Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

21.05.2008.

Rezultati ankete za donaciju organa

U anketi, provedenoj na ovom blogu, je učestvovalo pedeset posjetilaca bloga. Njih 35 (61 %) bi dalo organe za transplantaciju nakon što bi se kod njih utvrdila prava smrt, po pravilima koja važe za utvrđivanje smrti. Mnogo manji broj (9 posjetilaca, 16%,  bi dao organe i u slučaju moždane smrti, kada je moždana funkcija, a time i život bez aparata za pluća i srce, nepovratno izgubljena. U ovm obliku smrti se mogu uzeti organi za presađivanje pluća i jetre, koje veoma brzo stradaju nakon prestanka cirkulacije u tijelu. Još manje njih (6 ili 11%) bi dalo svoje organe za života, onima kojima oni to odrede (vjerovatno svojim najbližima i najvoljenijima).

Učestvujte u novoj anketi “Letećeg”.

Pitanje glasi:”Da li ste za to da se pokrene akcija da Hitna pomoć u Sarajevu nosi ime u ratu,( dok je bila na poslu), ubijene doktorice Prim. Dr. Silve Rizvanbgevic?”  

 

 

21.05.2008.

Kako proglasiti doktora krivim?

U posljednje vrijeme je u Holandiji dosta diskusije o tome kako je skoro nemoguće naplatiti štetu koju prouzrokuju doktori i bolnice svojim nemarnim i nestručnim odnosom prema pacijentu.

U slucajevima očitih teških grešaka medicinara, koje završavaju teškim invaliditetom ili dovode do smrtnog ishoda, onaj ko pokuša da bar dobije moralnu i materijalnu satisfakciju za sebe ili svoje najbliže, suočava se sa dobro organizovanom administrativnom mašinom, koja sprječava da se ta satisfakcija ostvari.

Na tom putu kao prva prepreka stoje liječnički dosijei, koji su u rukama onih koji su tuženi. Činjenica je ( a sȃm sám to imao prilike vidjeti radeći u par privatnih očnih klinika) da su ti dosijei toliko neuredni, toliko nečitki, i svaka se njihova stranica može zamijeniti. Bolje izgleda neka sveska učenika trećeg osnovne nego dosije pacijenta. Ja sam radio naprimjer sa vlasnikom, starijim kolegom, on je imao svoje, a ja svoje pacijente. Kad bi njegov pacijent ( kad je on odutan) došao kod mene ja sam imao ogromne probleme da odgonetnem šta je pisac htio da kaže, odnosno šta je proizilazilo iz prethodnih posjeta. Činjenica je takođe, da se ovdje pacijentima u ruke ne daju nikakve potvrde ni nalazi. Ako ponekad doktor napiše pismo kolegi, to se da pacijentu u zatvorenoj koverti,  da preda doktoru kod koga ide. U slučaju da doktor ili bolnica budu tuženi oni uvijek mogu prepraviti dosijee, ili napisati potpuno nove stranice.

Drugi problem su osiguravajuća društva koja osiguravaju doktore i bolnice od medicinskih grešaka. U slučaju da dođu u situaciju da moraju platiti visoku odštetu, oni kopaju i nogama i rukama da to ne urade. Čak i u slučajevima kad doktor prizna familiji svoju grešku, ako nastane spor osiguravajuće društvo pobija da je to izrečeno .  Priznanje doktora bude obično usmeno, i ono poslije u procesu naplate ne vrijedi više ništa. Osiguravajuća društva imaju u službi svoje doktore,”eksperte” koji onda daju svoje mišljenje suprotno od onoga što je izrekao doktor koji je napravio grešku. Sada imamo riječ protiv riječi, odnosno pismeno mišjenje, protiv usmenog. Neophodan je sudski spor, koji puno košta, traje godinama i ima neizvjestan ishod. Nije rijetko da ti procesi traju  i po osam do deset godina.

Nedavno je na TV bila emisija gdje između ostalih tri sestre, bez ikakvog pravnog iskustva, uporno ganjaju doktora koji je kriv za smrt njihove majke. Njih je najviše iziritirao  arogantan odnos dotičnog ljekara, koji im se nikad nije ni probao izvinuti, nego ih je sa visine ulazeći u svoja skupa kola, podrugljivo pogledao. Ove tri sestre samo uz pomoć jednog laptopa, knjiga i jedne dobrovoljne organizacije koja pomaže u ovim slučajevima, pokušavaju naći moralnu satisfakciju za neopravdanu smrt njihove majke.  

 

 

 

20.05.2008.

Bravo Laka, bravo BiH!

Nisam očekivao da će proći u finale.  Imali su Laka i seka mu izvanredno tešku i originalnu izvedbu, i eto dobiše glasove iz iseljeništva, a moralo ih je biti i od onih neutralnih gledalaca.

Holandija već četvrtu godinu za redom ne ide u finale. Dobar glas, ali sumoran crni aranžman kod moje nekadašnje sugrađanke iz Goude, holandsko-marokanska interpretacija koja  nije pobudila interes kod publike, baš kao ni irski ćuran ni belgijska, po meni dobro izvedena i originalna kompozicija.

Bosna i Hercegovina ide dalje, hvala zemljacima diljem Evrope da se nisu libili glasati za maticu domovinu.

 

 

20.05.2008.

IN MEMORIAM: Prof.dr. Fahrudin Isaković

Generacija maturanata Treće sarajevske gimnazije sprema se ove subote da proslavi četrdeset godina od mature. Nedavno je preminuo naš profesor geografije prof. Kulenović. Evo danas vidim u novinama da Udruženje profesora istorije daje posljednji pozdrav profesoru Isakoviću.

Profesor Isaković je bio jedan od najprepričanijih i najupamćenijih profesorskih likova mnogih generacija srednjoškolaca koji su išli u Treću gimnaziju. Predavao je meni, a pred rat i mome sinu. Bio je poznat po strogosti, da ne kažem da je bio strah i trepet.  Od istorije, danas zaista jednog neatraktivnog predmeta, napravio je tada najvažniji predmet od svih. Djaci su ga jednostavno zvali Isak. Sa vrha stepenica su gledali nosi li u ruci kredu (pored dnevnika). Ako je nosio kredu znaci da ce biti predavanje, ako nije nosio, jadna li nam majka, ispitivanje!

Držao je svako predavanje kao da je na fakultetu, trošeći nerazumljivo puno mentalne i fizičke energije. Ne znam da li danas i na fakultetu neko tako predaje sa toliko zara. Uostalom kod postojanja interneta i TV pitam se uopšte da li su predavanja iz istorije uopšte više i potrebna.

Sve u svemu otišla  je jedna legenda Treće Gimnazije, izvanredni pedagog stare generacije (koja nece vise nikad biti takva) Fahrudin Isaković.  Uz profesore biologije Ferida Prolica i Sanu Loju, latinskog Selak Josipa, te filozofije, psihologije i logike Despot  Ivu  bio mi je jedan od profesora koji su na mene ostavili najvise utisaka.

Treba napomenuti da je prof. Isaković pored u prosvjeti, poslije agresije na BiH bio angažovan i na drugim funkcijama gdje je koristio svoje široko znanje. Jedan je od najplodnijih pisaca udzbenika istorije za gimnaziju (napisao istoriju za nekoliko razreda gimnazije).

 

20.05.2008.

Ko je kriv za požar u operacionoj sali?

Danas treba da izađe na svjetlo dana raport Inpekcije zdravlja  o uzrocima požara u operacionoj sali u bolnici Twenteborg u Almelu. Naime 2006 godine se desio čudan događaj koji je po jednu 69-godišnju ženu imao tragične posljedice, odnosno smrtni ishod.

Žena je došla u salu zbog jednog manjeg operacionog zahvata. Zahvat je bio takav da joj nije bila potrebna opšta anestezija, nego je dobila sredstvo za sedaciju (smirenje), znaci bila je pri sebi. Međutim je procedura kod te operacije bila takva da su je morali vezati za operacioni sto.

Tokom operacije je odjednom u jednom od medicinskih aparata izbio požar. Požar se proširio takvom brzinom da je i osoblje došlo u opasnost. Doktori, sestre i drugi su pokušali odvezati ženu, ali je požar zahvatio i njih i oni su istrčali napolje ostavivši ženu da izgori.

Prethodni interni izvještaji su našli da je požar uzrokovan neadekvatnim postupanjem osoblja i usljed zastarjele opreme.

19.05.2008.

Nisu sjekli grane, nije stamparska greska

Sutrasnje Nezavisne novine donose tekst sa nevjerovatnim naslovom, to zaista ima samo u Bosni.

Braća poginula dok su sjekla granatu

Albina SORGUČ 19.05.2008 19:23

O ovom tragicnom dogadjaju vidi http://www.nezavisne.com/

19.05.2008.

Nastavlja se propadanje AJAX-a

Šta znači loša uprava, loša klupska politika, težnja za zaradom, zaradom i samo zaradom, otpuštanje neposlušnih trenera, itd. pokazalo se kod najpoznatijeg holandskog kluba. Nekadašnji višestruki šampion Evrope kao ni prošle godine neće ni ove godine učestvovati u Ligi šampiona, s tom razlikom što je lani izbačen u predtakmičenju, a ove godine mu nema ni toga. Iz učešća u predtakmičenju ga je juče u drugoj utakmici domaćeg razigravanja izbacio malo poznati tim sa seljačkog sjeveroistoka zemlje, Twente (kako se zove i ta pitorksna provincija na granici sa Njemačkom) iz Enschedea.

Odkako je Ajax prije nekoliko godina postao kapitalističko preduzeće koje ima svoje akcije na berzi, i od kako je svaki iole bolji igrač na brzinu prodat bogatijim timovima u Španiji ili Engleskoj, od Ajaksa je ostalo samo ime, inace ime grckog junaka.

Na slici prenesenoj iz De Telegraaf fudbaler John Heitinga, jedan od najboljih igraca Ajax-a,  u suzama se oprasta od svojih navijaca. Iduce godine ce igrati za Atletiko iz Madrida.

17.05.2008.

O glasu i glasovanju

Beweging van de stembanden tijdens normale spraak

Pokretanje glasnih zica tokom normalnog govora

Nekog u mraku prepoznamo po koraku, nekoga po silueti, ali najčešće i najsigurnije ga poznajemo po glasu. Nečiji glas je čak karakterističniji od nečije “face”, ljudi mjenjaju izgled tokom života, ali glas ostaje isti. “Nisam bila sigurna da si to ti, ali kad si progovorio odmah sam te poznala !”, često ćemo čuti od ljudi koji nas dugo nisu vidjeli. Istina je da su neki veoma sposobni u imitiranju necijeg glasa.

Kako to da je glas toliko karakterističan za nekoga čovjeka i da se nečiji glas može poznati među milionima glasova?

Slušanje glasa može izazivati veoma jake emocije. Pjesma ptica, a posebno slušanje ljudskog glasa izazivaju promjenu raspoloženja, dovode čak do plača i ekstaze. Nečiji glas izaziva prijatno tjelesno ili čak seksualno uzbuđenje (za takav glas ima bezobrazno ime koji zove na bezobrazluk), a nečiji glas ne možemo ni da čujemo jer nas veže za neka negativna iskustva (“Ne mogu ni glasa da mu čujem”). Telefonski seks je cijela industrija zasnovana na nečijem izazovnom hrapavom, požudnom, ili kakvom već ne reći glasu. Glas je podložan emocijama, u stanju emocionalne napetosti i treme glas često zadrhti, i mnogima je teško slagati nešto a da ne budu otkriveni po glasu.

Glas je jedan od pokazatelja necijeg zdravlja i raspolozenja. Kad je neko bolestan odmah poznamo po glasu, isto i kada je zabrinut, i kada mu se je "nesto dogodilo". 

Termin glas  se često koristi u zamjenu za nečiji stav, mišljenje. Glas naroda je stav naroda o nečemu, a glasanje ili glasovanje je izražavanje stava nekog naroda ili grupe. Termin glas je često i zamjena za riječ vijest, pa kad kažemo da se proširio glas, znači da se proširila vijest, a glasnik ili glasnogovornik je onaj koji ima ulogu da neku vijest razglasi.

U osnovi u stvaranju glasa učestvuje veoma jednostavan glasovni organ, koji je zapravo samo jedan nabor unutar larinksa (gkljana) Na našem jeziku kažemo da glas stvaraju glasne žice, ili glasnice. Na latinskom se glasna žica zove plica vocalis, glasni nabor, što je mnogo prirodnije ime. Ne radi se ni o kakvim žicama, nego o dva nabora postavljena sa dvije strane prolaza kroz grkljan. Ovi nabori su gradjeni od malog mišića vezanog za hrskavicu grkljana, zatim od veziva (malog ligamenta) i prekrivene su sluznicom. Akcijom glasnog mišića kao i prolaskom zraka iz pluća ili u pluća dolazi do zatezanja i opuštanja ovih nabora, te promjene veličine otvora u grkljanu. Udaranjem struje zraka na različito zategnute glasne žice stvara se zvuk različitog tonaliteta. Vježbanjem tokom života se mišić glasnica toliko “ispraksira”, da je u stanju napraviti veoma sofisticirane mini radnje, što u praksi znači veoma brzu promjenu stanja glasnica, odnosno veoma brzi govor.

Dužina glasnica određuje jačinu zvuka. Što su glasnice duže, zvuk ima manji intenzitet (dublji je, manje piskav). Muškarci imaju glas frekvencije oko 110 Hz (Herca)  žene oko 220, a djeca 300.  Žuta rasa ima jači  (više piskav) glas. U pubertetu usljed brzog rasta grkljana kod muskaraca dolazi do izduzivnja glasnih zica i do "debljanja" glasa, sto zovemo mutiranjem (promjenom) glasa.

Ono što svakome daje posebnu noju glasa nisu glasnice nego individualna struktura drugih susjednih struktura koje učestvuju u konačnom formiranju boje glasa.  Pri tome imau ulogu pluća, njihova veličina, odnosno kapacitet, a posebno je važna građa usta (visina i širina nepca) i zuba, te paranazalne šupljine (sinusi, ispunjeni zrakom) koji imaju veoma veliku ulogu u stvaranju rezonancije. Usmjeravanjem glasa kroz nos nastaju takozvani nazalni glasovi ( francusko nazalno n), a kad neko govori kroz nos mi kažemo da unjka, i teško ga razumijemo. Gubitak prednjih zuba utiče na promjenu nekih glasova.

Fonetika je posebna nauka koja je nezaobilazan predmet u jezičkim studijama. Onima koji nisu na vrijeme učili neki strani jezik, i naučili su na uglavnom naše čiste samoglasnike (a, o, i u,e)  veoma je teško izgovarati samoglasnike koji su kombinacija dva samoglasnika, odnosno se otvore usta za izgovor jednog, a izgovori se drugi. Tako je u francuskom, ali i u holandskom, samoglasnik u se ne izgovara kao kod nas, nego se usta otvore da se kaže u, pa se rekne i (Utrecht, huur, buurman). Mnogi naši izgovore ono obično u, pa riječ dobije sasvim drugi smisao. Naprimjer huur znači kirija, stanarina, i izgovara se huiir. Riječ hoer se izgovara kao u našem hur, a znači kurva, prostitutka. Naši obično i jedno i drugo izgovore hur, pa onda kažu da su platili kurvu, umjesto što su platili kiriju.

Na slikama prenesenim sa holandske Wikipedije je unutrasnji  (laringoskopski) izgled grkljana sa glasnim zicama (Vocal fold). Na donjoj slici je polozaj glasnica kod disanja (otvoren prolaz za zrak, glasnice opustene),a na slici desno je polozaj glasnica kod govora (skoro zatvoren otvor, glasnice zategnute, pa nastaje vibracija glasnica)

Stembanden
Laryngoscopisch beeld van de stambanden

 

 

17.05.2008.

Iz arhive "Leteceg", ove godine 16 godina od njene pogibije

IN MEMORIAM:Prim.Dr. Silva Rizvanbegovic

 

Na danasnji dan prije petnaest godina zlocinacka ruka pogodila je prim.dr. Silvu Rizvanbegovic, doktoricu u Hitnoj pomoci. Doktorica Silva se nalazila na radnom zadatku, te dok je u kolima hitne prolazila bulevarom pored kasarne, snajperista iz kasarne ju je pogodio u glavu.

O ovoj plemenitoj doktorici iz plemicke porodice, jednoj izvanrednoj osobi sa kojom sam imao cast raditi u Hitnoj davne 1977. napisao sam post na ovom blogu u aprilu ove godine. Porodica je danas dala smrtovnicu sa njenom slikom u "Oslobodjenju".

Uvijek cemo se sjecati njene blagosti i takta u ophodjenju sa pacijentima i kolegama, njenog blagog osmjeha koji je dijelila skupa sa dragocjenim savjetima kako pacijentima tako i mladjim kolegama.

Arhiva "Leteceg" , objavljeno 17 maja 2007

17.05.2008.

Šta bi Jusefu da se ubije?

U četvrtak je preminuo 32-godišnji glumac Yousef Idilbi. On je izvršio samoubistvo bacivši se iz prostorija Pozorišne akademije u Amsterdamu.

Yousef je rođen u Holandiji, 1976. u Drachten-u. Završio je Pozorišnu akademiju. Glumio je u više pozorišnih predstava, te u TV serijama, od kojih je najpoznatija sapunica za mlade ONM (Onderweg naar morgen), gdje je glumio Abdulaha, te u sreriji Western wind (Zapadni vjetar).

Niko od njegovih najbližih na poslu nije ništa primjetio čudno u njegovom ponašanju, pa su svi ostali zgroženi ovim tragičnim činom.

Slika prenesena iz ONM rules.

16.05.2008.

Rhododendron i Azalea

Rhododendron je biljka koja raste na većim visinama, na Alpima, Pirinejima, Juri. Zato ga i zovu Alpska ruža. Ima stalno zelene široke listove. Cvjeta početkom i tokom ljeta. Grmlje rododendrona je veoma impresivno kada procvjeta. Ima ga bijelog, ljubičastog, plavog, žutog. Iako se negdje opisuju ljekovita svojstva, biljka je u stvari otrovna i izaziva povraćanje.

Azalea je bliski srodnik rododendrona, u stvari se oni veoma malo razlikuju. Azalea ima manje cvjetove, i to je ovaj crveni grm na posljednjoj slici.  U vožnji biciklom predvecer uzivao sam pogledom na bašte sa rascvjetalim rododendronima. Ko želi malo više o njima znati neka posjeti ovu stranicu

16.05.2008.

Sve više muškaraca idu pod nož da bi bili ljepši

Slušam jutros, još u krevetu, holandski radio dnevnik. Burma, Kina, Nigerija, sve neke kataklizme, koje izgleda više nikoga ne dotiču. Desetine hiljada mrtvih, negdje tamo daleko. Cijele škole propale u zemlju. U Nigeriji stotine ljudi izgorjelo usljed eksplozije naftne cijevi . Ti Nigerijci nemaju nikakve potrebe za tom naftnom cijevi, od nje nemaju nikakve koristi, a eto ona ih ubija, polagano zagađivanjem okoline, ili ovako naprečac.

U Izraelu predsjednik Amerike izjavljuje da stoji čvrsto iza Izraela, a tu odmah u susjedstvu Palestinci još pokazuju ključeve od svojih prije šezdeset godina otetih kuća. Ostalo im je samo da puste nekoliko crnih balona u zrak, a izgleda da nemaju para ni da kupe više tih balona.

Onda vijesti iz Holandije. Sutra u medicinskom časopisu izlazi izvještaj o tome koji su doktori bolji, muškarci ili žene. Izgleda da su dame više na raspolaganju, odnosno raspoloženije sa pacijentima. Imaju više vremena da slušaju, da se udube u priču pacijenta, manje se mršte.

Onda vijest kako sve više muškaraca ide na plastične operacije. Na prvom mjestu, od svih organa kojima nisu zadovoljni, oni nude svoje noseve na korekciju. Onda očne kapke. A na trećem mjestu svoje trbušine, da im doktori rade ispiranje masti, liposukciju.

Nedavno sam razgovarao sa jednim holandskim hirurgom koji dobrovoljno radi u Sri Lanki. Kad se sjeti u kojem siromaštvu i sa kakvim sredstvima on operiše i pomaže ljudima u Sri Lanki, kaze, stid ga je kad vidi kako je ovdje opremljena hitna pomoć za životinje (Dieren ambulance).

 

 

15.05.2008.

Rimske fontane

takve trgove i fontane nema ni jedan drugi grad

15.05.2008.

Sve naše zubne paste

Moderný zubný gél.

Malo se čitalaca ovog bloga sjeća zubnih pasta koje smo koristili mi djeca poratne babyboom generacije. Bile su samo dvije paste, zelena Hygia, i rumena Jagoda. Jednu je proizvodila “Galenika”  (mislim Jagodu), a drugu ne znam ko. Higija je bila sa hlorofilom, to je posebno bilo na njoj istaknuto. Jagoda je bila slatkasta i mirisala na jagodu.

Zubna pasta se kod nas zvala Kaladont, valjda se tako zvala neka predratna pasta. Danas je od njenog imena ostala društvena igra, ona sa riječima, i nastavcima sa dva zadnja slova prethodno izgovorene riječi, dotle da se izgovori riječ kaladont, i time je dotični i pobjednik, jer kod nas nema riječi koja počinje sa nt. Tako smo isto zvali žilet, sve nožiće za brijanje, iako je Gillette, fabrika nožića. Po istom principu danas zovemo sve prodavnice hrane granap, iako je to skraćenica od nekadašnjeg GRAdskog NAbavnog Preduzeća.

Početkom sedamdesetih sa navalom deterdženata (do tada je bio samo Plavi Radion), počela je i navala novih zubnih pasta. Pojavom televizije počele su i intenzivne reklame i jednih i drugih. Uz deterdžente “Prodixan”, “Fax Helizim” i druge, reklamirane su i nove zubne paste. Azulyn je bio sa ekstraktom kamilice, a zatim se pojavio Signal, čiji je glavni kvalitet bila dupla boja, bijela i crvena, kad se istisne iz tube. Nove paste su sadržavale fluor. Onda se pojavio neki Wademecum menthi, koji je imao razne trave u sebi, a prije svega nanu.

Nedavno sam negdje pročitao kako nije teško da čovjek sam napravi zubnu pastu. Ona sadrži tri četvrtine vode, a onda razne soli,  Kalcijev karbonat i fosfat, NaCl (kuhinjsku so), Natrijev bikarbonat (sodu bikarbonu), Aluminijev oksid i još neke. Te soli imaju ulogu čišćenja, poliranja, smanjenja površinskog napona na površini zuba. Najmanje u pasti ima kozmetičkih dodataka, boja, mirisa, fluora, tinktura ljekovitih trava.

Bilo kako bilo, princip je ostao isti, a promijenile su se nijanse. Od nekadašnje Higije, preko Vademekuma Menti, do današnjeg Paradentox-a dodaju su u pastu eto i razne ljekovite travke, dobre za zubno meso, a paradentoza ostaje i dalje nerješiv medicinski problem.

15.05.2008.

Drugi im ukazuju na diskriminaciju

Holandija, koja svima zna ukazati na kršenje ljudskih prava, je upozorena od strane organizacije Human Rights Wach, kako vrši diskriminaciju u pogledu obaveze polaganja ispita iz holandskog jezika i kulture.

Naime 2006.-te godine je na insistiranje ministrice Verdonk usvojen zakon po kojem budući stanovnici Holandije, prije nego što se ožene ili udaju za holandskog partnera, moraju u zemlji iz koje dolaze, pri holandskoj ambasadi, polagati ispit poznavanja holandskog jezika i kulture. Ovaj ispit košta 350 eura (što se vrati ako se ispit uspješno položi), ne računajući troškove učenja i pripreme.

Organizacija Human Rights Wach ukazuje da nijedna zemlja u svijetu nema ovakav propis, a što je još gore, ispit se provodi selektivno, pa su Marokanci i Turci obavezni da ga polažu,  a to isto ne važi za Amerikance i Japance, naprimjer. Stara latinska poslovica :”Quod licet Jovi, non licet bovis” (Što je dozvoljeno Bogu, nije dozvoljeno volu”- u bukvalnom prevodu), eto našla je kod Holanđana i od zvanične države odobrenu primjenu.

Po mišljenju organizacije navedeni ispit je više usmjeren na odbijanje bračnih partnera iz matične zemlje da se ne usele u  Holandiju, nego što je usmjeren ka boljoj integraciji stranaca u holandsko društvo.

Više o ovome u Volkskrant

14.05.2008.

Holandski trener dobio UEFA kup

VergrotingVergroting

Trainer Dick Advocaat (ANP)

Dick Advocaat trener petrogradskog ruskog tima “Zenit” osvojio je sa svojim timom kup UEFA, nakon što je večeras Zenit pobijedio indisponirani Glazgov Rendžers iz Škotske rezultatom 2:0.

Tako je simpatični Advocaat dobio satisfakciju, nakon što je prije četiri godine otpušten kao trener holandske reprezentacije, i kada je bio najnapadaniji holandski trener.

Meni lično je ovaj čovjek jako odgojen i simpatičan, za razliku od sadašnjeg holandskog trenera Van Bastena koji ko Drvena Marija ne pokazuje nikakve emocije i kao da je u pitanju robot, a ne čovjek.

 U škotskom timu je dobro igrao Bosanac Saša Papac, a trener ga je neopravdano u drugom poluvremenu promijenio. Inače je škotski trener defanzivnom taktikom upropastio svoj tim.

14.05.2008.

Kako osjetimo mirise?

Vrijeme je bujanja prirode i cvjetanja biljaka. Pojavljuju se hiljade različitih mirisa. Od čula mirisa ovisi život, i to ne smo insekata i biljaka (koje insekti privučeni mirisom oprašuju). Samim tim od ovoga čula ovisi i cijela biološka piramida, odnosno život na zemlji.

Njušenjem se životinje prepoznaju po  vrsti, prepoznaju miris hrane, majka prepoznaje dijete, lovac otkriva plijen, mužjak ženku koja je spremna za parenje.

Kod ljudi je culo mirisa prilicno slabo razvijeno u odnosu na zivotinje, posebno u odnosu na psa naprimjer. Medjutim je upotreba mirisa u razne svrhe počela veoma davno. Žene se namirišu da budu privlačnije, a danas isto rade i muškarci. Miris tamjana se koristi kod religioznih obreda. Miris hlora iz bolnice ili kod zubara nam unosi nemir i strah. Različiti mirisi nam evociraju memorije, sjećanja na djetinjstvo, na neke osobe, itd. Mirisi plina, zagoretine, nas upozoravaju na opasnost. Industrija mirisnih tvari (parfema) ima u nekim zemljama veliko ekonomsko znacenje (Francuska napr.)

Čulo mirisa je jedno od najstarijih čula, a istovremeno i najzagonetnije i najmanje ispitano. Ono je skriveno duboko na dnu nosne šupljine u sluznici nosa. Radi se o jednom polju sluzokože širokom par kvadratnih centimetara, koje je smeđkaste boje i prekriveno vlažnim slojem. Njega sačinjavaju nervne ćelije, takozvane bipolarne ćelije. One su vretenaste, a imaju nervne završetke na dva kraja. Prema sluznici nosa završavaju snopom veoma sitnih dlačica . Ove dlačice  imaju na sebi receptore za prijem bjelančevinastih molekula. Na drugom kraju ćelije imaju nervne završetke kojima se dobijene informacije u vidu električnih impulsa mogu poslati u moždani centar za miris (olfaktivni centar).

Čovjek može raspoznati oko 10000 različitih mirisa, a broj bipolarnih ćelija iznosi nekoliko miliona, iličak desetina miliona. Da bi neki miris bio prepoznat materijal za prepoznavanje mora biti isparljiv, tako da se molekuli usisaju zajedno sa strujom vazduha pri disanju, i da se zaustave u području čula mirisa. Sluznica nosa mora biti vlažna da bi se bjelančevinasta materija rastvorila u nosu i stupila u hemijsku reakciju sa bjelančevinama na dlačicama bipolarne ćelije.

Svaka bipolarna ćelija je specifična za određenu bjelančevinastu tvar (odredjeni miris), i oni odgovaraju jedno drugom kao brava i ključ. U kontroli procesa mirisa učestvuje oko 1000 gena, od kojih 350 aktivno. Amerikanci Linda Buck i Richard Axel su 2004 godine dobili Nobelovu nagradu za medicinu za (neovisna jedno od drugoga) bio-molekularna istraživanja u fiziologiji čula mirisa (na misevima), a posebno ulogu gena u tome. Oni su otkrili da različiti ljudi imaju različite gene za kontrolu mirisa, i neke osobe nemaju gene za kontrolu određenih mirisa.

O samom moždanom centru za miris i njegovom funkcionisanju se malo zna. Zna se sigurno da se nalazi u tzv. bulbus olphactorius-u (mirisnoj jabučici). Meni samom nije jasno da li istovremeno možemo osjetiti više mirisa, ili je moždani kompjuter zauzet sa samo jednom stranicom, odnosno prati samo najjači TV kanal. Daleko je od toga da shvatimo pojavu samog osjećaja mirisa, njegov intenzitet, prijatnost i neprijatnost, ili odvratnost do nagona za povraćanje. Takođe i asocijativne veze koje centar za miris ima sa ostalim dijelovima mozga, kao što su centar za pamćenje, centar za ukus, itd, Mirisi nas vezuju za određena iskustva, a hrana bez mirisa obično nema ni ukusa.

Na slici su Richard AxelLinda Buck koji su 2004 podijelili Nobelovu nagradu za medicinu za zasluge u genetickom i molekularnom razumijevanju fiziologije cula mirisa.  

Richard Axel Linda B. Buck

 

 

 

13.05.2008.

Jorgovan

Obični jorgovan, Syringa vulgaris, potiče eto iz naših krajeva, sa Balkana. Mnoge sorte potiču iz Kine i Koreje. Jorgovan je žbun koji cvjeta krajem aprila i u maju. Omiljen je zbog svog izgleda i mirisa. Njegovo ime se koristi za lično ime (Jorgovanka), te imena mnogih udruženja, pjevačkih zborova , itd. Miris mu je posebno privlačan. Na holandskom se jorgovan zove sering. Ima raznih boja cvjetova, najčešći je svijetloljubičasti i bijeli.

Kod nas je običaj da se rascvjetale grane jorgovana kidaju i buketi unose u kuće i stavljaju u vaze. Onda se stan ispuni njegovim mirisom. Posebno se jorgovan “pljačkao”, djeca su napadala na komšijski jorgovan i nosili bukete. Ovdje nisam primjetio da iko kida jorgovan, mada pročitah da su buketi jorgovana popularni kao cvijeće koje se polaže na grobove.

U večerašnjoj šetnji mojim komšilukom napravio sam snimke bijelog i ljubičastog jorgovana. Pored njega rascvjetali su se i mnogi drugi cvjetovi i žbunje, rododendron, irisi, a posebno mi se sviđaju mirisni cvjetovi visećeg bagrema (koji raste kao puzavica), kojih takođe ima različitih boja, najčešće ljubičastog i bijelog, a na mojoj slici je žut, pomiješan sa još jednim cvijetom u vidu ljubičastih zvona.

Ko zeli vise slika neka svrati do moga foto bloga.

 

 

13.05.2008.

Gužva za “narodni vrt”

Ovdje se može iznajmiti komad zemlje u blizini grada, te se baviti poljoprivredom. To su takozvani “narodni vrtovi” (http://volkstuin.startpagina.nl/). Ove godine vlada veliki interes za dobivanje komada zemlje na korištenje, pa postoje velike liste čekanja.

Interes za vlastitu poljoprivredu se objašnjava povećanjem cijena hrane, te boljim kvalitetom proizvoda napravljenih vlastitom rukom i bez hemijskih dodataka.

 

12.05.2008.

Trave

Vrijeme je bujanja trava. Vrijeme i da se nešto kažem o ovoj biljnoj familiji, koja je ujedno i najvažnija za život ljudi.

Trave (Poaceae, Graminae) su veoma široka familija biljaka koje imaju oko 600 rodova i oko 9000-10000 vrsta. One zauzimaju 20 posto površine Zemlje i čine sedamdeset posto kalorijske vrijednosti hrane koju čovjek koristi.

U ovu grupu spadaju i vodeće biljke u ishrani ljudi, kukuruz, pšenica (i ostale žitarice) i riža, te bambus, veoma važan element za gradnju (zamjena za drvo) u nekim dijelovima svijeta. Pored toga trave su osnov ishrane za ovce i krave, pa prema tome i mliječna industrija ovisi o njima. Travom su prekriveni fudbalski tereni, igrališta za golf, hokej na travi i neke druge sportove.

Ove biljke su se pojavile veoma davno, a imaju posebne karakteristike razmnožavanja i fotosinteze, zbog čega su postale najrasprostranjenije biljke na svijetu.

Termin “trava” se u žargonu koristi za neke droge, kao marihuana, naprimjer.

Evo nekoliko slika majskih travnih polja. Više na mom foto blogu (adresa u boksu bloga).

 

 

12.05.2008.

Za one koji putuju automobilom

Gotthardtunnel
Noordelijke inrit van de Gotthard-spoortunnel bij
Sa putovanja automobilom za Italiju, iznosim neka zapažanja koja mogu biti od koristi.

U pravcu prema Italiji išli smo preko Luksemburga i Švajcarske. U ovim zemljama je benzin jeftiniji nego u drugima (od 1,25 do 1,30). Međutim na ulazu u Švajcarsku mora se platiti godišnja vinejta koju vam zvanični uniformisani prodavači, koji stoje pored auta na ulazu u zemlju, prodaju za 30 eura, a kada se ode u susjednu kancelariju i plati kreditnom karticom, to iznosi 40 franaka, odnosno malo manje od 25 eura.

Treba ako je ikako moguće izbjeći prolaz kroz St. Gotthard tunel, na putu od Luzerna ka Milanu. Mi smo tu stajali, ili išli mic po mic više od dva sata. Od kako se desila nesreća u ovom tunelu, obavezno je rastojanje među vozilima od 150 metara, pa se vozila upuštaju veoma ograničeno u tunel. U svako doba dana sa obje strane tunela se formiraju velike kolone.

U Italiji se na glavnim putevima plaća putarina, otprilike 7 eura na 100 kilometara puta. Benzin je u Italiji 1,45 eura. Kada se iz Italije ide prema Njemačkoj, kroz Tirol ka Insbruku, mora se za veoma kratku dionicu kroz Austriju platiti vinjeta i plus kod Insbruka osam eura putarine. Nije mi uopšte jasno zašto to uzimaju, jer nema nijednog velikog tunela. U Italiji je voz duplo jeftiniji nego u Holandiji (barem onaj normalni, ne onaj koji ide ekstra brzom prugom), te ga treba koristiti za ulazak u gradove, jer se nađete odjednom u centru grada, bez da vas glava boli kako ćete ući i izaći i gdje ćete parkirati.

U Austriji je benzin od 1,33 (na granici sa Italijom) do 1,40 (na granici sa Njemačkom), a u Njemačkoj 1,45 do 1.50 (na granici sa Holandijom). U Holandiji je benzin preko 1,60.

I na kraju ostaje već poznata činjenica da su njemački autoputevi najširi i najbrži. U Italiji su važni autoputevi sa dvije trake zatrpani teretnim vozilima, a na dionici od Modene do granice sa Austrijom bilo je na najmanje deset mjesta suženja zbog sasvim malih radova na putu, na kojima se saobraćaj odvija jednom trakom.  

 

 

 

11.05.2008.

Praznična nedjelja, i Duhovi i Majčin dan istovremeno

Danas su u Holandiji dva praznika. Religiozni praznik Pinksteren, i Majčin dan.

Malo Holanđana zna šta su u stvari Pinksteren. Kod nas se taj hrišćanski praznik zove Duhovi. Pinksteren nastupaju pedeseti dan od Uskrsa (Passen)- otuda i ime prema grčkom pedeset. Isus Hrist je boravio četrdeset dana na zemlji i nakon četrdesetog dana od Velikog petka napustio je zemlju (praznik Hemelvaart, prije deset dana) i otišao na nebo. Obećao je da će umjesto svoje dotadašnje podrške apostolima (s kojima se druzio od Uskrsa i koji su svjedoci njegovog postojanja), poslati na zemlju Svetog Duha. I to se desilo nakon deset dana. Okupljeni vjernici (njih oko 120) na brdu Zion u Jerusalemu su u nedjelju, deseti dan po odlasku Isusa u devet sati ujutru osjetili prasak i kao da je nešto ušlo u njih, bili su ispunjeni Svetim Duhom i odjednom su svi počeli govoriti Jevanđelje svojim posebnim jezikom, koji su naučili kod rođenja. Apostol Pavle je savjetovao svima onima koji priznaju Jezusa Krista da se prekrste, i da zatraže oprost grijehova, te je tako Sveti duh ušao i u njih i oni su postali hrišćani. Tako se dan Duhova veže i za početak hrišćanske crkve.

 Pinksteren u Holandiji se obično slave u najljepše doba godine, kad ima najviše sunca, pa se ovaj dan veže za razne proljećne aktivnosti. Za većinu Holanđana ovo je samo produženi vikend sa neradnim ponedjeljkom, vrijeme za kratka putovanja i izlete.

Majčin dan u Holandiji je nešto kao Osmi mart kod nas. Tog dana se iskazuje posebna ljubav prema majci, kupuju se pokloni, dolazi se u posjetu. Pored majčinog postoji i Očev dan, on je nešto kasnije. Sjećam se da kad sam bio u Sovjetskom Savezu da su i tamo slavili Dan muškaraca, a to je bio kao Dan Armije kod nas (22 decembra).

Evo i kod komšije ispod mene su se skupila familija. Komšija redovno održava vrt, ali nikad niko u njemu ne sjedi, do eto danas, za ove prilike.

Inače je u Holandiji danima izuzetno lijepo vrijeme, u nekim krajevima se pojavila suša. Danas sam napravio bicikl turu, trave su nabujale, a na malo mutnom jezeru ima dosta kupača.

Pinksteren afgebeeld door Giotto (Padua)
Pinksteren afgebeeld door Giotto (Padua)
10.05.2008.

Arezzo, etrurska prijestonica

Arezzo je stari grad u Toskani, smješten osamesetak km južno od Firence. To je jedan od centara etrurskog perioda, možda i njihov glavni grad. Poslije je u Rimskom carstvu bio važan strategijski centar. U njemu su živjeli Gibelini, za razliku od Welfa, koji su nastanjivali Firencu.

Katedrala, glavni trg i palača Mediči se nalaze na vrhu grada,  a od tog trga se lepezasto pružaju uske ulice prema dnu, do donjih gradskih vrata.

Grad obiluje važnim kulturnim spomenicima, starim zgradama i crkvama. U njemu se rodio pjesnik Petrarka, a u blizini se rodio i Mikelanđelo. Zapazio sam veoma staru zgradu biblioteke.

Mi smo posjetili grad u prošlu nedjelju. Svake prve nedjelje u mjesecu u gradu se održava pijaca antike. Sve stare ulice su bile zauzete različitom robom. Bilo je tu svega i svačega. Starog namještaja, stakla, nakita, turskih ćilima iz Konyie, starih motora (vespi), čega sve ne. U jednom starom dvorištu prodavali su se prirodni produkti iz okoline, med, vino, sirevi, pršuta. Kupili smo dvije tegle meda. Prodavačica ima posebne male tegle iz kojih mušterije probaju staklenim štapićima. Meda ima raznih vrsta, lipovog, narandžinog, od poljskog cvijeća itd. Pola kile košta četiri eura. Posebno interesantno izgledaju ogromne salame, prečnika i trideset cm.  Vina su rumena, zovu se Chianti.

Tek predve su izašli Italijani i Italijanke. Uredili su se ko mi kad izlazimo na korzo. Uz nezaobilazni espresso ili kapućino, te odličan italijanski sladoled uživali smo u vrevi i gunguli lijepo obučenog svijeta.

 

 

10.05.2008.

Italija, Italija

Riva del Garda, Gardameer

Riva del Garda, Gardameer

Italija od svih zemalja na svijetu ima najviše kulturnih blaga na popisu UNESCO-a.

Kad dobro razmislim to je svijet u malom. Zemlja koja ima i vječno zaleđene planine, plodne ravnice, gole kamene otoke, vulkane, i dijelove u kojima je vječno proljeće. Zemlja u kojoj rađaju i pšenica i kukuruz i riža i masline i vinogradi. Ima istovremeno i najbogatije i najsiromašnije gradove. Ima ona najluksuznija zimovališta i ljetovališta, ali i siromašna sela nalik afričkima. U njoj su najljepši gradovi na svijetu: Rim,Venecija, Verona, Firenca, Napulj, Palermo, Milano….. Alpska jezera zadivljujuće ljepote, bogata i siromašna ostrva, Capri, Sicilija, Sardinija. Tirol koji se se zabija duboko u Srednju Evropu, Siciliju i Lampeduzu koje se zabijaju u Afriku.

U njoj je jedna od najstarijih demokratija, ali nije bila imuna ni od najcrnjeg totalizma, i danas je na pragu još jednoga.

Ovdje su nastali temelji današnjeg prava i medicine, slikarstva i arhitekture. Ona je majka Leonarda da Vinčija, Galena, Dantea, Mikelanđela, Petrarke.... Italija je centar katoličanstva, donedavno najmnogoljudnije svjetske religije. Poklonila je ona svijetu operu, napolitanske pjesme, San Remo, jednu od najbogatijih kinematografija. Iz nje su iznikli Sofija Loren, Alberto Moravija, Frederiko Felini.... Uz Francusku prva zemlja na svijetu u pogledu mode, ženske i muške ljepote. Iz Italije dolaze najljepše cipele, tašne, namještaj. Italijani su izmislili fiću, vespu, Ferarija.

Danas je italijanska kuhinja najkonzumiranija kuhinja na svijetu. Pica, špageti, lazanje, makaroni, sladoledi, napolitanke, torte..., sve je to niklo u Italiji.

Za nas u bivšoj Jugi Italija je bila pojam ljepote i jednog drugog ljepšeg svijeta. Hrlili smo tamo da bar za dan pobjegnemo iz našeg sivila i jednoličnosti, da kupimo bluzu, kaput ili farmerke, zlatni prsten, šuškavac i jaknu, tranzistor, venecijansku gondolu i cuku što klima glavom iza zadnjeg sjedišta auta.

Mnogi se čude kako ova zemlja opuštenosti i ležernosti, izigravanja propisa i poreza, opšte političke nestabilnosti, opstaje kao jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta. Italija ima svoju crnu ekonomiju, svoju posebnu poslovnu psihologiju i mentalitet koje ne mogu razumjeti zemlje sjevera koje slijede stroge uhodane šeme i propise.

Nažalost ova zemlja, duboko podijeljena na  bogati sjever i siromašni jug, je iznjedrila i najveće svjetske kriminalce, mafijaše u Italiji i Americi, svijet podzemlja, koji i danas imaju ogroman uticaj.

 

09.05.2008.

Naredilo bogami doktorima, pa će biti bolje!

U stilu dobre komunističjke tradicije u Banja Luci je Socijalno RS naredilo doktorima kako će da se ponašaju prema pacijentima. Ako ne budu lijepo odmah priupitali pacijenta :”Kako da vam pomognemo?” rebnuće ih valjda po džepu. Medicinske sestre nemaju više da budu namrgođene ,a “niko više ne smije na pacijente da se dere!” Niko nema da pita pacijenta “Šta hoćeš?”, ili “Što si došo?”

Eto tako je jednim dekretom riješeno pitanje medicinske etike i konačno će se pacijenti kod posjeta doktorima osjećati kao ljudi, a ne kao da ne kažem šta.

Malo detaljnije o ovome takozvanom Poslovnom kodeksu vidi u nezavisnim

09.05.2008.

Foto blog “Letećeg”

Pojedine velike slike kad se stave na ovaj format bloga pomjere tekst na plavi okvir sa lijeve strane, pa mi se pojedini posjetioci žale da ne mogu čitati tekst. Zbog toga sam za stavljanje velikih slika otvorio poseban foto blog, na adresi http://fotoleteciholandez.blogger.ba/

09.05.2008.

Polenska groznica

Zrnca polena na latici cvijeta

Naziv ove neugodne alergijske reakcije sluznice nosa i očiju i nije baš adekvatan. Ne radi se ni o kakvoj groznici, jer oni koji pate od nje, nemaju nikakvu groznicu. Na engleskom se ovo stanje označava kao haying-time-fiver, na holandskom hooikoorts. U ovim nazivima se stanje povezuje sa kosidbom odnosno sijenom, i opet pogrešno koristi riječ groznica. I u srpskom jeziku se koristi izraz senska groznica.

Različite trave i drveće u vrijeme rasipanja svog polenskog materijala mogu izazvati curenje nosa, kihanje i penje u očima. Maj i juni su mjeseci najvećeg rasipanja, pa i mjeseci kada osjetljivi imaju najveće tegobe. Različite trave, te drvece (breza, hrast, vrbe itd.) ispaljuju u zrak milione sitnih čestica koje se raznose vjetrom. Pošto se radi o genetskom materijalu sastavljenom od proteina, on kao strani protein izaziva alergijsku reakciju sluznice.

Pored lijekova koji umanjuju alergijsku reakciju, treba pokušati i sa profilaksom. Količina polenskih materija je najveća za vrijeme sunčanih, toplih dana, i to poslije podne. Uz more ima manje trave i drveća pa je koncentracija manja. Na selu je ona najveća.

Sportisti često imaju probleme za vrijeme nastupa. Pošto se polenske čestice zadržavaju na odjeći i kosi potrebno je, baš kao kod kontaminacije radioaktivnom prašinom, često mjenjati odjeću, i prati kosu. Nošenje sunčanih zaštitinih naočala može umanjiti ulazak polenske prašine u oči.

U većini zemalja uz vremensku prognozu metereološke stanice pored indeksa UV zračenja donose i podatke o količini biljnih alergogena u zraku.

Sve to međutim ne pomaže puno, i osjetljivima na polenski rinitis ostaje da nosaju tovare papirnih maramica i da šmrču i kišu do iznemoglosti, te da Boga mole da padne kiša i zahladi, pa da im nos zamladi.

08.05.2008.

Siena

Neveliki grad Siena, koji se nalazi u srcu Toskane, je po meni i najljepši grad u Toskani. Galvnina grada je smještena na brijegu, pa se centru prilazi strmim ulicama. Cijeli grad je sagrađen od visokih grada napravljenih od smeđe cigle. Prozori imaju karakteristične zelene drvene grilje.

 Na vrhu grada je jedna od najljepših gotičkih katedrala u Evropi, Duomo, crkva u čast Bogorodice, Santa Maria della Scala. Crkva je sagrađena u 12 vijeku, a njena dogradnja je trajala do kraja četrnaestog vijeka. Posebno je impresivna  bijela kamena fasada koja je decenijama dograđivana detaljima skulptura ljudi i životinja.

Odmah blizu katedrale je glavni trg Piazza del Campo (Trg-polje). I ovdje dominira smeđa boja zgrada. Smeđe su i platnene tende iznad izloga prodavnica, a imena kafea, restorana i ostalih radnji su uniformno bijela. U vrhu trga je velika fontana sa skulpturama, na kojima predominiraju različiti reljefi sa biblijskim temama. Na ovome trgu se dva puta godišnje održavaju konjska takmičenja.

Na  dnu trga je posebno lijepa gotička palata (Palazzo Pubblico), izgrađena krajem trinaestog vijeka, danas je  zgrada opštine. Prizemlje je izgrađeno od kamena, a spratovi od crvene cigle. Uz ovu palatu je i visoki toranj koji dominira gradom.

U Sieni su živjeli mnogi poznati umjetnici. Univerzitet postoji već od 1203-e godine, pa je i danas jedan od najvažnijih italijanskih univerziteta, posebno poznat po pravnom i medicinskom fakultetu. Bolnica je iz 14-og vijeka. Grad je dugo vremena bio u sukobu sa susjednom Firencom, da bi kasnije fiorentinska familija Mediči zavladala i ovdje.

 Cijeli grad je od 1995. na UNESCO-ovoj listi zaštićenih kulturnih spomenika. Broj stanovnika je danas manji nego u srednjem vijeku (oko 52000), i grad se nalazi malo po strani od glavnih putnih i željezničkih pravaca. Grad je centar jedne pitoreksne regije Chianti, poznate po  istoimenom rumenom vinu, te po prvoklasnom maslinovom ulju. Prošlog ponedjeljka, kada smo posjetili grad, sve je vrvilo od posjetilaca. Bilo je toplo, pa su mnogi mladi ljudi sjedili ili ležali po trgu.

Kad smo se vraćali strmim ulicama, nama se obrati jedan čovjek koji je razumio naš jezik. Nosio je na ramenu šest flaša kisele vode.Kaže da je sa Kosova, da je već devet godina u Sieni.

Siena je skupa, turistički grad, a voda iz vodovoda se ne pije, pa evo moram nositi kući. Dobio sam dozvolu boravka i još malo pa mogu tražiti i državljanstvo”, reče.

Vidjelo se po izgledu da radi teške poslove i da ne živi baš lako.

 

07.05.2008.

Ipak odletio

Ne bi bio “Leteći” da ipak nije malo prhno, i to na jug. U dio jedne južne zemlje, za koji mnogi kažu da je najljepše mjesto za življenje na zemaljskoj kugli. Toskana impresionira svojom kultrunom baštinom, isto koliko i začuđujućom brigom za očuvanje jedinstvenog prirodnog i etničkog područja. Može se slobodno reći za Toskanu da je kolijevka civilizacije, jer su Etrurci, Rimljani i Italijani ostavili toliko neprocjenljivih kulturnih blaga, što je teško naći bilo gdje na tako malom prostoru. Firenca, Siena, Pisa, Arezzo i niz drugih većih i manjih mijesta krcati su kulturnim blagom, a toskanska sela su mala arhitektonska čuda. Uz sve to ide tradicionalna kuhinja zasnovana na prirodnim domaćim dobrima: vinu, medu, maslinovom ulju, siru, paradajzu, pasti,…..

Leteci Holandjanin
<< 05/2008 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2152846

Powered by Blogger.ba