Holanđani su poznati po urednim i lijepim vrtovima. Ali svugdje ima izroda. Tako večeras tokom šetnje kroz moj širi komšiluk uslikah ovaj neuredni vrt, odraz krajnjeg nemara.

Iako i među autohtonim Holanđanima ima mnogo pogančera, veća je vjerovatnoća da ovdje živi neki doseljenik koji ne haje baš za prirodne ljepote naših krajeva.

Istrazivaci sa univerziteta u Essenu su objavili da se Paracetamol mora propisivati i izdavati samo na doktorski recept. Prekomjerna upotreba paracetamola moze dovesti do zatajenja funkcije jetre. Prije upotrebe ovog lijeka treba kod pacijenta uraditi ehografiju jetre.

Paracetamol se za holandske prilike smatra najbezopasnijim lijekom protiv bolova i nahlade. On se masovno prodaje bez recepta i masovno koristi kao skoro bezopasan lijek. Istovremeno je to i nejjeftiniji lijek iz grupe antineuralgika i antireumatika.

Vijest je objavljena u visokotiraznom njemackom Bild-tu. Ovo je kratka informacija iz danasnjeg Telegrafa, objavljena bez dodatnih komentara. Originalni tekst vidi ovdje

Prekjuče je na belgijskom TV dnevniku diskutovano o tome koje je auto isplatnije za voziti i koje auto zagađuje više okolinu. Zaključak je da ako se kupi novo auto i vozi manje od 25000 km godišnje, da dizel auto ne donosi nikakvu finansijsku prednost. Ako je upotreba auta preko 25000 godišnje, onda se isplati dizel.

Jedan profesor (doktor za pluċne bolesti) sa univerziteta u Leuvenu je govorio o opasnosti zagađenja vazduha koaj nastaje upotrebom dizel automobila koji nemaju specijalne filtere protiv čađi. Iako dizel auto proizvodi manje CO2 i CO, produkcija čađi je sto puta veċa nego kod benzinskog motora. Ove sitne čestice čađi ulaze do najsitinijih alveola u pluċima, a odatle ulaze čak i i u krvotok, i imaju veoma štetno dejstvo na zdravlje.

U Njemačkoj je odnedavno u velikim gradovima uvedena specijalna vinjeta za ulazak u gradove. Njena cijena ovisi o vrsti automobila, a za dizel automobile bez filtera je najveċa. Cilj ovih mjera je smanjenje čestica čađi u zraku. O ovome sam pisao 7-12-2007 (vidi http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2007/12 ) .

Prošle godine su Holanđani utrošili pola milijarde eura na biološki uzgajanu hranu. Iako to još uvijek predstavlja svega dva posto troškova za hranu, ipak je zabilježen porast od skoro dvadest posto. Najviše je porasla potrošnja biološkog mesa i jaja.

Cijene ovih proizvoda su višestruko skuplje nego što su isti takvi produkti proizvedeni intenzivnom proizvodnjom. Tako naprimjer biološki krastavac košta oko četiri puta skuplje od “normalnog”. U jutrošnjoj emisiji holandskog radija mnogi su izjavili da se isplati platiti više, jer biloški proizvodi imaju pravi ukus i miris, kakav se izgubio kod produkata iz industrijske poljoprivredne proizvodnje.

Usljed stalne povećane  potražnje za biloškim proizvodima, prijeti njihova nestašica. Ova je roba dva puta više kontrolisana nego što su “obični” poljoprivredni proizvodi, i podliježe strogim atestima i procjenama