovice ili sjemena. Iako ima neka ljekovita svojstva, biljka je otrovna. Često cvjetovi visibabe vire ispod snijega (otuda naziv nivalis-snježni). U osnovnoj školi smo učili pjesmicu :”Šta to viri ispod snijega….”

Da napomenem još da je holandskoj kraljici Beatrix danas sedamdeseti rođendan, pa joj upućujem čestitke i želje za dug život. Takođe je 31 januar dan borbe protiv pušenja, pa pušačima želim da se do kraja ovoga ljeta gospodnjeg odreknu te štetne navike.

 

30.01.2008.

U društvu lutaka

Juče je moja žena isprobavala stvari u robnoj kući, a ja sam se družio sa lutkama. Nit romone, nit govore, a lijepe i lijepo obučene, i odjeća im besplatna, još je mjenjaju svake sezone i obučene uvijek po najnovijoj modi. Ko ne bi poželio takvo društvo. Jedino me strah za ovu u bikiniju, nekako sjedi blizu vrata, čim se uđe u H&M, pa se bojim da se nako goluždrava ne prehladi.

 

30.01.2008.

In memoriam : prof. Smail Kulenović

Vidim u “Oslobođenju” da je u 82 godini  umro profesor Kulenović. Bio je profesor geografije u Trećoj gimnaziji. Meni je bio profesor, mislim tri godine. Zvali smo ga Kula. Bio je strog kad je trebalo, ali u suštini dobar pedagog i čovjek. Sreo sam ga prije pet-šest godina kako šeta širokim trotoarom od Socijalnog ka Malti. Dobro me se sjeća iz škole. Pričao mi je da mu je sin u Australiji.

 Znam da je moj kolega, pokojni dr Bilenjki (tragično preminuo u ratu, na Očnoj klinici) još prije dvadeset godina spominjao profesora Kulenovića, kao glavnog pajdaša, oba su u  nekako isto vrijeme imali infarkt srca i zajedno šetali. Kao uzrok smrti porodica navodi dugu i tešku bolest, znači da se Kula dobro nosio sa infarktom, ali eto nije mogao sa nečim gorim.  

30.01.2008.

Gužva kao i u Sarajevu

Juče se vozim novim niskopodnim tramvajem u Den Hagu. Obično u gradskom saobraćaju uvijek ima mjesta za sjedenje, a u ovom tramvaju koji nosi broj 3, bogami se jedva i stoji. (klikni na slikicu da je povecas)

 

30.01.2008.

“Duboko grlo” na redovnoj TV

Malo su se ušutili političari oko emitovanja spornog filma G. Wildersa o islamu.

Sad su se političari javili povodom namjere emitovanja pornografskog klasika “Duboko grlo” (Deep throat), snimljenog 1972. koji je producentima  donio 600 miliona profita.

TV program BNN I VPRO namjeravaju sporni film prikazati 23 februara na Nederland 3, u okviru takozvane “porno večeri” u kojoj će među ostalim nastupiti poznata holandska porno glumica Kim Holland, i biti prikazan dokumentarac “Štrcati i gutati”.

Ministar Andre za Omladinu i porodicu Rouvoet (Hrišćanska Unija) je uputio moralni apel televiziji da se odustane od prikazivanja ovog filma, koji je donio toliko moralnog pada u svijetu, a tako i glumcima u filmu, posebno je glavnoj glumici Lindi Lovelace unistio zivot. Njegov kolega, ministar prosvjete Plasterk ne vidi u prikazivanju filma ništa loše i poziva se na pravo televizije na slobodu izbora tema i materijala.

Linda Lovelace (na slici  dole) je nekoliko godina poslije snimanja izjavila kako je bila fizicki maltretirana i natjerana da snimi film. Ona je potpisala  deklaraciju o stetnosti pornografije. Linda je umrla u svojoj 53-oj godini nakon sto se nije probudila iz kome poslije saobracajne nesrece. 

Linda Lovelace

Fotografije uz naslov,  (glumica Lovelace na gornjoj, i ekipa TV BNN na donjoj), prenesene iz DeTelegraaf .

29.01.2008.

U Sarajevo kod stomatologa

Jedan moj stalni čitalac me je usmjerio na jedan tekst o zdravstvenom turizmu, koji upućuje Holanđane da spoje ugodno sa korisnim, te da iskoriste lijepo putovanje sa obilaskom doktora ili stomatologa. Tako čitaoci predlažu laserske operacije oka u Turskoj za 800 eura, rumunskog doktora za bronhitis, i između ostalog jedna čitateljka iznosi izvanredna iskustva sa sarajevskim stomatologom. On joj je za 75 eura napravio krunu na zubu, što je sedam puta skuplje nego što košta u Holandiji     (i još  je za Bosance dva puta jeftinije).  Ako se konsultujete sa prijateljem Bosancem i još organizujete posjetu Mostaru, Dubrovniku i Splitu, eto vam lijepog i korisnog putovanja. Originalni tekst vidi u Volkskrantu. Hvala gostu 3067 na usmjerenju.

 

29.01.2008.

Stariji vozači opasni za saobraćaj

Juče je objavljeno kako stariji vozači predstavljaju opasnost u saobraćaju. Uzrok je u tome što u ovom životnom dobu mnogi upotrebljavaju lijekove koji utiču na sposobnost vožnje. Pri tome se misli na sedative (sredstva za smirivanje i za spavanje), lijekove protiv depresije, epilepsije, itd. Ovi lijekovi su krivi za smrt nekoliko desetina i povrijeđivanje nekoliko stotina ljudi godišnje.

Inače u Holandiji ljudi voze automobile do u duboku starost, pa nije rijetko sresti i devedesetgodišnjakinju koja još vozi. Automobil je sredstvo koje omogućava samostalan život, pokretljivost i mogućnost kupovine za mnoge koji žive sami. I norme oštrine vida su niže nego naprimjer kod nas, pa auto može voziti i neko ko na jednom oku ima osamdeset posto vida, a na drugom svega dvadeset. Smanjen vid kao uzrok nesreća u starijem dobu se u ovom izvještaju nije spomenuo.

28.01.2008.

Holandski stop Srbiji

 

Holandija, a usput i Belgija, su spriječile potpisivanje Sporazuma o razumjevanju i saradnji sa Srbijom, koji bi doveo i do ukidanja viza za srbijanske građane. Holandija je rekla da će sporazum sa Srbijom potpisati  kada svi optuženi za ratne zločine budu predani Hagu.  

Nema potpisa na SSP-u do ispunjenja toga uvjeta!  nedvosmislen je bio nizozemski ministar za Europu Frans Timmermans. O dvojbi znači li "puna suradnja" da se ratni zločinac Ratko Mladić mora naći u scheveningenskome pritvoru ili je dovoljno, kako je jučer ponovila Rehnova glasnogovornica, da Beograd "čini sve da Mladića pronađe", Timmermans je suho odgovorio: "Rekao sam što sam želio reći!" (vecernjilist)

  

Franciscus Cornelis Gerardus Maria (Frans) Timmermans (Maastricht, 6 mei 1961

Franciscus Cornelis Gerardus Maria

Geboren 6 mei 1961
Functie staatssecretaris van Buitenlandse Zaken
Partij PvdA
Titulatuur drs.
Politieke loopbaan
1998-2007 Lid Tweede Kamer
2007-... staatssecretaris van Buitenlandse Zaken
Parlement & Politiek - biografie (bron)
 Politiek

28.01.2008.

“Bravo Nole!”

Tako uglavnom zvuče komentari na stranici studija B92. Velemajstorskom igrom Novak Đoković je pobjedom na Australian Open u Melburnu, poslije jedanaest Grand Slam turnira razbio predominaciju Federera i Nadala. Jedan od komentatora je napisao da je “došlo vreme da umesto Bitke na Kosovu, slavimo prvi grand slam.” 

 

Prenos sam gledao na BBCu. Komentator se od srca radovao kada bi Tsonga dobro odigrao, a mnogo manje se radovao Đokovićevom uspjehu. Nije prikazana ni dodjela pehara, ni na BBC-u niti na holandskoj TV, koja je takođe direktno pratila igru. Meni je najvažnije da je Đokovićevo ponašanje, koliko sam vidio ovoga puta bilo u skladu sa njegovom izvanrednom igrom a takođe je i navijanje njegove porodice bilo korektno i bez znakova nacionalizma.

 

Pobjednici cetiri godisnja Grand Slam turnira (Melburn, Pariz, London, Njujork) od 1996 (ostale godine vidi ovdje) 

1996 Boris Becker Yevgeny Kafelnikov Richard Krajicek Pete Sampras
1997 Pete Sampras Gustavo Kuerten Pete Sampras Patrick Rafter
1998 Petr Korda Carlos Moya Pete Sampras Patrick Rafter
1999 Yevgeny Kafelnikov Andre Agassi Pete Sampras Andre Agassi
2000 Andre Agassi Gustavo Kuerten Pete Sampras Marat Safin
2001 Andre Agassi Gustavo Kuerten Goran Ivanisevic Lleyton Hewitt
2002 Thomas Johansson Albert Costa Lleyton Hewitt Pete Sampras
2003 Andre Agassi Juan Carlos Ferrero Roger Federer Andy Roddick
2004 Roger Federer Gaston Gaudio Roger Federer Roger Federer
2005 Marat Safin Rafael Nadal Roger Federer Roger Federer
2006 Roger Federer Rafael Nadal Roger Federer Roger Federer
2007 Roger Federer Rafael Nadal Roger Federer Roger Federer
2008 Novak Djokovic      

28.01.2008.

Ispusni gasovi i tehnički pregled vozila

Prije nekoliko dana sam imao tehnički pregled auta, u Holandiji se to skraćeno zove APK. Po novim pravilima auta proizvedena od  1-og januara 2005 sa benzinskim motorom starije od četiri godine, i sa dizel motorom starije od tri, moraju ići svake godine  u jednu od ovlaštenih garaža  da se uradi detaljan APK. Za automobile starije od 2005 vazi obaveza APK svake godine (vidi nova pravila ovdje).   Zanimljivo je da old tajmeri koji su jako stari (prije 1960) ne podliježu ovoj provjeri. Za većinu naših građana nastane briga kad dođe vrijeme pregledu, jer se često otkriju nedostaci čije otklanjanje košta dosta para.

Ovaj pregled ne može uraditi svaki mehaničar, nego samo onaj koji je položio ispit za takozvanog “majstora za procjenu”(keuring meester). Pregledi su centralno kontrolisani od službe RDW, kojoj garaža mora preko interneta prijaviti svaki obavljeni prgled i sačekati odobrenje od centrale. U nekim slučajevima ova služba dolazi sa svojim mehaničarima koji odvuku auto u regionalnu vlastitu garažu i urade ponovo kompletan pregled. U slučaju nedostataka koji nisu primjećeni kod prvog pregleda u garaži, vlasnik garaže dobija negativne poene, a nedostaci na autu  se moraju ukloniti. Ukoliko se pomenuti propusti ponove vlasnik garaže može izgubiti licence za obavljanje tehničkog pregleda, što često znači i zatvaranje garaže, jer je APK glavni izvor prihoda. Ako ne dovedete auto na pregled prije isticanja godine dana od prošlog pregleda izlažete se mogućnosti da budete kažnjeni, a pogotovu ako ste učestvovali u saobraćajnoj nesreći sa autom koje nema APK, onda možete imati probleme i ako niste krivi za udes.

Ako vam sve na autu sve ispravno onda pregled košta oko 45 eura, mada ima razlike od garaže do garaže.

Na pregledu se gleda sve ono što je važno za sigurnost u vožnji, znači upravljački mehanizam, kočnice, amortizeri, svjetla, gume, točkovi, auspuh, sirena, brisači. Pored toga moraju biti uredni sigurnosni pojasevi (i oni na zadnjem sjedištu ako su ugrađeni), sjedišta se moraju pokretati i podešavati, prozori i vrata pravilno funkcionisati, stakla moraju biti dovoljno providna, akumulator u motoru čvrsto pričvršćen, vitalni dijelovi ne smiju biti zahvaćeni korozijom, itd.

Posebno se na aparatu kontroliše sastav ispusnih plinova, koji ne smiju sadržavati prekomjernu količinu ugljen monoksida.

Sjedim tako udobno zavaljen u fotelji za goste, u kancelariji garaže, preda mnom besplatna kafa i novine, te pogled na lijepu sekretaricu u koju ja ne gledam, nego kroz stakla gledam kako nešto nije u redu sa izpusnim gasovima. Mlađi mehaničar turira li turira, i zabrinuto gleda u skalu na aparatu. Onda zove gazdu, za koga sam se uvjerio da je pošten i stručan, i da neće kao mnogi drugi izmisliti nepostojeće kvarove, koje će na kraju debelo naplatiti.

Gazda odvodi auto na dizalicu, vidim iz daljine kako lijepi lonac auspuha nekom smjesom. Ja sam auto kupio ljetos i dosad nije išao na APK, a uvjerio sam se da je motor dobar. Opet me strah da je greška u motoru, da su otiškle karike, i eto ti belaja, valja otvarati motor i reparirati, to je ovdje užasno skupo. Gledam kako se majstor Ruton vraća, ponovo radi kontrolu gasova, ulazi u kancelariju, ne obraća pažnju na mene, sjeda za kompjuter i prijavljuje auto službi RDW. Kako god ga može prijaviti da je auto tehnički ispravno,  tako može i javiti da je auto neispravno i da je zabranjena dalja vožnja. I to se našima dešavalo.

Bez riječi dodaje sekretarici radni nalog i ona mi napravi račun. Vidim bijeli papir na kome je produžena tehnička vrijednost auta za godinu dana. Trebam platiti 66 eura, na računu je pored pregleda dodata i ponovna kontrola plinova, 15 eura, i reparacija auspuha, 5 eura.

Pitam gazdu šta nije bilo dobro sa plinovima, kaže manja rupa na loncu koju je začepio specijalnom masom i poslije toga je sastav plinova bio u redu. Auto je dobro, sve je u redu, a auspuh je potrošna roba i da ako budem išao na duži put trebam zamijeniti prednji lonac.

Nedavno sam čitao u `Nezavisnim novinama`` o užasnom stanju zraka u gradovima BiH, posebno Tuzli i Sarajevu. U Sarajevu su glavni zagađivači stari automobili, često bez katalizatora. A tehnički pregled se najčešće plati a u praksi uopšte  i ne uradi, a registracija se obavi. Kontrola gasova je po propisu na pregledu obavezna, a norme iste kao i u Zapadnoj Evropi. Propisi postoje i dobri su, a u praksi se ne provode. Zato je u decembru prošle godine povećana smrtnost usljed bolesti pluća i srca, a kod djece povećano oboljevanje od bronhitisa i astme.

     

 

 

 

 

27.01.2008.

Dr Senail Sivro i njegove bosanske bolnice

 

Na subotnjem sastanku NAUK-a, kluba koji okuplja  naučne i kulturne stvaraoce, Bosance i Hercegovce u Kraljevini Holandiji, jedan od izvjestilaca dosadašnjeg rada je bio i Dr Senail Sivro, inače potpredsjednik sekcije za medicinske i prirodne nauke. Prošlogodišnja ličnost godine bosansko-hercegovačkog iseljeništva u Holandiji i sigurno najveći pomagač bosanskog zdravstva iz cijelog BH iseljeništva je prezentirao prošlogodišnje rezultate rada, odnosno projekta: ”Pomoć bosanskim bolnicama i školama”, projekta koji je u potpunosti realizovan.  

Ciljevi projekta su bili uvođenje savremenih metoda operativnog liječenja traumatiziranih bolesnika, upoznavanje i uvođenje savremenih metoda u liječenju krvnih žila, te tehničko opremanje kompjuter kabineta u tri škole u srednjoj Bosni. Pored Dr Sivre, koji je inače zaposlen u bolnici u Almere-u, u projektu su učestvovali i vaskularni hirurg Dr Jan Kromhout, te ing Reinhold Endl i Marius Endl.

Uvođenje nove operacije kuka Dr Sivro je demonstrirao predavanjima i operacijama u  Državnoj bolnici Sarajevo  te u bolnici Travnik kojima je poklonio i instrumente i implantate dovoljno za najmanje dvije godine. U tri škole u selima vlašićke regije poklonio je kompjutere, pa sad te škole u zabitom kraju imaju bolje kompjutere nego neke holandske škole. Pokrenuo je proceduru organizovanja ATSL kursa za dokotore traumatologe iz BiH i to u centrali u Čikagu i u evropskoj sekciji. ATSL je savremeni pristup politraumatizovanim pacijentima, odnosno odabir redosljeda procedura u spašavanju takvih pacijenta. Najveće planove ima Dr Sivro vezane za bolnicu u Sanskom Mostu. On kaže da se tamo treba da otvori bolnica, da svi imaju velike ambicije, ali da nemaju skoro nikakve opreme. Uz bolnicu u Sanskom Mostu bi pomogao i bolnici u Bihaću, pošto su to izgleda sada najsiromašniji krajevi BiH.

Doktor Sivro se pojavio na sastanku kluba sa dvojicom mladih kolega iz Sarajeva. To su dr Zlatan Zvizdić specijalista dječije hirurgije, te dr Emir Milišić, specijalizant dječije hirurgije. Oba doktora rade na Odjeljenju dječije hirurgije Kliničkog centra u Sarajevu. Dr Sivro im je organizovao placeni put i boravak od dvije sedmice na Odjeljenju dječije hirurgije amsterdamskog kliničkog centra, a u okviru boravka će prisustvovati i veoma značajnom naučnom skupu iz iste oblasti koji će se održati u Nijmegen-u.

Oba doktora su mi izjavila da su zadovoljni boravkom i da su impresionirani organizacijom rada i stručnošću doktora u Amsterdamu. Takođe su bili zadovoljni sastankom Naučnog kluba, opuštenom i radnom atmosferom, u kojoj su i oni uzeli ravnopravo učešće i svojim pojašnjenjima iz prve ruke ostalim članovima bacili više svjetla na trenutnu situaciju u B-H, odnosno sarajevskom zdravstvu. Odlučeno je da dr Zvizdić i dr Milišić postanu prvi pridruženi članovi kluba, jer po statutu kluba članovi su b-h građani koji trenutno borave u Holandiji.

Na slici dr Senail Sivro sa dr Zvizdićem i dr Milišićem, na sastanku kluba u ambasadi BiH u Den Hagu.

26.01.2008.

Gavrilo Princip, heroj ili terorista ?

Archduke Franz Ferdiand photographed on the day of his assassinationDanas je reprizirana emisija belgijske TV koja govori o sarajevskom atentatu. Autor emisije prati potomke Franca Ferdinanda, u stvari njegovog unuka. S druge strane u emisiji su i potomci familije Princip, Svjetlana Princip i njen nećak Mile Princip.

Emisija je snimana u Beču i Sarajevu. U muzeju u Beču čuva se originalna, krvlju poprskana uniforma prestolonasljednika. Na njoj se vidi sasvim mala rupa od metka, blizu vrata. Da je metak samo jedan milimetar prošao u stranu, ne bi bila pogođena jedna od glavnih arterija i Ferdinand bi ostao živ. Tako ne bi došlo ni do strašnog rata koji  je odnio živote  milione ljudi.

Unuk Franca Ferdinanda govori kako je ovaj događaj okrenuo Evropu naopačke. Rat je donio kraj velikim kraljevinama i carevinama, Njemačkom kraljevstvu. Austrougarskoj carevini, Ruskoj i Turskoj carevini. On kaže da je njegov otac, prestolonasljednikov sin, negdje 1919 kada mu je bilo 16 godina oprostio ubicama svoga oca.

Svjetlana i Mile Princip obilaze Bosnu i dolaze u Sarajevo. U bivšem muzeju “Mlade Bosne” ih dočekuje razočarenje. Muzej ne slavi više Gavrila, nema njegovih stopa pred muzejem, nego slavi i žali Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. kao zrtve teroristickog akta.. Mile ispisuje u knjigu utisaka i piše  da je skandalozno to što se radi, i izjavljuje pred kamerom da na Balkanu pišu istoriju oni koji su na vlasti, i da se to mijenja svakih deset godina. Gavrilo je bio heroj koji se borio protiv tuđinskog jarma, dodaje Mile.

Gavrilo Princip je u Terezijagradu umro od tuberkuloze. Na spomenik na koševskom groblju njegovi pretci ostavljaju cvijeće.

Jedan od autora emisije podvlači da je sarajevski atentat povukao seriju ratova u Evropi, i da je takozvano “kratko dvadeseto stoljeće”obilježeno ratovima i nemirima koji traju od 1914. do 1989., kada konačno nestaje Sovjetski Savez, i kada se Evropa opet “vraća na svoje”. Sam autor tome dodaje i jugoslovenske ratove čijim završetkom prestaje evropski i svjetski  užas izazvan atentatom u Sarajevu, odnosno onim milimetrom za koji metak nije promašio Ferdinandovu arteriju.

 

25.01.2008.

Bolnica nikla preko noći

Militairen passen en meten voordat de nood-ic wordt geinstalleerd.
Militairen passen en meten voordat de nood-ic wordt geinstalleerd.

Na parking terenu Medicinskog centra Tweente u gradu Enschede-u sinoć je preko noći postavljeno privremeno odjljenje intenzivne njege pomenute regionalne medicine. U dvadeset vojnih kamiona su dopremljeni kontejneri i puna oprema za jedno bolničko odjeljenje. Pedesetak vojnika su radili cijele noći.

Uprava bolnice, u saradnju sa sanitetskom službom vojske, se na ovo odlučila nakon pojave unutarbolničke (intrahospitalne) infekcije kod dva pacijenta u intenzivnoj njezi. Infekcija je izazvana na antibiotike rezistentnim Acinobacter baumannii.

Ova bakterija je po rezistentnosti slična poznatoj MRSA bakteriji, ali nije uobičajena za holandske prilike. Pretpostavlja se da je uvezena iz neke od zemalja uz Mediteran, vjerovatno iz Maroka. Može inficirati sve organe, ali najčešće stradaju dišni organi.

Sadašnje odjeljenje intenzivne njege se mora u potpunosti dezinficirati, a to može samo kada i posljednji, od sadašnjih 26 pacijenata napusti odjeljenje. Dva već oboljela pacijenta su premještena u izolacijske sobe, a očekuje se pojava infekcije kod još nekih pacijenata iz intenzivne njege. U novo odjeljenje će se smještati samo tek prispjeli bolesnici.

Očekuje se da  kompletno odjeljenje danas počne funkcionisati, a koliko će dugo ono tu stajati, teško je predvidjeti, u svakom slučaju nekoliko sedmica. Vojska ima iskustva sa ovim , jer su ovako postavljene vojne bolnice za holandske vojnike u Iraku i Afganistanu.

Acinetobacter baumannii
Acinetobacter baumannii
Acinetobacter baumannii

Fotografija uz naslov prenesena iz DeTelegraaf 

25.01.2008.

Je li se stvarno nešto dešava?

Jutros dobih ovu privatnu poruku, koja odrazava probleme u povezivanju nauke, Bosanaca i Hercegovaca koji su se privremeno iselili, i domicilnih fakulteta i instituta 

hi leteci holandjanine.

pisem iz australije. kakvo je to udruzenje naucnih radnika za naucnu saradnju sa bih?? jel to samo udruzenje ili se nesto zaista desava? mislim konkretno, posto se inace u bosni malo toga konkretno desava u nauci....nisam sigurna da li postoji tako nesto u australiji medju dijasporom, uglavnom nisam cula. ja sam inace doktor farmacije, predajem na fakultetu, i muka mi je od osjecaja potpune impotencije da se bilo kako uspostavi suradnja sa bosnom. npr prije nekoliko godina odem na konferenciju na maltu, svratim do bosne i javim se farmaceutskom fakultetu jos prije odlaska da pitam da se vidimo, razmijenimo iskustva - da bi mi teta rekla da pisem molbu ako zelim vidjeti ijednog akademika! naravno da nisam. i odem i sastanem se sa direktorom 'apoteka sarajevo' umjesto toga. jako sam zainteresovana za konkretnu saradnju sa bosanskim kolegama.... u svakom slucaju svaka cast na udruzenju cak i ako ne funkcionise.

24.01.2008.

Nisu udruženi u terorističku grupu

Visoki sud u Den Hagu je u višem postupku poništio odluku nižeg suda kojom se sedam muslimana terete za udruživanje u terorističku organizaciju. Sud nije mogao dokazati da je postojala struktura organizacije sa ciljem poduzimanja terorističkih akata.

Jednom od osuđenih na nižem sudu koji je dobio petnaest godina zatvora zbog bacanja granate na policiju prilikom pokušaja hapšenja je potvrđena presuda, a drugom je presuda sa trinaest godina smanjena na petnaest mjeseci, jer nije dokazano saučesništvo, nego je osuđen samo zbog posjedovanje bombi. On je jučer nakon presude odmah oslobođen.

Advokat optuženih je sinoć za TV izjavio da je na ovaj način pobijeno postojanje takozvane “Grupe u glavnom gradu” koja je bila opravdanje za cjelokupnu antiterorističku kampanju od 2004 godine. Predstavnici CDA i VVD, dvije partije centra, su pokazali razočarenje ovom odlukom, pa predlažu ponovno dotjerivanje zakona, da bi se ovakvi slučajevi mogli pravno sankcionisati, iako je zakon nakon događaja 2004 već jednom pooštren.

U mnogobrojnim često veoma neukusnim komentarima čitalaca u DeTelegraaf se izražava razočarenje “kukavčijom” odlukom suda.

24.01.2008.

Zemlja cvijeća (2)

Uz cvijeće idu i popratne stvari potrebne za vrt.. Prije svega to su razne posude, vaze, od keramike, stakla i drugih materijala. Donosim nekoliko fotografija iz iste prodavnice odakle su oni snimci od prekjučer, kao i nekoliko fotografija napravljenih istog dana u neposrednoj blizini prodavnice-u stvari velikog vrta.. Želim vam dobro jutro, nadajući se da vam ove slike bar malo uljepšaju sivu svakidasnjicu..

23.01.2008.

Probiotici se pokazali smrtonosni


Ispitivanja djelovanja preparata probiotika kod akutne i po život opasne upale gušterače (pankreasa) pokazala su loše rezultate ove terapije. Probiotici su zive bakterije koje nisu štetne za organizam, koje bi kad se unesu u organizam sa svoje strane uništavale one patogene bakterije. Tako su probiotici trebali da poprave floru u crijevima i unište prouzrokovače pankreatitisa.

Istraživanje na 296 pacijenata je obavljeno na nekoliko holandskih klinika. Polovina pacijenata je liječena klasično sa antibioticima, a polovina sa probioticima. Bolesnici iz ove druge grupe su dali pristanak na ovu terapiju.

Iz grupe liječenih klasično umrlo je devet, a iz one liječenih probioticima 24 osobe. Iznenadio je loš rezultat novih  ( jos neregistrovanih) lijekova, jer su u prve dvije ranije studije  ( u drugim zemljama) rezultati bili u korist probiotika. Napominje se da bi jedan broj liječenih probioticima umro i da su liječeni klasičnim načinom, jer se radilo o teškim bolesnicima.

23.01.2008.

Jesu li moderne vjetrenjače holandsko ruglo?

 

Windmolens op de rechterhavendam in Zeebrugge
Windmolens op de rechterhavendam in Zeebrugge

Holandskim krajolik se između ostalog prepoznaje po starim vjetrenjačama. Međutim starih je mlinova sve manje, a sve je više divovskih monstruma, ogromnih željeznih vjetrenjača (turbina na vjetar) koje su poredane kao roboti u nizovima (parkovima), i koje prave ekološku struju. U Holandiji ima već oko 800 ovih vjetrenjača, a nova vlada planira da se napravi još oko 700 u narednih nekoliko godina.

Jan Mulder, poznati publicista, je u posjeti Istočnom Groningenu (provinciji) izjavio kako ovi monstrumi unakažuju holandski mirni i pitoreksni krajolik. U mnogim mjestima gdje su se trebale graditi, ili gdje će se graditi, organizovan je masovan otpor lokalnih stanovnika, kojima se ogromni stubovi podižu takoreći u kućnim  vrtovima.

Ima i suprotnih stavova, po kojima ovi mehanizmi “razveseljavaju do zla boga dosadan i jednoličan krajolik, kakav je uglavnom u Holandiji”.

Windturbinepark in de ochtend
Windturbinepark in de ochtend

Sam Mulder je izjavio da bi sad više poželio i nuklearnu centralu od ovih čudovišta koji sa svih strana mašu svojim ogromnim mehaničkim rukama.

22.01.2008.

Preminuo poznati srbijanski glumac

 

 

22. januar 2008. | 18:38 | Izvor: B92, Beta

Beograd -- Poznati glumac Milenko Zablaćanski preminuo je danas na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu u 53. godini.

Zablaćanski je 5. januara teško povređen u saobraćajnoj nesreći na Zlatiboru i od tada je bio u komi. Milenko Zablaćanski bio je član beogradskog pozorišta na Terazijama, a širokoj publici je poznat po ulogama u više TV serija. Vreme i mesto sahrane biće naknadno saopšteni.

Izvor: B92

 Vec sam ranije pisao  (vidi ovdje ) o nesreći u kojoj je ni kriv ni dužan stradao poznati glumac. Još jedna žrtva ubica na balkanskim putevima.

22.01.2008.

Propada li truhli kapitalizam?

Juce je bio crni ponedjeljak za kapitaliste širom svijeta. Mogli su samo gledati kako im se tope milijarde na berzi. Sedam, osam posto propasti, nije zabilježeno od 11 septembra 2001. Danas Amerikanci smanjili kamate za 0,75 %, malo se smirilo propadanje, ali niko ne zna kako će ići dalje.

Istovrmeno u Holandiji već druga afera u kratkom vremenu, sa ulaganjem love u neke turističke investicije. Prvo su lakoumni  i pohlepni , koji su skupili nešto para, naletili na TV reklame za ulaganje u hotele na turskoj rivijeri (Golden Sun Resorts). Kamata 12 posto, najmanji ulog 50000 eura. Naletili su mnogi, a kad su vidjeli da od kamate ni uloženih para nema ništa, nije više bilo ni onih koji su pokupili milione i nestali.

Juče se desila ista stvar, ovoga puta su pohotnici naletili da ulažu u “Ostrvo Palmi” u Dubaiu, vještačko ostrvo u vidu palme uz obale Dubaia. Jedno je tako ostrvo već napravljeno. I ovaj put je minimalni ulog bio 50 hiljada eura, i garantovana kamata od 12 posto.

Juče je finansijska inspekcija provalila u prostorije palminvest.nl u Hilversumu. Već je sada jasno da je samo mali dio para investiran u izgradnju, a nekoliko desetina miliona je nestalo bez traga.

Bentley Continental Flying Spur

Bentleys su se u Monte Karlu za pare ulagaca kupovali ne na komade nego na desetine komada       
22.01.2008.

Zemlja cvijeća

Za Holandiju kažu da je zemlja lala, a u stvari je ona zemlja cvijeća. Od cvijeća je napravljen ogroman biznis, stvaraju se stalno nove sorte, a Holanđani gaje cvijeće po cijelom svijetu, u Keniji, Saudijskoj Arabiji, Kini, Koreji...

Danas je proljetni dan pa sam ušao u jednu prodavnicu cvijeća, u stvari jedan ogroman vrt gdje se pored cvijeća prodaje i sve za vrt. Napravio sam nekoliko snimaka da i vi uživate u cvijeću, nastavak sutra.

21.01.2008.

Kod koga statini djeluju preventivno?

Statini su lijekovi koji obaraju nivo holesterola u krvi. U Holandiji oni čine osam posto od svih lijekova koji se koriste, i za njih se godišnje izdvoji oko 50 miliona eura, a troši ih oko 1,200 000 ljudi.

U večerašnjoj TV emisiji “Radar”ponovo je bilo govora o često nepotrebnom korištenju ovih lijekova. Razlog je što su pojedini doktori, te “Hart stichting” (koji organizuje srčane bolesnike, i kao radi u njihovom interesu) zamjerili prošloj emisiji da je svojom propagandom protiv ovih lijekova u stvari otjerala u smrt nekoliko stotina ljudi, jer su prestali da koriste ove lijekove.

U emisiji je učestvovao jedan holandski doktor, u stvari profesionalni novinar koji se bavi naukom, dva uvažena profesora, jedan iz Kanade, jedan iz Amerike, te dva holandska i jedan belgijski internista. Profesor iz Kanade i Amerike tvrde (na osnovu ogromnih istraživanja na velikom broju pacijenata) da ovi lijekovi nemaju efekta ako se koriste preventivno, znači kod bolesnika koji nisu imali infarkt srca, ako se radi o ženama bilo koje dobi i muškarcima preko 70 godina starosti. Nema nikakve razlike u trajanju života kod grupe koja je koristila ove lijekove, i one koja nije. Osim toga kod onih koji koriste lijek je zabilježen veliki broj nepoželjnih dejstava , od bolova u mišićima i zglobovima, do teških oštećenja jetre i smrtnih ishoda. Sličnog je stajališta i novinar koji je uradio veliko istraživanje do sada objavljenih rezultata za i protiv upotrebe. Izuzetak su muskarci ispod sedamdeset, te posebno pacijenti koji su već imali vaskularnu bolest, odnosno infarkt, svi se slažu da kod njih ovi lijekovi imaju efekta u spriječavanju ponovnih infarkta (recidiva).

Holandski doktori su branili preventivnu upotrebu lijekova i u ovoj grupi (žene bez obzira na dob i muškarci stariji od 70), ako postoji rizik od 20 posto ili više da će se razviti komplikacije na krvnim sudovima. U Holandiji su porodični doktori dobili razrađene tabele preko kojih izračunavaju procenat mogućeg rizika od infarkta. Tu se pored povišenog holesterola uzima i tjelesna težina, navika pušenja, stres, nasljedni factor i drugi faktori koji utiču na nastajanje infarkta srca ili mozga.

I belgijski doktor (koji savjetuje vladu po ovom pitanju) stoji na stajalištu da je korist od preventivne upotrebe statina kod pacijenata koji nisu imali vaskularni inzult toliko minimalna, da je zanemarljiva, i da se novac koji se daje za ove lijekove može mnogo bolje iskoristiti u zdravstvu.

Utisak je da iza svega stoji interes velikih farmaceutskih firmi. Oko ovih lijekova se vrte ogromne pare. Cijena jedne pilule statina se u zadnjih sedam godina smanjila za skoro sedam puta, od dva eura na 0,3 eura, i opet i na toj cijeni se ostvaruje ogromna dobit.  

 

 

 

 

21.01.2008.

“Teško je biti fin” na Rotterdam film festivalu

Film Srđana Vuletića (autora “Ljeta u Zlatnoj dolini”) je u zvaničnom programu roterdamskog filmskog festivala. Film je BH kandidat za Oskara, a njime je otvoren i ovogodisnji Sarajevo film festival. O samom filmu i vremenu prikazivanja vidi ako klikneš ovdje

21.01.2008.

Povodom izbora u Srbiji

 

Donosim jedan od komentara čitalaca stranice studija B92

 

Posle toliko grobova, spaljenih kuca, izbeglickih kolona, eskadrona smrti, gladi, bede koje su nam donele 90-te , ovaj narod je dokazao da ima pilecu pamet, time sto je ponovo ukazao poverenje onima koji su kreatori gore pomenutog zla. Boze, Srbija ne zna sta radi. Strahujem za buducnost nase dece, koja nece imati nikakvo detinjstvo i perspektivu, strahujem za nase majke i oceve , koji ce ponovo umirati gladni bez lekova i bilo cije pomoci. Strahujem da je Srbija ponovo izgubila jedva povracenu dusu. Zar je sujeta jednog coveka, vaznija od sudbine cele nacije. Zar grobova nema i previse na ovoj tuznoj i cemernoj vetrometini?

21.01.2008.

Kako predvidjeti kandidata za dugotrajno bolovanje?

Bolovanje košta puno para. Prvu godinu bolovanja gazda je dužan da radniku plaća puni iznos plate. Gazde obično plaćaju za svoje radnike velike premije osiguranja za slučaj da oni odu na bolovanje.

Grupa istraživača iz Maastrichta tvrdi da je pronašla pouzdan test kojim se sa veliko sigurnošću može kod nekoga u budućnosti predvidjeti nesposobnost za rad. Cilj ispitivanja je da se na vrijeme ukaže na rizik koji takve osobe nose, te da se na vrijeme uključe u program za pomoć, po onoj “bolje spriječiti nego liječiti”. Osobe koje već zalegnu na dugotrajno bolovanje, obično se teško vraćaju ponovo na posao.

Test se sastoji iz 34 pitanja, ali tako da ispitanik ne zna u stvari šta je za njega povoljnije da odgovori. Neka pitanja su specifična za žene kod kojih naprimjer radno vrijeme i konflikti na poslu igraju veću ulogu nego kod muškaraca, a kod muškaraca su od značaja težak fizički posao, te dugotrajna bolest partnera i potreba za njegom takvog partnera.

Ovaj test nije jednostavan da bi se stavio na internet nego traži pažljivu stručnu analizu odgovora.

Tekst sastavljen na osnovu članka u DeTelegraaf

20.01.2008.

Kako da vas ne prevare

Ko ide na pijacu i u trgovine često tek kad dođe kući vidi da je kupio lošu robu često sasvim neupotrebljivu. Posebno se vara kod kupovine voća, povrća i mesa.

Da bi vas manje varali prenosim vam neka svoja iskustva. Opšta pravila su sljedeća:

  1. Kupujte po mogućnosti na provjerenom mjestu, kod provjerenog kupca.
  2. Voće i povrće kupujte kod trgovaca koji dozvoljavaju da izaberete vlastitom rukom, i ne dopustite da vam ništa doturaju, nego koliko je na vagi to platite, ili doturite svojom rukom.
  3. Posebno otvorite oči ako je roba neuobičajeno jeftina.
  4. U mesnicama posebno pazite na kvalitet faširanog mesa,    često vam prodaju ono što je bilo u mašini, a ono što ste vi izabrali ostane mesaru. 
  5. Ne kupuj “mačka u vreći”, sve što je zapakovano se ne može dobro vidjeti ni pomirisati. To važi i za voće čiji se kvalitet ne može izvana ocijeniti, kao što su lubenice, dinje, orasi, narovi itd.

Posebna pravila (važe više za holandsko iskustvo, za samoposluge i pijace, posebno roterdamsku gdje često prodaju smetlje od robe): 

Faširano meso u poslugama, ono u kutijici prekrivemo celofanom. Znaju na vrh staviti lijepo obojenog friškog, a ispod njega bude sve crno. Razrovi prstom da vidiš kakva je sredina, pazi da te ne vide dok to radis.

Piletina: Dobro paziti da ima finu bijelu ili žutu boju (ako je hranjena kukuruzom). Izbjegavati pilad u privatnim mesarama koja su zapakovana u najlon kese (oni kažu da je to protiv sušenja). Kroz najlon ne možeš ocijeniti stanje mesa, makar traži da ti izvadi pile iz kese da se može pogledati i pomirisati. Ako je koža sivkasta, pile je već starije, a pogotovu ako se “ osjeti” pri mirisanju

Bijeli sirevi u limenkama. Dobro paziti na datum proizvodnje, da nije promijenjen ili uklonjen, limenka ne smije biti zahrđana. Pazi na postotak masti u siru označen na limenci. Bijele sireve na Tržnici u Sarajevu treba obavezno probati i probani sir (ako je dobar) kupiti. Kod kupovine mladog sira paziti da na vrhu nije svježiji, a dole stariji sir.

Paradajz: Pazi da je čitav, neoštećene opne (da nema male rupice i razderotine) i da nije ugruhan, inače veoma brzo truhne. Takođe da je dovoljno zreo i da lijepo miriše.

Krastavice (duge). Da ne budu preduge ni predebele, da su vrhovi zdravi i da su jedre (tvrde) kod opipa.

Dinje: Da imaju zrelu boju i lijep miris, da nemaju mekanih dijelova kod kojih propada prst u nju.

Lubenice:Najbolje probati razrezanu, odnono uzimati pola ili krišku. Paziti da nemaju veliko žuto-bijelo polje (gdje su lezale na zemlji), da su dovoljno velike. Ranije se kod nas vadio “čep”, to je u Holandiji nepoznato

Kruške, nektarine, kajsije, breskve: Iako izvana izgledaju sasvim u redu, iznutra mogu biti istruhle. Gledaj vrhove jesu li zdravi, najbolje probati jednu pa onda kupiti.

Narovi, izvana mogu izgledati sasvim normalni, iznutra bude sve istruhlo. Teško za odgonetnuti. Dobro p[regledati vrh, da nije posivio.Najbolje kupiti samo jedan pa ga rasjeći.

Narandže: Jako variraju u kvalitetu. Moraju biti teške u ruci i tvrde na dodir. Inače mogu biti sasvim isušene, sa kožicom koja se teško žvaće. Najbolje su krupne sa dovoljno debelom, ali ne predebelom korom Slično važi i za mandarine, moraju biti jedre, kora ne smije biti odvojena, niti debela.

Limun:Da ima lijepu boju i miris, da mu je kora tanka, da su vrhovi zdravi, da nema fleka po sebi.

Grožđe:Najbolje probati jednu bobu. Ne smije biti žilave kože, krupnih sjemenki, prekiselo ili preslatko, smezurano ili pocelo meksati.

Jagode tresnje i grožđe u plastičnoj kutiji. Treba okrenuti dno, pa pogledati odozdo, ili otvoriti kutiju pa se dobro zagledati. Jagode koje još dobro izgledaju, a već su stare, mogu se preko dana i u frižideru pokvariti. Treba izbjegavati kupovinu ovako zapakovanih jagoda.

Jabuke : Paziti da nisu prestarile. I ovdje bi bilo najbolje probati jednu. One koje dugo stoje maceriraju, imaju brašnastu konzistenciju. Treba da lijepo mirišu, da nisu mekane, niti nabrane kore (smežurane).

Dobar tek. Na slici iznad naslova stara slika pijace u Roterdamu (prije njemackog bombardovanja centra grada ). 

19.01.2008.

Otišao iz Sarajeva da ga ne bi zamrzio

Tako je rekao Damir Nikšić (autor songa "If I was n't muslim" )objašnjavajući razloge što odlazi iz Sarajeva u Stockholm. Evo šta između ostalog kaže Damir:

Sarajevo je moja najveća ljubav. Ono je u mom srcu i miriše tamo poput najljepše ruže iz najljepšeg đulistana, jer Sarajevo je tužan i mističan đulistan sarajevskih ruža. Za mene, to je jedan drevni i sveti grad. Ja se Sarajevom bavim na dnevnoj osnovi. Otišao sam iz Sarajeva da bih mu mogao biti bliži. Osjetio sam da me neki ljudi otuđuju od mog Sarajeva, a moje Sarajevo otuđuju od mene iz mnogih razloga, na mnogo načina. Ja to nisam htio dopustiti. Želio sam zadržati moje Sarajevo u sebi, jer je to moje blago koje čuvam u srcu i koje mi daje snagu.

Draže mi je biti u Štokholmu, a ostati Sarajlija tako što ću voljeti Sarajevo, sanjati o njemu, nego biti u Sarajevu, a mrziti sve živo - samoga sebe i svoj grad, i povrh svega sanjati o drugim svjetskim gradovima, furati se da sam Londonac ili Parižanin. Neću da se pretvorim u mrzitelja Sarajeva - pojašnjava naš poznati umjetnik.
 

Preneseno iz w.dnevniavaz.ba/kultura/vijesti/neki-ljudhttp://wwi-me-otudjuju-od-sarajeva gdje možeš pročitati još o razlozima napuštanja voljenog grada. Muzika D. Niksica sa You Toube (gore) se zove "If I was n't muslim".

19.01.2008.

Bebe umiru noću i vikendom

Dva profesora ginekologije iz Utrecht-a su izvršili istraživanje i utvrdili da su smrtni slučajevi beba pri rođenju za četvrtinu češći kod porođaja u večernjim satima i preko vikenda.

Oko 35-40 beba godišnje nepotrebno umre jer ginekolozi ne dežuraju u bolnicama, nego sjede kod kuće i budu pozivani u slučaju komplikacija. Porod je prepušten mladim neiskusnim doktorima opšte prakse. Tako se često izgubi dragocjeno vrijeme za pravovremenu specijalističku intervenciju. Zbog toga Holandija stoji nisko na listi evropskih zemalja, sa velikom smrtnošću beba.

Inače je Holandija unikatna i po tome što se ogromni broj žena odlučuje na porod u vlastitom stanu, samo uz pomoć babice.

Slika prenesena iz DeTelegraaf . 

18.01.2008.

Bobi Fišer – smrt šahovskog genija

Bobby Fischer
Image:BobbyFischer.jpg
Učesnici tradicionalnog turnira u Wijk aan Zee-u su se u danas superlativima izjašnjavali o legendi svjetskog šaha, čudu od djeteta, jedinom svjetskom prvaku koji je ostao neporažen, i koji se dobrovoljno povukao sa svjetskog trona. Jan Timman i mnogi drugi ističu Bobijeve zasluge za promoviranje šaha, zahvaljujući njemu milioni ljudi su zavoljeli ovu drevnu igru.

Robert Bobi Fišer, možda  najveći šahista svih vremena, i jedan sigurno od najčudnijih, umro je juce u Rejkjaviku, u 64-oj godini. Sakupio je onoliko godina koliko šahovska ploča ima polja. Iako rođeni Amerikanac završio je daleko od svoje zemlje koju nije više smatrao svojom domovinom. Umro je u Rejkjaviku, gradu gdje je 1972-e stekao naslov svjetskog prvaka u meču sa Borisom Spaskim.

Tada je Bobi bio sam protiv ovoga Rusa uz koga je stajala cijela bulumenta velemajstora i sekundaraca. I pobijedio je.

Vlastita ga je domovina proganjala zbog nepoštovanja sankcija prema Jugoslaviji, zbog utaje poreza, Japanci ga hapsili zbog neproduženog pasoša, a Island ga prihvatio kao dragog građanina. Posljednje godine života ličio je više na klošara,  nije odustajao davati izjave protiv Amerikanaca i Jevreja (iako mu je najmanje jedan od roditelja Jevrej), a nije štedio ni Ruse. Umro je u bolnici islandskog glavnog grada. Genije, koji je eto imao i svoju drugu stranu, koja kod genija tako često dovede do tragičnog kraja.   

18.01.2008.

Šta bi vi ponijeli bolesniku?

Het Groene Hart Ziekenhuis - locatie Bleulandweg

Het Groene Hart Ziekenhuis - locatie Bleulandweg

Kod nas je bio običaj da se bolesniku u bolnicu nosi sok od borovnice. Taj sok ima boju krvi, pa po bosanskoj logici znači pun je željeza, i bolesnici, koji su obično žuti ili bijeli, imaju da poprave svoju krvnu sliku, odnosno da im ćehra opet bude rumena. Ti sokovi su bili u staklenim bocama, slabo je bilo tetrapaka, pa je bio problem šta uraditi kad ti stigne odjednom nekoliko litrenjaka bordo soka. I sestre su profitirale od toga, višak je obično davan njima, a one su specijalno dobijale kesicu dvije kafe i kutiju cigara, da se imaju čime zabavljati u dežuri.

Šta odnijeti bolesnici kojoj je “puko čir” i tek poslije šest dana počela pomalo da jede. Naši zemljaci, njeni prijatelji su donosili cvijeće. Iako većina nije visoko rangirana po platama, ipak nikom nije bilo žao kupiti lijep i bogat buket cvijeća. Problem je bio nedostatak vaza i prostora, pa je cvijeće dijeljeno, ko onaj sok od borovnice.

Juče sam se zatekao kod naše prijateljice kada joj stižu kolege sa posla. Njih troje, dvije Holanđanke i jedan muški kolega. Jako su razdrli dupe, da oprostite, kako ih nije stid, njih troje donesoše jednu čokoladu od dvjesta grama. I još pitaju smije li ona slatko, a i ona i ja u horu odgovorismo da čokoladu ne smije, jer izaziva zatvor, a crijeva su tek proradila. Kao da i oni to nisu znali, ali škrtci su to holandski.

Na slikama dole stara St.Jozef bolnica u Goudi, snimljena danas. Ona je samo djelimicno u upotrebi, ima nova gdje sam juce bio u posjeti, a ona je na gornjoj slici i zove se Zeleno srce, jer se nalazi u jos malo neizgradjene zemlje u srcu Holandije.

18.01.2008.

Kina i ljudska prava

Jedan poznati holandski kabaretista je pokrenuo akciju za holandski bojkot Olimpijade u Kini. Po njemu se u Kini i dalje krše ljudska prava, odnosno sloboda mišljenja i izjašnjavanja.

Iako ova akcija nema podršku zvanične Holandije, ipak je iziritirala kineskog ambasadora da u novinama zatraži prestanak ovakvih aktivnosti. Po njemu je Kina u zadnje vrijeme veoma mnogo učinila na poboljšanju ljudskih prava.

Činjenica je da se to poboljšanje odnosi prije svega na socijalno-ekonomsku sferu, odnosno pravo na školovanje, na krov nad glavom i na pun stomak. Juče u jednoj belgijskoj emisiji jedan belgijski novinar u razgovorao sa kineskim profesorom religije, u Pekingu. Profesor je rekao da je pravo na izjašnjavanje vlastitog mišljenja isto u Kini kao i na Zapadu. Međutim na jedno konkretno pitanje profesor se zbunio i na kraju rekao da mu to može reći u četiri oka.

U Holandiji su intervjuisani Kinezi koji žive ovdje. Bilo je raznih odgovora. Neki su rekli da je Kina drugačija od Zapada i da norme koje vrijede ovdje, ne moraju vrijediti tamo. Neki su ipak rekli da su zbog svog mišljenja ili religijskog ubjeđenja bili izloženi određenom vidu pritisaka. To je konkretno i ilustrirano snimcima stalnog praćenja i na poseban način uznemiravanja političkih neistomišljenika.    

17.01.2008.

Konačno počinje gradnja Zapadne džamije u Amsterdamu

Foto: IMPRESSIE
Dok je sve veći višak protestantskih crkava, otprilike jedna od tri je suvišna, u Holandiji se grade nove džamije. Tako će izgleda konačno početi i izgradnja takozvane Zapadne džamije u zapadnom dijelu Amsterdama. Nakon što su povucene ranije primjedbe povodom njene izgradnje sada je dobijanje dozvole za gradnju samo formalnost. Originalni teksti i nekoliko stotina komentara čitalaca vidi u Telegrafu.

17.01.2008.

U čekaonici kod psihijatra

Holandski psihijatar Rene Kahn je, povodom izlaska njegove knjige ”U čekaonici kod psihijatra” u sinošnjoj TV emisiji “ Pauw en Witteman” rekao kako su psihijatri doktori kao i svi drugi, koji postavljaju dijagnoze i liječe ljude. Treba razbiti sliku o tome kako su psihijatri obične pričalice, koji danima pričaju sa pacijentima koji leže na divanu, i kako od tih priča nema nikakve koristi. Takođe ljude treba ohrabriti da idu kod psihijatra, kao što idu kod običnog doktora kad ga zabole leđa ili stomak. Po njemu jedan od pet ljudi tokom svog života treba psihijatrijsku pomoć.

Psihijatar je posebno naglasio vrijednost elektrošoka u liječenju teških depresija. Danas je dokazano da ektrošok dovodi do obnavljanja funkcije moždanih ćelija. Pri tome je rekao da se izvođenjem šoka u opštoj anesteziji izbjegava ona stravična slika epileptičkih trzaja, poznata iz filma “Let iznad kukavčijeg gnijezda”. Popratne slike elektoršoka, nesrećno izabrane, nisu poslužile u potvrdi tih njegovih riječi

 

 

16.01.2008.

Počelo rušenje željezničke stanice Rotterdam Centraal

VergrotingVergroting Umjesto imena stanice danas je na zgradi pisalo traan laten- ostaviti suzu. Mnogi ne zale za ovom ruznom zgradom, ali kazu da ni nova nece biti lijepa, kao sto nije i vecina novih gradjevina u ovom gradu

Mnogi naši zemljaci su prosle decenije, tražeći spasa od ratnih zbivanja stizali vozom u Rotterdam, na glavnu stanicu (Centraal), gdje ih je čekao neko od rodbine ili poznatih da  im pomogne da “se snađu”. Zato su emotivno vezani za ovu stanicu, koju su teske masine danas počele da ruše.

Već duže vremena je cijeli trg pred stanicom zona intenzivnih radova. Autobusi koji su ispred zgrade išli između ostalih destinacija i za Bosnu, odavno ne idu odatle. Premještena je tramvajska pruga, promijen jen pravac ulica. Stanica kojoj ništa nije falilo, i koja je stara nekih pedesetak godina, “ ne zadovoljava više uslovima današnjeg vremena”, te će se za tri godine sagraditi veleljepna nova stanica. Tako će se ona prilagoditi i novoj super brzoj voznoj liniji Amsterdam-Pariz, kojom vozovi trebaju da idu 300 km.na sat.

Roterdamska stanica je građena po uzoru na italijanske vozne stanice, a po mnogome je podsjećala i na sarajevsku željezničku stanicu, s tim da je ova druga ljepša. Pedeset godina nije nikakvo razdoblje za jednu takvu zgradu, ako se uzme naprimjer muzejska starost stanica u Amsterdamu, Groningenu ili Harlemu.

De hal van Rotterdam Centraal
De hal van Rotterdam Centraal

   

16.01.2008.

Umro Anton Bolfek

U Mostaru je u 86-oj godini umro bivši fudbaler Anton Bolfek, legenda “Veleža”. Bolfek je igrao u timu rođenih još 1952. godine kada je ovaj tim prvi put ušao u Prvu saveznu fudbalsku ligu Jugoslavije. Prenosim sa Wikipedije:

Marta 1945. Velež je, poslije gotovo petogodišnjeg prislinog mirovanja, obnovljen. Najprije se takmičio u Oblasno-Podsaveznoj, zatim Republičkoj, Trećoj i Drugoj ligi, da bi napokon 1952. postao član Prve savezne lige. Premijera u toj eliti igrana je u Mostaru protiv Crvene Zvezde, a u tom timu Rođenih bili su: Žarko Barbarić, Mensud "Peko" Dilberović, Dane Prajo, Anton Bolfek, Hamdija Ćemalović, Vlado Slišković, Muhamed Mujić, Hasan "Sirle" Momić, Haldun Leo Hrvić i Slavko Hudarin.

Hoće li se ikad vratiti vremena zajedničkog življenja u Mostaru, i jedan ovakav “Velež” sastavljen od svih Mostaraca?

16.01.2008.

Jeste li za mješano društvo u bolničkoj sobi?

Naša prijateljica, o kojoj sam pisao ovdje prije tri dana, još leži u bolnici, na hirurgiji. Na istom odjelu i skoro u istoj sobi gdje sam ja prije tačno osam godina primljen zbog akutne upale gušterače (pankreatitisa). Kod mene su bila tri kreveta i bili su svi muški, ako se to može reći i za dvojicu deda starih skoro devedest koji su bili sa mnom u sobi.

Našoj kućnoj prijateljici su operisali perforirani ulkus želuca. Još se oporavlja i ne smije ništa jesti. U sobi ih je šestero, s jedne strane tri kreveta, s druge tri. Sa njene obje strane su muški pacijenti, prekoputa muškarac, u ćošku prekoputa žena i u ćošku do vrata muški.

Imaju doduše  zastori između svih kreveta. Oni se navuku kada se nešto radi oko pacijenta. Ali ostane često šuplje sa krajeva. Teški su bolesnici i moraju se prati ( u stvari brisati peškirima ) u krevetu, daju im se injekcije, supozitorija u anus, mnogi piške i kake u tutu u krevetu itd. Jedan je bolesnik stalno go od pola pa naniže. Jedan ne kontroliše stolicu ni mokraću.

Ranije je kod nas bilo zasebno muško i žensko odijeljenje, često dva potpuno različita sprata, ili čak dvije odvojene zgrade. Kasnije su na istom spratu bile muške i ženske sobe. Ovdje sam prvi put vidio pomiješane muškarce i žene u istim sobama. Ne znam je li to sada i kod nas, trinaest je godina kako sam ostavio svoju bolnicu u Sarajevu.

Šta vi mislite, je li dobro ovo da su pacijenti različitog pola u istoj sobi? 

15.01.2008.

Afganistanac, najmlađi član holandskog parlamenta

Image

Farshad Bashir, koji ima samo dvadeset godina, postao je danas najmlađi član Parlamenta (Tweede kamer) u holandskoj istoriji. On je član SP (Socijalističke partije) i stoji na stanovištu ove partije da holandski vojnici nemaju šta tražiti u Afganistanu.

Iako sam izjavljuje da je Holanđanin, Bashir je u Holandiji od 1997 kada je zajedno sa ocem i majkom zatražio azil u Holandiji. Njegovom ocu, koji je imao nezavisne novine u Kabulu, je zabranjeno od strane Talibanaca da izdaje novine

15.01.2008.

Ašli Bajram glumi Anu Frank

Vijest da će jedna njemačka muslimanka (turskog porijekla) glumiti Anu Frank, izazvala je različite komentare kod čitalaca Telegrafa. Jedni čestitaju, drugi kažu da je to trebala biti Holanđanka, a onim najcrnjim čitaocima redakcija reže komentare.

Ašli Bajram je Mis Njemačke 2005. Izjavila je da je kao dvanaestogodišnja djevojčica i sama doživjela poniženje napada na strance, kada je jedan njemački neofašista upao u njihov stan i udario njenog oca. Ali Ašli kaže kako je sklopila mir sa Njemačkom.

 

15.01.2008.

Gorak okus naličja društva

Sinoć je na holandskoj TV2 u emisiji Dokumenti prikazana gorka sudbina beskućnika, ilegalaca i propalih azilanata. U emisiji autor  prikazuje dobrovoljni rad doktora u amstrdamskom centru Kruispost (Čuvari križa), gdje se primaju na pregled osobe bez zdravstvenog osiguranja.

U surealističnim prostorima nekog podruma preuređenog za obavljanje ljekarskih pregleda, u strašno tijesnim prostorijama čiji su zidovi djelimicno od gole cigle, desetak doktora, radeći u smjenama, pokušavaju pružiti minimum pomoći drogerašima, prostitutkama, ali i običnim ljudima, Holanđanima i mnogima porijeklom iz cijelog svijeta, koji su igrom sudbine dospjeli na samo dno života. U ovom podrumu, u groznim sudbinama ljudi se reflektuje slika današnjeg svijeta, ratova, nestajanja država, diktatura, potlačenih naroda.

Većina doktora su penzioneri koji skromnim sredstvima pokušavaju pružiti bar minimum pomoći i nade. Uspijevaju čak da rade i manje hirurške intervencije koristeći odbačeni materijal iz pravih bolnica.

Ljudi koji dolaze znaju vrlo malo, ili nikako, holandski, pa doktori moraju govoriti nekoliko jezika. Pored holandskog i engelskog govori se francuski, španski, ruski, arapski, koji još ne. Za pregled treba platiti pet eura za pokrivanje najosnovnijih troškova struje, vode i telefona, a mnogi nemaju ni tih pet eura.

Nekoliko prikazanih pacijenata su teški  zapušteni bolesnici. Njih doktori pokušavaju na teret države iz nekog vladinog fonda, smjestiti u bolnicu. Dosta je žena koje su ostale trudne, a nemaju novac za abortus, ne žele da rode, jer nemaju ni same od čega da žive.

Jedna starija Ruskinja, odbjegla iz Azerbejdžana i ovdje odbijena za azil, razočarana je ovim “doktorima koji joj ne daju nikakve lijekove”, i sa izlaza viče na sav glas kako joj u “Rusiji hitna dođe za deset minuta i sve dadne, a ovdje možeš umrijeti da niko ni prstom makne.”

Sve u svemu jedna grozna crna slika naličja jednog društva, koje se diči svojom humanošću.

Sinds 1983 verleent Kruispost medische en psychosociale zorg aan verschillende mensen die in de reguliere zorg geen hulp kunnen vinden. Kruispost geeft hulp aan onverzekerden, daklozen en asielzoekers. Iedere patiënt wordt om een donatie gevraagd en draagt zo naar vermogen bij in de onkosten.

Image 

   

14.01.2008.

De Telegraaf: Carla Bruni nosi Sarkozijevo dijete?

Par se tajno vjenčao prošle sedmice, javlja De Telegraaf. Tačnije u četvrtak, i mlada je dobila isti prsten kao i bivša predsjednikova žena.   Brzina kojom se sve dešava, samo tri mjeseca nakon razvoda  francuskog predsjednika, ukazuje da je vjerovatno baby na putu. Bivša supruga je izjavila da je Sarkozy lovac na suknje, i da mu je glavno oružje zavođenja pjevanje, posebno takozvanih “uzdišućih” pjesama. Kako navodi supruga predsjednik je do kasno u noć uvježbavao svoje karaoke sesije, i da je upravo na jednoj takvoj sesiji upoznao Carlu. Jedna od pjesama koje pjeva Sarkozy je hit na francuskom internetu. Foto:EPI (iz Telegrafa).

14.01.2008.

Vrijeme za boleščure

Iako je stalno plus osam, devet, žalim za pravom zimom. Moj kolega, pokojni doktor Bilenjki, koji je poginuo 1993 pogođen PAT-om u operacionoj sali sarajevske očne klinike, se znao žaliti kako mu smeta zimska jugovina. Bio je prebolio infarkt, pa mu je toplo vrijeme zimi smetalo srcu. Tada sam bio 15 godina mlađi i mislio sam se šta to ovaj moj kolega govori, meni je baš lijepo kad ugrabim koji dan od zime.

Evo me sad spopala neka prehlada, udara u desni čeoni sinus, iznad obrve, a to sam isto imao u martu prošle godine kad sam boravio u Sarajevu. A moram izaći, ko će biti u kući, devet je stepeni napolju. Međutim puše neugodan južni vjetar, donosi s mora morsku vlagu, nekakav onaangenaam (neugodan) osjećaj. Da je prava naša zima, pa neka je i nekoliko minusa, lijepo se obučeš, ona te zima štipa za obraze, ali te nikakvi vjetrovi ne probijaju do gole kože.

Fenomen staklene bašte utiče da sve imamo više vjetrovito, toplije i nestabilno vrijeme. Vrijeme za boleščure. Sutra predviđaju pravu vjetrušinu, a kad pogledam u arhivu moga bloga vidim da je tačno prije godinu ovdje bila velika oluja.

Vratite nam zimu, o vi svemogući, što nekažnjeno ispuštate gasove u atmosferu!

14.01.2008.

Klizanje, Rusi i Afganistan

Kolomna Bus Terminal in Golutvin Kolomna (Rusija), autobuska stanica

Holanđani su prvaci Evrope i u muškom (Kramer) i ženskom klizanju (Wust). U ruskoj Kolomni (nikad čuo do sada) Holanđani su dominirali na dugim stazama. Komentator se pomalo posprdno odnosio prema ruskim gledaocima. Naime nakon trke od 500 metara oni su skoro svi napustili salu i otišli na “votku i sendviče”, odnosno da se spremaju za doček “jer oni čekaju dva puta novu godinu!”. Ruku na srce samo Holanđani mogu gledati trke na  10 km, gdje dva po dva klizača kruže po stazi više od trinaest minuta.

Vikend je inače obilježen i po ko zna kojim puta nemilim događajem vezanim za holandske vojne misije. U međusobnoj pucnjavi, umjesto Talibanaca, Holanđani su ubili dva svoja vojnika i dva regularna afganistanska vojnika, a jedan holandski vojnik je teško ranjen.

13.01.2008.

On smije, a mi ne smijemo!

U Amsterdamu je uhapšeno osam učesnika demonstracija protiv člana Parlamenta Wildersa.. Oni su dijelili postere sa njegovom slikom na kutiji cigareta i natpisom “Ekstremist”, te upozorenjem “Kako on nanosi veliku štetu zajedničkom životu” (parodija na opasnost od pušenja po zdravlje).

Wilders je poznat po svom antiislamskom stavu. Uhapšeni su se žalili da Wildersu ništa ne fali, iako govori mnogo gore stvari, pozivajući se na slobodu mišljenja. Njegova sloboda mišljenja je zaštićena.

Policija je postupila po nalogu Ministra pravde, a koji se poziva na zakon kojim se kažnjava vrijeđanje članova Parlamenta.

Članak u “De Telegraaf” i sliku postera sa natpisom “Ekstremist” vidi ako klikneš na De Telegraaf .

13.01.2008.

Politika i policija

Šta je u stvari politika? Toliko svi o njoj pričamo, ovorimo o pilitici i političarima, a da ne znamo u stvari šta je to.

Politikos na grčkom znači građanin grada-države (polisa), a politika ima tri značenja*:

1. Učenje vladanja državom, poznavanje parlamentarnog ophođenja takođe i ophođenje prema manjim (seoska politika) ili većim društvenim grupama (svjetska politika)

2. Prepredena taktika za postizanje nekog (političkog) cilja.

3. Vrsta građanske odjeće.

Političar je često druga riječ za nekoga ko je prepreden, snalažljiv, bistar.

Politikus je naziv za nekoga koji ima znacajno mjesto u politici, a politikant je neko ko se bavi politikanstvom, odnosno različitom taktikom, često i podvaljivanjem, da bi ostvario svoje ciljeve. Politizirati znači koristiti neke događaje u svrhu promocije vlastite koristi.

Sličnog porijekla je i riječ policija (od grčkog  politela građansko pravo, uprava), a ona danas označava javni red i službu sigurnosti   

Polis (icis) na latinskom znači palac. Palac je glavni prst na šaci, i on je na distanci od ostalih prstiju, ima najveću pokretljivost, može dodirnuti vrh svakog drugog prsta. On je vođa šake i gubitak palca je mnogo veći gubitak nego i jednog drugog prsta, cijela funkcija šake je tada dovedena u pitanje, a mnoge radnje postaju  nemoguće. Palac je ujedno i najružniji prst, i onaj koji se izdvaja iz reda u kojem stoje ostali prsti.

Takvi su i političari i policija,  oni su mimo reda i upravljaju drugima, često su prepredeni i ružni, ali bez njih ne može funkcionisati država.

Riječ polisa nema veze sa ovim korijenima, potječe od francuskog police, a ova od srednjevjekovnog latinskog apodissa. Polisa je dokument, dokaz o zaključenom osiguranju.

* Značenje riječi označenih kurzivom sam preveo sa  holandskog Riječnika stranih riječi od autora A. Kolsterena

 

 

 

12.01.2008.

Petkom u pet, bolje budi zdrav, ne zovi HAP

U petak deset do pet zove me jedna zemljakinja, Sarajka, inače smo s njom i njenim mužem kućni prijatelji od prvih dana dolaska u Holandiju. Zove sa posla. Nije stigla ni riječi da popriča sa mojom suprugom koja je podigla slušalicu, nego u panici traži odmah mene. Kaže kako ju je strašno zabolio stomak, da ne može da se pokrene. Prvo što mi je palo, jeste čir na želucu ili dvanaestercu. Pitam je da nije čir. Kaže, ma nekako nisko, oko pupka. Vidim po glasu da trpi jak bol. Kažem joj da odmah zove 112, to je broj hitne, da dođu i da je vode u bolnicu.

Oko sedam zovemo je kući, kaže evo tek došla, dolazio dežurni porodični doktor, koji od pet dežura za sve porodične doktore ( zovu se skraćeno HAP, huisartsenpost), rekao joj da se vjerovatno radi o kamenu u bubregu , dao joj injekciju i rekao da ide kući i da dođe sutra da nalaze. Prije toga njena vlastita doktorica joj je rekla da ide kući, izmjeri temperaturu i zove HAP.

Kako je noć odmicala bolovi su postali sve nesnošljiviji. Oko pola noći je zakukala mužu da je vodi bilo gdje, da ona to više ne može podnijeti. Muž ju je odvezao do hitne u bolnici. Tamo joj je neka žena na prijemu rekla da je trebala otići porodičnom ljekaru, da se vjerovatno radi o gripi.

Srećom bio je savjestan neki mlađi dežurni i vidio da je situacija ozbiljna. Uradio je kompletan pregled, RTG pluća i abdomena, rektalni i ginekološki pregled, uzeo nalaz krvi. Na RTG snimku abdomena (stomaka) se vidio srp zraka u gornjem dijelu, štio je uvijek dokaz perforacije nekog šupljeg organa, najčešće želuca. Ispostavilo se da joj je perforirao ulkus na želucu.

Rekao joj je da će u šest sati biti operisana i tako je i bilo. Večeras sam je obišao u bolnici. Bolnica  lijepa i čista, da jedeš sa poda. Naša prijateljica ima  još uvijek bolove, malu temperaturu, Iz nosa joj viri cijev za kisik. Sve u svemu dobro je prošla. A izgubila je sigurno desetak sati, vrijeme koje je u ovakvim slučajevima dragocjeno.

Oba kućna ljekara su zakazala, njena vlastita doktorica koja se nije htjela udubiti jer joj je bio kraj radnog vremena i još petak, te doktor koji je postavio krivu dijagnozu, u stvari je istresao iz rukava. Dok sam ja još kod nas davno radio u hitnoj, svaki bol u stomaku, pogotovu ovako dramatične slike ( žena je ležala u hodniku kraj kancelarije i nije se mogla pokrenuti) treba shvatiti krajnje ozbiljno. Usljed perforacija žuči, želuca, slijepog crijeva, se gubi glava. Ovaj nazovi doktor je postavio dijagnozu a da nije zatražio hitni nalaz mokraće i krvnu sliku. Ako u mokraći nema eritrocita, isključena je dijagnoza konkrementa u mokraćnim putevima.Uvijek se uzima krv na leukocite koji su povišeni kod upale slijepog crijeva. A u stvari samo ju je trebao pod hitno proslijediti u bolnicu, koja je bila tu pod nosom.

Holandski specijalisti su uglavnom veoma stručni, bolnice dobre i čiste, ali često zakaže povezanost sa nižim nivom zdravstvene zaštite. U principu se uvijek moraš javiti kućnom doktoru, pa on odlučuje hoćeš li u bolnicu i šta će biti sa tobom. A izgleda da ovih ljekara ima svakakvih. Pogotovu ako imaš nesreću da se razboliš petkom u pet.

11.01.2008.

Ptičija Nova Godina

Još se samo ptice vrzmaju oko novogodišnjih jelki koje plivaju u Karnemelkstraat  (Ulica mlaćenice) u Goudi. Ostali su pobacali jelke, zaboravili na praznike i gledaju kako će izdurati do prvog.

 

11.01.2008.

Umro sir Edmund Hillary

Edmund Hillary, 2004

Edmund Hillary

To je udarna vijest jutros u holandskim medijima. Hillary je bi prvi čovjek koji se prije 55 godina, 1953., popeo na Mont Everest, najvišu tačku na zemlji. Hillary je to uspio zajedno sa lokalnim vodicem Tenzing Nargay.

Hillary se rodio na Novom Zelandu, gdje je juče i preminuo u 88-oj godini. Nakon osvajanja najvišeg vrha Himalaja, cijeli je život posvetio stanovništvu siromašne  zemlje Nepal-a, pomažući ih u izgradnji škola i unapređenju života uopšte.

 

10.01.2008.

Zaustavljen rast cijena kuća

Ovdje je saopšteno da se u Holandiji u ovoj godini ne očekuje dalji rast cijena stanova i kuća u onom trendu kao do sada. Ove godine se očekuje rast cijena oko dva posto, što je manje od očekivane inflacije. Prošle godine su stanovi rasli 4,5%.

U posljednje vrijeme je pojačan trend opadanja cijena kuća, posebno u SAD, Britaniji i Španiji. U Holandiji se ne očekuju pad cijena, osim možda u južnoj provinciji Limburg. Razlog tome je da je Holandija gusto naseljena zemlja sa veoma malo prostora za novu gradnju, tako da je nova gradnja mnogo manje intenzivna nego u nabrojanim zemljama.

10.01.2008.

Delfini umorni od zabavljanja ljudi

Großer Tümmler (Tursiops truncatus)Predsjednica Stranke za životinje, koja ima dva predstavnika u holandskom Parlamentu, sinoć je za TV emisiju EenVandaag izjavila da se mora prestati sa korištenjem delfina za razne forme zabavljanja u delfinarijima. Povod za to je napad jednog delfina na Curacau-dijelu Holandskog kraljevstva u Karipskom moru. Prikazan je film kako se delfin svom težinom namjerno baca na tri kupača, od čega je jedna žena dobila potres mozga.

Delfini se stalno koriste da izvode razne marifetluke, akrobacije, a u posljednje vrijeme moraju praviti društvo plivačima i veslačima, pa ih usput zabavljati skokovima. Ono što je sve prevršilo je korištenje delfina u terapeutskim procedurama. Naime u delfinariju u Harderwijku delfini moraju zabavljati djecu koja boluju od autizma ili Downovog sindroma (mongoloidizam). Neko je naime izmislio kako se u društvu delfina kod ove djece razvijaju kooperativne sposobnosti.

Iako predsjednica stranke za zaštitu životinja ima veliki uticaj u Parlamentu, ne očekuje se zatvaranje delfinarija.

09.01.2008.

Bošnjačka, kobajagi briga

U duhu pravog senzacionalizma DnevniAvaz je obavjestio, kobajagi u brizi za njih, čitaoce, kako su dva ugledna Bošnjaka Adil-beg Zulfikarpašić i Sulejman Tihić bolesni od teških bolesti. Prvi ima rak jetre “sa tendencom širenja ka plućima”(!), a drugi rak debelog crijeva, koji, “čudno da nije dijagnostikovan na CT-u kada je prije nekoliko mjeseci Tihiću operisan kuk”(!).

Očito da vijest nije sačinjena na osnovu zvaničnog ljekarskog izvještaja, nego na osnovu bogznaodkuda procurjelih šapata.

 Rak jetre je u najčešćem broju slučajeva sekundarni tumor, porijeklom iz nekog drugog mjesta, napr. debelog crijeva. On se nikada ne širi prema plućima, jer je između jetre i pluća mišićna pregrada, dijafragma. Kao i svaki rak može davati metastaze svukuda, pa tako i u pluća.

Rak debelog crijeva se rijetko može dokazati na CT-u, pogotovu ako pacijent nije specijalno pripremljen za snimanje crijeva, odnosno potpuno očišćen. I tada se dijagnoza ne postavlja CT-om nego kolposkopijom, preko instrumenta kojim se gleda unutrašnjost crijeva.

Nečija bolest je njegova tajna i ljekari i drugo osoblje su položili Hipokratovu zakletvu kojom moraju čuvati tu tajnu. O nečijoj bolesti, da li  će to saznati javnost, može

odlučiti samo onaj ko boluje, ili ovlašteni članovi familije ili osobe kojima je oboljeli dao to pravo. U ovom slučaju novinar se nije potpisao punim imenom, nego dao inicijale F.M.

Objavljivanje ovakvih vijesti može uticati na tok bolesti i na karijeru osoba koje su u pitanju, jer može stvoriti lažnu sliku o prirodi i prognozi bolesti, kao što je već vidljivo iz ovog nestručnog objašnjenja. I u slučaju potpune medicinske informacije ovakva vijest, ako je data bez suglasnosti onih kojih se tiče, može imati nesagledive posljedice po njih i mnoge druge uz njih.

09.01.2008.

Opet lijep januar?

Lani je bio izuzetno lijep januar, čak se pojavio i behar na nekom drveću.  Evo i sada su temperature oko osam stepeni, a bude i sunca. Trava je zelena i kao da se već najavljuje proljeće. Evo nekoliko fotografija koje sam snimio danas oko podne.

 

09.01.2008.

Holanđani prestali da rastu

Holanđani, jedni od najviših ljudi na svijetu, (posebno Holanđanke), prestali su da dobijaju na visini. U periodu od 1980-2000 prosječno je visina Holanđanina odnosno Holanđanke porasla za 3 cm, pa iznosi 181 cm za muškarca, odnosno 168 za ženu. U zadnjih šest godina prosječna visina ne raste više.

Šta je uzrok tome nije jasno. Možda imigracija ljudi sa juga koji su prosječno manje visine nego autohtono sjevernjačko stanovništvo.

 

08.01.2008.

Nijemci dolaze u pogrebne ekskurzije

U Njemačkoj je kremiranje veoma rijetko, a u Holandiji je mnogo češće nego ukopavanje. Ukopavanje košta dosta para, treba stalno plaćati grobno mjesto, inače te iskopaju i sahrane negdje zajedno sa drugima, za koje takođe niko nije platio ležarinu. Možda je razlog što je Njemačka više katolička, a Holandija protestanska zemlja.

Neki je poduzetni Holanđanin počeo da organizuje ekskurzije  iz Njemačke. Večeras je na holandskoj TV prikazana “izviđačka” posjeta grupe Nijemaca. Stariji ljudi, dosta bračnih parova, posjećuju autobusom jedno holandsko mjesto za sahrane. Tamo im se sve lijepo objasni, cijela procedura kremiranja.Većina gostiju je zadovoljna, kažu da je atmosfera tako različita od onih njemačkih grobalja gdje sve upućuje na umiranje. Ovdje je to nekako drugačije, da ne kažu veselije.

U Holandiji srodnici pokojnika mogu odnijeti pepeo i raspolagati s njim kako hoće. U Njemačkoj je međutim zabranjeno imati pepeo pokojnika u kući, a takođe ga rasipati bilo kuda. Urna mora da bude zakopana. Nije baš najjasnije mogu li i Nijemci svoj pepeo rasuti negdje po Holandiji, ili ga moraju vratiti u Njemačku i prijaviti vlastima. Neko to nije uradio za svoga bračnog partnera i morao je da plati veliku kaznu.

Izvor: eenVandaag

08.01.2008.

Uspjeli suzbiti uvoz nevjesta

Juče su prezentirani podaci o brakovima koji doseljenici (alohtoni) sklapaju sa partnerima iz matične domovine. Ističe se kako je broj tih brakova znatno pao, nakon što su 2004 veoma pooštreni uslovi. Tako domaći partner (najčešće muškarac) mora imati platu iznad minimuma i odgovarajući stan, a partner (ka) koji dolazi mora prethodno položiti test holandskog jezika (u vlastitoj zemlji), i ne smije biti mlađa od dvadeset jednu godinu.

Ranije su , posebno Marokanci, dovodili veoma mlade djevojke i ženili ih, i one obično ne bi nikad naučile holandski jezik, što je imalo posljedicu da ga ni djeca ne nauče dobro. Pri tome su često sklapani brakovi i između veoma bliskih rođaka.

Od strane krajnje desnice (Wilders) bilo je prijedloga da se u potpunosti zabrani ovaj vid brakova, kako bi se spriječilo dalje širenje islama u Holandiji.

 

 

07.01.2008.

Otpusna lista

Bijahu strašni ti naši doktorski papiri. A strašni su , kako čujem, i danas. Srećom ja ih ne viđam često, ovdje gdje ja živim ti ništa ne daju u ruku.

Uzmimo samo one nalaze krvi i mokraće. Odeš ujutro sabahile, guraš se, načekaš, pa ti valja kasno popodne opet po njih. Onda ti papire daju u ruke, nosiš kući, nekad od radoznalosti nemaš kad sačekati da do kuće dođeš, nego ih usput bistriš i razgledaš. Onda kod kuće probaš razjasniti namjerno nejasno napisana slova i brojeve, one šifre i skraćenice. Strah te već hvata od eritocita, leukocita, onih u krvi, a posebno onih 5-7 u mokraći, pitaš se je li to puno, je li neka teška boljka u pitanju. Pa zoveš komšiju studenta  medicine, da ti on dešifruje, ne  spavaš svu noć od brige šta će sutra doktor reći.

Uvale ti tako u ruku i tvoj vlastiti snimak pluća, pa ga nosaš kući, objesiš na svjetlo i zagledaš, sve ti se neke rupe i sjene pričinjavaju, strah i znoj probijaju, teška je bolest tu uslikana.

A tek kada ti daju otpusnicu iz bolnice. Prvo onaj mali komad papira, da si otpušten, a po otpusno pismo ćeš morati doći za dva dana. Na otpusnici stoji tvoje ime, adresa, i ona dijagnoza na latinskom. Ma da je jedna, nego obavezno pet-šest. Tebi se čini sve gora  od gore, toliko su strašne te bolesti na latinskom. Na dnu otpusnice nekoliko kvadratića, kao za ocjene. Kraj svakog nešta piše.

 Izliječen, to mu je valjda 5, poboljšan, to je bezbeli 4, otpušten neispitan, to bi mogla biti trica. Neizliječen je dvojka, a umro, naravno propo načisto, jedinica, kec. Doktor treba samo da udari križić u onaj kvadratić. Oni sa tricom su napustili školu neocjenjeni. Njima je sve dodijalo i ”izašli su na vlastitu odgovornost”. To su morali specijalno i potpisati, ako umru da su oni sami krivi. Kao da je nekada neko drugi kriv.

Ako si umro onda drugi idu po tvoju otpusnicu, pa kod kuće razglabaju od čega si umro. Ako si umro od upale pluća, pa i nije tako strašno! Obavezno se tu konsultuje  rodbina, rođaci doktori, mediicnske sestre, čak i čistačice u bolnici, studenti druge godine, svi oni daju stručna mišljenja o uzroku smrti nesretnika.

Kažem srećom ovdje u Holandiji pacijent nikad ne nosa svoje nalaze kući i čuva ih godinama, i pokazuje svima, a najčešće ih zagubi. Ovdje je sve je pohranjeno u kompjuteru. Kućni ljekar je jedini taj koji će pokazati  pacijentu ono što je bitno od nalaza, neki rtg snimak sa kompjutera  ili mu jednostavnim riječima objasniti neki nalaz. Na vlastiti zahtijev uvijek se ti nalazi mogu uzeti i nositi bilo kuda, oni su vlasništvo pacijenta.Pacijenti kad izlaze iz bolnice ne dobijaju otpusnice ni otpusna pisma, to ide njihovom ljekaru. Eto, kod nas jos i danas u Klinickom centru Banja Luka valja se nakon lijecenja javiti sekretaru klinike (!), da ti on uruci otpusnicu (vidi otpusnica iz banajlucke bolnice).

07.01.2008.

Zablaćanski u kritičnom stanju

Na sceni komičar, u životu veliki depresivac

Glumca Milenka Zablaćanskog publika uglavnom zna iz domaćih TV serija - “Srećnih ljudi” i “Porodično blago”, a ovih dana gledamo ga i u seriji “Stižu dolari”. Član je Pozorišta na Terazijama u kome tumači brojne uloge i zasmejava publiku u predstavama “Ljubinko i Desanka”, “Jubilej”, “Briljantin”, “Lutka sa naslovne strane”. Protagonista je i “karakternih” rola u “Gospođici Juliji”, “Neprijatelju naroda”, a nije mu stran ni kabare. O novoj ulozi Neše Ljutića iz serije “Stižu dolari” kaže:

Milenko Zablaćanski: Neša je sredovečan porodični čovek i, prema viđenju pisca, pomalo gubitnik. Nonšalantan je i stoički trpi sve probleme koji ga snalaze, počev od žene, porodice, komšiluka, prijatelja, vlasti... Da budem iskren, već su mi dosadile uloge večitih studenata, muvatora, mladića koji jure za devojkama i smatram da je došlo vreme da tumačim likove koji odgovaraju mojim godinama. Takav je upravo gazda Neša iz “Dolara...” Završili smo snimanje prvog ciklusa, a na leto nas očekuje nastavak.

Gornji tekst prenesen iz balkanmedia. Srbijanski glumac je ponovo jedna od nevinih zrtava nasilja na balkanskim putevima. Juce je stradao u svom automobilu kod Uzica i u kriticnom je stanju. O tome vidi vise ovdje

07.01.2008.

Deset godina dosta

Mnogi su uvjerenja da je deset godina taman dosta za obavljanje jednog te istog posla. Poslije deset godina treba tražiti nove izazove. Najbolje je ako se može raditi u sasvim novoj branši, a ako to ne može onda bar iz temelja promijeniti sredinu. Nakon deset godina dolazi do zasićenja i radna energija se znatno snizi. Kolotečina dovodi dotle da se posao radi bezvoljno, jer je sve “već viđeno”.

Jedan holandski doktor, specijalista ORL (uho,nos, grlo- u Holandiji je to KNO arts) mi je rekao da jedva čeka šezdesetu da prekine sa ovim poslom. Ne želi raditi do 65, jer hoće da se posveti nečemu sasvim drugom. Arheologija mu je oduvijek bila ljubav, i ako ga zdravlje posluži provešće ostatak života kuckajući po kamenju.

Mnogi poslodavci su davno shvatili ubitačnost jednolikog posla, pa svoje zaposlene nauče nekoliko poslova, koje oni onda mijenjaju tokom dana, ili nakon nekog vremena (nekoliko sedmica naprimjer). Uzrok takozvanog “pregorijevanja” ljudi (out burn sindrom), ono što mi kažemo da je neko prolupo, je pored stresnog posla i dugotrajni jednolični posao, koji dovodi do hroničnog umora.

Je li vama dodijao vaš posao?

06.01.2008.

Trešnjice

Juče pazarni dan, svratili u piljarnicu. Ima svega, a najljepše su mi trešnje i jagode. Trešnje pišljivih osam eura kila (na slici je cijena za pola kile kersen 3,95). Odakle li su ih dopelali?Jagode su holandske, one iz staklenika. Dva eura kutijica. A koliko je u kutiji ne znam, možda frtalj, dok pise kutijica - doosje aardbeien 1,98?

06.01.2008.

Pravoslavni Božić

Večeras pravoslavni vjernici slave Badnju veče, a sutra je prvi dan Božića. Po starom Julijanskom kalendaru Božić se slavi u Rusiji i  Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bosni i Hercegovini, itd. a pravoslavci u Grčkoj, Bugarskoj i Rumuniji slave Božić po novom Gregorijanskom (po papi Grigoriju) kalendaru, 25-og decembra, kao i katolici i protestanti.

U čast Božića sinoć je u Sarajevu puštena nova rasvjeta kojom je osvjetljena Saborna crkva u centru grada, jedan od četiri velika objekta koji simboliziraju četiri vjere u BiH, a nalaze se u krugu od kojih nekoliko stotina metara (ostala tri su Katedrala, Begova džamija i Jevrejska sinagoga).  

Sretan Božić onim čitaocima moga bloga koji ga večeras dočekuju, a sutra slave. 

06.01.2008.

Gradovi svijeta

Lugano Lugano, ovdje bi ja volio zivjeti

Nedavno je bila neka svjetska anketa, pa je London proglašen za svjetski grad broj jedan. Iza njega je Njujork,  Tokio je treći, a Pariz četvrti . Cijenjeni su različiti aspekti života u gradovima, njihov geografski položaj, ekonomija, kulturni i socijalni život, saobraćajna i ostala infrastruktura, itd.

Regionalni svjetski centri su Meksiko Siti (Latinska Amerika), Sao Paolo (Južna Amerika), Kairo (Afrika), Dubai (Bliski Istok) Singapur i Šangaj (Daleki Istok), Sidnej (Australija i Okeanija).

Nisu navedena i najljepša mjesta za život. Po meni su to Havaji, Holivud, Majami, Bahami, Nica i Monte Karlo, dio Švajcarske u kome se govori italijanski (Logano, Ascona,Locarno), Toskana u Italiji, Dubai, Bali u Indoneziji….

Koje je po vama za život najugodnije mjesto na svijetu?

Dubai's nightime skyline Dubai,sve ljepse i skuplje mjesto za zivot

 

05.01.2008.

Pronađimo blesimetar

Predmeti i bića na zemlji su samo blijede ideje ideala (idelanih predmeta i bića) koje se nalaze negdje u prostoru ( u svemiru). Tako je Platonovu filozofiju pojednostavljavao moj pokojni profesor filozofije u Trećoj Gilmnaziji Despot Ivo. Kako više starim sve više vidim da je cijeli svijet koji percepiramo ( doživljavamo preko svojih čula) samo jedna slika svijeta. Naše oči ne vide dovoljno sitno i dovoljno daleko, naše uši ne čuju dovoljno. Hajde to uredu, imaju sprave da poboljšaju vid i sluh, mikroskopi, teleskopi itd.

Međutim ima jedan svijet ljudske psihe i odnosa među ljudima koji koliko ima i lice, toliko ima i naličje. Treba lice posunovratiti, pravi život je na naličju. Ljudi skrivaju svoju postavu, često je i oni samo naslućuju. Ne postoje čula ni pojačivaći čula koji će do kraja sagledati ovaj paralelni svijet, ali bistre osobe na osnovu nekih znakova mogu mnogo toga naslutiti i pogoditi. Pogotovu su žene te koje imaju intuiciju da razobliče nečije lice i da mu zavire duboko “pod kožu”.

Sigmund Frojd je prvi zaronio u tamne dubine ljudske duše. Uspio je uspostaviti neke veze i pravila. Međutim od Frojda se nije dalje otišlo. Ispitivanje duše je danas na nivou osluškivanja pluća prije dva-tri stoljeća. Nema tu još CT-a ni magnentne rezonance koja će pronaći skrivenu opasnu i opaku bolest. Tek kad čovjek do kraja poludi, često ugravajući najbliže oko sebe, manijački silujući i ubijajući  žene, djecu, skonta se u čemu je stvar, ali bude kasno.

Manijaci i masovne ubice su samo ekstremni slučajevi mnogih sa  tamnom stranom karaktera. Incesti, maltretiranja ukućana, maltretiranja žena i djece, natjerivanje na prostituciju, sklonosti alkoholu, drogi, kocki, su mnogo češće pojave. Tako mnoge mlade djevojke propadnu u drogi i prostituciji kao žrtve svojih “dragih ljubavnika”, momaka kojima su u početku toliko vjerovale.

 Hoće li neki kompjuterski programi potpuno razotkriti nečije naličje. Neki dobar blesimetar je neophodan da bi se na vrijeme razotkrile nečije opasne skrivene strane. Istorija je puina primjera masovnih ubica, vođa naroda, kraljeva, kojima je svijet u početku toliko vjerovao i koji su za mnoge bili heroji. Njihovo naličje je bilo toliko skriveno, da kada je i počelo masovno ubijanje, mnogi su zatvarali oči pred nečim tako očitim, a mnogi ni do danas nisu progledali.

 

 

 

 

05.01.2008.

Wikipedia

Sad imam novu zabavu. Vidim da je bosansko-hercegovačka Wikipedia jako prazna, i da tu ima posla, ihaj. Pa sam zavrnuo rukave da je malo popunim. Napisao sam uvodne članke iz područja oftalmologije (vidi), pa sad mogu natenane puniti, i ja i drugi. Takođe sam napisao nekoliko članaka o mjestima u opštini Hadžići, znači Tarčin, Pazarić, i još nekoliko sela koje poznajem. Lijepo zanimanje, zar ne? Za primjer ću vam dati kratki opis ljupkog sela Ljubovčići, koje po meni ne zaostaje za najljepšim švajcarskim selima (vidi ovdje) .Vi dopunjavajte.

04.01.2008.

Bivši pacijenti tuže doktora

Sest pacijenata traži  da se izrekne zabrana operisanja holandskom  hirurgu Horst Dekkers-u koji radi u jednoj holandsko-njemačkoj klinici, pise Volkskrant. Hirurg je “specijalista” za operacije na kičmi. Po mišljenju pacijenata on je u Minhenu u Alpha klinici uradio desetine nepotrebnih operacija na kičmi, usljed čega se je kod  mnogih pacijenata stanje pogoršalo. Bivši pacijenti preko suda u Minhenu traže odštetu od nekoliko stotina hiljada eura.

 

03.01.2008.

Čajevi u vrhu popularnosti

Biljni čajevi su sve popularniji. U poslugama su se pojavile nove egzotične kombinacije biljnih čajeva. Lipton i Pickwik su izbacili izvanredno lijepo upakovane kutije i kesice, a Lipton je uveo i nove kesice koje kao da su od gaze, u vidu kockice, onako kako smo mi u bolnici u ratu pravili kamilicu i nanu.

 U modi je rooibos iz Južne Afrike, metvica iz Maroka (koja se uzgaja na plantažama), zeleni čaj, slatka jabuka iz Turske, sve to samo ili kombinovano sa cimetom (kaneel), korom od limuna ili narandže, zatim sa mangom, vanilijom i sa čime sve još ne. Uglavnom ima oko trideset različitih biljnih kombinacija, samo rooibos-a četiri vrste, pa onda u kombinaciji sa drugim biljkama i voćkama. Naravno da ostaje i klasika, nana, kamilica, majčina dušica, crni čaj aromatiziran voćnim aromama itd.

Najjeftiniji je crni klasični čaj koji se može naći čak i po trideset centi za pakovanje od dvadeset kesica, a bolje vrste biljnog čaja idu u poslugama i do dva eura, za dvadeset kesica.

U ove zimske dane biljni čajevi su zaista odlična stvar. Za većinu nabrojanih se ističe antioksidantno dejstvo. Ja volim i koji keksić (onaj sa zrncima čokolade), da se onako fino otopi u ustima i zalije čajem. Neko će reći kako tako ode svo dobro dejstvo čaja, možda nije zdravo, ali je slatko.

I na kraju da napomenem da moja supruga ima zalihu trava donešenih iz Bosne i da ujutro imamo čaj od nane, kamilice, žalfije, kunice i majčine dušice. Bosna bi mogla zaraditi lovu na travama, ali mi i to većinom uvozimo, a ono što sam probao od kesica napravljenih u Bosni slabog je kvaliteta.Moramo se ugledati na Slovence.  

03.01.2008.

Šta je uzrok nedostatka radiologa u Sarajevu?

Čitam u Oslobođenju (vidi ovdje) kako je u Sarajevu manjak radiologa. Kao niko neće to da specijalizira, dugo traje, skupo i čovjek se izlaže zračenju. Aparati su zastarjeli, preko deset godina. Doktor Trninić, šef Doma zdravlja Sarajevo, kaže da se dnevno uradi 35 pregleda! Dok sam ja radio kao mladi doktor u Kiseljaku i mi smo tamo u Domu zdravlja  uradili negdje toliko snimaka na dan. Samo je ovdje grad sa pola miliona stanovnika, a tamo opština sa 20000.

Tačno je da su radiolozi i radiološki tehničari (još i više) izloženi zračenju. Ali se cesto zaboravlja da je isvako pa i najmanje snimanje opasno i po pacijenta. Sva zračenja tokom života se sumiraju i mogu zbrajanjem izazvati malignu bolest. Pokojna prof. Đorđević, šefica stare radiologije, je umrla od raka pankreasa. Radila je na jednom starom razdrdanom rtg aparatu, nije snimala, nego skopirala (posmatrala) pasažu kroz digestivni trakt (stomak i crijeva). Pregled je trajao dugo, a zračeni su i doktor i pacijent. Pokojni Slavko, rtg tehničar na Očnoj klinici je umro od leukemije.

Međutim radiolozi danas uglavnom čitaju snimke, rijetko da rade skopije. Novi aparati imaju jako dobru zaštitu od zračenja. Preglede uglavnom rade rtg tehničari i oni su izloženiji radioaktivnom zračenju.Ultrazvuk i magnetna rezonanca u velikoj mjeri zamjenjuju RTG zrake. Osim toga radiolozi imaju dva mjeseca godišnjeg odmora.

Po meni je nešto drugo u pitanju. Radiolozi su kao patolozi i anesteziolozi anonimusi. Oni obično šalju nalaze drugima i nemaju direktnog kontakta sa pacijentom, osim ako rade privatno. Njihov je rad podložan naknadnoj kontroli, mora biti veoma stručan i odgovoran, jer su oni obično ti koji postavljaju dijagnozu . Drugi umjesto njih  skidaju kajmak sa njihovoga rada.

Ljudi bježe od teških specijalizacija kod kojih se ne može namaknuti ekstra para mimo mizerne plate. Dokaz za to je da prijeti i nedostatak  drugih sličnih specijalista.

Raditi privatno kao radiolog zahtijeva veoma velika ulaganja i pravovremenu  obnovu aparata. Sve dok se ne izjednači javni i privatni sektor u zdravstvu, kao što je u Sloveniji, ulaganja u ovaj vid privatne prakse ce i dalje biti veoma riskantna.

03.01.2008.

Ne baš bajan početak nove godine

Juče je bio prvi radni dan u novoj godini. Vijesti koje stižu ne predkazuju baš mnogo lijepog. Nafta je prešla granicu od 100 eura za bure. U Keniji slična situacija kao u Bosni pred rat, nije demokratija za svakoga. Holanđani bježe u Najrobi, tamo je još donekle sigurno. Holandski uzgajivači ruža (nisam ni znao koliko ih ima ) u Keniji, zabrinuti za svoje rasadnike. Holandija naime uvozi ruže iz vlastitih rasadnika u Keniji! Tamo je jeftina radna snaga i ne treba energija za proizvodnju. Ovdje proizvode samo luksuzne sorte, tamo one jeftinije, za običnu raju.

Juče u posluzi koja reklamira sniženja, Albert Hein, nema robe sa donjih ladica. Tamo naime uz patos drže najjeftinije proizvode. Mnoge mrzi da se saginju pa uzmu isto to samo sa gornje ladice, nekad i duplo skuplje. Ko ima, ima. Nema uopšte suncokretovog ulja, brašna sa dodatkom praška za pecivo (bilo čudno jeftino, 35 centi za kg), ono drugo poskupilo za deset centi, jogurt skoro jedan euro. Ima ulja od arašida, kukuruza i još nekih egzotičnih vrsta.

Ovdje se oprezno pripremaju za prikazivanje filma o Kur’an-u kao “fašističkoj knjizi”. Tako je naime najavio autor filma Geert Wilders. Šef holandske policije je izjavio da moraju sarađivati sa imamima i ostalim uticajnim vođama muslimana u Holandiji, kako bi preduprijedili nemire i proteste nakon prikazivanja filma na TV. Istovremeno je više od pedeset holandskih prominentnih intelektualaca potpisalo peticiju protiv mržnje, a za toleranciju različitih etničkih grupa, pri čemu se naravno misli na prekidanje sa netrpeljivošću prema muslimanima.

Dobra vijest stigla je jutros iz Engleske. Tamo je naime otkrivena vakcina protiv ptičije gripe. Kinezi su međutim preduhitrili Britance, prije dvije sedmice su oni proglasili pronalazak vakcine. Jedan holandski virusolog tvrdi jutros na radiju da je engleska vakcina mnogo bolja i da predstavlja dobru osnovu za sve tipove virusa. Nije međutim jasno da li vakcina ipak može spriječiti pojavu pandemije gripe, kao što se to desilo tri puta u istoriji čovječanstva.

Oštar vjetar sa kontinenta pobrinuće se danas da će oni koji ga moradnu trpiti imati osjećaj da je minus deset, umjesto minus jedan, koliko mjere termometri. Oni koji puše, a moraju letjeti, moraće se dobro smrznuti sa cigaretom pred vratima amsterdamskog aerodroma, jer je od 1-og januara zabranjeno zapaliti bilo gdje unutar zgrada aerodroma.  Brrrr, prisjede mi cigara.  

 

 

02.01.2008.

Rođendan “Letećem”

Sutra je “Letećem” prvi rođendan. Godinu dana lutanja ukletog broda, od zemlje do zemlje, od teme do teme, od propasti do spasa. Sasvim slučajno sam prije godinu dana počeo da pišem na blogu. Imam mnogo započetih a nezavršenih stvari: već urađeni, ali ne i potpuno završeni prevod holandskog romana o ratu u Bosni, vlastiti roman iz rata, knjigu o optometriji, itd. Umjesto da to završim ja gubim vrijeme na besposlice i pišem sta  mi trenutno naumpadne. Kad prelistam o čem sam sve pisao vidim da u 535 napisanih postova ima zaista pisanog o svemu i svačemu. Pored malo ozbiljnijih tema pisao sam cijela predavanja o siru, zovi, krompiru, jabuci, glogu. Pa onda o insanskim bolestima, malignim melanomima, štitastoj žlijezdi, genitalnom karcinomu, prevenciji karcinoma. Onda o čistoći WC-a u Bosni i drugim zemljama, o autobusima za Bosnu, putovanju vozom do Mostara i Maglaja, o Neumu, o Klevama u Njemačkoj. Pisao i o dočecima Bajrama, o Naučnom klubu. Zatim o vremenu:olujama, vrućem proljeću, klizanju u decembru. Pa onda o politici i političarima, kako bosanskim tako i holandskim, problemima azilanata u Holandiji, itd. Spomenuo i nekoliko umrlih bliskih ljudi ili zaslužnih osoba.

Sve sam to dopunjavao uglavnom svojim fotografijama, te ponekim pozajmljenim sa Wikipedie. Izvori vijesti i komentara su mi bili “Oslobođenje”, radio B92, “Nezavisne novine”, “De Telegraaf” i “Volkskrant”, bosanski i holandski teletekst, te holandska, belgijska, njemacka TV , BBC, bosanski i hrvatski radio i drugi.

 Pri tome pišem uglavnom za sebe, jer misao i ideja potonu ako se istog momenta ne realizuju u pismu. A zahvaljujući internetu i njegovim lako dostupnim izvorima, ideja se danas lako istraži i proširi Tako se otvaraju nepresušni vidici novih znanja. Pisanje nekog ozbiljnog posta može da traje i po nekoliko sati, a ponekad i nekoliko dana (mora se pustiti “da stvar prenoći”). Konačna njegova pojava na blogger-u  izaziva zadovoljstvo i osjećaj punoće da se je opet nešto novo naučilo.

Prilikom odabira tema sam pokušao da povežem moju Bosnu i Sarajevo, sa novom sredinom u kojoj sam se igrom sudbine našao, to jest sa Holandijom. Ne uzdizuci ni jednu, i ne podcjenjujući ni jednu od te dvije sredine, pokušavam naći zajedničke tačke, pišući pozitivno o onome što mislim da je dobro i kritikujući ono loše. Iako se obje zemlje porilično razlikuju po mnogo čemu, u suštini radi se o istom. Isti lijek, drugo pakovanje.

Srećom je moje pisanje, često neatraktivnih tema, izazvalo ipak pažnju odabranih čitalaca, pa je čovjek poprimio obavezu da ne piše samo radi sebe, nego i radi drugih. Komentari su u ogromnom broju slucajeva veoma konstruktivni i na nivou te dopunjavaju obradu određene teme.

Poslije su se “Letećem” rodio brat i dvije sestre. Bratski blog obrađuje istoriju sarajevskog zdravstva (spašavajući dobre ljude od zaborava), kao i istoriju medicine uopšte. Na sestrinskom blogu “Oftalmologija” su teme iz očnih bolesti, a najmlađa sestra priča nostalgične priče, sjećanja iz djetinjstva, i kasnijih dana.

I na kraju da ne zaboravim blogersko društvo, nekih 480 načinjenih prijatelja, s nekima sam se dobro upoznao, neke znam i lično, neke samo sa slike a najveći broj njih prepoznajem samo po krakterističnom pisanju ili komentaru. Medju 21550 posjetilaca imam tu i nekoliko stidljivih stalnih gostiju, koji divno znaju komentarisati, ali nikako da se registruju, pa da razgovaramo na istoj ravni. Nek vam je uzdravlje.

Vas Reuw

 Na slici lijevo je grb grada Goude u kojem privremeno zivim i koristim taj grb kao svoj avatar. Na slici ispod naslova je logo bloga "Leteci Holandjanin", jedrilica koju sam snimio na jezeru u Reeuwijku, u blizini moje kuce. 

02.01.2008.

Sve se vrti u krug

 

Frites

Svode se računi od prošle godine. Berze imale padove i uspone, a amsterdamski indeks završio sa malim dobitkom. Raja gledala manje TV nego prethodnih godina.Više povrijeđenih u novogodišnjoj noći nego ikada do sada.

A ja koliko vidim sve je isto i sve se vrti u krug. Sad će krajem januara Rotterdam film festival, pa berza turizma u Utrechtu, pa Valentinovo, pa Uskrs, itd. Haj dobro, tako je svuda. Ali da baš svake godine ista stvar u isto vrijeme bude u istoj posluzi snižena. U reklamnim prospektima su u ponudi iste stvari kao u ovo vrijeme prošle godine.

Već su se na TV u reklamama pojavile životinjice, hamsteri, hrčci, koji kao koriste nezamislivo sniženje i u januaru prave zalihe kupujući u najpoznatijem lancu superxafsa Albert Hein. Valja održati promet koji prijeti kolapsom nakon opšte pomame u decembru. Snižava se sve, od sredstava za pranje, toalet papira, hrane, od 20-50 odsto. Istina nikad ne pojeftini hljeb ili mlijeko i ulje, nego neke prerađevine na kojima je marža i inače tri puta, pa i kad se duplo snizi eto opet zarade.

Isto je i sa prodavnicama tekstila koje su već po izlozima izlijepili reklame za visoka sniženja. Decembar je bio mjesec kupovine, januar će biti mjesec bagatele. Razlika je što su se u decembru dobijale ekstra pare za Božić, a januar je dugačak i valja iskihati decembarske provode.

01.01.2008.

Ostadosmo živi

Holandija niije nikad do sada doživjela toliko agresivnosti i vandalizma za Novu Godinu kao do sada. Vatromet se bolje može nazvati topovska paljba koja je potresla kuće, i to sa proslavom nečega nema nikakve veze. Desetine požara, zapaljenih auta, preduzeća, stanova, obilježile su prošlu maglovitu noć. Smrad i dim od baruta nisu dozvoljavali da se otvori prozor. Oficijelno je vatromet zabranjen iza dva sata, ali su kuću u kojoj stanujem potresale teške eksplozije i iza tri.

 Policija, hitna pomoć i vatrogasci kroz gustu maglu nisu stizali na odredišta, a na nekim mjestima su huligani čak branili vatrogascima da gase požar.

Još nisu svedeni podaci o broju ranjenih i eventualno smrtno stradalih. Agresivnost kojim se ovdje “slavi” nova godina me iznenađivao od prvog dočeka od kad sam ovdje, ali se sinoć stvarno pretjeralo.

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2152858

Powered by Blogger.ba