Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

26.04.2008.

Tabor kreće na jug

                 

Oko tri i po milona Holanđana će za nastupajuće domove napustiti svoje domove, najveći broj i svoju zemlju. Već u petak je amsterdamski aerodorm imao veliki broj ekstra polazaka za južne destinacije, Tursku, Grčku, Španiju, Italiju, Francusku. Holandiju će uglavnom posjetiti prve komšije, Nijemci.

U Holandiji se ne radi u srijedu trideseti avgust (Kraljičin dan), četvrtak( prvi maj – ove godine pada vjerski praznik), a Prvi maj nije na spisku neradnih dana u Holandiji. Neke skole ne rade dvije sedmice.

Prijatne Prvomajske praznike svojim čitaocima u domovini, te praznike onima koji su u Holandiji, želi vaš Reuw.

 

26.04.2008.

Subotom malo šaljivo o jeziku: Svi nazivi za "glavešine"

Pitao sam se u jednom od prošlih postova kako da sa holandskog prevedem: ”voorzitter (predsjednik) van de moskee”. Predsjednik džamije kod nas ne ide, a ne znam u arapskim džamijama da li postoji i kome predsjedava. Razmišljajući o tome i vozeći se na biciklu počeše mi jedno za drugim padati na um mnogobrojna imena koja se ili javno ili u žargonu koriste za označavanje rukovodilaca, odnosno vodećih ljudi.

U BHS jeziku koriste se mnogi izrazi za nekoga ko je broj jedan u nečemu. Pri tome se koriste glagolske imenice izvedene (dodatkom prijedloga ispred) od osnovnih glagola voditi, upravljavati, ili glagola sjediti odnosno stajati, s tim da dotični znači u stvari ništa ne radi nego sjedi ili stoji ispred drugih. Nekada on koristi ruku pa samo njome maše, rukovodi, ili mu je glava najveća, odnosno (trebala bi biti) i najpametnija, pa je on poglavnik, poglavar ili poglavica.

Vođa, voditelj, vodilac, predvodnik, je onaj koji je na čelu neke kolone, pokreta, vojske, nekog stila, emisije, partije. Odgovarajuća ženska imenica bi bila vodilica, voditeljka, voditeljica, predvodnica.

Upravitelj, upravnik, je onaj koji ima najviše prava, i koji sve što kaže, to je ispravno, on je u pravu, kao i uprava u kojoj je on glavni. Upravnici obično upravljaju zatvorom, školom,  đačkim, studentskim ili staračkim domom.

Predsjednik je onaj koji na sastanku sjedi ispred svih drugih, i oni ga svi moraju gledati i slušati. Predsjednik je isto ko i vođa, samo on ne ide nikuda sa svijetom, nego lijepo samo sjedi ispred svih. Poznata zanimanja ove vrste su su predsjednici država, vlada, mjesnih zajednica, upravnih odbora, itd.

Predstojnik je onaj koji stoji ispred svih, znači isto kao i predsjednik, samo kad ljudi nemaju stolica, pa moraju na sastanku stajati. Predstojnik je prvi ovlašten da iznese neku informaciju, neki trač o drugima, ili laž iz nekog ureda, ustanove, i on ima najdeblji obraz (za to je mjesto posebno treniran) da izađe u javnost ispred nekog ureda.

Sličan njemu je nadstojnik, koji stoji iznad sviju. Isti je nastojnik ili nastojnica, koji upravljaju nekim  strogim domom za maloljetne delikvente, nekim strogim zatvorom i sl. To su obično neki strogi ljudi kojima ne možeš šale prići, toliko stoje oni negdje gore visoko iznad svih, kojih se svi boje i od kojih zaziru. Nastojnica je obično neka muškobanja stroge face sa naočalima. Nastojnici mogu biti i miroljubivi onda kada obavljaju poslove “hauzmajstora” i kada ih trebate ako se pokvari voda u kući, ili ako izgubite ključ od haustora.

 Direktor je sličan dirigentu, on upravlja ko i svi ostali  šefovi, samo se zakitio stranim imenom  da izgleda što važniji. On sjedi u direkciji i daje direktive. U velikim firmama on upravlja sa više direktora, pa ima svoj direktorij, a žena mu je direktorica, ili direktorka. Direktora ima svukuda, od škole do banke, te preduzeća i fabrike.

Uz direktora ide i sekretar, bolje reći sekretarica. Sekretarica se još zove i tajnica. Ona čuva sve tajne između nje i direktora.

Sekretari mogu biti važniji od direktora. Sekretar političke partije je veoma važan, a posebno generalni sekretar. U stvari najvažnija ličnost na zemaljskoj kugli bi trebao biti generalni sekretar Ujedinjenih nacija. Sekretare partija nekad zovemo liderima.

Rukovodilac je ublaženi izraz za vođu, koji su izmislili komunisti, eto on kao rukom vodi, pokazuje narodu kud treba ići. Ko Lenjin što pokazuje put naprijed. Mnogi politički rukovodioci kod komunista su se se zvali  komesari. Oni su imali ulogu da ubjeđuju narod u nešto, da rade persuaziju (što danas rade psihijatri, kad treba da budalu ubjede da je zdrav, ili obratno). I na truhlom zapadu postoje komesari, i to u  u policiji.

 Poslovođa vodi poslove, on znači ne smije zabušavati, sjediti ili stajati. On je uvijek u radnji, granapu, samoposluzi ili radionici.

 Pored direktora i šef je rukovodilac, i on se okitio stranim imenom, a žena mu je šefica. Šefovi su kod nas prije svega na željezničkim stanicama, policiji, a na zapadu, posebno u Francuskoj sjede kao broj jedan u bolnicama i klinikama, ima ih i tamo u policiji. Kolega šefa policije iz Evrope u Americi se zove šerif. .

Raja su nadila i mnoga druga imena za svoje vodeće, pa su onaj glavni zove čif, gazda, bos, glavni, broj jedan,  glavešina,  itd.

Danas je sve manje direktora, rukovodioca i poslovođa, njih zamjenjuju menadžeri. Oni su studirali menadžment,  a tako im se zove i uprava preduzeća. Nije šija nego vrat, reko bi naš narod, ili Musa sjaši a onaj drugi te uzjaši.

Daleko im lijepa kuća od mene svima tim često nadobudnim i neizživljenim osobama (čast pojedincima). “Širok turban, ispod njega prazna glava”, tako i što veća kancelarija, biro u njoj, i što napucanija sekretarica, što viša slova na vratima,  to manje pameti i više sujete u onoga što sjedi za biroom.

 

25.04.2008.

Gorka sudbina onih koji “zvone na uzbunu”

Gojko Berić u jučerašnjem “Oslobođenju” piše o hajci na novinare u BiH. Povod je izjava federalnog premijera Brankovića kako novinara Senada Pećanina treba poslati na ozbiljno psihijatrisjko ispitivanje. Takođe i nedavni fizički napad na novinara Avdića u Bihaću.

U Holandiji nisam primjetio da ima pritisaka, a pogotovu verbalnih i inih napada na novinare. Ali ima pritisaka na one koji se drznu da objelodane razne malverzacije unutar firmi u kojima su zaposleni.

U nedjeljnoj emisiji “Zembla” novinari su pratili sudbinu nekoliko uposlenika firmi u kojima su rađene velike malverzacije i utaje koje su koštale državu i milijarde eura. Najveća od njih je prije nekoliko godina otkrivena malverzacija u građevinarstvu, gdje su postojali dogovori između firmi o neopravdano visokim cijenama gradnje. Čovjek koji je ukazao na te malverzacije je ostao bez posla, bez kuće, i sada živi od socijalne pomoći u prikolici. Istovremeno je postao srčani bolesnik, a žena je dobila rak dojke. A nalazio se na položaju visoko pozicioniranog službenika sa ogromnom platom. Građevinske firme su morale vratiti državi ogromne pare, a njemu država od toga nije dala ništa za uzvrat, nego ga je ostavila na cjedilu.

Sličnih primjera ima još. Optužene firme pokušavaju svoju crnu ovcu predstaviti kao bolesnog, ludog, nestručnog. Mnogi koji ne mogu šutjeti zbog svoje savjesti, ostanu na margini i bez igdje ičega.

Drugačija je situacija u Americi gdje je država uvela nagradu za one koje ukažu na nepravilnosti, i ako od te dojave država bude imala koristi. Uslov je da oni koji ukažu na nepravilnosti moraju sami voditi sudski spor, plaćati advokate. Ali nagrada je velika, baš kao kod onih prijašnjih lovaca na ljudke glave (ucjenjene kriminalce). Tako se čak i trideset posto ``spašenog`` novca pokloni onome koji se usudio ukazati na malverzacije. Te sume se kreću i po nekoliko desetina miliona dolara. Od kako je taj princip uveden država je uštedjela mnogo novaca i dojave `` onih koji zovu na uzbunu`` je postalo jedno od glavnih oružja protiv šverca, utaje poreza i drugih oblika krađe države.

 

24.04.2008.

Moze biti od koristi

KAKO VAM MOBILNI TELEFON MOZE POMOCI U VANREDNIM SITUACIJAMA

Mada zvuci neverovatno, vas mobilni telefon vam moze spasiti zivot, ili barem zivce, u nekim situacijama. Odstampajte i sacuvajte ovu stranicu, nikad se ne zna...

KAKO BILO GDE U SVETU POZVATI HITNU POMOC, POLICIJU...
Jedinstveni broj za vanredne situacije koji se sa mobilnog telefona moze pozvati bilo gde u svetu je 112. Ukoliko se nadete izvan signala vase mreze a u pitanju je vanredna situacija, pozovite 112 i vas telefon ce traziti bilo koju postojecu mrezu na mjestu gde se nalazite. Potom cete na displeju videti brojeve hitnih sluzbi za podrucje u kojem ste. Zanimljivo je: broj 112 mozete birati cak i kada je tastatura na vasem telefonu zakljucana  - probajte i sami!

KLJUCEVI ZA DALJINSKO OTVARANJE AUTA OSTALI ZAKLJUCANI U AUTU
Ovaj ce vam trik jednom mozda zatrebati. Ako zakljucate kljuc od auta u autu, a rezervni kljuc imate kod kuce, uradite sledece: nekoga ko je u kuci sa vaseg mobitela zovnite na njen-njegov mobitel. Vas mobitel drzite 30-tak centimetara od vrata vaseg auta. Osoba u vasoj kuci treba drzati u ruci kljuc vaseg auta blizu mobitela i da pritisne dugmic za otkljucavanje. Vas auto ce se otvoriti. Razdaljina uopce nije bitna, vazno je samo da na mobitel pozovete osobu kod koje je rezervni daljinski kljuc za otvaranje vaseg auta.

SKRIVENA REZERVA U BATERIJI VASEG MOBITELA
Zamislite da je baterija vaseg mobitela pri kraju, potreban vam je telefon, a punjac nije kod vas. Nokia telefoni imaju mogucnost rezervne snage baterije. Da biste je aktivirali, ukucajte * 3 3 7 0 # i vas telefon ce imati 50% dopunjenu bateriju. Telefon ce ovu rezervu nadoknaditi tokom sledeceg punjenja baterije.

KAKO POTPUNO ONEMOGUCITI KORISTENJE VASEG MOBITELA AKO GA NEKO UKRADE
Prvo morate znati serijski broj vaseg mobitela. Da biste saznali koji je to broj, ukucajte * # 0 6 # i na displeju ce se pojaviti 15-cifreni broj. Ovaj broj je jedinstven za vas aparat. Zapisite taj broj i cuvajte ga na sigurnom. Ako vam neko ukrade telefon, pozovite vaseg operatera, izdiktirajte serijski broj, i operater ce moci da blokira vas telefon, koji ce biti potpuno beskoristan cak i ako lopov promeni sim-karticu. Iako verovatno necete dobiti nazad vas telefon, barem cete znati da kradljivac od njega nema nista. Kada bi svi ovako postupali, dalje krade mobitela ne bi imale svrhe.

24.04.2008.

Reeuwijkse plassen

Nije more, nego su lokve (po holandskom-plassen). Ali izuzetno lijepe lokve. Uživajte.

 

24.04.2008.

Komšinica slavi 50-ti rođendan

Evo kod komšinice slavlje, 50-ti rođendan, Sarah, pa joj djeca, ili još, neko ukrasili stan.  “Njenu” mladalačku figuru stavili pred vrata, pa mi se tako cijeli dan pričinjava da je neka baba pred vratima.

24.04.2008.

Zašto holandske pare za bolnicu u Tuzlu, a ne u Banja Luku?

Ambasada Kraljevine Holandije uputila je pismo Miloradu Dodiku u kome ga obavještava kako su holandske pare otišle za “Plavu bolnicu” u Tuzli, a ne za obnovu Kliničkog centra u Banja Luci. U pismu ambasada pojašnjava neke stvari i pobija Dodikovu tvrdnju kako su neki krugovi iz Sarajeva lobirali za Tuzlu a protiv Banja Luke. O ovome pročitajte više u Dnevnom Avazu

24.04.2008.

Muslimani Goude postavljaju svoje uslove Wildersu

Marokansko udruženje Srednje Holandije (Midden Holland) saglasno je da razgovara sa Wildersom (autorom filma Fitna) o pitanjima vezanim za islam i život muslimana u Holandiji. Razgovor bi se trebao obaviti u Waddinxveen-u, mjestu koje se naslanja na Goudu, šesnaestog maja ove godine.

Međutim Marokanci iz ovog područja žele da njihov predstavnik vodi sastanak i da se unaprijed odrede teme sastanka, da bi se oni mogli pripremiti i dovesti ako treba i stručnjake za islam.

Wilders je sinoć na TV West izjavio da on ne prihvata ponuđene uslove za razgovor i da je on Goudu prihvatio kao mjesto svoje posjete, jer su tu problemi muslimana, i problemi sa muslimanima, najveći.On je rekao da će prisustvovati razgovoru u Waddinxveen-u i ako ne bude predstavnika marokanske muslimanske zajednice.

Na slici El-Nour dzamija u Goudi (preneseno sa http://www.stichtingarabesk.nl/bizmachine.aspx?PageID=Moskeelijst )

Originalni tekst članka vidi  u AD Gouda

23.04.2008.

Kako treba da izgleda TV dnevnik?

Volim da pogledam dnevnik belgijske-flandrijske TV u sedam sati. U Flandriji govore holandskim (ne, flamanskim, kako neki krivo misle) jezikom, a imaju prepoznatljiv naglasak, kao naši Hercegovci kad govore bosanski.

U prvoj polovini dnevnika dominiraju socijalne teme, teme iz svakodnevnog života, zdravlja, sigurnosti u prometu. Tako je večeras u prvom dijelu znatno prostora posvećeno prijedlogu da se za mlade vozače do dvije godine vozačkog iskustva dozvoli 0,2 promila alkohola u krvi, umjesto dosadašnjih 0,5. Zatim je dosta vremena posvećeno događaju u valonskom(dio Belgije gdje govore francuski) gradu Charleroi-u gdje su nađena dva mladića mrtva, usljed predoziranja metadonom. Veliki dio vremena je posvećen i ovisnicima o kockanju i mjerama koje bi trebalo protiv ovog zla da preduzme zvanična državna  lutrija.

U drugom dijelu se daju veoma kratke vijesti iz zemlje i svijeta, a u trećem dijelu su događaji iz kulture, sport i vrijeme.

Veoma malo se posvećuje političkim sastancima, sjednicama Parlamenta, kretanju i izjavama političara. Naprimjer u jednom dnevniku je posjeta premijera Belgije Holandiji bila na redu tek nakon pola sata trajanja dnevnika.

Za ove političke događaje postoje posebne političke emisije iza dnevnike tokom noći, tako da se u dnevniku samo spomenu politička zbivanja tog dana, i najave teme koje  će biti u političkim emisijama. Pa ko voli nek izvoli.

Sjećam se da su kod nas u onom sistemu skoro svake vijesti počinjale sa: ”Predsjednik Republike drug J.B. Tito je posjetio, izjavio, obišao.....”

Sada je i kod nas napravljen napredak, pa teme iz običnog života budu često u glavnim udarnim emisijama. Ali veoma malo se posvećuje prostora zdravstvu, dječijoj zaštiti, zaštiti starih, siromašnih, zaštiti raznih ovisnika, itd. Još uvijek se previše prostora poklanja političarima, često i onim drugorazrednim, od kojih se neki ne skidaju sa TV. Posebno napr. kantonalna TV Sarajevo svaku noć u svom dnevniku u pola sedam  i po nekoliko puta predstavlja glavne gradske i kantonalne čelnike kako nešto obilaze, otvaraju , izjavljuju, sjede na sjednicama ...... 

Podsjeti me to na one dnevnike opisane u gornjoj alinei (drug Tito je....). 

 
Actualiteit, heet van de naald, dagelijks op uw Eén-scherm om 13, 18, 19 en 23 uur. Het Journaal Laat wordt 's nachts, na Man Bijt Hond, herhaald tot 09.00 uur in de ochtend.
> volg het nieuws 24/7 op deredactie.be

 

 

 

23.04.2008.

Esma Redžepova na gostovanju u diskoteci u Den Hagu

U  emisiji TV West  De andere oog novinar ove stanice Mustafa Hadžibrahimovic donosi reportažu o gostovanju Esme Redzepove u jednoj diskoteci u centru Haga. U petak je Esma u prepunoj sali diskoteke oduševila naše zemljake i Holanđane koji ispoljavaju ljubav prema “balkanskoj” muzici.

Intervjuisani posjetioci su izrazili oduševljenje onim što su Esma i njeni muzičari pokazali. Jedna “naša” gospođa je rekla kako nam je Esma neka vrsta majke, toliko smo mi srasli uz nju i njenu muziku. Upitani mladi Holanđani kažu kako malo znaju o Balkanu, ali da ih ova muzika fascinira i da muzika ne poznaje granice.

Sezdestepetogodisnja diva romske muzike, koja još uvijek mlado izgleda, je dala intervju pomenutom novinaru. Između ostalog je rekla da neki nepitano koriste njenu muziku i tamo gdje ona ne pristaje, kao što je uradio Borat stavivši njeno “Čaje Šukarije” u  svoj film, u kome on ismijava Rome i Jevreje i u Americi stvara pogrešnu sliku o njima.

 

23.04.2008.

Šizofrenija češća kod doseljenika

Jedan haški psiholog je ispitivao učestalost pojave šizofrenije kod stanovnika stranog porijekla. U sinošnjoj emisiji TV West “De ander oog” (Drugo oko) on je iznio svoje zapažanje da se šizofrenija pojavljuje češće kod osoba koje su se doselile u Holandiju, nego kod autohtonih stanovnika. Po njegovom mišljenju što je neka nacionalna grupa izložena više diskriminaciji, to je učestalost ove duševne bolesti učestalija. Tako Marokanci oboljevaju četiri puta više nego autohtoni Holanđani, a Turci i Antilijanci dva puta češće.

Mada nasljedni fakotori igraju veliku ulogu kod ispoljavanja bolesti, veoma je veliki značaj i okoline u kojoj se osobe nalaze. Ako ta okolina pruža osjećaj nesigurnosti, onda je šansa da se bolest ispolji veća. Tako se bolest najčešće pojavljuje u prvoj i drugoj generaciji doseljenika.

Autor knjige podvlači da iako osobe oboljele od ove bolesti imaju predstave i ideje o stvarnosti koje su daleko od realnosti, bolest ipak nije takva kako je okolina oboljelog zamišlja. Naime ovakvi ljudi se bezrazložno isključuju iz društva, mada se uz odgovarajući prilaz i tretman oni mogu zadržati kao ravnopravni članovi društva.

Da bi se smanjio broj oboljelih potrebno je doseljenicima pružiti osjećaj sigurnosti, i kreirati takve odnose da se ne osjećaju napušteni.

22.04.2008.

Pismo (jos nepoznatog autora) iz dijaspore

Ovo sam danas pismo dobio e-mailom. Ne znam ko  je napisao, prenosi se to od mail-a do mail-a, neka me izvini autor, valjda ce se javiti, a mislim da je dobro da ovo njegovo remek djelo  objavim na blogu.

> Dragii naši,
>
> Ne možemo još da konfirmujemo naš dolazak ovog ljeta, ali kako sada stvari stoje, izgleda da ćemo morati kanselovati tikete koje smo bukirali, jer nas ubi morgidž za taun haus što smo kupili. Doduše, za tikete imamo, ali ne možemo skupiti za prezente svima vama, dajdži i ostaloj familiji.
>
> A, jebi ga, bez toga ne ide da dolazimo, jer nećemo da nas smatraju za nekakve pankove, kao što su pričali za Seju i njegove kad su svojima donijeli po 100 dolara, kako su fukara i kako ništa nisu uradili u Kanadi.
>
> Mi tako nećemo. Jal' dolazimo kô hadžije jal' nikako. Zato smo se i dogovorili da sejvujemo što možemo više i da sve odložimo za sljedeći vekejšn.
>
> Inače, mi živimo dosta dobro. Ja radim ful tajm i još dva part tajma, a Razija je našla i treći part tajm preko vikenda, ali smo dobro uskladili šihte pa možemo da se viđamo svakog drugog vika. Možda je to malo nezgodno za Džesiku, ali njoj plaćamo dej ker poslije škole, a odatle je uzima bejbisiterka i dovodi kući na spavanje. Ona, iako je mala, konta da mi ovoliko radimo za njeno dobro i da ovako mora sve dok ne otplatimo morgidž.
> Svaki fri tajm koristimo da budemo sa njom, pa smo je tako last samer (ili to bješe pretprošlog?) vodili cijeli dan na Grejt Lejks. Kupili smo joj i hot-dog i ajskrim i od tada stalno svima priča kako joj je bilo bjutiful.
>
> Ja imam dosta posla oko taun hausa - katujem travu, čistim atik i nekako ugrabim par sati dnevno da sređujem bejsment jer hoćemo da ga rentamo i tako povećamo inkam.
>
> Kao što vidite, da je lako - nije, ali kad je čovjek hard vorker i kad dobro isplanira skedžual, može na sve stići. Ja sam lijepo dotjerao liniju na 130 paunda, pa se neki naši kokuzi odavde šegače da sam se osušio zato što puno radim i spavam samo četir' sata, ali to je samo zato što su oni dželos na mene, a i ne znaju da ja uvijek ugrabim bar 45 minuta slipa u sabveju.
> Čovjeku više i ne treba, a i to je samo prvih 25-30 godina, dok ne otplatimo morgidž, a poslije ćemo da uživamo. Sve je lako kad imaš svoj target.
>
> Čuo sam da Sejo i ove godine ide za Bosnu. Jebi ga, može mu se kad već deset godina čuči na velferu i još razvozi picu za keš, a žena mu otvorila bjuti salon u stanu pa ove naše guske navalile kô nezdrave na her kat u nje.
>
> Ali, šta im vrijedi kad ne znaju da investuju nego sve spiskaju na putovanja i neke druge stjupid šeme. Zato će sav život biti fukara koja rentuje svoj apartment, a mi imamo properti i sejving akaunt u banci. On stalno mejk fan od mene i priča okolo kako sam ful i ne znam da živim. Ali polako, doće maca na vratanca i njegovog apartmenta! Ja sam već obavijestio Revenju Kanada o njegovim biznisima, pa ću ga pitati kako se živi kad bude počeo plaćati taksu za sve ove godine. A to što on misli kako mi ne znamo da živimo, malo se zajebô!
>
> Skoro svaki satrdej uveče ja i moja Raza popijemo kejs piva - onaj mali od siks. Doduše, ona popije samo jedno zato što mora na najt šift od devet, ali se zato ja rileks i smažem sve ostalo jer u sandej radim tek od osam ujutru.
>
>
> Zato, kad ga vidite, nemojte vjerovati šta priča jer on nije čovjek za rispekt.
>
> To je rizon što vam nisam poslao dolare po njemu, jer znam da će reći da sam goljo i da grabim samo za sebe.
>
> Vi znate da to nije zbog toga, nego zato što sam temporari šort, ali i to je samo dok ne otplatimo morgidž, prvih 25-30 godina. Poslije ćemo svi da uživamo.
>
> Pozdravlja vas sve vaš brat Ibro iz USA.

22.04.2008.

Cvjetna polja

Druga polovica aprila je vrijeme kad u području Holandije u široj okolini grada Haarlem-a procvjetaju cvjetna polja, lale i drugih biljaka koje rastu iz lukovica. Ove se biljke uzgagaju radi svojih lukovica, cvjetna polja se poslije preoru, a lukovice prodaju.

Holandija je u svijetu poznata  po ovim poljima i ona privlače ogroman broj turista. Juče sam nenadano naišao na njih (ne na turiste, nego na polja), i u brzini slikao mobitelom iz automobila (zato su slike ovako krive). Ovo nisu ona najveća i najljepša polja koja se susreću u blizini mjesta Lisse, ali u nedostatku boljih lijepa su i ova.

21.04.2008.

Otvorenje plaža

Prošle godine u ovo doba su vladale velike vrućine i plaže na obali Sjevernog mora su bile pune. Od juče je otoplilo i otvorila se je sezona ugostiteljskih objekata na plažama. Doduše na njima su samo šetači i oni koji sjede na pjesku.

Danas sam bio u Noordwijku, poznatom turističkom centru, koje je naročito omiljeno kod njemačkih turista. Malo sam prošetao sa mojim prijateljom Kemom, stazama dokle je bilo asfalta, a u pijesak nismo zalazili da nam ne uđe u cipele.

 

21.04.2008.

Jedu li zeke žaru?

Berem ja juče u jednom šumarku žaru. Moja žena od žare napravi odličnu bijelu čorbu. Kuhanoj riži doda se mlijeko i isjeckana žara pa se to lijepo malo prokuha, a onda se zacvrkne puterom, pred jelo se polimuni.

Berem ja tako žaru kad prolazi gospođa na biciklu, indonežanskog porijekla, vidi se, a sa njom onaj cuko strašnih bijelih očiju, valjda su takvi proijeklom sa Aljaske. Šulja se on oko mene, a ja ga pitam na engleskom, "kako je boy?"

Neće cuko da se odmakne, začudo mu da neko ovdje čupa travu. Čudi se i žena pa me pita : “Je li to za kuniće?”, “Nije” , rekoh, “nego za insane, za supu.”

“Za supu, od koprive?” začudi se žena, a začudi se izgleda i cuko, pa me ostaviše oboje u mojoj koprivi da izabiram onu mlađu.

 

21.04.2008.

Velika akcija ispitivanja zaraženosti hlamidijom

Oko 315000 mladih ljudi iz Rotterdam-a, Amsterdama i okoline Heerlen-a biće uključeno u akciju otkrivanja zaraženih sa hlamidijom Ovo je danas najčešća SOA (seksom prenošena bolest), i posebno je raširena među omladinom i onima koji često mijenjaju partnere. Sedam od deset žena ne primjećuje nikakve simptome zaraženosti. Bolest uzrokuje neplodnost kod oko 1000 žena godišnje u Holandiji.

Potencijalni učesnici u akciji otkrivanja bolesti će dobiti pisma na kućnu adresu sa preporukom da se jave na internet stranicu http://www.soaaids.nl/ (SOA-AIDS udruženje Nederland - koje i vodi akciju). Onda će dobiti kući epruvete u koje  će sami stavitu uzorak mokraće (kod muškaraca), odnosno vaginalni bris kod žena, i to poslati natrag. Rezultate ispitivanja će kroz dvije sedmice moći pročitati na internetu.

Terapija protiv hlamidije je jednostavna i efikasna. Svima koji budu imali pozitivan rezultat biće predloženo kratkotrajna kura liječenja antbioticima.

Ovo je inače do sada u svijetu najveća akcija masovnog otkrivanja zaraženosti na hlamidiju i prva koja se izvodi uz pomoć interneta, kao medija uključenog u izvođenje akcije.

 

20.04.2008.

Nedjelja u aprilu

Danas je jedan od prvih pravih proljetnih dana. Iako sam ja proljeće najavio prije tri mjeseca (lijepo je bilo u januaru), poslije toga bijaše bogme stalno hladno. Jutros sam se malo provozao biciklom i usput slikao Holanđane kako se rekreiraju. Ima ih koji šetaju, trče, voze rolšue, rekreativno voze bicikl, odprave voze brze bicikle, veslaju i jedre. Još je bilo valjda rano za one što jašu konje (valjda je još bilo nedjeljnog jahanja po kućama).

Koliko je moja kamera na mobitelu mogla snimiti, evo pa vidite. Mobitel je zgodan za tajno snimanje, ali je za snimanje iz daljine, kad se uveća objekat, ipak potrebna jača kamera od mojih 3 megapiksela. Zato su slike na kojima je napravljeno uvećanje pri snimanju malo neoštre.

20.04.2008.

Sve više “prepuklih” doktora

Doktori porodične medicine (huisartsen) pate sve više od takozvanog burn-out sindroma, javljeno je a RTL vijestima. Posebno mlade žene na početku karijere su izložene opasnosti da jednostavno “puknu” usljed pretjeranog rada. One naime pored dugog i teškog radnog dana, imaju još ekstra brigu oko porodice i male djece.

Iako su ranije od burn-out sindroma patili više muškarci, u posljednje tri godine je broj ženskih doktora sa ovim sindromom udvostručen, tako da su se izjednačili sa procentom oboljelih muškaraca.

Svaki deseti doktor porodične medicine pati od ovog sindroma uzrokovanog hroničnom premorenošću. Navala na doktore u prvom nivou zdravstvene zaštite je izgleda posebno porasla odkako se za posjete specijalisti mora platiti vlastito učešće. Pored toga je stanovništvo sve starije i sve zahtjevnije u pogledu zdravstvenih usluga.

 

19.04.2008.

Epidemija zaušnjaka u “biblijskom pojasu”

SGP-stemmers per gemeente (2003) 

 Bijbelgordel u Holandiji
Zaušnjaci, (parotitis, mumps) su virusna zarazna bolest.

Na holandskom se bolest zove bof. Virus mumpsa napada parnehim žlijezda sa vanjskim lučenjem. Najčešće stradaju pljuvačne žlijezde, odnosno najveća od njih, zaušna žlijezda (gl. parotis). Obično oboljevaju djeca. Pored visoke temperature karakterističan je otok obraza. Iako je bolest benigna može izazvati komplikacije kao što su meningitis, a kod muških pacijenata (odraslih ljudi) upalu testisa, što može dovesti do neplodnosti.

U Holandiji postoji tzv. “biblijski pojas”, područje koje ide kroz sredinu zemlje, od Zeeland-a, do Weluve. U ovim krajevima žive duboko religiozni pripadnici holandske hereformisane (ponovo reformisane) crkve. Po njihovim pravilima između ostalog je zabranjeno gledati TV, vakcinisati se i osiguravati se. U ovim se krajevima pojavila epidemija zaušnjaka, oboljelo je nekoliko stotina djece, ako ne i preko hiljadu. Bolest je jako infekciozna i širi se kapljičnim kontaktom. Epidemiolozi smatraju da će epidemija među djecom u ovim krajevima potrajati nekoliko mjeseci. Mada vakcina ne štiti stoprocentno, smatra se da među vakcinisanom djecom neće biti oboljelih.

 

19.04.2008.

Patke

Eenden in de samenleving. Ono što su kokoške na zemlji, to su patke u vodi. Ima mnogo barskoh ptica, ali ni jedna nije rasprostranjena i česta kao obična divlja patka. Mi koji smo odrasli u planinama Bosne, na brzim planinskim rijekama, slabo smo sretali patku, ili gusku. Za to se trebalo pomaći na Savu, u Posavinu i Slavoniju. Otuda dolazi i ona dječija pjesmica :”Pliva patka preko Save, nosi pismo navrh glave, u tom pismu piše , ne volim te više!

Sudbina me dovela u ovaj kraj gdje su patke ravnopravni stanovnici i sela i gradova. Kad smo tek došli u Goudu iznenadilo me je njihov broj, bilo ih je u svakom kanalu, slobodno su sjedile na gnijezdima. Pitao sam se: “Ko li drži ove patke, ko im je vlasnik?”. Poslije sam naučio da razlikujem mužjaka od ženke, da ih naučim na zvižduk kojim bi dolazile da im bacim hrane, pa su me onda one prepoznavale kad prođem pored njih, i nastajalo je komešanje i pomjeranje u mom pravcu.

Prekjuče sam prolazio biciklom goudskim parkom. Dok sam malo zastao da nešto fotografišem, odmah krenu ka meni jedna patka i dođe na pola metra od bicikla. Bila je “brutalna” što rekla moja komšinica za labudove ispred svoje kuće. Ko naši prosjaci u Sarajevu, agresivno je tražila da joj se da šta da jede. Ubrzo se stvorio mužjak, njen muž koji je počeo ružiti i tjerati.

U pačijem svijetu su ženke manje lijepe od mužjaka. One imaju šareno smeđe i bijelo perje (kao maskirnu uniformu), a mužjaci su tamniji, a vrat im je sedefasto zelen i divno se presijava  na suncu. Ima i sasvim bijelih pataka, ne znam šta su one, mužjaci ili ženke, ili i jedno i drugo.

Interesantno je da sam u rijeci Bosni kod Ilijaša vidio dosta pataka, a ima ih i u Sarajevu na Miljacki. Ranije ih, koliko ja znam, nije bilo.  

U proljeće se mužjak i ženka izdvajaju iz grupe i žive zajedno, ženka donosi jaja na kojima leži, a mužjak je u blizini, skuplja hranu i za nju i “čuva stražu”. Poslije ženka sama brine o piladima, kojih se obično izleže od osam do deset, ali u odraslu patku odraste samo jedno ili dvoje.

Moje vlastite slike imaju višak tezine za ovu bloggersku galeriju pa sam se poslužio ovom slikom mužjaka i ženke iz holandske Wikipedije.  

 

18.04.2008.

Holbruk

Iz sutrasnjih "Nezavisnih novina" prenosim dio teksta o posjeti Richarda Holbruka BiH.

Tadej Labernik 17.04.2008 17:48

Kako je senzibilno bosanskohercegovačko društvo svedoče brojni napisi povodom posete takozvanog zvaničnog tvorca Dejtonskog sporazuma Ričarda Holbruka. Već sama činjenica da je došao otvorila je mnoga pitanja, koja su kao aveti prošlih vremena okrenula pažnju javnosti na stare rane. Zašto je uopšte došao? Privatno? Dobro, da vidi kako Dejton funkcioniše? Kao da ne čita izveštaje različitih vladinih ili poluvladinih instituta, agencija, analitičarskih službi...? Da snima emisiju o BiH za globalnu mrežu CNN? Usput poseti pojedince s kojima se upoznao tokom dejtonskog posla. I na kraju, da ipak ponudi svoje usluge sledećom rečenicom - da postoje tri kritičke tačke koje su neprihvatljive za BiH, a to su treći entitet, nezavisnost entiteta i njihovo ukidanje. Podsetio je da bi bilo mnogo bolje raspravljati o primeni nego o samom sporazumu. A sve ovo ne znači da on sugeriše da ga treba menjati. Biće interesantno gledati emisiju na CNN-u. Možda će biti i snajperske vatre, koju je za efekat svoje globalne brige nudila svojim biračima gospođa Klinton.

I visoki predstavnik izjavio je da vreme i okolnosti nisu primerni za ustavnu debatu. Za međunarodnu zajednicu, jednostavno rečeno, BiH je multinacionalna država, a svako u BiH je nezadovoljan jer svi hoće sve. Dakle nezadovoljstvo kao prihvatljiva društvena klima. A predlozi koji su se u poslednjim mesecima ipak pojavili kao deo demokratske javne debate o mogućem stabilnijem i uređenjem sa manje nezadovoljstva stavljeni su u ćošak. U svemu tome čini se da će pouku iz svega toga povući baš Hrvati. Jer oni su konzumirali svoje pravo već 1994. u Vašingtonu, čime se služio, prema Holbrukovim rečima, prvi čovek tadašnjeg Zagreba. Današnji Zagreb ide ubrzanim tempom drugim stazama. Ishitrene ocene stručnjaka za sklapanje kompromisa o želji Srba i Hrvata da se pripoje Srbiji odnosno Hrvatskoj zabrinjavajuće su, pre svega jer prejudiciraju buduće dogovore i kompromise u zemlji koja je, uprkos različitim opredeljenjima, domovina Hrvata, Srba i Bošnjaka, koji, svako sa svojom interpretacijom istorijskih sećanja, ipak faktički žive zajedničku istoriju.

Cjelokupan tekst vidi ovdje


18.04.2008.

Vitamini skracuju životni vijek

Na BBC stranici pojavio se interesantan članak u kome su iznešeni rezultati  studije u Copnehagen University provedenih na velikom broju ljudi, o učinku suplemenata dodatih hrani, na životni vijek. Ispitivanja na zdravim I oboljelim ljudima su dovela do iznenađujućih rezultata, po kojima suplementi dodati hrani kao antioksidansi za eliminisanje slobodnih radikala, mogu uticati  na smanjenje trajanja života. Pri tome posebno vitamin A, vitamin E mogu negativno interferirati sa metaboličkim procesima u organizmu, dok vitamin C nije pokazao ni pozitivno ni negativno djelovanje. Rezultati studije ukazuju na nepotrebno trošenje ogromnih novaca na ove suplemente.

U reakciji na ovo, proizvođači suplemenata ukazuju na jednostranost studije. Oni ističu da ovi suplementi ne mogu liječiti bolesti, ali ako se koriste sa zdravim načinom života, što podrazumjeva fizičke vježbe, nepušenje, umjerenu ishranu, mogu doprinositi dobrom zdravlju i fizičkoj kondiciji.

Kompletan članak vidi na http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/7349980.stm

18.04.2008.

Grof Floris predaje Goudi prava grada - lutke na gradskoj vijecnici

 Stadhuis Gouda

Da dopunim svoju jučerašnju priču o centru starog grada Goude. U samom centru dominira izvanredno lijepo zdanje gradske Vijećnice (Stadhuis Gouda iz petnaestog vijeka. U jednom uglu vijećnice je prozorčić iz koga svakog sata i svako pola sata, uz zvuke zvona, izlazi grof Floris (1272) sa svojom pratnjom i pozdravlja okupljeni narod (u ovom slučaju turiste), te predaje Goudi prava grada. Sličan, vrlo poznat,  mehanički mini teatar ima u Pragu. Koliko sam mogao mobitelom, napravio sam video, pa bujrum ko hoće da pogelda

 

Stadhuis Gouda
18.04.2008.

Sirna kuća i hotel “Losos”

Iz vremena “zlatnog stoljeća”, sedamnaestog vijeka, pored stare gradske kuće i velike crkve, ostale su još dvije značajne građevine u centru Goude.

Prva je kuća u koj se nalazi ogromna vaga za mjerenje sira, pa se cijela kuća zove Waag (vaga). “Gauda” je svjetski poznat sir, napravljen u vidu velikih žutih krugova. Četvrtkom se na trgu u centru grada odvijala trgovina sirom, a sir je vagan na velikoj vagi u ovoj zgradi.  

Samo su gradovi koji su pismeno priznati i dobili status grada mogli imati kuće za vaganje. One su bile garant pravedne trgovine. Vaganjem robe je grad dobivao materijalna sredstva, nešto slično kao današnji PDV. 

Na fasadi zgrade je urezana skulptura koja prikazuje vagu i vaganje sira. Sada je u zgradi muzej sira, a na staroj vagi sa tegovima se mogu za sitne pare izvagati turisti koji to žele. Za vrijeme ljetne sezone se još uvije četvrtkom simulira trgovina sirom.

Do ove kuće je jedan od najstarijih hotela u Holandiji. Hotel se zove “Zalm”,u našem prevodu bi se zvao “Losos”. On podsjeća na period od prije nekoliko vjekova kada su u goudske rijeke dolazili lososi na mriještenje. Zbog pretvaranja rijeka u kanale i zbog opšteg zagađenja voda, lososi odavno zaobilaze ove vode. Ostao je samo naziv hotela sa spomen plocom da podsjeća na neka druga vremena.

Slike sam napravio juče, vrijeme je bilo promjenljivo. Bilo je na trgu turista, Francuza i Španaca, ali prava sezona još nije počela, pa nije bilo ni prave trgovine sirom. Iako je bilo hladno, ovim sjevernjacima nije smetalo da sjede u otvorenim kafanama.

 

17.04.2008.

Krilati orah

Danas sam u lijepom goudskom parku, koji je istovremeno i botanička bašta, snimio ova čudnovata stabla. Radi se o stablu drveta Pterocarya fraxinifolia, na holandskom se zove vleugelsnoot ( krilati orah). Drvo izvorno raste na Kavkazu, Jermeniji i Sjevernom Iranu. Razvija veoma široku i gustu krošnju od složenog prstastog lišća. Ova stabla u Goudi su veoma stara. Drvo se inače u Holandiji intenzivno sadi u parkovima kao ukrasno drvo. Ime drveta je nastalo jer plod drveta stoji izmedju dva krilca.Ovo drvo nije još olistalo, pa slike olistalog drveta i karakterističnih plodova vidi ovdje ili uz tekst na engleskom ovdje. O ovom drvetu nisam mnogo nasao kod nas, zove se Kavkaski krilati orah, a bilo ga je (mozda i sada) u arboretumu u Donjem Miholjcu.

17.04.2008.

Život otiče neprimjetno

Onima što su stalno na jednom mjestu čini se da se malo šta mijenja u životu, ali su promjene jako vidljive ako dođete nakon čak i nakon kratkog odsustvovanja. Često sam u Sarajevu i uviđam promjene, ne toliko u izgledu grada, koliko u izgledu i sudbini ljudi. Oni ljudi koje ja poznajem i sreċem su na silaznoj krivulji života, na paraboli koja često ima isuviše strm onaj padajuċi krak. Kad sreċem stalno jedne te iste osobe onda i ne želeċi, ne mogu da izbjegnem utisak njihovog laganog propadanja. Prije dvije tri godine sam sretao jednog poznanika koji mi se žalio kako je ostao bez posla. Onda mi je kod sljedeċih susreta pričao kako nema pravog posla, ali kako se bavi nekim aktivnostima, kako organizuje neke ekskurzije za omladinu, itd. Sljedeċi put mi nije spominjao nikakve aktivnosti. Samo je imao više bora, podočnjake, odjeċa mu je bila iznošenija. Kad sam ga zadnji put sreo nije spominjao nikakava posao nego mi se odmah požalio na velike zdravstvene probleme koje ima, kako nosi kateter, kako mora operisati prostatu itd. Sve bi ovo bilo u neku ruku i normalno da se ne radi o relativno mladom čovjeku, koji bi u normalnim prilikama bio na vrhuncu svoje radne aktivnosti, i ne bi imao zdravstvene probleme karakteristične za jednog starca.

U ratu sam primjetio da slabljenje vida na blizinu, koje je normalno kod osoba preko 45 godina života, i koje ide otprilike jednu dioptriju svake četiri godine, da to slabljenje akomodacije ide dvostruko brže u ratnim godinama. Tako je vjerovatno i sa drugim vitalnim organima, posebno sa srcem i mozgom. Poratno vrijeme za mnoge nije mnogo bolje, pa ako se i ono uračuna onda je tih deset ili više godina skratilo život prosječno za pet do osam godina života. Da se ne govori još o užasno štetnoj ratnoj ishrani i onečišċenju vode (strancima u BiH se još uvijek preporučuje zabrana upotrebe vode iz vodovoda), zatim o sadašnjem katastrofalnom onečišċenju zraka zbog starih dizel automobila, što je sve dovelo do rapidnog porasta malignih oboljenja. Ako se sve ovo uračuna onda se može govoriti i o skraċenju života do deset godina.

U Sarajevu za mog boravka od dvije do tri sedmice obično odem na najmanje jednu sahranu. Ovaj put sam išao na tri dženaze, doduše dvije osobe su bile u dubokoj starosti, što pobija ove moje dosadašnje tvrdnje. Ali ako se obrati pažnja na dob urmlih u smrtovnicama vidjeċe se veoma veliki broj umrlih između pedesete i šezdesete godine, da ne govorim o još mlađima. Jedna velika neovisna naučna studija bi bila potrebna da potvrdi ove moje teze, ali je to obzirom na nepotpune zdravstvene statistike, veoma teško provesti. Može se doduše jednostavno uporediti srednje trajanje života u BiH 1990 i 2008, ali je pitanje koliko su i te statistike u našim uslovima pouzdane. Treba napomenuti da je prosječno trajanje života jedan od glavnih pokazatelja kvaliteta života u nekoj sredini, i da su tu razlike ogromne između nekih afričkih zemalja gdje srednje trajanje života iznosi jedva 40 godina, i razvijenih zemalja, napr. Japana, Norveške, Holandije, gdje prosječna dob iznosi preko 80 godina.

Ostaje utjeha da se čovjek približava onom dobu kada najviše susreċe prijatelje na groblju, da su ljudi i ranije umirali relativno mladi i da je ovo gore napisano, samo subjektivni utisak.

 

 

16.04.2008.

No comment

Pokrajine u Bosni i Hercegovini

(abecednim redom)

Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove pokrajine (neke se i preklapaju međusobno, op.a.):

  • Bosna (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
  • Bosanska Krajina (preklapa se s Turskom Hrvatskom, naziv je uveden u 19. stoljeću)
  • Cazinska Krajina (od Une na zapad)
  • Donji Kraji
  • Hercegovina (na sjeveru Završje i Neretva, na istoku Crna Gora, na zapadu Završje, na jugozapadu Sinjska i Imotska krajina, na jugu Dubrovačko područje)
  • Posavina
  • Semberija (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju Sava i Drina)
  • Turska Hrvatska (kraj zapadno od rijeke Vrbas, južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
  • Završje (Tropolje: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

Ove "naucne" bisere, prenosim sa hrvatskog izdanja Wikipedije u dijelu gdje se govori o drzavi Bosni i Hercegovini. Ko hoce da procita jos bisera neka klikne na http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina

16.04.2008.

Kako mi stoji kuća?

Nešto mi se baš dopala ova kuća u Boskoop-u. To je mjesto sa najviše rasadnika u Holandiji i iz njega se za Uskrs šalje cvijeće u Rim, da se ukrasi trg ispred Crkve sv. Petra u Vatikanu, pa se onda papa u svom govoru Urbi et Orbi zahvali i Holanđanima na cvijeću.

Jest da je kuća poprilično starija od mene, (nisam ni ja u prvoj mladosti), piše joj na čelu 1909, (vrsnjakinja sa mojim rahmetli babom), i to je prednost, ne pretvara se da je mlađa kako to mnoge rade.

Imalo bi se tu dosta farbati i raditi, ali bilo bi to i zadovoljstvo. Slikala me moja žena pored nje, pa recite kako mi stoji ova kuća?

16.04.2008.

Začarani krug holandskog školstva

Ovdje se dugo vremena vode žestoke rasprave o školstvu. Školstvo je došlo na niske grane. Dvadeset i više godina se eksperimentira sa reformama, učitelji i nastavnici imaju male plate i uskoro više niko neće htjeti studirati za nastavnika, a kad odu ovi sadašnji u penziju nastaće ogromni manjak učitelja i nastavnika ( koji i sada postoji).

Djeca sve manje znaju. Završeni srednjoškolci upišu nastavnički fakultet, pa se ispostavi da nemaju pojma o matematici i da su veoma slabi u maternjem jeziku. Onda to moraju posebno polagati, u stvari nenaučeno gradivo iz srednje škole, da bi mogli dalje studirati.

Jedan učesnik u raspravi je u nedjelju izjavio da školama (i višim školama i fakultetima) treba dati slobodu u tome kako će učiti učenike, ali da mora postojati inspekcija i završni ispit za studente, koji će biti sprovođen od strane ministarstva obrazovanja, te da se mora znati šta su ti studenti u stvari naučili, i da konačnu riječ o vrijednosti neke diplome daje ministarstvo obrazovanja, to jest vlada.

Niko više ne zna kako škola treba da izgleda i šta da se u njoj uči. Da li je u njoj potrebno steći samo znanje, ili pored toga naučiti I kako se najlakše stiče znanje, kako se uči samostalno, kako se uči zajedno, kako se primjenjuje znanje.

Mnoge dobre ideje političara su u praksi postale neprimjenljive. Tako je prije deset godina uvedena metoda Studiehuis ( ucenje kod kuće), metoda školovanja koja podrazumjeva uglavnom samostalno  učenje, bez predavanja nastavnika. Nastavnik je tu samo da bude prisutan i da kontroliše da li učenik uči, i da eventualno odgovori na neko postavljeno pitanje. Ova je metoda, kao i mnoge prije nje, pokazala neprimjenljivost u  praksi. Stalne reforme i inovacije u načinu studiranja koštale su veoma mnogo truda i novaca, ali su rezultati slabi.

U međuvremenu se pokazalo da se stare dobre “škole učenika u privredi” (tako su se zvale kod nas, prije uvođenja usmjerenog obrazovanja i tzv. Šuvarovih škola) obnavljaju, i da đaci koji mrze da uče i bježe od prave škole, nalaze uz placeni rad za sebe zadovoljavajuće riješenje. Kod nas za ovu vrstu obrazovanja postoji i izraz “školovanje uz rad”. Naime pojedina preduzeća uzimaju šesnaestogodišnjake u radni odnos, plaćaju ih pola plate (800-1000 eura neto), đaci im četiri dana rade, a  jedan dan uče. Za četiri godine u preduzeću imaju gotovog čovjeka spremnog za dalji rad. Za uzvrat mu daju bruto platu od 2500 eura, koja je veća nego za mnoge akademike, početnike.

Tako stolari, metalci, instalateri, itd. imaju veću platu sa dvadeset godina života, nego nastavnici ili profesori kada sa 25 godina počnu da rade.

Sinoć (u stvari jutros rano) je, poslije dugotrajnih protesta prosvjetara i još dužih dogovaranja, konačno potpisan sporazum između ministra obrazovanja Plasterk-a, poslodavaca (škola) i prosvjetara (nastavnika i učitelja) da se u narednim godinama značajno povećaju plate prosvjetarima. Povećanja će ići po godišnjoj stopi od pet posto, dok se plate učitelja ne povećaju za 40 posto, a nastavnika u srednjim školama za 30 posto. Prosvjetari će povećanje osjetiti od januara iduće godine. Na taj način se misli da se zanimanje učitelja, ( leraar-a, ovdje se to zvanje upotrebljava u  širem smislu, za sve nivoe obrazovanja) učini privlačnijim i da se više za ove poslove ne zapošljavaju ljudi koji nisu završili odgovarajući fakultet.

 

 

 

15.04.2008.

Ko će toliki stari i bolesni narod zbrinuti

I na belgijskoj i na holandskoj TV gledam i slušam o tome kako će trebati nevjerovatno veliki broj njegovateljica ( i njegovatelja) u narednom periodu, spominje se čak 500000 ljudi potrebnih da rade u staračkim domovima i drugim ustanovama za njegu. Pored slabog interesa za ovu vrstu posla, problem je i ko će osposobiti i naučiti toliku masu ljudi da radi te poslove. Čak i oni koji se danas školuju radije bi radili nešto drugo, a ne da starim i bolesnima peru neke dijelove tijela, da ih hrane i oblače.

Posebno je bila interesnatna emisija na belgijskoj TV gdje su studenti par dana bili podijeljeni na one kojima treba pomoć i one koji pružaju pomoć. “Bolesni i iznemogli” su u potpunosti glumili nemoćne ljude, tresli su rukama i mahali glavom kao da su šlagirani ili dementni, a ovi drugi su ih opet specijalnim dizalicama nosili u krevet i dizali sa kreveta. Tako su stažisti koji su glumili one kojima treba pomoć mogli sagledati kako izgleda život iz  perspektive nemoćnih ljudi i koliko im je adekvatna i stručna pomoć zaista neophodna.

15.04.2008.

Petnaesti april

To je datum kad nastaje prilagođavanje zimskog života u ljetni. Voċe obehara i drveċe počne olistavati. Prestaje obaveza posjedovanje zimske opreme u autu, prestaje centralno grijanje, zimska struja prelazi u ljetnu. Počne se intenzivno raditi u baštama. Maturanti hvataju zadnji voz da uspješno polože maturu u maju, a studenti se uozbiljuju jer dolazi vrijeme ispita. Počinje vrijeme sjedenja i roštiljanja u zelenilu bašta i livada. Ovaj datum je i dan kada je formirana Armija BiH.

Srednji dan mjeseca aprila 1979 je poznat i po katastrofalnom  zemljotresu koji je zahvatio Crnu Goru ,( vidi ovdje ). Ja sam stanovao na devetom spratu nebodera na Grbavici i nikad neċu zaboraviti kako se strašno klatio cijeli neboder. Cijeli mjesec iza toga su slijedili zemljotresi, zavladao je strah. Od tada me ovaj datum, 15 april, uvijek veže za taj događaj. 

April, jedan od najljepših mjeseci u godini, te tužne 1992 ostao mi je u turobnom sjeċanju prvih granata, straha i prilagođavanja na grozno ratno stanje. Na danasnji dan te godine poginuo je Samir Mesetovic, nekome iz kasarne je smetalo sto je igrao kosarku, pa su ga smaknuli.

 

U Sarajevu se u ovo doba održava sajam knjige, a moja generacija doktora, koji su upisali fakultet između 1965 i 1970, se svakog treċeg vikenda aprila sastaje u različitim mjestima BiH. Lani je to bilo u Gradačcu, a ove godine 19-og aprila u Sarajevu. Nažalost ove godine ne mogu prisustvovati druženju i zabavi danas prominentnih kolega u BH zdravstvu, čuvam se za matursko veče u maju.  

14.04.2008.

I žalosne vrbe se uređuju za proljeće

Iako su po prirodi žalosne, i one se kriomice protežu u proljeće,

pa su u svojoj žalosti nekako posebno lijepe, sad kad tek olistavaju

 i kad put vode puštaju svoje ruse kose

 

 

14.04.2008.

Po zdravlje u Ljubljanu

 Sa svog bloga “Sarajevski medicinari” prenosim nešto izmjenjen,  juče objavljen post 

U “starom sistemu” i pored dvije dobre bolnice u Sarajevu, oni koji su imali mogućnosti su odlazili na liječenje i operacije u Klinički centar u Ljubljani (vidi kclj ). Pogotovu su  žene sa ginekološkim problemima, muškarci sa urološkim, odlazili u ovu ustanovu u Zaloškoj cesti. Ljubljanski klinički centar je imao ono što u Sarajevu ni tada, a ni danas ne postoji, a to je red, rad i urednost. Ne može se reći da u Sarajevu nije bilo dobrih ginekologa, urologa, itd. ali je samoupravljanje i naš mentalitet činilo da su nemar i nebriga većine poništavali nesumnjivi kvalitet pojedinaca. Uvjerio sam se u to na mnogim primjerima kod oboljelih iz vlastite porodice, za koje i danas mislim da su mogli biti spašeni da su bili u nekoj ustanovi gdje ima više odgovornosti. Ovdje prije svega mislim na organizaciju posla, gdje se često zakaže i izgubi vrijeme.

Činjenica je da su mnogi u Ljubljani spašeni, ali da je mnogo više onih koji su imali toliko tešku i već razvijenu bolest, da im se nije ni tamo moglo pomoći. Ipak su tamo imali do kraja human i civilizovan tretman, da ne pominjem do savršenstva čiste prostore, posteljinu, hranu.

Dvije su me vijesti ponukale da ovo danas pišem. Prva je vijest o smrti direktora fabrike duhana Šefika Loje, koji je preminuo u tom kliničkom centru. Moja rahmetli profesorica biologije Sana Lojo (možda mu je rođaka), takođe je tragično završila u bolnici u Ljubljani. A evo pročitah da je u Sarajevu u 84-oj godini preminuo i urolog prof.dr. Esad Ljubović. Njega sam prije trideset i četiri godine zamolio da mi potpiše odobrenje za odlazak mog rahmetli oca u Ljubljanu. Otac je imao inoperabilan karcinom mokraćne bešike. Doktor mi je nevoljno izašao u susret. Smatrao je da oni u Ljubljani nisu ništa bolji od njih u Sarajevu. Možda je imao pravo, ali otac je otac, i čovjek pokuša sve da mu kasnije ne bi bilo žao. Učinio je tada eto profesor jednom studentu medicine, koji nije mogao potegnuti deblje veze. Doktori su kod mog oca pokušali sve, ali je bolest već bila uzela maha i nažalost nije bilo spasa.

Ranije je “socijalno” bilo mnogo jače nego danas i češće su slani ljudi na liječenje izvan Bosne i Hercegovine. Kome je zaista bilo potrebno, nisu se morale skupljati pare, kao što se to danas radi, akcijama preko novina (često zloupotrebljavanih), itd. Istina je da su više išli oni koji su imali dobre veze i više uticaja, ali je bila mogućnost da ode i “sitna raja”. Klinički centar u Ljubljani je iz čisto ekonomskih razloga rado primao bolesnike iz BiH, i ono što je tamo rečeno i urađeno je bilo na najvišem svjetskom nivou. Nije trebalo nigdje dalje ići. U ovu medicinsku ustanovu su na liječenje dolazili i ljudi iz mnogih drugih zemlaja, arapskih na primjer. Tu je svoje posljednje dane proveo i predsjednik Tito.

Šteta je da danas još uvijek ima potrebe da ljudi idu na liječenje izvan Sarajeva, a još je veća šteta da danas idu uglavnom oni koji imaju pare, ili jako dobre veze, a da je öbičnim” ljudima to postalo nemoguće.       

 

 

 

 

13.04.2008.

Al' su ovi narcisoidni!

Ali džaba im, prolazi im vrijeme, dolaze novi cvjetovi, a njima valja čekati godinu dana da opet pokažu svoje lijepe glave.

 

 

13.04.2008.

Starima pružiti mogućnost izbora

U jutrošnjoj emisiji  “Drugi svijet” (De andere wereld) holandskog radija 1 bilo je govora o pružanju njege i pomoći starim ljudima. Mnogi seniori ne žele da ih se smiješta u starački dom. Pružanje pomoći kod kuće je mnogo skuplje, jedan dio plaća država, drugi plaćaju korisnici sami. S druge strane ima ljudi koji nisu dovoljno bolesni za staračakog doma, a željeli bi da idu tamo. Apeluje se da njega i pomoć moraju biti tako organizovane da isključuju bilo kakvu prinudu, bilo odlaska, bilo ostanka kod vlastite kuće.

Mene je ovdje iznenadilo da se često i bračni parovi moraju silom razdvojiti. Jednome je potrebna njega u domu, drugome ne, pa se jedan član smješta u dom, a drugi ostaje kući, ili se smještaju u različite domove, pa se rijetko viđaju. Ponekad drugoga člana dovode kući jednom u mjesec dana, a ponekada kad jednom ode iz kuće nema mu povratka iako mu je kuća sasvim nepromjenjena, i u njoj ostala žena ili ostao muž

 

 

12.04.2008.

Antika dućan

Imati svoj dućan pun stvari iz prošlosti, kao iz bajke, porcelanskih i staklenih figurica, starih lampi, vazna, igrački, kutijica što sviraju, ogrlica, narukvica....svega imati, natrpati da više nema šta gdje stati. I čekati u tom svijetu iz bajke da dođu mušterije i ostave koju paru, eto to je lijep posao, bez šefa, bez šefa računovodstva, samo smo tu ja i moje džidže-midže.

 

12.04.2008.

Nacionalni luksuz ili....

Sa bloga Sulejmana Kupusovica (blog servis "Avaza") prenosim dio teskta o sjajnim BH slikarima koji eto nisu "zasluzili" da budu clanovi Akademije nauka i umjetnosti BiH

 

Nacionalni luksuz ili nacionalna budalaština

Imao sam velike muke da nekim svojim prijateljima iz bijeloga svijeta objasnim neobjašnjivo - kako to da sjajni slikari Mersad Berber, Safet Zec ili rahmetli Ibrahim Ljubović nisu uvršteni u "Pantheon duha" zvani Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Niko iole pametan i niko sa iole osjećaja za lijepo i vrijedno ne može da razumije uskogrudost članova ove bh. (trebalo bi biti vrhunske) institucije da takve umjetničke gromade i najbolje ambasadore ove zemlje već desetine godina drže u čekaonici svoje beskrupulozno privatizirane prčije.

Neke mnogo veće «akademije besmrtnika» po bijelom svijetu jedva bi dočekale da u svoja okrilja smjeste takve veličine i majstore likovne umjetnosti, ali eto, kod nas to ne ide, pa ne ide.

Šta još treba da učini za života jedan Mersad Berber da bi neka "sekcija" unutar Akademije shvatila da je ovaj vrhunski slikar, grafičar i intelektualac na čast svakom Bosancu i Hercegovcu, i da je učinio više za afirmiranje duha ovog podneblja nego legije kojekakvih kvazi-intelektualaca, samozvanih naučnika i samodopadnih političara?

Cijeli tekst procitaj ovdje

12.04.2008.

Skuter zagađuje više nego kamion

Neku noć na dnevniku flamanske TV pokazuju kako mali motori (skuteri) jako zagađuju zrak sitnim česticama čađi. Vršena su mjerenja na licu mjesta, pa se pokazalo da jedan skuter izbacuje sitnih čestica kao neki kamion. Posebno su ugroženi od zagađenja biciklisti, koji se voze istim stazama kao i skuteri i ovi ih pretiču na veoma malom rastojanju od bicikla.

Inače su, po meni, mladi vozači skutera pravi napasnici na ulici. Oni voze svukuda, često bez ikakve potrebe, samo da izazivaju (kao i oni u autima koji puštaju hiljade decibela, da se zemlja pod njima trese), ispuštaju nepodnošljiv zvuk, a iza njih ostaje dim i smrad.

Čudi me da vlast, koja je jako rigorozna kad su vozači automobila u pitanju, češće ne kontroliše skutere i njihove vozače. Jedan mladić ovdje u mome kvartu danima teroriše kvart sa svojim motorom, a da se nikad ne može vidjeti niti jedan policajac na ulici koji bi ga zaustavio.

11.04.2008.

Kućica u cvijeću, trava oko nje.....

Tako je nekad davno pjevala Zdenka Vučković. Imati kućicu sa vrtom i ne dijeliti je ni sa kim je nedosanjani san mnogih Holanđana.  Kućicu  ili kuću, vilu, ili zamak, i vlastiti veći komad zemlje oko nje imaju samo seljaci i jako bogati Holanđani. Zemlja je jako skupa, isto kao i gradnja, pa se kuće radi jeftinije gradnje grade u nizovima, ili u najboljem slučaju jedna prislonjena uz drugu, a zemlja oko kuće se daje na kašikicu.

U Reeuwijku, u kome ja provodim najveći dio dana, postoje jezera, u stvari oni ih zovu lokve (plassen) koja su nastala iskopavanjem uglja treseta. Na rubovima tresetišta su seljaci pravili jednostavne seljačke kuće. Vremenom je ova lokacija postala jako atraktivana, pa su veoma bogati ljudi počeli da prave vile. Tako su sada izmješane stare seoske kuće prekrivene slamom i nove vile pravljene od cigle, betona, čelika i stakla. Danas je gradnja veoma ogranicena jer se radi o prirodnom rezervatu za ptice, a i kad se gradi nova kuća potrebno se je držati stare holandske arhitekture. Parcela od jednog dunuma na kojoj je zabranjena gradnja košta preko 100000 eura, a vile dostižu cijene i do 3 miliona eura.

Je sam iskoristio proljetni dan i napravio dosta snimaka ovih kuća, koje imaju nemoguće lijepo uredne i uređene parkove. Danas dajem dio tih snimaka, a drugi put drugi dio.

11.04.2008.

“Volkskrant” o sporazumu o reformi policije u BiH

Volkskrant javlja kako je u BiH konačno, nakon toliko, vremena, postignut sporazum o reformi policije, koji je preduslov za dalje približavanje EU. U kratkoj vijesti se iznosi da je zemlja do sada imala dva policijska korpusa i da je onome iz RS prebacivano na nesposobnosti da uhapsi ratne zločince. Novina javlja da ċe “dva korpusa od sada raditi zajedno” .

11.04.2008.

Bruka zbog rasizma u Waspiku

Zeljeznicka stanica Waspik kod Waalwijk-a

Stanovnici brabantsko sela Waspik (sjeverno od Brede) imaju da se crvene zbog svog rasizma . Oni su mjesecima riječima i na drugi način zlostavljali jednu liberijansku azilantsku familiju, posebno su se rugali djeci obojene kože. Prozore u kući kojoj je stanovala familija su gađali jajima i paradajzima. Ostali detalji zlostavljanja nisu iznešeni. Familija se u septembru prošle godine morala iseliti iz sela.

Jedna nevladina organizacija istražila je slučaj i konstatovala da su sve organizacije u selu zakazale u preduzimanju mjera za zaštitu ove familije. Iako je bilo toliko žalbi i molbi za pomoć, i iako se slučaj familije raspravljao na opštini, nije ništa preduzeto da se nasilnici spriječe i familija zaštiti. O ovome vidi ovdje.

Moja familija je u početku živjela u jednom selu na sjeveru Holandije. Iako je većina stanovnika bila veoma ljubazna, bilo je onih koji su nam dva puta bacili truhle jabuke na prozor. A ovdje u Goudi pred vratima stana nam je komšija zapalio auto. Iako su svi okolo znali ko je nasilnik, niko od komšija nije htio da ukaže prstom na njega, a da o policiji i ne govorim. Poslije su ga spengali jer je napao holandskog agenta u civilu. Što se nas tiče mogao je  nas rahat i dalje paliti, svi bi se pravili da se ništa ne dešava. Mi smo bili ti koji smo morali promijeniti stan, a on je ostao i do dana današnjeg, iako većinu vremena provodi u zatvoru.

10.04.2008.

Poziv maturantima Treće gimnazije

Poziv generaciji maturanata 1968., za proslavu 40 godina mature u Sarajevu!

DRAGE KOLIGICE I KOLEGE,
 U SUBOTU 5.4.08 SASTAO SE ORG.ODBOR ZA PROSLAVU JUBILEJA MATURE - 40 GODINA. (DA LI SE TO NAMA DOGADJA???...MISLIM DA SMO U SRCIMA ONI STARI, DJAVOLCICI, DINAMICNI, NASMIJANI, SPREMNI NA MANGUPLUKE....SAMO NAS, VANJSKI IZGLED,  REALNO GLEDAJUCI ,IPAK ,ODAJE), STO JEST - JEST. TU SMO GDJE SMO.
ORG.ODBOR CINE VOJO BAMBURAC,ZELJKO MAJSTOROVIC,ISKRA DUGONJIC,TATJANA MANDIC,VLADO GAVRANIC,BURINA MIDHAT I GORDANA TRKULJA). NEDOSTAJU NAM KOLEGA IZ "FRANCUSKIH ODJELJENJA"
 
DAKLE,
1- SUSRET U GIMNAZIJI JE 24.5.08 U 15 SATI I PROZIVKA (ZA KONTAKT SA GIMNAZIJOM ZADUZENI VOJO BAMBURAC I GORDANA TRKULJA)
 
2- U 17 SATI SUSRET U RESTORANU "ZELENA DOLINA" - SA DESNE STRANE PRIJE  ULAZA U PIONIRSKU DOLINU, MOGUCA SETNJA PIONIRSKOM DOLINOM-PODSJECANJA...VECERA(SVEDSKI STO,SERVIRANJE U 3 FAZE), DRUZENJE UZ MUZIKU (KOLIKO KO IZDRZI)
 
4- POTVRDITI DOLAZAK DO 5.5.08,(radi mjesta u restoranu). NARAVNO MOZE PRIJAVA I KASNIJE.
ZA KOLEGE, KOJI NISU U MOGUCNOSTI STICI NA ZAKAZANI DAN, SAKUPIT CEMO SE PONOVO,BAR MI SARAJLIJE - NIJE ZA NAS PROBLEM, ALI SIGURNO NE U BROJU I U ORGANIZACIJI KAO 24.5.08.
 
MOLIMO DA PROSLIJEDITE INFORMACIJE SVIM DOSTUPNIM OSOBAMA IZ SVIH OSAM RAZREDA - VAZI ZA CIJELU GENERACIJU,KOJA JE MATURIRALA 1968 GODINE
 
DO SKOROG VIDJENJA,SVE VAS PUNO VOLIM       
       ISKRA

Kako vidite sale vise nema. 24.maja se vidimo u Sarajevu!
Potvrdite dolazak do 05.05.08 Iskri ili Majstorovicu ili meni !
 
svima veliki pozdrav i javite se
 
 
 
Konstantin Šintic - Kole
III Gimnazija Braca Ribar, Sarajevo
generacija 64-68, razred IV-3
10.04.2008.

"Razrušeni grad"

 

De Verwoeste Stad
De Verwoeste Stad

U blizini Blaak-a ( i gore opisane pijace) blizu Pomorskog muzeja kod Leeuvehaven smještena je statua Verwoeste stad (Razrušeni grad). Statua, podignuta 1953, prikazuje čovjeka kome je istrgnuto srce, asocirajući kako je Roterdam ostao bez gradskog srca, nakon njemačkog bombardovanja 1940. Tada je najveći dio centra grada sravnjen sa zemljom.

Zgrade u centru, napravljene iza II svjetskog rata su veoma ružne, i srećom se sve više zamjenjuju modernim staklenim zgradama. Posljedice bombardovanja su nanijele nenadoknadivu štetu tako da Rotterdam i danas u svom centru ne liči na holandski grad, nego na grad napravljen po američkim standardima.

Da bi vidio slike razrusenog Roterdama idi na http://collum.vijftigplusser.nl/?page=article&warticle_id=26717&Rotterdam_1940Hoe_zat_dat

 

10.04.2008.

Rotterdam utorkom

Utorkom izgrne narod u centar Roterdama. Ogromna pijaca na Blaak-u okupi hejbet dunjaluka različitog izgleda, žutih, crnih, bijelih. Svi tumaraju oko tezga, nebi li šta ušićarili. I vlasnik vergla je izmilio sa svojom šarenom spravom kojom zabavlja narod muzikom, i za uzvrat zvekeće konzervom da mu se ubaci koja para. Jedna gospođa za tezgom ne prestaje pričati da zadrži pažnju okupljenih, i da im uvali neku nepotrebnu stvar.

 Počelo je i rušenje ne baš tako starih, ali za centar takvog grada ružnih zgrada neposredno pored pijace. Visoki kranovi zabijaju svoje zube u tkivo do juče nečijeg doma, istovremeno prskajući vodom  da se ne bi dizala prašina. Narod stao i gleda kako nestaje dućan u kome su se do juče prodavali lekker komadi pice. Napraviće se nova velika staklena zgrada, ali neće više biti jeftinog zalogaja da se kupi u njenom prizemlju.

 

09.04.2008.

Pogančerov vrt

Holanđani su poznati po urednim i lijepim vrtovima. Ali svugdje ima izroda. Tako večeras tokom šetnje kroz moj širi komšiluk uslikah ovaj neuredni vrt, odraz krajnjeg nemara.

Iako i među autohtonim Holanđanima ima mnogo pogančera, veća je vjerovatnoća da ovdje živi neki doseljenik koji ne haje baš za prirodne ljepote naših krajeva.

 

09.04.2008.

Paracetamol opasan za jetru

Istrazivaci sa univerziteta u Essenu su objavili da se Paracetamol mora propisivati i izdavati samo na doktorski recept. Prekomjerna upotreba paracetamola moze dovesti do zatajenja funkcije jetre. Prije upotrebe ovog lijeka treba kod pacijenta uraditi ehografiju jetre.

Paracetamol se za holandske prilike smatra najbezopasnijim lijekom protiv bolova i nahlade. On se masovno prodaje bez recepta i masovno koristi kao skoro bezopasan lijek. Istovremeno je to i nejjeftiniji lijek iz grupe antineuralgika i antireumatika.

Vijest je objavljena u visokotiraznom njemackom Bild-tu. Ovo je kratka informacija iz danasnjeg Telegrafa, objavljena bez dodatnih komentara. Originalni tekst vidi ovdje

09.04.2008.

Dizel automobili mnogo opasniji za zdravlje

Prekjuče je na belgijskom TV dnevniku diskutovano o tome koje je auto isplatnije za voziti i koje auto zagađuje više okolinu. Zaključak je da ako se kupi novo auto i vozi manje od 25000 km godišnje, da dizel auto ne donosi nikakvu finansijsku prednost. Ako je upotreba auta preko 25000 godišnje, onda se isplati dizel.

Jedan profesor (doktor za pluċne bolesti) sa univerziteta u Leuvenu je govorio o opasnosti zagađenja vazduha koaj nastaje upotrebom dizel automobila koji nemaju specijalne filtere protiv čađi. Iako dizel auto proizvodi manje CO2 i CO, produkcija čađi je sto puta veċa nego kod benzinskog motora. Ove sitne čestice čađi ulaze do najsitinijih alveola u pluċima, a odatle ulaze čak i i u krvotok, i imaju veoma štetno dejstvo na zdravlje.

U Njemačkoj je odnedavno u velikim gradovima uvedena specijalna vinjeta za ulazak u gradove. Njena cijena ovisi o vrsti automobila, a za dizel automobile bez filtera je najveċa. Cilj ovih mjera je smanjenje čestica čađi u zraku. O ovome sam pisao 7-12-2007 (vidi http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2007/12 ) .

 

09.04.2008.

Biološka hrana sve popularnija

Prošle godine su Holanđani utrošili pola milijarde eura na biološki uzgajanu hranu. Iako to još uvijek predstavlja svega dva posto troškova za hranu, ipak je zabilježen porast od skoro dvadest posto. Najviše je porasla potrošnja biološkog mesa i jaja.

Cijene ovih proizvoda su višestruko skuplje nego što su isti takvi produkti proizvedeni intenzivnom proizvodnjom. Tako naprimjer biološki krastavac košta oko četiri puta skuplje od “normalnog”. U jutrošnjoj emisiji holandskog radija mnogi su izjavili da se isplati platiti više, jer biloški proizvodi imaju pravi ukus i miris, kakav se izgubio kod produkata iz industrijske poljoprivredne proizvodnje.

Usljed stalne povećane  potražnje za biloškim proizvodima, prijeti njihova nestašica. Ova je roba dva puta više kontrolisana nego što su “obični” poljoprivredni proizvodi, i podliježe strogim atestima i procjenama

08.04.2008.

Svjetski dan Roma

Danas je svjetski dan Roma,  naroda koji se odlikuje vlastitim jezikom i kulturom, kao i po tome da mnogi pripadnici nemaju matičnu domovinu, nego da žive putujući kako su navikli od davnina.

Romi su u Evropi neopravdano diskriminisani, posebno u nekim zemljama Istočne Evrope kao napr. u Slovačkoj i Rumuniji. U Evropskom Parlamentu je danas održan prigodni koncert romskih pjesama, gdje je izvođena  i poznata romska pjesma “Đelem, Đelem”, koja je i neka vrsta romske himne.

08.04.2008.

Roterdamski krug osmicom

Sarajevo ima svoj krug jedinicom, Beograd dvojkom, a ja sam danas išao roterdamskom osmicom, istina ne cijeli krug.  Imam više od deset lijepih snimaka, koliko dozvoljava ova galerija, ali će biti vremena da se ostatak pusti kasnije. Na ovim snimcima od centra grada (ovaj visoki neboder na prvoj slici je Svjetski trgovacki centar) prema Marconi trgu iz tramvaja je snimljena mala ruska crkva zlatne kupole, zatim zgrada Erasmus Medicinskog centra , Maas toranj, te dio roterdamske luke. Evo, provozajte se i vi ovim udobnim tramvajem, u kojem nije bilo gužve.

08.04.2008.

Voditelj džamije nazvao nevjernike psima

U današnjoj najtiražnijoj hlandskoj novini “De Telegraaf” je izašao tekst o posjeti učenika multikulturalne amsterdamske osnovne škole De Horizon džamiji El Mouchidine u dijelu grada Ostdorp. U članku se iznosi da su učenici 7b razreda i njihovi voditelji ostali zapanjeni kada je voditelj džamije u svom obraćanju djeci nazvao one koji su nevjernici, psima.

Škola je organizovala obilazak džamije u okviru programa Duhovna stremljenja , da bi učenici obilazeći različite religijske objekte dobili multireligijski uvid. Direktor škole je poslao pismeno izvinjenje roditeljima djece. U pismu se navodi da su u školi šokirani izjavom voditelja džamije, kojim se nevjernici nazivaju psima, te da je cilj posjete bio da se kod djece razvije osjećaj slobodnog religijskog izbora.

Direkcija škole je stupila u kontakt sa upravom džamije da bi se razjasnio incident. Članica direkcije škole nije želila da komentariše ovaj tekst u Telegrafu, rekavši da već dugo imaju vezu sa tom džamijom, i da nikad do sada nisu imali problem. Obje strane, i škola i džamija, nisu  htjele dalje da komentarišu.

Kompletan tekst na holandskom vidi u DeTelegraaf

08.04.2008.

Ko drugome jamu kopa......

Holandska javnost je zapanjena posljednjim događanjima u dvije južne provincije, Limburgu i Brabantu.

U Limburgu u jednoj šumi kuda šeta mnogo rekreativaca je otkrivena i druga velika rupa namjenjena ljudima. Jame su duboke oko dva metra, zakamuflirane, a na dnu je betonska podloga sa debelim oštrim šiljcima. Prije nekoliko dana je jedan pješak upao i zadobio povrede. Sada pješaci idu sa štapovima i ispred sebe ispituju teren. Ko kopa jame i iz kojih razloga nije poznato.

Sinoć je u emisiji “Nova” prikazana reportaža o divljem lovu u Brabantu. Reportažu su snimili sami učesnici lova, koji uz pomoć kerova satjeruju sitnu divljač i nemilice ih ubijaju, pustajuci pse da razdiru divljac, dok sami lovci ispustaju vesele divlje krike.

U Holandiji je zabranjen lov uz upotrebu pasa. Nekoliko učesnika lova je uhapšeno, ali policija smatra da se radi o desetak grupa koje kontinuirano vrše krivolov, koji justicija kvalifikuje kao organizovani kriminal. Ove kriminalce je tesko osuditi jer se svjedoci boje svjedociti. 

    Na slici prenesenoj iz "De Telegraaf"' slika betonskog dna jame sa zeljeznim siljcima.

 

 

 

07.04.2008.

Svjetski dan zdravlja

Danas je Svjetski dan zdravlja. Iako su kuga, kolera, velike boginje, bjesnilo, tuberkuloza, istorijske bolesti koje su pustošile čovječanstvo, u velikoj mjeri pobijeđene, svijet je suočen sa bolestima novog vremena.

Klimatske promjene, poveċanje broja stanovnika, nedostatak energije, nedostatak hrane i ogromno poskupljenje hrane, otežano snabdijevanje vodom, pretjerano debljanje, glad – sve to izaziva nove bolesti i poremeċaje.

Nikad nije bilo toliko velikih razlika između bogatih i siromašnih. Siromašni umiru od side, od gladi, od jednostavnih infekcija, nedostatka vode za piċe. Bogati umiru od debljine, visokog pritiska, dijabetesa. Oni koji u bogatim zemljama sve duže žive imaju veliku šansu da svoje osamdesete i devedesete godine života provedu skoro slijepi, dementni, gluhi,  sa ugrađenim “rezervnim”dijelovima, novim sočivima ugrađenim u oči, aparatima za gluhe, pejsmejkerima, metalnim kukovima i koljenima.

Oni u siromašnim zemljama su sretni ako dožive četrdeset godina, i ako u to doba vide svoju djecu još živu i zdravu.

 

07.04.2008.

Maturski ispit preko kompjutera

Približava se maturski ispit (eindexamen). U Holandiji je on centralno dirigovan, jednak za sve učenike i događa se istog dana u cijeloj zemlji. Ispit je do sada bio pismen, a ove godine veliki broj škola će učestvovati u polaganju ispita preko kompjutera. U oko 300 srednjih škola đaci će odgovore upisivati preko kompjutera koji su povezani sa centralnim biroom.

Holandija je na taj način postala vodeća zemlja u svijetu u pogledu obavljanja ispita na ovaj način.

06.04.2008.

Sevap je nahraniti gladnog

U stanu u Sarajevu su mi na balkonu gosti golubovi i vrapci. Ovdje mi dolazi stalni gost, ovaj mačak, a nekad dovede sa sobom i društvo. Kad prođem pored kanala neposredno ispred kuće prepoznaju me patke i labudovi, pa kriješte na mene da im dadnem da jedu. Juče su tri labuda direktno iz vode izašli do mene da me pozdrave i da reknu kako su gladni. Onda naiđe i ptičija avijacija, galebovi, koji prate šta se dešava na zemlji, i čim neko nešto jede, eto i njih.

04.04.2008.

Je li BiH iz svijeta ili sa druge planete?

Aktualnosti
Vijesti
Hrvatska
Svijet
BiH
Crna kronika
Manager.hr
Zanimljivosti
Regije
Kolumne
 

Ako hoćete da pročitate vijesti u zagrebačkom “Večernjem listu”, onda imate izbor, hoćete li domaće vijesti iz Hrvatske, zatim vijesti iz svijeta, i onda vijesti sa druge planete, jer Bosna i Hercegovina ne spada u svijet.

04.04.2008.

Sumorno, šta mu možeš

Kaže mi jedan gost u komentaru na prošli post kako je osnovne škola  sa slike u Goudi sumorna. Pa dobro, stara je to škola, takve su sve njihove stare javne kuće, od braon cigle bez fasade, sa velikim  bijelim prozorskim okvirima. Ovdje dajem još nekoliko slika sa jučerašnje šetnje. Zanimljiva je ova velika stara zgrada ogromnih prozora, na kojoj piše Rijks Administratie (Uprava Kraljevine). Od kako smo mi ovdje ova zgrada u centru grada ne služi ničemu, a sad vidim da je na prodaju. Ima veliki lijep park sa dvije čuvarske kuće. Karakteristični su ogromni, preko tri metra visoki prozori.

Pojedine su kuće nakrivljene, kao i u Amsterdamu. Neke su u ruševnom stanju, i na njima se vidi kako su mlohotno građene. Na krovu jedne sjede dva galeba. Pazarni je dan, četvrtak, i ima dosta svijeta na ulici. U izlozima radnji stare stvari ili nova moda.

 

 

04.04.2008.

Pojeftinile ploče sa revolucionarnim pjesmama

Ovako je u onom socijalističkom društvu govoreno kad je šta poskupilo. Da se ne bi reklo da je nešto poskupilo, kaze se da su promjenjene neke poreske stope, pa je nešto poskupilo, a nešto pojeftinilo. Obično bi hljeb, mlijeko, ulje i sve ono što se troši svaki dan grdno poskupilo, a pojeftinile bi eto ploče sa partizanskim pjesmama, neki parfemi, ručni satovi itd.

Tako slušam juče i ovdje na TV kako je inflacija negdje sedam posto, a kako je poskupila hrana, a pojeftinila odjeća. Odjeće imam i za još jedan život, a hranu moram kupovati svaki dan. A ona je poskupila sigurno sto posto, pa sad uz benzin, računaj kolika je inflacija.

Najjeftinije brašno, koje je doduše bilo smiješnih 19 eurocenti, sada je 49. Mlijeko, kanister od dva litra bio 90 centi, sada 1,37. Sir Gouda, najjeftiniji (mladi) bio  3,30 eura po kg, sada je 5 eura. Ulje je stvarno ostalo jeftino, 80 centi. Meso je interesantno najmanje poskupilo, kao i jaja, a voće i povrće oko 25 posto.

E sad u kupovini prosječnog Holanđanina dnevna potrošnja se svodi uglavnom na nabrojane stvari i iznosi sigurno osamdeset posto. A prosječno povećanje cijena hrane je pedeset posto, znači da je inflacija četrdeset posto, osim ako niste kupili koju holandsku partizansku pjesmu.

 

 

04.04.2008.

Osnovne škole krcate parama

Ovdje je objavljeno kako holandske osnovne škole imaju velike novčane rezerve. Sve osnovne škole raspolažu rezervom od oko milijardu i po eura.

U školama je, pored finansiranja od strane države, uobičajeno da roditelji daju i novčani prilog, koji prosječno iznosi 45 eura po djetetu. Takođe roditelji u slobodnom vremenu učestvuju u radovima na održavanju i popravkama škola. Tako tata vodoinstalater dođe u školu da popravi vodovodne instalacije, drugi tata električar struju, itd.

Srednje škole imaju manje para i nastavnici se žale da su za 500 eura manje plaċeni nego zaposleni u drugim djelatnostima, koji imaju istu visoku spremu. Plata početnika profesora u srednjoj školi iznosi u neto iznosu 1600 eura, što obzirom na visoke cijene stanovanja i kuċnih režija, te skupe troškove putovanja (koje se samo malim dijelom nadoknađuju ako se koristi vlastiti prevoz), nije baš kakva plata za holandske prilike.

 

Na slikama iz moje arhive: Javna (otvorena) srednja škola  (imaju i posebno katoličke i protestanske), u Goudi ( u koju su išli moji sinovi), te osnovna škola u Goudi.   

 

03.04.2008.

Trovačica, ili ne? Slučaj Lucije B.

Lucia de Berk (c) C.E.

Lucia de Berk (c) C.E.

Nakon šest godina provedenih u zatvoru, juče je privremeno iz zatvora puštena Lucija B (46), optužena za ubistvo sedam bolesnika u bolnici u Den Hagu i pravosnazno kao serijski ubica osudjena na dozivotnu robiju .

Odluku o privremenom pustanju je donio Vrhovni sud (Hoge raad) na osnovu savjeta medicinskog stručnjaka. Prva Lucijina žrtva(?) je bila jedna beba koja je naglo umrla u noći u bolnici (dijete je imalo srčanu manu), a kod njene smrti je bila prisutna Lucija. Ona je navodno otrovala bebu digoksinom. Po principu domino efekta Luciji su pripisane i druge neobjašnjive smrti u bolnici.

Za puštanje Lucije je krucijalan bio nalaz  interniste-toksikologa Jan Meulenbert-a po kome  nađena koncentracija digoksina u uzorku krvi bebe ne ukazuje na trovanje kao uzrok smrti, nego da je vjerovatnije da se radi o prirodnoj smrti. Ovaj prvi slučaj ima najveću važnost jer su druge sumnjive smrti pripisane Luciji na osnovu prve, a bez stopostotnih dokaza. Lucija je svo vrijeme tvrdila da je nevina, a 2006 je imala moždani udar.

Slučaj je vraćen nižem sudu na ponovni postupak pred drugim sudijom.  U jutrošnjem radio žurnalu je emitovana diskusija o radu tužilaštava i o potrebi postojanja nekog od tužilaštva nezavisnog tijela koje će kontrolisati obavljanje dokaznog postupka u slučajevima osnovanih žalbi. Do sada je Vrhovni sud u slučajevima već završenih sudskih postupaka pokretao novi postupak samo u slučajevima  kada bi se pojavili neki sasvim novi momenti i dokazi.

Više o ovome u Volkskrant-u a veoma opsirno u wikipedii

02.04.2008.

Laža i paralaža

Jučerašnja sjednica Tweede kamer (Parlamenta) bila je podijum za međusobno optuživanje parlamentarca Geert Wildersa i ministra pravde Hirsch Ballin-a. Na sjednici se raspravljalo o antiislamskom Wildersovom filmu “Fitna”. Veċina parlamentaraca i iz pozicije i iz opozicije je osudila ovaj film, nalazeċi da je nepotreban i da povezuje sve muslimane sa terorizmom. Film donosi samo smutnju i probleme, umjesto da pridonosi rješavanju određenih problema koji su povezani sa dolaskom velikog broja stranaca, veċinom muslimana.

Wilders je sa svoje strane napadao sve od reda, a posebno premijera Balkenendea zbog kukavičluka. On je tvrdio da je njegov film nepravedno osuđen i prije nego što je završen da je vlada čak proglasila kriznu situaciju. On je tvrdio da nije istina da je najavio da ċe u filmu biti spaljen Kur’an, i da ċe biti poderane stranice sa nekim surama iz Kur’ana.

Ministar Hirsch Ballin je tokom sjednice pridonio dokaze, zapisnike sa sjednica sa Wildersom, u kojima jasno stoje Wildersove namjere sa filmom. Wilders je međutim ostao pri svom stavu da je to sve izmišljeno i da on nije ni riječi rekao šta ċe se u filmu dogoditi.

Slika ispod naslova na kojoj su premijer Balkanende i ministar Hirsch Ballin, protiv plavokosog Wildersa, posudjena iz De Telegraaf.

 

01.04.2008.

Najnovije vijesti

Poslanici SDA i SDS su se prepali ostavke gospodina Špiića, pa su rekli da će obavezno glasati za zakone kojima se bitno reformira policija u BiH. 

U Sarajevu su gradonačelnica i predsjednik Kantona izjavili da su sretni što građanima mogu saopštiti da će do drugog maja, pored završenog zapadnog prilaza gradu biti i završena cesta pored Nove stanice, biće asfaltiran prije više od godinu izdrljan i pripremljen za asfaltiranje dio ulice od Stadiona Koševo do Pionirske doline, biće useljeni Bosmalovi neboderi, završena zgrada `Centrotransa` kod Tržnice. Do kraja godine će biri završene tri podzemne garaže u centru grada, a zaobilaznica oko grada do kraja iduće godine. Takođe će se dograditi di Stupske petlje koji manjka od kako je petlja izgrađena kao invalid, da bi se uštedilo na parama.  

Predsjednik vlade Federacije BiH je izjavio da će konačno i u BiH penzioneri sa punom penzijom imati sedandeset posto svoje posljednje plate, kao što je slučaj u svim normalnim evropskim zemljama. On je uspio nagovoriti vladu da ova odluka stupi odmah od idućeg mjeseca, a ne nakon sto neki članovi vlade dospiju za penziju, kako su pojedinci u vladi htjeli da se izglasa. Novac za  penzije  će se namaći višestrukim povećanjem oporezivanja viška stambenog i poslovnog prostora, oporezivanjem zarada od izdavanja  kuća i poslovnog prostora, oporezivanjem štednih uloga, velikih automobila, cigareta i alkohola. 

Rektori BH Univerziteta su se na sastanku u Sarajevu dogovorili o ukidanju polovine fakulteta u svakom od BH univerziteta, čiji će se broj takođe smanjiti na trećinu. Takođe će se napraviti revizija svih doktorata u zadnjih petnaest godina, i zabraniti dalje doktoriranje dok se ne naprave kriteriji prema evropskim standardima. Svi nastavnici će morati podleći reviziji svoga izbora i svoga rada, te će se kod njihovog reizbora poštovati prije svega mišljenje studenata. 

Ovo su bile najnovije prvoaprilske vijesti.

 

 

 

01.04.2008.

Otkrivanje spomenika obješenim antifašistima

U noći između 27-og i 28-og marta 1945., neposredno pred oslobođenje Sarajeva, ustaški prijeki sud u Sarajevu je osudio 55 sarajevskih antifašista na smrt vješanjem. Drveće u aleji ispred današnjeg Filozofskog fakulteta osvanulo je sa stravičnom slikom obješenih tijela 55 ljudi, građana Sarajeva.

Udruženje boraca NORa Centar i Opštinsko vijeće Centar Sarajevo pokrenuli su akciju podizanja spomen obilježja ubijenim antifašistima. Spomen obilježje će se otkriti sutra (srijeda, drugi april), u parku ispred Filozofskog fakulteta, u dvanaest sati.

01.04.2008.

Kako je zapad iskvario kafu

 

Шоља турске кафе
Šolja turske kafe

Pijenje kafe je ritual, kao i pijenje čaja u Engleskoj. Kafa mora biti vruća kao đavo, tamna kao čađ, gorka kao čemer, mirisna kao miris raja. Uživanje kafe u zemljama Balkana pod Otomanskim carstvom je tokom vijekova poprimilo u potpunosti način i ritual kakav je u te zemlje donešen iz Turske. Sudovi za kafu su prilagođeni da sačuvaju glavne odlike napitka, prije svega toplinu i miris. Džezve imaju uski gornji dio da se kafa što sporije hladi, i dugu dršku da se čovjek ne oprži manipulišući oko vatre. Fildžani i šoljice su mali i od debelog porcelana, opet u cilju zadržavanja topline. Džezve su ukrašene duborezima u mesingu, da očima bude veće zadovoljstvo, a tako isto i table za serviranje i mesingani okviri za fildžane. Kafa se ne uživa slatka, a osjećaj gorčine se ublaži ugrizom kocke šećera, pa se sasvim mali komadić šećera iskoristi za pijenje cijelog fildžana kafe. Kafa se pije dugo i polako, u društvu, uz šutnju, ili rijetki razgovor.

U zemljama zapadne Evrope kafa se pije u velikim količinama, Holandija je jedna od vodećih zemalja. Kafa se pije u glavnom na radnom mjestu, iz aparata za filtriranje, iz plastičnih širom otvorenih čaša, dobro zašećerena, uz dodatak mlijeka u prahu. Takva kafa nema ništa zajedničko sa onom kafom na koju smo mi navikli. Interesantno je da iako običaji sa zapada gromovitim tepom osvajaju i prostore bivše Jugoslavije, da ni u jednoj od bivših zemalja Juge, uključujući i Sloveniju i Hrvatsku, u domaćinstvima nije potisnut običaj pravljenja kafe u džezvi, tzv. turske ili bosanske kafe. Izuzetak su ugostiteljski objekti gdje je espresso kod nas odavno potisnuo tradicionalnu kafu, najviše zbog lakog pripremanja u espresso automatima. U posljednje vrijeme na zapadu je sve učestalija tzv. Senzeo kafa, moćna kafa,  iz malih ručnih aparata za filtriranje.

Vise o kafi i nacinu spremanja, vidi ovdje 

 

 

 

 

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338150

Powered by Blogger.ba