Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

23.07.2008.

Profesor Šaćir Filandra o Adil-begu Zulfikarpašić-u

Danas je u parlamentu BiH održana komemoracija povodom smrti Adila Zulfikarpašića. O njegovom liku i djelu pred prepunom salom govrili su Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija i Faris Gavrankapetanović, a Abdulah Sidran je pročitao poemu o njemu. Rahmetli Adil-begu se dženaza klanjala u Begovoj džamiji, a ukopan je u dvorištu Bošnjačkog Instituta, čiji je vakif, i gdje je za života sebi podigao turbe.

Prateći štampu, doduše samo elektronsku, kao i publicitet koji je njegovoj ličnosti dat na TV, imam utisak da ne shvatamo o kakvoj se veličini radi. Zato me je obradovao komentar profesora Šaćira Filandre koji je dao u Nezavisnim novinama. Dio komentara prenosim ovdje, a cjelokupan možete pročitati u Nezavisnim

Kroz česta druženja u Švicarskoj i kasnije u zemlji otkrio sam Zulfikarpašića prije svega kao intelektualca, avanturistu duha, otvorenu i optimističnu ličnost, čovjeka s velikom vizijom i posebnom energijom. I pored toga je bio čovjek koga životna sudbina nije bila namijenila za udobnu i sigurnu građansku akademsku karijeru, a za što je imao i predispozicije i afinitete, već ga je po principu kondenziranja vremena i mogućnosti multiplicirala u različitim ulogama. Kao čovjek izuzetne financijske karijere u domicilnoj evropskoj novčanoj postojbini kakva je Švicarska, on je svu svoju energiju posvetio ne zarađivanju para - kojih je na kraju ipak dosta i zaradio - već promicanju bošnjačkih i bosanskih interesa u širim evropskim političkim, znanstvenim i umjetničkim krugovima. On politiku nije koristio za lično bogaćenje već je lično bogatstvo, politički kapital i društveni prestiž od ranih šezdesetih godina s pokretanjem časopisa "Bosanski pogled" stavio u službu svoje domovine. Tu treba odmah reći najmanje dvoje. Zulfikarpašić je kao nesporni predvodnik bošnjačke antikomunističke političke emigracije bio ličnost evropskih političkih kapaciteta. Družio se i prijateljevao s predsjednicima političkih partija, premijerima država, parlamentarnim poslanicima, ambasadorima, članovima kraljevskih porodica, predsjednicima banaka, jednom riječju s pripadnicima gornjih slojeva evropskog društva. Znao je šta u politici znači lično prijateljstvo i često je isticao koliko to savremenim bošnjačkim političarima nedostaje. I u svojim poznim godinama on je Bošnjački institut u Sarajevu učinio mjestom najviših bošnjačkih susreta, ali i više od toga, mjestom gdje je rado viđen gost bio svaki inostrani visoki politički dužnosnik. Bio je čovjek od visokog respekta i povjerenja brojnih inozemnih zvaničnika u našoj zemlji.

Druga stvar koju valja istaći tiče se karaktera Bosne i Jugoslavije za koju se on u emigraciji zalagao. Budući da je bio potpuno prožet idejom liberalizma, on se s političkim istomišljenicima iz drugih ex-jugoslovenskih nacija zalagao za demokratski uređenu zemlju. Vjerovao je u mogućnost demokratske transformacije zemlje na principu saveza samostalnih i suverenih republika. U tom svjetlu je potrebno gledati i njegov pokušaj sklapanja i provedbe tzv. istorijskog sporazuma sa Srbima 1991. godine. Koncept demokratske transformacije komunističke Jugoslavije nije uspio, prednost su zadobile ekstremno nacionalističke snage protiv kojih se u emigraciji cijelo vrijeme politički borio, i taj izostanak mirovnih rješenja ostavio je traga na njegov politički angažman nakon povratka u zemlju. On je iskreno bio pobornik politike mira, vjerovao je u mogućnost i dosege ljudske riječi, politički konsenzus, a ne nasilje, bilo je za njega jedino sredstvo rješavanja spornih pitanja.

23.07.2008.

Hoće li bioenergetičari sada profitirati?

Da li su pacijenti Dr Dabića bili zadovoljni? Je li im on uspio otkloniti ili umanjiti njihove smetnje, njihov tjelesni bol uzrokovan psihičkim poremećajima? Treba li načiniti toliko zla i izazvati toliko muke kod ljudi, da bi se sagledalo kako drugima treba pomoći. Dr Mengele je opravdavao svoje zločine nad, po njemu manje vrijednim ljudima (ako ih je uopste smatrao ljudima), time da će otkriti kako ljudski mozak radi, i tako pomoći pravim ljudima, arijevcima?

Ionako problematična oblast alternativne medicine, onih što liječe dodirom i bajanjem, koji se po tome malo razlikuju od nadžak baba, dobila je još jedan udarac u liku bijele spodobe, doktora Dabića. A pošto ljudskoj gluposti nikad kraja nema možda će sad zadrti nacionalisti pohrliti raznim Dabićima, koji su pali s neba, spasili jedan cijeli nebeski narod i imaju božiju moć da i njih mogu spasiti.

 

22.07.2008.

Hag očekuje Radovana

Bio sam danas u Den Hagu. Ispred Tribunala se namještaju novinari, razapeli antene-kišobrane i štimaju kamere. Danas poslije dva grozna dana, malo manje tmurni grad na obali Sjevernog mora sa nestrpljenjem čeka dugo očekivanog gosta.

 

22.07.2008.

Tromo elektronsko izdanje “Oslobođenja”

Mislio sam da će dolaskom novog glavnog urednika proraditi elektronsko izdanje “Oslobođenja”. Međutim posljednji događaji pokazuju svu tromost njihove elektronske stranice.

Tako je bilo juče, kada list uopšte nije objavio smrt Adilbega Zulfikarpašića, a još više danas kada sve dosad ne postoji ni riječ o hapšenju Radovana Kradžića.

Iako sam uvijek, zbog dobrih novinara i komentara, preferirao “Oslobođenje”, posebno u odnosu na Avaz, sada sam ostao razočaran. Izgleda da oni uopšte nemaju dežurnu službu za uređenje stranice.

“Avaz” je na vrijeme shvatio značaj elektronske stranice i ima veoma dobro uređenu i elastičnu stranicu koja se ovisno o prilikama može mijenjati svakog časa. Ne može se stranica urediti jednom dnevno,  i to kasno ujutro, a onda pustiti da bajati dan i noć i da veliki događaji prolaze niti spomenuti.

 

22.07.2008.

Holandski mediji o hapšenju Karadžića

Holandski radio i TV daju veliki publicitet hapšenju Radovana Karadžića . U glavnom jutarnjem radio-dnevniku se neprekidno izvještava iz Beograda, a javljeno je i o slavlju u Sarajevu. U komentarima se ističe kako je Karla del Ponte imala pravo kad je je govorila da je Radovan u Beogradu. Hapšenje se povezuje sa novom vladom u Srbiji, i tu ističe uloga Holandije koja je se od svih evropskih zemalja otvoreno suprostavila priblizavanju Srbije Evropi, sve dok se ne pohapse glavni ratni zločinci.

Reporteri se javljaju i ispred kapije zatvora u Scheveningen-u, gdje se već okupilo dosta novinara i reporterskih kola. Pitanje je kako će Radovan ući u zatvor, da li kroz veliku čeličnu kapiju, ili kao Milošević helikopterom direktno u zatvor.

 

 

21.07.2008.

I Holandija troši više antibiotika

Danas je upozoreno da holandski porodični doktori, tradicionalno veoma oprezni u propisivanju antibiotika, sve češće propisuju antibiotike iz grupa tzv. “jakih” antibiotika. Ovi lijekovi mogu imati znajne neželjene pojave, a najveća opasnost je u stvaranju rezistencije (otpornosti) mikroba na antibiotike.

U zemljama u kojima se antbiotici propisuju “na veliko” je, upravo iz razloga infekcija izazvanih rezistentnim klicama, povećana smrtnost od infekcija.

Nije jasnoi zbog čega su holandski doktori okrenuli list i počeli u većoj mjeri da propisuju antibiotike.

 

21.07.2008.

Umro Adil-beg Zulfikarpašić

 
U Sarajevu je sinoć nakon duge bolesti preminuo Adil-beg Zulfikarpašić, osnivač Bošnjačkog instituta u Cirihu i u Sarajevu. Adil-Beg je potomak aristokratske bošnjačke fočanske porodice, njegov otac Husein-beg Zulfikarpašić je bio jedan od najbogatijih ljudi u Bosni, i jedan od organizatora otpora austrijskom osvajanju Bosne i Hercegovine.

U drugom svjetskom ratu Adil-beg je bio istaknuti član partizanskog pokreta, a odmah iza rata i ministar u vladi BiH. Međutim zbog neslaganja sa tadašnjom politikom, napustio je ministarsko mjesto i emigrirao iz zemlje. Adil-beg je stekao veliko bogatstvo kao vlasnik banke u Švajcarskoj. Veliki dio novca je potrošio na izgradnju Bošnjačkog instituta , ogromne zgrade u centru Ciriha. U njoj je izgradio jednu od najvećih biblioteka u kojoj su bile knjige štampane na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Neke od  knjiga su veoma stare i imaju ogromnu vrijednost. Pored knjiga sakupljao je i slike naših najboljih slikara, pa je institut imao nekoliko galerija sa najvrednijim slikama bosansko-hercegovačkih umjetnika. Poslije rata Adil-beg je prebacio Institut u Sarajevo, u novu zgradu preko puta Katedrale. U prostorijama Instituta, pored velike biblioteke i nekoliko galerija slika, se održavaju i značajne kulturne manifestacije. Institut je izdavac mnogih knjiga.

Adil-beg se u emigraciji bavio politikom i bio je istaknuti predstavnik evropskih liberala. U Bosni je bio jedan od suosnivača SDA, ali je zbog neslaganja sa Alijom Izetbegovićem napustio stranku i osnovao Muslimansku Bošnjačku Organizaciju, MBO, koja se, kada je Adil-beg odlučio da se povuče iz politike, iza rata ugasila.

Dženaza rahmetli Adil-begu  ce se obaviti u srijedu, a biće ukopan u dvorištu Instituta, gdje je od ranije podigao sebi turbe.

20.07.2008.

Večeras dosta o BiH na holandskoj TV

Dennis i Nicolette idu ove sedmice na eksplozivnu destinaciju (explosieve bestemming): u Bosnu

 -

Dennis en Nicolette zijn deze week in Bosnië. Dit prachtige land is volgens Dennis aan het F-L-O-R-E-R-E-N, tuut, tuut, tuut (zie backstagefilmpje), na lange tijd van oorlog. Wat ze doen in Bosnië? Zuipen, met hooligans op pad, graffiti spuiten en met explosieven spelen. Prachtig land dat Bosnië.
Weg met BNN, elke zondag om 21.40 uur op 3.

Maloprije se završila emisija za mlade, na BNN programu. Dvoje mladih (Nicolette i Dennis)obilaze zemlje Evrope. Ovaj put je na programu bila BiH. Prikazali su uzavrele strasti navijača na utakmici Zrinjski-Čelik, zatim ljude koji rade razminiravanje, onda mlade kako pišu grafite po zidu. Mladić je prisustvovao kućnom pravljenju rakije i opijanju omladine prvim kapima prepečenice, a djevojka je posjetila kloster u Fojnici gdje je dobila besplatan smještaj i prisustvovala jutarnjoj svetoj misi. Iako sa dobrim namjerama u emisiji je uglavnom prikazana mračna strana BiH svakodnevnice, te nesigurna perspektiva mlade generacije

Na drugom državnom kanalu prikazivana je BBC prva emisija Majkl-a Palina, iz serije Nova Evropa. U emisiji je najveći dio poklonjen Sarajevu i Mostaru, iako je bilo govora i o Splitu, Hvaru, Beogradu, Dubrovniku i Tirani.  Iako sam emisiju gledao u originalu na BBC, ova mi se današnja više svidjela, jer sam na miru mogao sagledati izvanredan osjećaj autora da koncizno i u kratkom vremenu prikaže toliko karakterističnih stvari i ljudi.

.

20.07.2008.

Sunce na kašikicu

Lijepo lije kiša ovih dana. Tako će biti do utorka. Popodne se ipak malo proljepotalo, pa se moglo prošetati. Evo malo lijepih slika, osjećate li kako je bistro i kako je vazduh pun ozona?

 

 

20.07.2008.

Samo polahko,

i bez prekidanja. Jedan neka malo radi, a vas trojica gledajte, pa onda na smjenu, nek drugi radi, a ostala trojica dobro gledajte. Nemojte da bi se ko umorio. Ima još dana za rada.

 

19.07.2008.

Obećanje ludom radovanje

U “Oslobođenju” pročitah kako je prije dva mjeseca u opštini Novo Sarajevo, kod stadiona Grbavica otvorena tabla povodom izgradnje nove sportske dvorane. Za dva protekla mjeseca se na dotičnom mjestu ne vide nikakve građevinske aktivnosti. Navodno se rade neke papirnate pripreme, a pomoć očekuju i od Turske.

Da ne bude kao sa onom gimnazijom na Mojmilu, o kojoj se na sva usta pričalo u neko predizborno vrijeme prije nekoliko godina. I nju je trebala da pomaže Turska. Od tada niti sam šta čuo, niti vidio, a od gimnazije nema ni  slova G.

Tekst o još nezapočetoj dvorani pročitaj u Oslobodjenju 

 

19.07.2008.

Ipak se kreće

Šetajući od Mojmila ka Alipašinom, kod osnovne škole na trgu ZAVNOBiH-a naiđoh na friško uređen pješački prelaz.  Po uzoru na zapadne zemlje prelaz je odignut od kolovoza, ograđen barijerama od cigala, tako da automobili moraju prije prelaza obavezno usporiti.

Valjda će nadležni u opštini Novi Grad nastaviti ovu izvanrednu akciju, izgradnjom istih vrsta prelaza i na drugim opasnim mjestima, od kojih je jedan kod sportske dvorane na Mojmilu. Ulicom kojom inače idu i trolejbusi, jure automobili i niko niti uspori na veoma frekventnom i jasno obilježenom pješačkom prelazu.

 Nedavno je jedan automobil sa stranim tablicama izazvao zastoj kada je stao da propusti pješake koji su čekali sa strane. Pješaci, navikli da ih niko ne propušta, se (kao guske)nisu usuđivali krenuti preko ulice, a vozači iza onog zaustavljenog automobila, su nestrpljivo trubuli da se makne.

18.07.2008.

Bosanski krajolik

Evo me komentar MirisaDunja uz posljednji post, ponuka i da objavim fotografiju bosanskog krajolika. Ovo mezarje, vijadukte pruge ka moru i obrise Bitovnje i Ivan sedla  snimio sam nedavno u nasoj Bosni. A ovo strasilo, lijepo obuceno u ljubicasto odijelo, mozemo naci zaista samo kod nas. 

18.07.2008.

Njemački krajolik

  Često kažemo kako je bosanski krajolik jedan od najljepših na svijetu, i da nigdje nema takve ljepote kao u Bosni. Međutim u Evropi ima mnogo lijepih država, a jedna od njih je Njemačka. Ovdje je ljepota prirode istaknuta i posebnom brigom ljudi prema prirodi. Ovih nekoliko lijepih fotografija krajolika u Porajnju  napravio sam, prije nekoliko dana, mobitelom iz automobila.

14.07.2008.

Lijepi vrući vjetar

Nakratko sam u rodnom gradu. Evo me danas sam bio na bazenima Termalne Rivijere na Ilidži.

Nije da je bio vruć, nego vreo vjetar. Uz sunce baš mi je godilo da pobije alge i mahovine koje su od holandske vlage počele rasti po meni. A evo sad se je već naoblačilo i svi stalno ovdašnji jedva čekaju najavljenu kišu i osvježenje, pa da počnu disati ko insani.

Svojim vjernim čitaocima u Holandiji   želim lijepe dane kao što je bio današnji ( slušam ovdje holandske vijesti na radiju Wereld omroep).

 

12.07.2008.

Da li je profesor seksualno “uznemiravao studentkinje”?

  Čitaoce upućujem na tekst u “Nezavisnim” u kome se spominje kako je jedna studentica Pravnog fakulteta iz Sarajeva prijavila profesora Golića za seksualno uznemiravanje.

U tekstu se spominje kako se već dugo vremena zna da je dotični profesor na kraju ispita ostajao sam sa studentkinjama, tako da je bilo raznih govorkanja o njegovom ponašanju. Prvi put se jedna studentica iz Zenice odlučila da javno progovori o ovome i da zatraži pravnu pomoć.

Tekst u ``Nezavisnim`` vidi ovdje

11.07.2008.

Holandski i belgijski mediji o Srebrenici

  Mediji u Holandiji i Belgiji su malo pažnje posvetili današnjoj komemoraciji u Srebrenici. U jutarnjem dnevniku holandskog radija 1, najslušanijoj emisiji na radiju, javio se reporter iz Srebrenice, koji je rekao da u Potočarima  ima jako puno žutih holandskih tablica, da su to izbjeglice iz Srebrenice koje sada žive u Holandiji i koje su došle na komemoraciju. Reporter je pričao na holandskom sa jednim Srebreničaninom. Čovjek je izrazio razočarenje što se sud u Hagu proglasio nenadležnim u slučaju tužbe protiv UN.

Na TV teletekstu državne TV nije bilo ništa o komemoraciji, kao ni na teletekstu belgijske TV. Na glavnom TV dnevniku vrlo gledanog RTL4 nije bilo ni riječi. Na glavnom dnevniku holandske državne TV je bio veoma kratak prilog u kome je isatknuto kako je ove godine u odnosu na prošlu identifikovano znatno manje identifikovanih žrtava, te da su srodnici ubijenih izjavili da je mala vjerovatnoća da će oko 5000 žrtava ikad biti identifikovano. I na belgijskom glavnom TV dnevniku je bio kratak prilog sa slikom  u trajanju od desteak, ili možda još manje sekundi.

 

11.07.2008.

Korist i šteta od TV emisija o zdravlju

  Ponekad na TV pogledam emisije iz zdravstvene prakse. Pojedini TV kanali redovno prate zbivanja u nekim bolnicama, od hitne pomoći do prijemnog i drugih odjeljenja. Tako prate pacijenta prije i poslije operacije, snimajući sve šta se sa njim dešava tokom tretmana.

Ove emisije trebale bi imati  edukativni karakter, a privlače mnogo gledalaca koji vole da gledaju “komšiji preko ograde”, odnosno ponekad i da se naslađuju tuđom mukom, olakašvajući sebi život time što zaključuju kako : ”Fala bogu mi smo zdravi, gledaj šta se sve svijetu dešava!”

Umjesto edukativnog emisije ima ponekad kontraproduktivni  efekt, jer gledaoci, često bez najosnovnijeg znanja o bolestima, donose pogrešne  zaključke i često se prepadnu i umisle kako i oni imaju neku teške bolesti.

Sinoć mi je bilo smiješno kada doktor u bolnici dolazi do kreveta jedne starije bolesnice. U ruci nosi snimke neke angiografije (rtg snimak cirkulacije krvi) i objašnjava ženi, koja po meni jedva zna gdje se nalazi, objašnjava joj slike, i govori joj kako je novi nalaz mnogo bolji nego prethodni. Ni mnogi doktori koji nisu specijalizovani ne bi razumjeli šta se na snimku nalazi, a eto ovaj doktor kao mora detaljno objasniti pacijentu, pogotovu kad se to dešava pred TV kamerama.

Doktori koji dežuraju u noćnoj službi se žale da su preopterećeni pacijentima koji dolaze zbog bezazlenih stvari. Tako je holandska dežura kućnih doktora postala kao i naša “hitna”, gde ljudi u neka doba noći dolaze zbog tegoba koje uopšte nisu strašne i koje mogu sačekati do sutra , do redovnog radnog vremena svog vlastitiog kućnog ( porodičnog) doktora. 

 

 

 

 

10.07.2008.

Poslije kiše dolaze tragovi od sunca

  Rekli su da će kiša padati 24 sata. Padala je malo duže. Konačno je prestala večeras negdje oko osam. Nije bilo više vremena za pravo sunce. Ali su bili njegovi tragovi na nebu, u deset još crveni, u skoro jedanaest, plavi.

 

10.07.2008.

Kako proći Slovenijom bez vinjete?

  Dajem vam ovaj link Hrvatskog auto kluba, koji daje detaljan opis prolaska od austrijske granice, preko Maribora, do Hrvatske (Macelja) bez vinjete. Samo nemojte stvarati gužvu kad ja budem prolazio autom na kome piše ime moga bloga, sklonite se lijepo molim starijem blogeru.

Evo linka i sretan put, koga uhvate slovenski policajci, nemoj da mene krivi, ja samo upućujem na Hrvatski auto klub, a oni su to dobro ispitali. http://www.autoklub.hr/aktualno/istrazujemo/clanak/art-2008,6,17,IZBIJEGABVANJE-PLACANJA-SLOVENSKE-VINJETE,3759.auto

 

 

10.07.2008.

Ko će dobiti 25 miliona?

  Večeras će biti poznat dobitnik dosad najveće lutrijske nagrade u Holandiji. Državna lutrija (Staatsloterij) će izvući srećku sa jackpot dobitkom od 25 miliona eura. Jackpot mora pasti, jer će biti izvučen među prodatim srećkama. Do sada je prodano šest i po miliona srećaka, što će lutriji donijeti 75 miliona eura. Prodato je dvostruko više lutrija nego kod nekog “normalnog” kola.

Iako je šansa da će neko dobiti ovoliki novac manja od mogućnosti da ga udari grom u glavu, narod je masovno pohrlio da kupuje srećke, neki su čak kupili i po desetine komada.

09.07.2008.

To je zemlja, Vive la France!

Tour de France  Gledam današnju najdužu etapu Tour de France (Chaulet-Chateauroux). Vozi se južno od Loare, sa zapada na istok, trka presjeca pritoke Loare što teku sa Pirineja ka sjeveru. Mijenjaju se šume, livade, pokošena žitna polja, rijeke, sela i gradovi. Nešto kao u onoj staroj šansoni koju pjeva Ivo Robić: “Mirno teku rijeke, mirno zriju žita”….

A tek stari zamkovi, obnovljeni, sve ljepši od ljepših, kupili ih neki novi bogataši pa nemaju kad ni da žive u njima, samo da im stoje na spisku da ih imaju.

Oduševljava me Francuska što nije u potpunosti zajahana globalizacijom, što je radna sedmica 35 sati, što se ruča dva sata u pauzi posla i popije vina, pa se vrati onako crvenih obraza na posao (koji posao?), što nedaju Mc Donaldsu, što nije prenaseljena, i ima još polja i livade kakve su bile i u doba Balzaka, Aleksandra Dime ili Gi de Mopasana.

08.07.2008.

Umro prof. dr. Tvrtko Švob

  U Zagrebu je u 91-oj godini preminuo profesor Tvrtko Svob, umirovljeni redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Profesor Švob je dugo godina bio šef Katedre za biologiju , za koji je predmet napisao i knjigu. Nakon penzonisanja 1977 bio je profesor fakulteta u Tuzli. Bavio se genetikom, seksologijom, antropologijom i ihtiologijom. Svoju posljednju knjigu izdao je lani, u devedesetoj godini zivota.

Više o ovome profesoru, jednom iz jako dobre plejade sarajevskih profesora šestog i sedmog decenija prošlog vijeka (mislim da je od njih jos ostao samo akademik profesor dr. Grujica Zarkovic - evo kucam u drvo da se ne urekne), vidi na mom blogu:  Sarajevski medicinari- zlatna generacija ovdje . Ogromnu bibliografiju  dijela pokojnog profesora Svoba, vidi ovdje .

08.07.2008.

Poziv na komemoraciju u Den Hagu

Postovani,

I jos jedan tuzni 11-i juli je pred nama...

Pozivam vas da -ukoliko ste u mogucnosti- dodjete u Hag na komemorativni
skup povodom 13-o godisnjeg obiljezavanja genocida nad Srebrenicanima.
I ove godine, kao i predhodnih, citat cemo imena zrtava kojima ce se taj dan
klanjati dzenaza u Potocarima. Ovog puta govornik je gosp. Eduard Nazarski;
direktor Amnesty Internationala, proucit ce se na trgu od strane naseg imama efendije Nermina Canic, recitacije te pustanje
bijelih balona, za svaku zrtvu po jedan sa kratkim natpisom...

Komemoracija ce se odrzati na trgu ispred parlamenta 'Het Plein' s' pocetkom
u 15.00 sati.

Molim vas da pozivnicu proslijedite dalje.


U nadi da se vidimo, srdacno vas pozdravljam.


Sefkija Hadziarapovic, predsjednik BiH Platform u NL
BiH Platform

08.07.2008.

Vakcinacija protiv raka grlića materice

  Karcinom grlića materice pogađa sve mlađe žene. Uzrok karcinoma je infekcija papilarnim virusom koji se prenosi spolnim putem.

U Holandiji se raspravlja o obaveznoj vakcinaciji djevojčica od dvanaest godina, kojom će se spriječiti pojava oboljenja nakon petnaeste godine života, kada mnoge djevojke stupaju u seksualne odnose i kada su zaražavanja najčešća (od 15-te do 20-te godine).

Oko sto mladih žena godišnje oboli od ove bolesti, koja često ima i smrtni ishod.  Za sada oni koji žele da se vakcinišu (odnosno da vakcinišu svoju kćerku ) moraju platiti vakcinu 380 eura .

 

 

08.07.2008.

Voda “naštesrce” kao lijek

      Evo naiđoh na ovaj članak o korisnosti pijenja vode na prazan stomak, onako kad tek ustanete, dok se niste još ni ohavizali. Treba popiti tri čaše vode, i to odmah, prije jutarnjeg pranja zuba. Po japanskim iskustvima ova terapija vodom, nema od koje bolesti ne liječi. Ja ne savjetujem nikome da ovo radi, ne kažem da je štetno ili da nije korisno, mada mi je čudno da se i visoki pritisak može ovim metodom izliječiti. Za zainteresovane da pročitaju, evo im link .

07.07.2008.

Sve nam nešto ide unazad, ostajemo i bez ćenifa

 Holandski vozovi - ostaju bez WC-a?

  Vidjeh na TV kako u nekom kineskom staračkom domu stari ljudi hodaju unazad. Kažu da im se inače čini da sve ide unazad, a ovako hodajući i bukvalno unazad, postaju fizički i psihički jači.

Nekako mi se čini da je i ovo društvo, zapadno, u kome boravim ponekad fizički, ali nikad ga nisam prihvatio kao svoje, svoj maksimum doživjelo nekako u doba kada smo mi, izbjeglice iz bivše Juge, masovno dolazili devedesetčetvrte i pete. Tada je na vlast došla jaka socijaldemokratska partija sa Wim Kok-om na čelu. Izbjeglice su masovno primane raširenih ruku i često im je pružana sva moguća ujdurma, neki su imali hotelski smještaj i plus džeparac. Čak su nekima plaćali i da polažu dopunu vozačkog ispita, bili su svuda besplatni kursevi jezika, kursevi za doškolovavanje i zapošljavanje. Naša djeca su masovno završila fakultete, imala su besplatno školovanje, dječiji doplatak. Svako, ko je zatražio, je dobijao pristojnu mjesečnu naknadu. Holandsko državljanstvo se dobijalo automatski, bez ikakvog ispita poznavanja jezika ili holandske kulture. Mogao se prilično jednostavno i bez ikakvih problema dovesti bračni partner iz zemlje porijekla. Kirije su bile jeftine, a takodje i zdravstveno osiguranje za one koji nemaju para.

Ne kažem da je to sve bilo dobro za društvo, dobro je bilo za novopridošle, a sad se je sve izmjenilo i pooštrilo, azil se daje na kašikicu, za nacionalitet se mora polagati ispit, nema skoro više nikome ko je sposoban za rad para bez rada, skoro je nemoguće dovesti bračnog partnera van zemalja EU, oni moraju polagati ispite jezika u zemlji odakle dolaze, itd. Zdravstveno osiguranje je postalo enormno skupo, i jednaku cijenu placaju i milioneri, i oni koje jedva sastavljaju kraj s krajem. Postoje i sada stipendije i dječiji dodatci, ali su životne režije toliko poskupjele da siromašne familije jedva mogu ishranjivati djecu, i gledaju da ih što prije zaposle.

Promjene u društvu se vide napr. i u promjenama na holandskoj željeznici. Kad smo tek došli, kontrole u vozovima su bile nikakve, ako te uhvate bez karte jednostavno bi platio koliko i da si kupio kartu na stanici. Bilo je raznih popusta, postojala je skoro besplatna karta za večernje vožnje (avond-retour), kartu si mogao kupiti na šalteru, na svakoj većoj stanici se mogla kupiti karta za internacionalne vozove.

Sada je to sve reducirano, kazne za one bez karte su ogromne, šalteri za kupovinu karata više i ne postoje, kao ni mnoge povlastice. Jutros nova vijest, da će željeznice drastično smanjiti i broj javnih WC-a u vozovima i na pojedinim stanicama. Još samo fali da ukinu i vozove same.   

 

06.07.2008.

Rafael Nadal u dosad neviđenom meču savladao Rodžera Federera

Rafael Nadal  Rafael Nadal je prvi Španac koji je nakon 42 godine osvojio neki Grand Slam turnir na travnatoj podlozi. On je u nezamislivo uzbudljivom i dugom meču nakon skoro pet sati igre pobijedio Švicarca Federera, i tako postao pobjednik turnira u Londonu..

 Nakon osvojenog turnira u Parizu, Nadalu je osvajanje Wibledon-a druga velika titula ove godine. On dosad nikad nije dobio jedan Grand Slam na travi. Rodžer Federer nije uspio postati šesti put pobjednik ovog najreprezentativnijeg teniskog turnira u svijetu, i tako oboriti rekord Bjern Borga.

 

06.07.2008.

Dosadna nedjelja

   Sve je pospano i usporeno ove nedjelje. Na biciklističkoj stazi neki rekretaivci, i bolji se od njih  kopaju, ali se ne daju, onaki iskrivljeni i nikakvi gambaju prema zadanom cilju. U ruci drže papire, dalo im kuda da idu, i nema odustajanja, jadna ti majka. Ovce to ništa ne fermaju, zavalile se u travu pa spavaju. I neke dvije čudne bijele patke gledaju u lokvanjima prekrivenu vodu, i u malo crno pile vodene ptice  liske koje umjesto da pliva hoda po listovima na vodi.

06.07.2008.

Aletta Jacobs, prva žena, doktor u Holandiji

 

Beeld van Aletta Jacobs voor een universiteitsgebouw in Groningen
Beeld van Aletta Jacobs voor een universiteitsgebouw in Groningen

Dok sam živio na sjeveru boravio sam u Sappermeer-u selu u kome se rodila Aletta_Jacobs (1854-1929) .  Aletta je prva žena u Holandiji koja je završila fakultet, i to medicinu 1878. U to doba ženama nije bilo dozvoljeno studiranje. One su išle u tzv “ženske” škole, gdje su učile lijepo ponašanje, šivanje i vezenje, odgoj djece, itd. Aletta je bila veoma uporna, i zahvaljujući tadašnjem ministru Thorbecke, poznatom po svojim liberalnim stavovima, je konačno uspjela dobiti dozvolu da se upiše na fakultet Univerziteta u Groningenu, i to privremeno, na jednu godinu, poslije čega će biti ocjenjena njena prestacija. Aletta je uspjela završiti fakultet i postati prvi ženski doktor. Poslije je radila  besplatnu praksu u Amsterdamu. Angažovala se politički i zahvaljujući njoj su i žene u Holandiji dobile pravo glasa.

Slika ispod naslova uz dozvolu za slobodno kopiranje prenesena sa holandske Wikipedije

05.07.2008.

Počeo “Tour de France”

 De Kazak Andrej Kasjetsjkin in een tijdrit

  Za mene najljepši sportski događaj, biciklistička Trka oko Francuske, počeo je danas u Brest-u, u Bretanji.  Za tri sedmice skoro dvjesta biciklista će preći oko 3500 km., penjući se i na najviše vrhove Pirineja i Alpa.

Lijepo je pratiti trku u TV prenosima, uživajući u višesatnom putovanju kroz jednu od najljepših zemalja svijeta. Smjenjuju se pitoreskna sela, stari gradovi, rijeke, jezera, kulturni spomenici. Još je ljepše trku pretiti uživo. Mnogobrojni Holanđani provode svoj godišnji odmor tako što prate trku u svojim prikolicama, koje svaki dan, kako trka nadolazi, premještaju iz mjesta u mjesto.

Biciklizam je posebno popularan u Belgiji, i tamo vijesti sa Tour-a zasjenjuju sve druge. Iako je najveća biciklistička trka na svijetu posljednjih godina obilovala doping skandalima, ipak ostaje njen imidž jednog od najspektakularniji svjetskih sportskih događaja. Ove godine trka slavi 105 godina postojanja. Ipak ona nije održavana za vrijeme I sv. rata (četiri godine) i II sv. rata (sedam godina), pa je ovogodišnja trka devedeset peta po redu. Amerikanac Lance Amstrong je najtrofejniji biciklista, jer je sedam puta osvajao trku.

Slika ispod naslova prenesena uz slobodno dozvoljeno kopiranje sa wikipedije 

05.07.2008.

Subotom o jeziku: "Gledali se, pa se zagledali!"

  Glagol gledati, u našem jeziku, pored osnovnog značenja vidjeti, (percipirati očima), se koristi nekada u prenesenim značenjima.

Tako se nekad glagol gledati i zagledati upotrebljava da se izrazi međusobna pažnja i simpatija (“Gledali se dvoje mladih”), odnosno zaljubljenost ( “ Bogme su se oni izgleda zagledali jedno u drugo!”) .

Nekada se glagol koristi umjesto glagola paziti, naročito da se izrazi pažnja ka slabijima, naprimjer djeci, ženi ili bolesniku. “Gledaš li ti to dijete?” reći ćemo kad hoćemo nekome obratiti pažnju da pazi na dijete, da ono ne padne ili odluta. “Gledaš li ti tu tvoju lijepu ženu?” pitaćemo muža da li je dovoljno pažljiv prema svojoj ženi. “Ona je gledala pet godina svoju bolesnu majku”, reći ćemo za ćerku koja je istrajno njegovala svoju nepokretnu majku.

04.07.2008.

Ponovo udiše slobodan vazduh

Íngrid Betancourt  Oslobađanje Ingrid Betancour iz ruku FARC-a je već treći dan medijski događaj broj jedan u svijetu. Oslobođena francusko-kolumbijska političarka, koja usput rečeno izgleda mnogo bolje nego što su predstavljali, je izjavila kako je sretna da može konačno slobodno disati. Napomenula je kako je sedam godina živjela bez tople vode, električne struje, i svega drugog što se podrazumjeva u normalnom životu.

Njenim oslobađanjem žele svi da uberu poene, od kolumbijanskog, i francuskog predsjednika, do vojnih komadanata, humanitarnih organizacija, raznih udruženja koja su se kao borila za njeno oslobađanje. Sad se uključio i papa, koji ju je pozvao na prijem sljedeće sedmice. Ingrid je naime za svoje oslobođenje prvo zahvalila Bogu i Djevici Mariji, a onda svojoj majci i ostalima. Takođe je rekla da je to jutro, kada će biti izvedena akcija oslobađanja, imala čudan osjećaj, neko predskazanje nečega što  će joj se taj dan dogoditi.

Ko je živio u zatočeništvu, može bar donekle razumjeti kakav je to osjećaj biti ponovo slobodan. Stotine hiljada Sarajlija su godinama, pred očima cijelog svijeta, živjele zatočene bez vode, struje, hrane, i plus što su sistematski ubijani. Kada sam krajem 1994 krvave glave izašao iz Dobrinjskog tunela i stigao u Hrasnicu, a potom u Zenicu, shvatio sam šta znači sloboda i udisanje slobodnog vazduha. Nažalost medijska kampanja oslobađanja sarajevskih zatočenika je na zapadu bila nikakva, izuzimajući pojedince koji su dolazili u Sarajevo i dijelili sudbinu njegovih stanovnika.

Došavši u Holandiju krajem 1994. nisam moigao sebi doći kako niko nema pojma šta se u Sarajevu i u BiH radi. Ljudi su u poslugama vukli hranom prenatrpana kolica. Jednom su me nazvali iz lokalnih novina. Javio se sin i rekao da otac nije kod kuće. Mislio sam da traže intervju sa mnom da im iznesem strahote u kojima Sarajlije žive. Kada su nazvali ponovo , ja sam se javio, nisam razumio holandski, pa mi je sin preveo. Kaže, pitaju nas, da li hoćemo da se pretplatimo na Groninške novine.

 

 

03.07.2008.

Efekat staklene bašte

  Danas smo stvarno kao u staklenoj bašti. Neka niska oblačnost, povremeno vlažna kišica, pritisak, smrad štala. Zagrijavamo se stvarno, i pregrijavamo. Izgleda da godi samo ovim biljkama.

 

 

03.07.2008.

Za ljubitelje starih pruga u BiH


Član:
 

  Na sajtu ljubitelja putovanja vozom naiđoh na mnogo toga o istorijatu pruga u BiH. Zaljubljenici u pruge i željeznice su prostrli veoma mnogo dragocjenog materijala, posebno o staroj pruzi između Sarajeva i Ploča, odnosno Zelenike. Ima i veoma puno slika starih vozova, popularnog ćire, te jedna slika danas nepostojeće stanice Ivan,snimljena 1899. Bujrum pogledajte zeljeznice.net

03.07.2008.

Ruine - spomenici pogrešnim političkim odlukama

Jutros na TV pokazuju kako u Belgiji ima mnogo objekata koji su napravljeni, a ne služe ničemu. Pri tome prikazuju mostove i nadvožnjake koji nisu spojeni ni sa jednim putem. U Antwerpenu postoje metro tuneli i stanice u stanju raspadanja, koje bogzna hoće li ikada biti spojeni na još nepostojeći metro.

U Belgiji postoji zakon o jednakom investiranju u njena oba dijela, Flandriji i Valoniji. Da bi se to ispoštovalo i godišnji budžet potrošio često se novac investira u projekte koji se poslije pokažu neostvarivim.

Nije bilo govora o Holandiji gdje takođe mnogi projekti koštaju višestruko više nego je planirano, a postavlja se pitanje i da li su uopšte bili potrebni. Primjeri su Betuwe pruga, na koju su utrošene astronomske cifre, a kojom su sa nekoliko godina zakašnjenja počeli saobraćati teretni vozovi. Pruga bi navodno tek za pet godina trebala proizvoditi dobit.

I amsterdamska nova linija metroa će kasniti nekoliko godina i koštati neplanirano skupo. Tramvajski tunel u Den Hagu je napravljen sa nekoliko godina zakašnjenja, nakon što je nekoliko puta bio iznenada poplavljen. I brza pruga Amsterdam- Brisel kasni nekoliko godina i košta basnoslovno.

I kod nas postoje spomenici u vidu ruina koje su odraz pogrešnih odluka o gradnji. Tako je u Sarajevu još uvijek neupotrebljiva jedna cijev tunela na Ciglanama, a stubovi budućeg vijadukta na pijaci Ciglane stoje već skoro trideset godina. Sve je to napušteno nakon što se odustalo od inače čudne ideje izgradnje autoputa i tunela kroz srce starog dijela grada. Isto je i sa započetim Kliničkim centrom na Betaniji u koji su skrkane ogromne pare, a sad stoji ko betonsko čudovište.  

 

 

 

02.07.2008.

Neko nam hapa mačke

  Pored Lui-a, ( najomiljenije mačke iz komšiluka koji nas svakodnevno posjećuje pod prozorom, nekada samo da malo promuhabeti, nekada da se pomiluje, a nekad bude i gladan), bio nam se namećio i drugi mačak. To je mak od prve nam komšinice, mi smo mu dali ime Zelenko. Imitirao je Lui-a u potpunosti, svaki mu je mig uhvatio, i izvodio isti ceremonijal, samo on je to radio za hranu. Bio je uvijek gladan i proždrljiv, jeo je i pitu.

Evo ga nema nekoliko dana, a komšinica kaže da je nestao. Imao je zvončić ispod vrata. I druga komšinica je objavila da je njen bojažljivi mačak koji skoro nikad ne ide iz kuće, nestao. Polijepila je i plakate sa slikom sedmogodišnjeg ljubimca, ostavila brojeve telefona.

Neko izgleda krade mačke. Da nismo dobili Italijana za komšiju?

 

02.07.2008.

Podsjećanje na kraj robovanja

Slaventransport in Afrika, gravure uit Lehrbuch der Weltgeschichte oder Die Geschichte der Menschheit, William Rednbacher, 1890

Slaventransport in Afrika, gravure uit Lehrbuch der Weltgeschichte oder Die Geschichte der Menschheit, William Rednbacher, 1890

U Amsterdamu se okupilo nekoliko stotina potomaka bivših robova da se podsjete na ta tamna vremena iz ljudske istorije. Holandija je 1865-te, dakle prije 145 godina (prvog jula), oslobodila ropstva stanovnike Holandske Gvajane (danas nezavisnog Surinama), i Holandskih Antila (danas imaju poseban status u okviru Holandskog kraljevstva). Engleska je trideset godina prije Holandije proglasila oslobadjanje robova. Holandska drzava je svakom vlasniku robova isplatila 300 guldena (po jednom robu) kao ostetu.

Okupljanju ispred spomenika žrtvama ropstva prvi put je prisustvovao i premijer Holandije.Jedna od učesnica mitinga je izjavila da su se njihovi pretci svojom borbom oslobodili ropstva, a da je Holandija postala bogata zemlja zahvaljujući radu robova.

Pretpostavlja se da su Holanđani svojim brodovima iz Afrike u Srednju Ameriku prevezli oko pola miliona robova. Robovi su radili na plantažama šećerne trske i pamuka.

Zanimljivo da je holandska rijec za robove slaven , sto u stvari znaci Slaveni. U jednom periodu (negdje do hiljadite godine) Slaveni su bili glavni robovi u Zapadnoj Evropi, posebno zato jer nisu bili hriscani. O robovima i ropstvu vidi veoma opsirno u Wikipediji na holandskom jeziku: http://nl.wikipedia.org/wiki/Slavernij

01.07.2008.

Ako ne mogu pješke mogu u kolicima

Ko ima para, i ako živi u bogatoj državi, i starost mu je podnošljivija. Vozeći se juče biciklom sreo sam razne rekreativce, neke koje trče kilometrima, druge koji se uz muke kreću, a i ovaj bračni par gdje oboje ne mogu nikako da hodaju. Međutim oni imaju dobra električna kolica, pa se voze lijepim asfaltiranim stazama, i izgledaju sasvim zadovoljno.

01.07.2008.

Izvukoh čovjeku novčanik iz zadnjeg džepa

Stojim u redu ispred kase u posluzi. Ispred mene stariji čovjek velikog trbuha pred njim. Treba da plati, a nikako da izvadi novčanik iz zadnjeg džepa, zaglavio se. Vidim valjaće mi počekati dok buđelar ugleda svjetlo dana.

Kažem: ”Da vam pomognem , haah?”

Jedva on dočeka. Iščupam i ja jedva novčanik, jedva malo širi od džepa.. Nastade smijeh i prijateljsko dobacivanje holandske publike.

 

01.07.2008.

"Zabranjeno pušiti duhan, molim, kanabis kod nas može!"

   I Holandija se od danas pridružila sve većoj grupi zemalja u kojima je zabranjeno pušenje duhana u ugostiteljskim objektima, kafanama, restoranima, disko klubovima, sportskim kantinama. Izuzetak je pušenje u ljetnoj bašti (na terasama). Pušiti kanabis je i dalje dozvoljeno.

Novi zakon će pogoditi male kafane, gdje nije moguće napraviti ekstra prostore za pušenje sa podsebnom ventilacijom. Mnogi su je posebno u Brabantu pravili prave rituale sahrane cigarete, uz posmrtne zvuke trube i poznatu “Tišinu”. Rekli su da je ovo tužan dan za čovječanstvo, da je ovaj glupi zakon usmjeren protiv ljudske slobode, i da će se okupljati svakog tridesetog juna da odaju počast sahranjenoj cigareti.  U Holandiji je kafana gdje se uz cigaretu popije pićence socijalna ustanova, mjesto druženja, a novi zakon ukida i onako skroman socijalni život.

 

Leteci Holandjanin
<< 07/2008 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3157896

Powered by Blogger.ba