Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

30.09.2008.

U Holandiji ni riječi o Bajramu

Turks fruit 

Kobajagi je bilo nekih prijedloga da Bajram ( Suikerfeest ) = šećerno slavlje, kako ga bezveze zovu ovdje) bude državni praznik. A ono danas cijeli dan na TV ni riječi da je danas najvažniji praznik za oko milion islamskih vjernika u Holandiji. Zabavili se Holanđani oko banaka i šta će biti sa akcijama i štednim ulozima, ili namjerno neće da kažu.

Umjesto njih morali su o Bajramu u Holandiji reći Belgijanci. Na glavnom  dnevniku flandrijske TV (holandsko govorno područje) je emitovana reportaža o prije manje od mjesec dana otvorenoj novoj Polder džamiji u Amsterdamu. Uprava dzamije je multietnicka, znaci nisu samo muslimani u njoj. Najvažnija stvar je da su u njoj  i vazovi  na holandskom jeziku. Do sada se muslimanima (stranog porijekla) često prigovaralo da trebaju da govore holandski i u džamijama, kako bi ih svako razumio. Isto tako mnogi mladi muslimani rođeni u Holandiji ne razumiju dovoljno arapski jezik, pa im se na ovaj način pokušava pomoći da bolje razumiju islam, a takođe i da se sklone sa ulice i da se odgajaju u duhu islama.  

U novimana se ipak može naći o prestanku Ramazana i Bajramu, kao što izvještava telegraaf. U članku se u naslovu kaže kako je ovogodišnji Ramazan kraći nego obično. U oko 150 komentara holandski čitaoci na ciničan, grub, neprijateljski i primitivan način diskutuju o članku i izražavaju svoju averziju prema islamu uopšte (cast izuzecima).

Slika ispod naslova je sa holandske Wikipedije, kao i clanak o suikerfeest. Inace holandska Wikipedija obiluje mnogim iscrpnim clancima o islamu. Na slici su rahatlokumi, koje ovdje zovu Turks fruit = tursko voce.

30.09.2008.

Umro Hamza Bakšić

Sinoc je u Sarajevu preminuo novinar “Oslobođenja” Hamza Bakšić. Bakšić je bio jedan od najboljih kolumnista ovog lista, lista kojega u stvari i drži nekoliko novinara visokog kalibra, uglavnom pripadnika stare garde. Hamza Baksic je svojevremeno bio urednik TV Sarajevo.

Svojim kometarima Hamza je duboko i oštro pravio razrez kroz B-H stvarnost temeljito analizirajući najvažnije događaje i sjenčeći ličnosti uključene u njih. Pored analiza B-H svakodnevnice bio je dobar komentator i događanja u svijetu.

Već poslovično imobilna elektronska stranica njegove novine nije našla ni za shodno da objavi vijest o njegovoj smrti, kao što nije, ostavši prikovana sa jučerašnjim datumom, objavila ni riječi o današnjem Bajramu.

Donosim citat iz njegovog komentara (preneseno sa Wikicitati)

  • "Bez tradicionalne mrkve i batine, međunarodna zajednica neće moći uskladiti svojom rukom izgrađeni dejtonski čardak ni na nebu ni na zemlji sa pravilima života koje je deklarisala. U međuvremenu, narod opstaje u nadi da će nešto donijeti prvi koraci ka evropskim integracijama. Za puk, to je mrkva. Za političare, nije. Otkoje im je ulijetati u strože norme ponašanja, iz ovog bonluka! Ulazak u Evropu za većinu njih bio bi kraj veoma komforne karijere." (Oslobođenje, 20. januar 2006)
  • 30.09.2008.

    Bajram Šerif Mubarek Olsun

    Svima onima koji slave Bajram želim sretne i ugodne mubareć Bajramske dane

    29.09.2008.

    Vodeni ljiljan

    Postoji konfuzija u imenu ove vodene biljke.  Neko kaže lopoč ( vidi ) , neko lokvanj. Latinsko ime mu je Nymphaea , što upućuje na nimfe. U engleskom i u holandskom se zove vodeni ljiljan, iako sa ljiljanom botanički nema srodostva. Srodnik iz iste familije je Nuphar, odnosno lotos. Dok lopoč može biti u raznim bojama i cvijetna i  kruna mu je složena, lotosov cvijet je  uvijek žut.

    U ovaj lijepi predbajramski akšam dok je sunce nakratko obasjalo,snimio sam ove lopoče u okolini moje kuće. Inače u BiH  sam ih  viđao samo u fontani botanickog vrta unutar Zemaljskog muzeja.

    29.09.2008.

    Infekcije u holandskim bolnicama

    Državna inspekcija zdravlja je prije nekoliko dana zatvorila jednu opštu bolnicu u centralnoj Holandiji. Kao razlog je navedeno da nisu otklonjeni već ranije uočeni nedstaci u ventiliranju operacionih sala, odnosno velika mogućnost unosa infekcije vazdušnim putem izvana.

    Već ranije je u jednoj bolnici uočen kvar na aparatu kojim se sterilišu instrumenti za endoskopske preglede. Prije dva-tri dana je i bolnica Havenziekenhuis (Lučka bolnica) u Roterdamu prekinula sa daljim operacima. Kod velikog broja pacijenata koji su operisani u četvrtak  i petak su se pojavili simptomi opšte infekcije, odnosno sepse. Dvoje od tih bolesnika su u teškom opštem stanju. Bolnica je pozvala sve operisane , a koji su nakon operacije pušteni kućama, da dođu na kontrolu, da im se uzmu nalazi za analizu. Sedmoro od tih već otpuštenih pacijenata je ponovo hospitalizirano radi opservacije (posmatranja)

    28.09.2008.

    Vlissingen okupan suncem

    Ovaj vikend je bio ljepši nego i jedan ljetnji. Lijepo je posebno bilo na jugu Holandije , u ostrvskoj provinciji Zeeland, omiljenoj turističkoj destinaciji. Posebno su česti gosti Nijemci. Eto, i mi smo napravili vikend izlet, pa vam dajem nekoliko fotografija ovoga suncem i morem okupanog lučkog i ribarskog grada.

    26.09.2008.

    Bosna i Hercegovina u holandskoj Wikipediji

    Evo (odlomak) šta o  BiH u dijelu pod naslovom Nezavisnost  stoji u holandskoj Wikipediji. 

     Mir nije došao na Balkan, ali je BiH nestala iz vijesti, sve dok R.K. nije uhvaćen 2008. Događaj je iskoristio Paddy A, bivši visoki predstavnik da da izjavu u Observeru, kako je BiH pred raspadom i da su Srbi zauzeti izgradnjom vlastite državne strukture. Premijer M. Dodik je ranije poslao izaslanika u Crnu Goru da ispita kako se ova zemlja 2006 uspjela odvojiti. Srbi streme ka nezavisnoj Republici Srpskoj. Prema Ešdaunu se Evropska Unija u 90-tim godinama rano povukla iz Bosne. 

    Rustig is het niet geworden op de Balkan, maar Bosnië en Herzegovina verdween wel uit het nieuws. Totdat Radovan Karadžić, een voormalig Servisch leider, werd opgepakt in juli 2008. Geholpen door deze actuele gebeurtenis zocht de Britse diplomaat en politicus Paddy Ashdown - voormalig Hoge Vertegenwoordiger van de internationale gemeenschap in Bosnië-Herzegovina - het nieuws. In The Observer meldde Ashdown dat Bosnië-Herzegovina op het punt stond om in te storten [4]. Ashdown meldt dat de Serviërs bezig zouden zijn met het opbouwen van een eigen staatsstructuur. De premier Milorad Dodik stuurde eerder een afvaardiging naar Montenegro om te onderzoeken hoe dat land zich in 2006 afscheidde. De Serviërs zouden streven naar een onafhankelijke Republika Srpska. Volgens Ashdown heeft de Europese Unie zich in de jaren '90 te snel teruggetrokken uit Bosnië. 

    Naravno da je Wikipedija rezultat individualnog pisanja i mišljenja, i da ovo ne odražava ničiji zvanični stav, ali je indikativno da se  jednoj problematičnoj izjavi i inače kontraverznog Pedija, daje ovoliko prostora u opisu nastanka nezavisnosti jedne zemlje.

    25.09.2008.

    Navalile liske

    Ne mislim na listove sa drveća, nego ptice liske. To su vodene ptice crne ko ugalj, malo manje od pataka, a imaju bijeli kljun. U Holandiji se liska zove meerkoet. Prošle nedjelje ih je bilo na stotine u jezerima oko Reeuwijka, a evo ja ih juče uslikah u ovom kanalu. Valjda su na nekom proputovanju. Oko 180000 parova u proljeće i ljeto prave na vodi gnijezda i donose mlade, a zimi većina liski ode na jug.

    O liski vidi na http://nl.wikipedia.org/wiki/Meerkoet

    25.09.2008.

    Holandska TV o napadu na homoseksualce u Sarajevu

    Na teletekstu popularne  holandske TV RTL 4  pojavila se teletekst stranica sa naslovom :”Neredi u Bosni zbog manifestacije homoseksualaca”. Na stranici piše kako su desetine demonstranata napali učesnike homo manifestacije, te da ima najmanje osam povrijeđenih.

    U daljem tekstu stoji da u Istočnoj Evropi homoseksualinost i dalje ostaju tabu, i da je do napada na homoseksualce, od strane desnih ekstremista dolazilo nedavno i u Mađarskoj, Bugarskoj i Češkoj. Jedan mađarski sudija je utvrdio “da  bacanje jaja na homo- manifestante, spada u okvir izražavanja slobode mišljenja!.”

    Originalni tekst vidi http://www.rtl.nl/videotext/rtl4/pag109/01

    25.09.2008.

    “Svemogući” ultrazvuk

    Sa otvaranjem privatnih poliklinika porasla je i vrijednost pregleda ultrazvukom. Privatnici se natječu ko će imati bolji ultrazvuk. Ova jednostavna i bezbolna metoda pregleda daje dosta podataka o stanju nekog organa. Međutim pozitivan nalaz ultrazvuka ( znači da se otkrilo da nešto nije u redu) ne mora značiti bolest, isto kao što i negativan (da je na ultrazvuku nalaz uredan) ne isključuje bolest. Procenat lažno pozitivnog, odnosno lažno negativnog nalaza varira od organa do organa, i od bolesti do bolesti.

    Ne poričiću izvanredan značaj ove jednostavne i komforne metode pregleda, ne smijemo zanemariti da su uz nju često potrebne i dodatne pretrage. Dobro opremljena ultrazvučna ordinacija jeste jedan od preduslova dobre privatne poliklinike, a li bez dobrog znanja doktora koji u njoj radi, i koji zna šta dalje i kod koga dalje korake treba preduzeti, ona nije dovoljna.

    Još uvijek smo daleko od nekih aparata i metoda koje mogu odjedanput  ispregledati cijelo tijelo i reći šta kome fail. Svaki organ je poseban. Pojedini šuplji organi moraju se još uvijek pregledati iznutra, i tu je vrijednost direktnog pogleda okom (endoskopije) još uvijek nezamjenljiva. Tu mislim na usnu i nosnu šupljinu, grlo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, grkljan, dušnik i bronhe, mokraćnu bešiku i mokrećevod. Isto je i kod pregleda oka i uha. Kod nekih bolesti makroskopski izgled organa može biti normalan kod svih metoda pregleda, a da jedino biopsija pokaže patološku mikroskopsku građu.

    U Holandiji nema privatnih internističkih ordinacija i internisti, kao i drugi specijalisti, iako u suštini privatnici, rade u bolnicama i naslonjeni na cjelokupni bolnički aparat. Samo tako se može obezbjediti savremena i potpuna specijalistička zaštita. Privatnik u BiH koji ne radi u nekoj bolnici, često nije u prilici da šalje sumnjive slučajeve na dalje pretrage jer bolnice imaju averziju prema njima , i kažu: "Ko ti je počeo liječenje nek te dalje liječi!" Oni pak koji rade i u bolnicama i privatno, odvode pacijente iz bolnice, a pacijentu prave dupli trošak, jer prvo mora platiti privatno, a onda u nastavku, preko uputnice socijalnog, platiti još jednom. Treba napomenuti da je Klinički centar Sarajevo  u milionskim gubicima, da  većina doktora u njemu imaju plate kao bankovni činovnici, a da pojedinci koji imaju privilegiju da rade i tamo i vamo, i privatno i u bolnici, zarađuju enormno, koristeći državnu opremu i ne plaćajući porez.

    24.09.2008.

    Lutke, lutke, lutkice

    Poredalo ih, pa bujrum izabrati, jest da su iz druge ruke, ali su slatke

    24.09.2008.

    Holandija skoro sasvim zatvorila vrata doktorima van EU

    Biti van EU i biti priznat kao doktor u Holandiji postaje sve teže i teže. Prije davadesetak godina diploma iz bivše Jugoslavije je automatski (isto kao i vozačka dozvola) važila u Njemačkoj ili Holandiji. Od početka devedestih su postavljene barijere pa su vozači morali polagati dodatni ispit, a diplomrani ljekari, stomatolozi, veterinari su morali još najmanje  tri godine provesti na holandskom medicinskom, stomatoloskom ili veterinarskom fakultetu. Specijalisti su morali odrađivati takozvani “procjenjivački staž” na nekoj od univerzitetskih klinika. Administrativna procedura odobrenja doškolovavanja odnosno staža je trajala veoma dugo i bila povezana i sa višegodišnjom procedurom dobijanja azila. Neke strukovne specijalističke organizacije, koje inače proglašavaju nekoga specijalistom, su jednostavno donijele odluku da niko izvan EU ne može raditi kao specijalista (kao naprimjer holandsko Udruženje očnih specijalista). Niko se nije pretrgo što je ovakva odluka mimo ljudskih prava i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Bijeli mantili su napravili barijeru, iako se u to vrijeme mjesecima čekalo na očni pregled ili operaciju.

    Umjesto da se olakša, blokada je pojačana novim mjerama uvedenim 2005. Od tada oni koji misle biti priznati kao doktori moraju polagati dva velika ispita, za što treba uložiti i svojih 2500 eura. Onda ako to polože opet idu na neku komisiju koja treba da ocijeni koliko im je dopunskog doškolovavanja potrebno. Situacija je sada takva da od prosječno pedesetak doktora godišnje, koji zatraže proceduru priznanja, svega pet kroz nekoliko godine dođe do cilja, znači svaki deseti uspije. Nasuprot tome ministar zdravlja tvrdi kako je centralizacijom priznanja i oduzimanjem tog prava od medicinskih fakulteta postignut značajan napredak. On svoje rezultate bazira na intervjuima  sa tih deset posto uspjelih.

    Velika manjina, koja poslije mnogo godina ipak uspije, ima dalje drugi problem, jer obično toliko ostare da onda više nisu da budu primljeni kao dio nekog tima, i teško se zaposle.

    Praksa takođe pokazuje da oni koji dođu sa diplomom van EU, iz Sovjetskog Saveza ili bivše Jugoslavije (bar ranije) su imali isto, ako ne i bolje obrazovanje kao u Holandiji. Međutim padom vrijednosti obrazovanja u zemljama nastalim raspadom SFRJ i SSSR , a posebno pojavom falsfikovanih diploma (isto kao i vozačkih dozvola), izgubljeno je povjerenje holandskih vlasti. Zbog toga stradaju i oni koji su bili najbolji studenti i odlični doktori, i koji, da nisu bili primorani, nikad ne bi ovdje došli.

    Ko zna holandski o svemu ovome može čuti na radiju, između ostalog i intervju sa jednim doktorom sa Kosova koji već deset godina boravi u Holandiji bez prava na rad kao doktor, te intervju sa Holanđaninom koji dobrovoljno radi u organizaciji UAF, koja pomaže visokoobrazovanim izbjeglicama koji se nađu u Holandiji.

    Emisiju o ovome na holandskom radiju 1 u trajanju od 12 minuta poslušaj ovdje

    23.09.2008.

    Dolazi nam Luna park

    Sjećam se kad je davno, davno, (možda negdje oko 1960-te), moj brat bio u Luna parku u Sarajevu. I dan danas mi je interesantnije njegovo pričanje o tome gdje je sve bio i šta je vidio, nego sto su bile sve posjete tim cirkusijadama u kasnijem životu.

    Slušao sam otvorenih očiju o kući užasa, kući ogledala, raznim igrama za nagradu, strašnim vrteškama... Kasnije su se pojavili oni mali autići na struju koji se sudaraju. Poslije sve veće i opasnije vrteške, vozići koji propadaju, ogromni cirkli iz kojih se vidi daleko, daleko.

    U Goudu luna park dolazi u svakoj drugoj polovini septembra. Ogromne sprave za zabavu, ringišpili, vrteške, zauzmu cijeli prostor centralnog gradskog trga. Na njemu je inače četvrtkom i subotom pijaca. Kad dođe Kermis  (tako se zove ovdje luna park) pijaca se mora seliti

    Juče sam se slučajno zatekao kad su montirane sprave pa sam napravio nekoliko snimaka. Iako ima modernih stvari ostale su i atrakcije iz mog djetinjstva, kao naprimjer kuća užasa ili autići što se sudaraju.

    23.09.2008.

    Moguće poboljšanje kod rijetke očne bolesti

    Sa puno reklame jutros se u holandskim elektronskim medijima ukazuje na članak u “Trouw” pod bombasticnim naslovom kako “Skoro slijepi mogu progledati uz novi metod”. Trouw sam, da bi se članak pročitao,  traži registraciju i uplatu od 75 eurocenti. Mene je mrzilo da iznalazim način da im pošaljem 75 centi, pa sam obilazno preko Očne klinike u Roterdamu došao do članka.

    Radi se o Leberevoj kongenitalnoj (urođenoj) sljepoći (Amaurosis congenitalis Leber), od koje boluje jedno od 80000 djece, ali koja učestvuje sa 20 procenata u pojavi dječijeg sljepila. Oko dvije stotine djece u Holandiji je praktički slijepo od  ove bolesti i do sada nije bilo nikakvog uspješnog tretmana. U stvari i ovaj tretman je u eksperimentalnoj fazi, i očna bolnica u Roterdamu poziva pacijente da dođu i budu dio eksperimenta. Prve opite stručnjaci su uradili u jednoj čuvenoj očnoj klinici u Londonu (Moorfields hospital)

    U osnovi se radi o genskoj terapiji, gdje se prema članku daju injekcije iza oka u kojima je gen RPE 65. Uloga gena je da pobudi fotoreceptorske stanice mrežnjače (čuniće i štapiće) i da one postanu osjetljivije na svjetlo te da se slika prenese u mozak i dobije vid.

    Cjelokupan članak vidi ovdje

    23.09.2008.

    Odoše nam komšije

    U Holandiji postoji mogućnost uzimanja reemigracije. Osobe starije od 45 godina koje su duže vrijeme nezaposlene mogu zatražiti povratak u neku od zemalja bivše Jugoslavije (kao i još nekih zemalja) gdje će uživati doživotnu penziju.

    Naše komšije  iz Bosanskog Šamca su odlučile da iskoriste tu mogućnost i da se vrate u mjesto koje su napustili početkom rata. Nije im se bilo lako odlučiti jer su im ovdje djeca i unuci, ali prevladao je osjećaj bezsmisla daljeg boravka i želja da se posljednji dani provedu na rodnoj grudi.

    Komšije Holanđani su prvo mislili da ih istjeruje holandska vlada, pa su bili ljuti, jer su imali izvanredne susjede. Nisu mogli shvatiti da neko hoće da ode “iz ovakvoga raja”. Kad su saznali da oni odlaze dobrovoljno, onda su dolazili sa poklonima da se oproste, a neki su čak i plakali.

    Mnogo sreće Sabihi i Dževadu i da dugo uživaju u svojoj kući i u svom gradu Bosanskom Šamcu.

    22.09.2008.

    Malo skupih auta pred kafanom

    Nečiji uspjeh u životu se po kriterijika većine ne samo malograđanskog svijeta cijeni po tome kakvo auto imaš. U Reeuwijku ima jedna kafana (ma skoro da ih i nema više), zove se “Het wapen van Reeuwijk” (Grb Reeuwijka), na obali jezera. I u drugim selima ima skoro svugdje kafana sa imenom grba sela.

    Obzirom da Reeuwijk uz Wassenar i još neka mjesta važi za jednu od najbogatijih opština, jer tu žive veoma bogati ljudi i plaćaju veliki porez na skupe nekretnine, tako se pred ovom kafanom mogu sresti najskuplji automobili koje gazde parkiraju dok svrate na pićence.

    Prolazeći danas ovuda napravio sam nekoliko slika, pa da vidite jedan Rols Royce, jedan Bentlay, džip Land Rover i jedan Peugeot.

    22.09.2008.

    Opet o ”visokom” obrazovanju

    Čitam u “Nezavisnim” o malverzacijama oko izbora profesora i asistenata na Prirodnomatematičkom fakultetu u Sarajevu. Birani su profesori i asistenti koji po zakonu ne ispunjavaju uslove, ili imaju veoma slabe reference (nemaju dovoljno naučnih radova). Sve me nekako podsjeća na moj slučaj, kada nisam izabran za docenta na Medicinskom fakultetu iako sam imao daleko najbolje reference.

    Emir Turkušić je eto odbijen za izbor profesora, a uručen mu je i odkaz. Ovaj čovjek je najzaslužniji da je kao ministar obrazovanja Kantona Sarajevo prije dvije godine uspio okupiti naučnike iz zemlje i inostranstva i organizovati Prvi kongres naučnika iz zemlje i iseljeništva.

    O događanjima na PM fakultetu pročitaj u Nezavisnim

    22.09.2008.

    Zmije ostavite na miru, a cukama zabranjen ulaz

    Dok smo juče vozili bicikl i šetali lijepim krajem pored reuvejskih jezera, upadoše mi u oči razna upozorenja istaknuta šetačima, biciklistima i vozačima, sve u cilju zastite ovog izvanredno lijepog podrucja.

    Tako šetači moraju paziti da uznemiravaju zaštićenu zmiju ringslang ( bjelouska)  koja je u Holandiji i Belgiji zaštićena zakonom, a nije opasna po ljude. Onda, ako su sa cukama, na jednom dijelu staze ih moraju držati na uzici (honden aan de lijn), a na plažu ne smiju pristupati sa cukama od prvog aprila do prvog septembra. Biciklisti se takođe upozoravaju da ne smiju biciklima na plažu, nego da ih trebaju ostaviti na stajnike pred ulazom. Vozači se upozoravaju da mogu parkirati putničke automobile, ali ne i na travi. Paljenje vatre i rostiljanje ne pada nikom na pamet.

     Nisam video zmije, ne bih ih dirao bogami, a nemam ni cuke, a sa biciklom sam ušao u zabranjeni pojas, ali sam ga vozio pored sebe. Tako sam ja eto fin i poštujem upozorenja.

    21.09.2008.

    Vrijeme je od tikava (i tikvana)

    Cucurbita pepo, je latinsko ime za tikvu. Na holandskom se tikva zove pompoen (čita se pompun). Tikve su kao i krompir porijeklom iz Južne Amerike i u Evropu su uvezene u šesnaestom stljeću. Indijanci su tikve uzgajali i jeli mnogo ranije, a smatra se da je biljka postojala još kojih 8000 p.n.e. Tikve i krastavice su bliski srodnici i pripadaju istoj familiji. Tikava ima raznih vrsta i rasa. Kod nas su najpoznatije aconsquash zimske tikve, okrugle tikve, zelene kore, srednje veličine koje se uzgajaju po baštama, njivama i u kukuruzištima. One ne zahtijevaju nikakvu njegu i koriste se uglavnom za ishranu stoke. Svoje vriježe rašire daleko, a one se i penju po drveću i grmlju. Na hladnom i tamnom mjestu zbog debele kore mogu ostati a da ne istruhnu do duboko u zimu.

    Courgette ,kod nas se zovu sakriske, ili tikvice, su manje tikve čiji duguljasti plod liči na plod krastavice.  Porijeklom su iz Francuske , u italiji se zovu zucchini, u Americi squash. Koriste se puno u kulinarstvu, u Bosni često za punjenje u dolmama skupa sa paprikama i paradajzom. U posljednje vrijeme moderno je poprečne isječene peći na roštilju.

    Velike tikve (Cucurbita maxima), bundeve, mogu narasti i do 1 metar u prečniku i težiti nekoliko desetina kilograma. Njihovo meso se peče i jede. Nešto manje su Hokaido, japanske tikve, koje imaju odličan ukus i čiji se komadi mogu peći u magnetronu.

    Tikve su dosta zastupljene u meksičkoj kuhinji, a courgette u francuskoj i italijanskoj. Postoji niz recepata za pravljenje tikava, torte od tikava itd. Jela su malo kalorična I koriste se u dijetama za mršavljenje.

    Košpice tikava i ulje iz njih imaju ljekovita svojstva. Tako je najpoznatija upotreba košpica kod bolesti prostate. Ranije su kospice skupa sa omotacem uzimane protiv crijevnih parazita (pantljicare).Kod nas su se košpice od tikve pekle i prodavale u papirnim fišecima, na utakmicama, pred kinima itd. I danas mnogi pred graničnim prelazima prodaju košpice onima koji odlaze iz Bosne, da ponesu u svoje nove zemlje zdravu i ljekovitu hranu iz domovine. Mnogi već imaju makar najmanje jednu tikvu u gepeku, za tikvenicu, jer takvih tikava “nema tamo”.

    Ko djeca smo tijelo tikve koristili da pravimo ljudsku glavu u koju smo ložili vatru. Nismo imali pojma da je to običaj u Americi, praviti lampione od tikava,  za vrijeme strašnog dana Holloween-a. Kako im je došlo strašno, mogli bi svaki dan paliti šuplje tikve, ali  stvarnost ostaje mnogo strašnija.

    Plodovi tikve se koriste u dekoracijama (vidi sliku na dnu, prenesenu sa Wikipedije), u jesen se po selima dekorišu ulazi u kuće.

    Tikva se često koristi u metaforama za izražavanje glupe i šuplje glave. Tako se onome ko je glup kuca u glavu da se vidi je li šuplja kao tikva. “Ko s đavolom tikve sadi, same mu se od glavu odbijaju”, je narodna poslovica kojom se pokazuje da ulaziti u biznis sa pokvarnim čovjekom znači dobiti po glavi. U Banatu kad hoće da vide Beograd, Banaćani se penju na bundevu. Tikvani su glupi ljudi, a tikvenjuša je mnogima najdraže bosansko jelo od tikve.

    Geverfde pompoenen

    Geverfde pompoenen
    20.09.2008.

    Subotom, pet do šest

    U Reeuwijku ima mali trgovački centar, winkel centrum, kako kažu ovdje. Za mjesto od nekoliko hiljada žitelja  za svakodnevnu kupovinu sve je tu na tridesetak metara u krug. Cvjećara, drogerija, prodavnica sira, banka, frizeraj, posluga, slana i slatka pekara (slastičarna), apoteka, kineski restoran, posrednik za prodaju nekretnina i prodavnica tekstila. Za veliku kupovinu ide se u dva km udaljenu Goudu, gdje su i robne kuce i veliki prodajni centri.

    Malo izdvojena na samoj vodi prodavnica suvenira, Wereld winkel, kojih ima svugdje po Holandiji i u kojima se prodaju rukotvorine iz cijelog svijeta.

    Pet je do šest, sve je već zatvoreno, a posljednji kupci izlaze iz posluge, ona se posljednja zatvara u šest. Već su postavljene reklame sa ponudama za iduću sedmicu. Grožđe bez košpica, pola kile 1,25 eura, pileći bataci, meso .

     Frizeraj zatvoren. Na mostu preko koga se ulazi u trgovine razapeto platno sa pozivom da se da prilog za bubrežne bolesnike. Nedjelja je bubrežnih bolesnika. Uz stazu za šetanje plakat na kome slika neke bolesnice, neke Myriam, koja se zahvaljuje na prilogu. Skoro da već nema nikoga, jedna djevojka žurno vraća kolica za kupovinu. Pred staračkim domom fontana i zelenilo, sve lijepo i sasvim pusto, osim dva labuda i nekoliko pataka. Čini se da od ljudi kao da nikoga nema ni unutra ni vani.

    20.09.2008.

    Bravo holandskom premijeru

    Jan Peter Balkenende
    Protekla sedmica je, kao i svake sredine septembra, u Holandiji obilježena političkim dogovaranjem i trasiranjem finansijske politike u sljedećoj godini (usvajanjem budžeta). Nova parlamentarna sezona počinje Prinsjesdag- om,  svakog trećeg utorka u mjesecu septembru, kada kraljica održi govor i da osnovne smjernice politike u idućoj godini, i kada ministar finansija otvori svoj kofer i kaže koliko para ima i kako ih misli dijeliti, kome više davati, a od koga više uzimati. Potom uslijedi parlamentarna rasprava, koja traje nekoliko dana, i gdje vi kažu svoje mišljenje i daju prijedloge o tome šta bi trebalo u prijedlogu vlade promijeniti.

    Iako raspolozenje javnosti ne ide u prilog sadašnjoj vladi, ipak me je dojmila politička zrelost premijera Jan_Peter_Balkenende (kome je ovo već četvrti kabinet od 2002 godine). Upravo je on čini se baš sada doživio potpunu političku izgrađenost, i bio je za koplje iznad svih predstavnika ostalih političkih partija. Gospodin Balkenende je inače na mjesto premijera došao kao predsjednik najjače stranke, CDA, Hrišćansko-demokratske partije, koja je prije njegovog izbora stajala veoma loše ( predsjednik je bio sadašnji sekretar NATO-a Jaap_de_Hoop_Scheffer ). Balkenendeu su nadjevani razni nadimci, zvali su ga Harry Potter (zbog frizure), itd.  Međutim on je vodio zemlju u teškom periodu, između ostalog nakon što je ubijen Pim_Fortuyn , pa onda Theo_van_Gogh_(regisseur) ,  odbijen referendum o evropskom ustavu, razne afere sa Hirsi_Ali , Rita_Verdonk , itd. Sada je pred zemljom izazov generalne svjetske finansijske krize i ekonomske recesije, kao i rast opšteg antiislamskog raspoloženja i rast popularnosti partija koje svoju politiku hrane mržnjom prema islamu.

    Holandija stoji prema svim tim izazovima kao jedina zemlja u regionu sa pozitivnim državnim budžetom, ostatkom dohotka, što bi mi rekli, sa najmanjom inflacijom, sa velikim spoljnotrgovinskim suficitom. Cijene osnovnih prehrambenih artikala, iako znatno povišene u posljednje vrijeme, su ipak niže nego u drugim evropskim zemljama. Ako uporedim cijene ulja, jaja, margarina, putera, brašna, sa naprimjer BiH, one su za najmanje 30 posto u Holandiji niže. Uzrok tome je i veoma nizak porez na ove artikle od svega šest posto, ali i savrsena ekonomicnost. Vlada je cijeneći rast cijena odustala od ranijeg povećanja poreza za druge proizvode, i to sa 19, na 20 posto. Ranije su Holanđani masovno išli u Njemačku da kupuju prehrambene proizvode, sada slabo ko ide.

    Balkenende se posebno pokazao u oštroj osudi najvećeg kritizera islama Geert_Wilders  koji je u Parlamentu pokušao iskoristiti incidente koje su izazvali marokanski omladinci u Goudi i Amsterdamu, tražeći za njih drakonske kazne i izgon iz zemlje. Prvi put sam čuo kako je Balkenende oštro odgovorio, tražeći od Wildersa da prestane izigravati kako on jedini zna šta i kako treba preduzimati, i da vlada, u okviru prava i pravne države preduzima mjere i sankcije, ali i u saradnji sa marokanskim udruženjima pokušava iznaći preventivne i ostale društvene mjere da se to ne događa. Ne moze se jedna cijela velika grupa ljudi generalno optuzivati, a jedna velika religija deklarisati nepozeljnom.

    Vladi se prigovara da je skresala neke prinadležnosti za hronično bolesne i hendikepirane, te za čuvanje djece. Tako su do sada oni koji su čuvali djecu, pa bili to prijatelji, komšije pa čak i babe i dede, dobijali od države šest eura po satu, a hronično bolesnima je država subvencionirala između ostalog i specijalne dijete. Zbog toga su državni troškovi za ove namjene narasli nekoliko puta.

    I na polju spoljne politike Holandija je ostala unikatna u Evropi (skupa sa Belgijom) jer je jedina ostala dosljedna i zatvorila evropska vrata Srbiji sve dok ne uhapse i preostale ratne zločince.

    De Gouden Koets op Prinsjesdag

    De Gouden Koets op Prinsjesdag

    Slike uz tekst su preuzete sa holandske Wikipedije, sa pravom slobodnog kopiranja

    19.09.2008.

    Sramno “visoko” obrazovanje

    Iz “Oslobođenja” prenosim dio komentara o saslušanju profesora sarajevskog i tuzlanskog Pravnog fakulteta. Profesori su pozvani na saslušanje od strane Tužilaštva u Tuzli, nakon što se sumnja da su koristili seksualne usluge studentica prava u Tuzli (za ocjene) i prostitutki u jednom motelu u Živinicama.

    Piše: Ahmed Burić   
    19/09/08

    Profesori

    Eto, i ta javna tajna je, konačno, došla na red. Profesori pravnih fakulteta u Tuzli i Sarajevu Zdravko Lučić, Bajro Golić i Fuad Saltaga bit će saslušani u Tužilaštvu Tuzlanskog kantona, čiji je tužilac Dijana Milić već odredila jednomjesečni pritvor vozaču koji je profesorima ugovarao djevojke za seks i posredovao pri prodaji ispita studenticama.

    Na visokoškolskim ustanovama ovakva praksa je skoro ustaljena stvar, ali se o tome uglavnom ne govori, dok se u cijelu stvar ne umiješa pravosuđe. Ispiti i diplome se kupuju i prodaju na razne načine, a  tragična činjenica je da su na vrhu te piramide zla oni koji bi trebali poučavati kako se provodi vladavina zakona.

    Ostatak komentara vidi u oslobodjenju

    18.09.2008.

    Labudovski vratni balet

    Kad god sretnem labudove, ne mogu da ih ne slikam. Ovaj put su se kraj same ulice smjestili otac i majka i petero već povelikih piladi - labudića. Svejedno što su vec veliki,  otac stoji sa strane i pomno posmatra moje pokrete. Mladunci su zaspali i isprepleli svoje vratove. Otac ih upozori na moje prisustvo, pa se probudise.

    Kad bi ja mogao onako uviti vrat, ne bi me bilo. Ljudi ljudima zavrću šije, a labudovi sebi sami.Inace je danas divan zlatni dan pa vam dodajem i jednu sliku danasnjeg dana.

    18.09.2008.

    Kome služe javne službe u Sarajevu?

    Ljetos sam morao platiti neki sitni dug (od prije pet godina, za koji nisam ni znao) javnom komunalnom preduzeću “RAD”. Ovo preduzeće se nalazi na kraju grada između Buća Potoka i Čengić Vile, i do ovog zabitog mjesta ne dolazi nikakav javni prevoz.  Došao sam autom i htio da uđem u krug. Unutra je zjapilo veliko parkiralište, potpuno prazno. Portir mi je rekao da ne mogu ući i da je parkiralište rezervisano za direktore (koliko li ih ima?). U blizini na kilometar nema parkirališta, a trotoari su zakovani lancima.

    Drugi primjer: Sin mi je htio izvaditi ličnu kartu. Između ostalih dokumenata treba i neki papir od Policijske stanice Novi Grad. Ova policijska stanica se nalazi na brdu u Švrakinom selu iznad trolebujske garaže. Ni ovdje nema blizu autobuske ni trolebujske stanice. Pred stanicom su dva povelika parkirališta. Jedno je blizu same stanice, i tu imaju parkirana dva auta . Drugo je malo dalje od zgrade i tu nema ni jednog auta. Međutim kada sam tu stao (mislio sam da je to za posjetioce), prišao mi je policajac i ljubazno mi rekao da ni na ovom parkiralištu nije dozvoljen pristup. Morao sam se pomaći i tražiti mjesto u okolnim uskim ulicama koje su bile zauzete autima onih koji tu stanuju, jer ni te zgrade nemaju parkiralište.

    Oni koji budu početkom oktobra glasali za lokalnu vlast trebaju da vode prije svega racuna o brizi lokalnih vlasti za građane, odnosno o tome da je vlast postavljena radi građana, a tako i javne službe, nisu radi njih samih, nego radi onih koji ih plaćaju.

    17.09.2008.

    Gdje se sakrio mališan?

    Jutros u posluzi trka dječurlije. Jedan se sakrio među pelene. Hoću da ga slikam, ali mu povremeno samo noge izviruju. Kažem mu da promoli malo glavu. On promoli nasmijanu glavu, a kada sam ga uslikao izleti da vidi sliku. Onda odleti opet u rupu da se sakrije. Ne bi nikoga da mu prijeti da to ne valja raditi, slobodna je ovo zemlja, za djecu uglavnom.

     

    17.09.2008.

    Koji je hirurg najbolji ?

    Dobar je hirurg onaj koji zna šta treba operisati. A najbolji hirurg je onaj koji zna šta ne treba operisati. 

    Ovo sam čuo sinoć na radiju, navodno da je rekao neki stari hirurg iz Osijeka. Vjerovatno je on ovu istinu čuo od nekoga još starijeg. Mladi hirurzi se lako laćaju noža, ko mladi kauboji pištolja. Stariji hirurzi imaju puno rana od prošlosti i potežu nož kad zaista treba.

    16.09.2008.

    Zelena trava moga doma

    Zelena trava moga doma (Green, Green Grass of Home), pjevao je Tom Jones. Zeleno je zaista nešto divno.  Kažu dobro za oči, u šta ja sumnjam. Ima i neka terapija gledanjem u boje. Uglavnom nisam mogao odoliti da ne snimim ovu fascinantno zelenu travu.

    16.09.2008.

    Pogled iz pilotske perspektive

    Dok sam bauljao po radnji elektronskih sprava zapade mi u oči jedna satelitska TV stanica, zove se Pilotske oči (PilotsEye).  Baš lijepo, ne moraš se voziti u avionu, a kao da se voziš. Nije te ni strah, kad si u kući u fotelji. A ne sjediš baš na svakom mjestu, u ekonomskoj klasi, pa ti tijesno i onaj do tebe debeo, pa se preljeva na tvoje sjedište. Sjediš odmah iza pilota, ili još bolje iza pilotkinje ( jel se tako kaže). I što je još najbolje letiš istovremeno u nekoliko aviona. U jednom polijećeš, u drugom slijećeš, u trećem gledaš na Alpe, a malo poslije iz drugog na plave ljepote Mediterana.

    Nije dugo trajalo, uspio sam dvaput uslikati televizor, ovaj se pilot baš trebao spustiti u Barcelonu, kad ovi iz radnje okrenuše neki sportski program. Ima li neko ovu TV na kablu i kako bi je insan našao? Izgleda da je na satelitu Astra. Poslije vidim da ima dosta filmica na Youtube. Pogledajte i sami sa Youtube-a, let za San Francisko, sa najnovijim Airbus-m.

    16.09.2008.

    Da mu se ne smrznu one stvari?

    Mislim na one u gaćama, ako ih uopšte ima (ne mislim gaća). Juče lijepo zima kad zapuše, a on obuko gore jaknu, a dole tanki i kratki šorc, postar čovjek bogme. Ne stigoh ga uslikati sprijeda, nego otpozadi, pa onom jednom Nijemcu smiješno što ja slikam.

    15.09.2008.

    Tri frtalja deset

    Evo slušam radio Sljeme pa kažu kako je sada tri frtalja deset, sati. E sad ću vas moliti da mi to prevedete, koliko je to sati. Da li je to:

    1. Petnaest do jedanaest
    2. Petnaest do deset
    3. Deset i petnaest 

    Frtalj je riječ njemačkog porijekla, a oznava četvrtinu, ili kvart. Kod nas se u Bosni kazivalo deset i frtalj, ili frtalj do deset, ali za ovo tri frtalja deset nisam do sada čuo, tako se valjda kaze u Zagrebu.

     

    15.09.2008.

    Marokanska omladina uzrokovala prekid autobuskog saobraćaja

    Nije više samo antiislamski Wilders koji upire prstom na marokansku omladinu (nazivajući ih uličnim teroristima). Nakon napada na osoblje Hitne pomoći u Amsterdamu, javio se i gradonačelnik Amsterdama Cohen.

    U mojoj Goudi vozači autobusa su odbili da voze u istočni kvart grada Oosterwij koji sam ja od ranije nazvao “Mala Kazablanka”. Vozačima je došlo do grla nakon niza incidenata, od kojih je vrhunac bio kada je jedan čovjek stavio šoferu nož pod grlo i zahtijevao da mu preda sav novac od prodaje karata. Neplaćanje karata, uznemiravanje šofera i putnika,  razbijanje stakla na stanicama te drugi vidovi naslilničkog ponašanja postali su uobičajeni vidovi ponašanja prvenstveno mladih Marokanaca. I na ulicama se osjeti njihovo divljanje mopedima, automobilima sa do kraja pojačanom muzikom od kojih se tresu kuće. Sasvim mladi Marokanci, ponekad u grupama i sa ponekim besprizornim Holanđanima, okupljeni u grupama, bezobrazno dobacuju prolaznicima i izazivaju na druge načine. Po život je opasno isprsiti se i ukazati im kako se trebaju ponašati.

    Ranije je u Oosterwei-u u samom centru naselja bila otvorena ispostava policijske stanice, ali je ona poslije premještena na drugi kraj grada.

    Uzroci ovakvog ponašanja doseljeničke omladine (koji su već treća generacija, znači rođeni ovdje) su višestruki, i određene zasluge ima i zvanična holandska politika, odnosno politika diskriminacije. Jedna od posljedica te politike je koncentriranje stranaca u određene četvrti, i stvaranje nekih vidova geta. I tu je pitanje koliko je ko kriv jer i Marokanci teže da žive jedni pored drugih i da skoro do kraja zadržavaju svoj način života iz zemlje rođenja. Nije rijetkost vidjeti muškarce kako hodaju u tradicionalnim dugim haljinama koje su možda dobre za saharske pustinje, ali nisu primjerene vlažnoj holandskoj klimi i evropskoj tradiciji oblačenja.

    14.09.2008.

    Neko po vodi, neko na motoru...

    .... a ja na biciklu, pa slikam i jedne i druge. Nedjelja je, po vodi plovi vodena regata, dokoni Holanđani objesili na brodove zastave svoje zemlje pa se voze u koloni po kanalu. A na mostu naiđe druga kolona, onih na motorima, ne uspijeh ih uslikati sprijeda, nego kad mi zamakoše iza leđa.

    14.09.2008.

    Čudna biljka - čuvarkuća

    Na mom balkonu u Sarajevu raste čuvarkuća. Pošto često nikoga nema u stanu, sve ostale biljke uginu jer se ne zaljevaju redovno. Čuvarkuća ostaje uvijek živa. Otuda joj i latinsko ime –sempervivum (uvijek živa), a i kod nas se negdje zove vazdaživ.

    Ova biljka spada u srodnike kaktusa, zapravo agave, koja nam je poznata kao veliki kaktus koji raste u Dalmaciji. Na latinskom  se ovakve biljke nazivaju i suculentae, jer imaju sposobnost da kao spužve sakupe u sebe svu raspoloživu vodu. Razmnožava se  vegetativno, pa se iz starih rozeta razvijaju sve nove i nove. Baš kao i agava i čuvarkuća izbaci povremeno stabljiku sa ružičastim ili crvenim cvijetom. A nekad ne cvjeta godinama.

    Biljka je porijeklom iz Meksika, i i izvorno je stanovnik stjenovitih obronaka visokih planina. Zato je sposobna da podnese veliku hladnoću i sušu. U njenim listovima su pravi rezervoari vode.

    U mnogim vrtovima raste kao ukrasna biljka, ne traži skoro nikakvu njegu. Raste i na krovovima kuća, gdje je često namjerno posade. U mnogim narodima vlada mišljenje da ova biljka štiti kuću od gromova, i uopšte vještica i zlih duhova. Odatle joj i ime – čuvarkuća, ali i gromovka. Zato i holandsko ime biljke donderblad, a zove se još i huislook. Još je Karlo Veliki rekao da svaka kuća na svom krovu treba imati čuvarkuću.  U slučaju požara ona zbog velikog sadržaja vode u listovima umanjuje brzinu širenja požara.

    Biljka je poznata i po ljekovitim svojstvima. Njeni se listovi i sok koriste za vanjsku upotrebu u slučaju upala kože, upaljenih ranica,opekotina,  čirića i afti u ustima (pravi se dekokta za ispiranje usta). List se oguli od opne (koja je poput celofana) i stavi se na mjesto ranice ili čira. U narodu je posebno cijenjena kod upale uha, kada se njen sok ukapava u oboljelo uho. Neki preporučuju i čaj od suhih ili svježih listova. Uopšteno se misli da hemijske tvari u ovoj biljci ubrzavaju razmjenu materija. O ljekovitim svojstvima vidi više ovdje

    Slika uz tekst je uzeta sa holandske wikipedie (licenca o slobodnom kopiranju)

    13.09.2008.

    Subotom malo o jeziku, godina ili ljeto?

    U mnogim jezicima se riječ ljeto, koja se koristi za oznaku najtoplijeg godišnjeg doba, koristi i za oznaku cijele kalendarske godine. Tako je naprimjer u ruskom (ljet=godina), a i u mnogim slovenskim jezicima. I kod nas se često riječ godina zamijeni riječju ljeto, pa kažemo da neko ima toliko i toliko ljeta, ili da se je nešto desilo ljeta ( u kršćana još i ljeta gospodnjega), tog i tog.

    I u holandskom se proljeće i jesen ponekad označavaju kao voorjaar (prije ljeta, proljece) i najaar (ljeto).  (Het)  jaar inače na holandskom znači godina.

    Ovo pišem jer smo sinoć u Bodegravenu slucajno udarili na Najaarmarkt.  Ovaj poljetnji vašar izmamio je dosta posjtilaca u ovaj inače miran i pomalo tužan grad  na ogranku Oude Rijn (Stara Rajna). Ulice su bile preplavljene šetačima koji su tamanili kobasice, pili pivo i kupovali često nepotrebne stvari na tezgama pred dućanima.

    Ljeto se identifikuje sa cijelom godinom jer je to najvažnije i najživlje doba, doba žetve, od koje ovisi cijela godina. Ostatak godine je često mrtvi period, kada se jede ono što se je u ljeto skupilo. Medvjedi su to još pojednostavili, pa zimi i ne jedu nego samo spavaju.

    Inače je riječ godina proistekla od riječi god (ili je god proistekao od godine). God (mnoz. godovi) je koncentrični krug na deblu koji se procesom odrvljavanja formira svake godine. Na starom prerezanom stablu možemo vidjeti po broju godova (krugova) koliko je stablo staro. U nekim slovenskim jezicima godina se koristi za oznaku sata (časa), pa na poljskom  kad pitamo “Ktura je guđina?”, ne pitamo koja je godina, nego koliko je sati.    

    12.09.2008.

    Holandski muškarci, najstarije neženje

    Prema nekoj anketi Holanđani se najkasnije žene od svih muškaraca na svijetu. Osim toga oni su i najsebičniji, jer stavljaju prvo sebe iznad svega drugog. I ispred familije i prijatelja. Jedino posao ide uz njih kao vjeran drug.

    Dobro zarađujući i imajući sve što im treba, oni ne žele da daju svoju slobodu sve dokle ne obiđu najudaljenije zemlje, ne probaju ekstremne sportove, i još mnogo toga ne urade.

    Rumuni su u Evropi, nasuprot Holanđanima, najporodičniji i rano se žene. Izgleda da ranija ženidba ide proporcionalno sa slabijim materijalnim stanjem. One stvari su zabava za sirotinju.

    Ni Holanđanke ne zaostaju za muškim kolegama, ostaju zadugo usidjelice. Sa 32 još im je rano rađati, valja obići Novi Zeland i Južnu Afriku. Može im se bogami
    12.09.2008.

    Upakovana kuća

    Šetajući juče pored jezera naišao sam na ovu u papir upakovanu kuću, koja je izgleda tek istovarena iz velikog kamiona, a još nije raspakovana. Na ovom mjestu je ranije bila manja kamp kućica. Nisam baš siguran da se ovolike kuće prodaju gotove u paketu, ali izgleda da  i to ima.

    12.09.2008.

    Sujeta holandskih doktora

    Holandski porodični (kućni) doktori (huisartsen) su prema mom iskustvu veoma sujetni. Ne trpe nikakvu kritiku na svoj račun. Valjda se osjećaju manje vrijednim u odnosu na specijaliste, pa to pokušavaju nadoknaditi svojim često prepotentnim ponašanjem.

    Sinoć je gost TV emisije NOVA bio predsjednik Zemaljskog (Landelijke) udruženja doktora porodične medicine (tako se oni zovu kod nas). Razlog njegovog pojavljivanja je svađa između ministra zdravlja i kućnih doktora. Ministar je prozvao doktore da su učestale žalbe kako iz doktorske prakse veoma često niko ne podiže slušalicu, čak i kad se radi o hitnim slučajevima. Isto se pokazalo i nakon ispitivanja jedne neovisne organizacije. Tako naprimjer i u hitnim slučajevima nema odgovora na čak svaki peti poziv, nego se javlja automatska sekretarica (antwoordaparaat) ili se čak ne javlja niko.

    Predstavnik doktora je na mnoga pitanja izbjegavao odgovor, i u stilu izvježbanog govornika iz našeg komunističkog vakta, je uglavnom branio doktore i napadao ministra. Na pitanje da nije malo puno zaračunati 4,5 eura za pisanje ponovljenog recepta (što traje minut-dva) doktor je odgovorio da oni imaju veliku odgovornost  ( iako se radi o nastavku dugogodišnje terapije, gdje i apoteke vode kontrolu).

    Bilo kako bilo, uvrijeđeni doktori, su zamrzli sve odnose sa ministrom i idu dalje po svome. Može im se bogami, nemaju komiteta da im sjedi nad glavom, kao što smo imali mi u doba “crnog” komunizma.

    11.09.2008.

    Ekonomija Holandije počiva na kravama.......

    ....a ekonomija BiH na volovima

    11.09.2008.

    Hrvatska skrahirala, Bosna i Hercegovina, mašala

    U “Večernjaku” nema ni riječi o izvanrednoj igri “Ċirine” Bosne i Hercegovine. Oni o Bosni pišu samo kad treba napisati kako je tamo jad i bijeda.

    “Došla cica na kolica”, govorili smo mi djeca, došli Englezi po svoje, naoštrili se ostrvljani da se osvete. Trebaće dosta vremena hrvatskoj reprezentaciji da dođe sebi, a Bosna ide u Tursku.  Nema više mahanja turskim, nego mašimo B-H zastavama.

    10.09.2008.

    Obratimo pažnju na blog organizacije manje validnih

     

    Svakome se može dogoditi da iz stoprocentnog zdravlja odjedanput postane invalid i često ovisnik od tuđe njege i pomoći. Saobraćajni udes, moždani udar, bizarna nesreća, sve to preko noći promjeni život čovjeka i napravi ga ovisnim od drugih. Razvijenost i humanost nekoga društva se ne cijeni prema njegovom bogatstvu, nego prema tome koliki je dio tog bogatstva usmjeren za popravljanje položaja onih koji su hendikepirani i onemogućeni za ravnopravnu zivotnu trku sa ostalima.

    Jutros me je iznenadila i obradovala privatna poruka iz Zenice kojom se tamošnje Udruženje paraplegicara i oboljelih od djecije paralize zahvaljuje što sam njihov blog stavio na listu favorita. Velika mi je čast ta zahvala, mnogima sam uradio nebrojeno više pa mi se nikad nisu zahvalili.

    U ovo vrijeme održavanja paraolimpijskih igara možemo vidjeti koliko se i Kina i druge zemlje trude da ljudima koji su ničim zasluženim postali hendikepirani, da se tim ljudima pruže isti uslovi kao i zdravim sportistima.

    Naša zemlja je nažalost zbog groznih nečovječnih nedjela postala zemlja sa velikim brojem ljudi kojima je potrebna posebna društvena pažnja. Iskažimo tu pažnju ljudskim načinom, uvijek imajući u vidu da koliko sutra možemo postati dijelom te zajednice.

    Izgradnja posebnih stanova u prizemlju, prilaza bez stepenica u sve javne objekte i ustanove, finansijska podrška u nabavci potrebnih proteza i sredstava za kretanje, pomoćnih aparata za slabovidne i osobe sa oštećenim sluhom, pozitivna diskriminacija u zapošljavanju i penzionisanju, itd..sve to treba da bude briga jednog humanog društva kojemu težimo.

    Načinimo prvi korak i posjetimo blog Zeničana, stavimo ih u favorite, http://osobesainvaliditetom.blogger.ba/ .

     

    09.09.2008.

    Reuw u matičnoj luci

    Poslije ljetnjeg lutanja brod Reuw, neki ga zovu i Letećim Holanđaninom, je danas boravio u matičnoj luci koja se zove Reeuwijk. Bio je lijep dan, a u Reeuwijku sve po starom. Uglavnom sve je pusto i ima više labudova nego ljudi. Starci su se zabili u starački dom, ostali su na poslu. Ja sam se nakon kupovine u posluzi malo sunčao na klupi, a smrznutu ribu (grgeča iz afričkog jezera Victoria) u bisagama bicikla izložio suncu, da mi se riba otopi za večere. Jedna gospođa koja je sa cukom tuda prolazila me na to upozori,  a ja kažem da sam ribu namjerno izložio toploti.

    Neki radnik stavio slušalice protiv buke i šiša travu pored kanala. Na jednoj kući, koja sasvim dobro izgleda (posljednja slika) istaknuta tabla kako je kuća neupotrebljiva za stanovanje, mada vidim da u njoj neko živi. Ispred prozora velika tabla kako je kuća puna pukotina i pitanje ko je za to kriv i šta će se dalje desiti.

    Poznato je da ovaj kraj leži na vodi i da mnoge kuće slabih temelja tonu. Sada se nove kuće prave pošto se prethodno u zemlju ukucaju betonski stubovi koji idu i do deset metara u dubinu.  Stare kuće se mogu spasiti tako da se naprave novi temelji, pa se one dizalicom presele na njih, a to je jako skupo. Odatle zabrinuto pitanje na ploči ispred kuće.

    08.09.2008.

    Prije 50 godina, Tata kupi mi auto.......

    08.09.2008.

    Prognozirati vrijeme dobro za plodnost

    Malo, malo, pa ove holandske dame što prognoziraju vrijeme na TV pojave se sa nešto većim stomakom. Kako one tako mjesecima prolaze kroz bure i oluje, kroz magle i kiše, sve im više raste stomak. Onda ih nema neko vrijeme i eto ih opet sa malim stomakom, pa sve manjim, pa onda eto sasvim šlank dame, ko da nikad nije imala stomak. Večeras vidim nova trudnica na RTL4, zaradila bogme neke noći dok je puhala bura i udaro sjeverac.

    Ne znam one naše manekenke prognozerke na bosanskim TV, da li bi one ostale dugo ako bi im se stomak počeo povećavati. Izgled je njihov glavni adut,  a prognoza vrlo jednostavna:   "Danas je bilo i kiše i sunca, a sutra će biti i sunca i kiše, na sjeveru možda više!”

    08.09.2008.

    Fibromialgija – čudna reumatska bolest

    Već nekoliko godina fibromialgija je hit među doktorima reumatolozima. Iako je takozvani mišićni reumatizam pod raznim imenima poznat od ranije, ipak se naziv fibromialgija probio zadnjih desetak godine, uglavnom zahvaljujući američkim reumatolozima.

    Oni su opisali sindrom koji se sastoji iz velikog broja simptoma koji se pored mišića i zglobova ispoljavaju i na drugim organima i sistemima. Karakteristan za fibromialgiju je bol na mjestu gdje se mišići hvataju za kosti, kao i bol u ovojnicama (fascijama) mišića.  Tako se na tijelu na karakterističnim mjestima mogu napipati čvoraste bolne tačke.

    Pored mišića mogu postojati bolovi u grlu, hronična upala nosa , iritabilno debelo crijevo, glavobolje, itd; a pored toga i psihičke promjene kao što su nesanica, slaba memorija, depresija, brzo zamaranje i stalni osjećaj umora.

    Uzrok bolesti nije poznat, pa se tako luta i sa terapijom. Smatra se da bi uzrok mogao biti u mozgu, to jest u nedostatku enzima serotonina, ciji je nivo smanjen i kod depresija. Sličan fibromialgiji je i sindrom takozvanog hroničnog umora, mada se ni ova bolest ne može jasno definisati i mnogi je ne priznaju kao bolesno stanje. Kod obje bolesti ne postoje testovi niti nalazi koji bi potvrdili dijagnozu, uobičajeni nalazi krvi i urina su obično normalni.

    U terapiji fibromialgije se pokušava sa raznim sredstvima, od običnih lijekova protiv upale i bolova, do psihofarmaka. Takođe se preporučuje liječenje fizikalnim metodama, toplinom, masažama, akupunkturom itd. Iako bolest ne ostavlja trajan invaliditet, ipak izaziva veoma velike tegobe i nesposobnost za rad.

    Više o fibromialgiji vidi ovdje

    07.09.2008.

    Muslimanski advokat neće da ustane pred sudijom

    Izgleda da u ovoj zemlji nemaju čime ozbiljnijim da se bave nego su napravili događaj od toga što je jedan holandski advokat, musliman, odbio ustati pred ulaskom sudije u sudnicu. Svoj postupak opravdava vjerskim razlozima, te time da su svi ljudi jednako vrijedni.

    Ne ulazeći u razloge ovakvog postupka i ne opravdavajući ga, moram reći da zabrinjava neobično veliki broj neprijateljskih komentara čitalaca, od kojih su neki izbrisani, vjerovatno zbog ružnih riječi i uvreda. U komentarima dominiraju zahtijevi za oštrim mjerama prema advokatu, od istjerivanja iz zemlje, do zatvaranja u zatvor.

    O ovome vidi u telegrafu

    07.09.2008.

    U bolnici će vas ugušiti, ako vas ubode pčela

    U “Večernjaku” javljaju kako je u Hrvatskoj jedan čovjek preminuo odmah nakon uboda pčele. U dijelu teksta kojim se ukazuje na prvu pomoć kod uboda insekata, napisano je i to da ako hoćete da se ugušite (od posljedica alergije) trebate otići u bolnicu.

    Što učiniti nakon uboda
      Što učiniti u slučaju alergije na ubod insekta? Što prije izvaditi žalac, i to noktima ili pincetom, a na mjesto uboda staviti hladni oblog. Ako je ubod u području usne šupljine ili vrata, potrebno je što prije otići u bolnicu zbog mogućnosti gušenja. Ako je osoba ubodena više puta, također je potrebno otići u bolnicu. Kod alergičnih osoba potrebno je imati u pripravnosti lijekove, te primijeniti hitnu terapiju autoinjektorom, antihistaminikom ili kortikosteroidom. Nakon samopomoći, potrebno je što prije odvesti ubodenog u bolnicu.

    Tekst o nesretnom dogadjaju procitajte ovdje

    06.09.2008.

    Kraj stočne i auto pijace u Utrecht-u

    Mnogi Bosanci, kako iz matične zemlje tako i oni koji privremeno borave u Holandiji, znaju za pijacu automobila u Utrecht-u. Na lokaciji Veemarkt-a, stočne pijace, utorkom se organizuje jedna od najvećih autopijaca u Evropi.

    Mnogima nije teško zapucati autobusom iz Sarajeva, doći u nedjelju ili ponedjeljak, noćiti kod prijatelja i u utorak kupiti auto i povesti ga u Bosnu. Na pijaci postoje kancelarije gdje se mogu odmah sredii dokumenta za izvoz.

    Juče su gradske vlasti Utrecht-a saopštile da namjeravaju ukinuti pijacu i na njenom mjestu izgraditi nove stanove. Nije saopšteno gdje bi bila nova lokacija za auto pijacu.

    Inače su  juče saopštene i namjere holandske vlade u pogledu daljeg razvoja Randstad-a, najnaseljenijeg i najrazvijenojeg dijela Holandije, koji povezuje nekoliko najvažnijih gradova u Južnoj Holandiji. Cilj daljeg razvoja će biti izgradnja velikih nebodera u postojećim gradskim područjima, čime će se riješiti veliki nedostatak stanova. Okolna priroda će se pretvoriti u velike gradske parkove, slične onima u Parizu i Njujorku. Tako će se formirati jedan ogroman svjetski grad, sa centralnim parkovima za rekreaciju.

    05.09.2008.

    I BMW može crknuti

    Da nijedno auto nije imuno od defekta na putu pokazuje i ova slika koju sam prekjučer napravio na parkiralištu pored autoputa u Njemačkoj. U motoru naizgled dobrog BMW-a je nešto skičalo i pištalo, dok je majstor iz njemačke pomoć na putu pokušavao naći uzrok. Ja sam, sa komadom pite u ruci, ko fol nezainteresovano prolazio pored auta, a  nije mi mogao promaći bijesan pogled švabenskog vozača, kojim me je počastio

    Na kraju autu nije bilo lijeka, pa su ga zajedno sa vozačem strpali na kamion, a ostatak putnika se natrpao kod vozača šlepera. Ja sam opet ko fol da telefoniram tajno opalio iz mobitela da snimim jedinstven događaj.

    Nekako sve ovo pišem ko da mi je drago što je komšiji crkla krava, a nedobog da meni stane vektra, puna onih svakakavih poljoprivrednih gluposti, zdrave hrane koje vamo nema, a što mi ih u jesen obavezno utrpa ženina rodbina.

    04.09.2008.

    Austrija - zemlja modernog turizma

    Neku noć na hrvatskoj TV pitaju jednog stručnjaka za hrvatski turizam o stanju turističke privrede u toj zemlji. On kaže da zemlja nije napravila nikakav strategijski pomak u zadnjih dvadeset godina, i da prima uglavnom jeftine goste iz Istočne Evrope, te da se broj Nijemaca i ostalih zapadnjaka debelog džepa konstantno smanjuje iz godine u godinu. Hrvatska ostaje zemlja onih turista što povazdan leže na suncu i malo se ponekad u moru plaknu, a većina od njih i kiselu vodu donosi iz svoje zemlje. Kao primjer zemlje modernog turizma koji bi Hrvatska trebala slijediti sagovornik na TV je između ostalih iznio i Austriju.

    Putujući jučer kroz ovu zemlju bajkovite ljepote, iako sam znao da ću izgubiti dragocjeno vrijeme, skrenuo sam sa autoputa kod Liezena i uputio se nacionalnom cestom ka Schladmingu. Ova cesta veže autoput Maribor-Linz, sa autoputem A-10 ( od Villacha do Salzburga). Koja je to ovdje ljepota, ovuda proci. Iako glavna lova od turizma  dolazi zimi u sezoni skijanja, prihod nije mnogo manji ni ljeti. Do savršenstva čista sela, planine, staze za šetnju i planinski biciklizam, te kristalno čiste rijeke i jezera  komplementiraju se slikom čarobnih kuća sa cvijetnim drvenim terasama, neobičnim zdanjima gostionica, cvijećem ukrašenim seoskim trgovima, žičarama, odlicnim putevima i zeljeznicama.

    Ispred samog ulaza u poznati ski centar Schladming stoji veliki pano koji ukazuje na prvenstvo Evrope u planinskom biciklizmu sto ce se odrzati nastupajuceg vikenda. U samom Schladmingu se u centru mjesta jedna brza planinska rijeka ulijeva u rijeku Enns. Prijatni hoteli malih kapaciteta, pitoreksne gostionice, luksuzne kladionice, sve to neosjetno gostima isisava lovu. Gledajući sa mosta iz samog centra grada, čovjek ne može povjerovati da još negdje  u rijekama ima tako kristalno čiste  vode . Iako nema ni izbliza takve prirodne potencijale kao Hrvatska, Austrija u odnosu na nju ostvaruje  višestruko veću zaradu od turizma. Usmjerenost ka turistima dubljeg džepa, kojima se dobrom organizacijom i očuvanjem prirode pruža maksimalni ugođaj, donosi ovoj zemlji ogromni ki turisticki ugled, i što je najvažnije ogromne pare.

    Slike su sa jučerašnjeg putovanja kroz Austriju i Njemačku. Mjesto u Austriji se zove Stainach ( http://www.stainach.at/ ) a jezero je Chiemsee u Bavarskoj, između Salcburga i Minhena.

    01.09.2008.

    “Upalili se kandilji!”

    “Upalili se kandilji, upalili se kandilji!”, trčali smo ko djeca i uzvikivali ove riječi, prenoseći muštuluk, a da u stvari nismo ni znali šta znače.

    Sinoć sa mog prozora vidim kako gore kandilji na Faudovoj džamiji, u pozadini je jarko rumenilo neba od  tek zađenog sunca, prizor kao iz neke prave istočne zemlje

    Miris tek ispečenih somuna posutih ćurekotom, u svom rodnom gradu, mirisaću nažalost ove godine samo jedan, prvi dan Ramazana.  Daljine vuku, leteća ptica selica mora sa prvim mirisima jeseni poletiti ka  sjeveru. Tako se to kod nas desilo, pa nam je sve postalo naopako, sve ptice u jesen lete na jug, a mi Bošnjaci na sjever.

    Onima koji zaista iskreno vjeruju želim ugodne i hairli mubarek dane mjeseca Ramazana.

    Leteci Holandjanin

    MOJI LINKOVI

    adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
    IP Checker
    Free IP Checker





























    bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

    Nostalgija:

    Sarajevski ekspres restorani
    Kako smo branili bolnicu
    Kako smo branili bolnicu(2)


    Moje zemlje, moja mjesta




























    VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

    Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

    Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

    STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


    Moje zemlje:

    Bosanska brda
    Belgija - banja Spa
    Belgija: Liez(Liege, Luik)
    Zemlja cvijeca
    Italija
    Luksemburg
    Bavarska
    U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
    Provansa, Monpelje

    Moja mjesta:


    Amsterdam
    Antwerpen-grad dijamanata
    Bascarsija
    Kako hodati Ferhadijom?
    Boracko jezero i Glavaticevo
    Sarajevo je lijepo kao i prije
    Sarajevo
    Sarajevo2
    Sarajevo3
    Ilidza pokraj Sarajeva
    Sarajevo, Kotromanica ulica
    Sarajevo - Kovaci
    U posjeti Novom Sarajevu
    Gouda
    Amsterdam
    Den Haag zimi
    Gorazde na Drini
    Reeuwijk
    Kiseljak, svaki momak veseljak
    Kleve
    Maastricht
    Mostar
    Tarcin
    Tarcin2
    Rakovica
    Peljesac
    Den Haag
    Den Haag 2
    Maribor
    Rotterdam
    Rotterdam2
    Rotterdam Kralingen
    Rotterdam metro
    Rotterdam West
    Siena
    Arezzo
    Visegrad


    Putopisi:

    Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
    Glamoc, Bogu za ledjima
    Park prirode Hrustemovac
    "Konjic ekspres"
    Autobusom u Bosnu
    Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
    Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
    Moje vidjenje piramide u Visokom
    Stećci na Bjelašnici
    Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
    Odlazak iz Bosne
    Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
    U posjeti Mojmilu
    Sjećanje na grbavičke jeseni
    O drzavama i klozetima u njima
    Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
    Kako stići autom do Vrazove?
    U posjeti Višegradu
    Višegradu u pohode (drugi dio)
    Visegradu u pohode(3)
    Živjeti u Tunguziji

















    Licnosti spomenute u blogu

    HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
    DRUSTVO:

    Zivjeti u BiH

    Hljeba, hljeba, gospodaru.....
    Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
    Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
    Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
    Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
    Srebrenica never again?
    Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
    Tisina osvaja Bosnu
    Stanje zdravlja - ogledalo drustva
    Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
    Ruzna rijec Dijaspora
    Masakr na Markalama
    Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
    Zastita zivotinja
    Prvi svjetski rat
    Islam
    Zivjeti u starackom domu
    Bonovi za topli obrok, balkanska navika

    Holandsko drustvo

    Kad tuđa zemlja postane domovinom
    Adaptacija djece
    Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
    Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
    Holandska demokracija
    Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
    Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
    Brak izmedju Holandjana i stranaca
    Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
    Islam u Holandiji
    Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
    Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
    Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
    U knjizi i biciklu je sloboda
    Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
    Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




    Ekologija:


    Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
    Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
    Godina zabe i krompira
    Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

    SOCIJALNA MEDICINA

    Psihosomatske bolesti:

    Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
    Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
    Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
    Tinitus - zujanje u usima
    Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


    Doktori i pacijenti:

    Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
    Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
    Koliko je nečija bolest javna?
    Primarijus, sta mu ga to dodje?
    Kako (ne)biti svoj doktor?
    Astma prestaje preseljenjem na selo
    Doniranje organa
    Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
    Kako proglasiti doktora krivim?
    Doktorske greske
    Pregledaju li doktori ljude ili masine?
    Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
    Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
    Raditi kao doktor u Holandiji
    Ciji su doktori bolji?
    Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
    Polne bolesti
    Zrtve pogresnog lijecenja
    Dozivjeti stotu
    Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
    Umrijeti u hospisu
    Haptonomija: diraj me nezno!
    Opasnosti kod hiroprakticara
    Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
    Pomaci u lijecenju raka
    doktori,zrtve agresije
    tema
    Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
    Pravo na eutanaziju
    Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
    Eutanazija i za mlade osobe
    Odlazak na lijecenje van BiH
    Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
    Ako se bojite da imate karcinom?
    Stokholmski sindrom
    Minhauzenov sindrom
    Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
    Homeopatija
    Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



    LIJEKOVI

    Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
    Opasni antibiotici iz piletine
    Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
    Lijekovi opasni po zdravlje
    Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
    Metotreksat
    Da li “viagra” stvara ovisnike?
    Biljni koktel Huang Qin Tang
    Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










    Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

    Stvaranje glasa
    Tamo gdje smo najtanji
    Akupunktura
    Kako osjetimo mirise
    Kateterizacija srca
    Savremena operacija katarakte
    Polenska groznica
    sarenica oka i boja ociju
    Autizam
    Osteoporoza
    Sizofrenija kod useljenika
    Sandzija i sandzibolja
    Pneumokokne infekcije i antibiotici
    Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
    Debljina kao bolest
    Tuberkuloza kao dokaz evolucije
    Dijabetes
    Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
    Fibromialgija
    elektrosok
    Prisilne neuroze
    psihoza
    Reumatizam
    Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
    Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
    Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
    Rak pluca(bronha)
    Rak dojke
    Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
    AIDS
    Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
    Maligni melanom koze
    Kako sprijeciti pojavu melanoma





    Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

    Kafa
    Holandija zemlja sira
    Baklava
    Recept za Sefikinu baklavu
    Tahan halva



    Botanika:

    Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

    Brusnica
    Jagorcevina
    Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

    Lavanda
    Narandza
    Repuh
    Susam, sezam, tahan
    Smokva: najstarije voce
    Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
    Glog
    Podbjel
    Musmula
    Kopriva, zara: i hrana i lijek
    Krompir
    Tikve
    Jabuka
    Cuvarkuca
    Pitomi kesten

    Nar
    Lipa

    Zoologija

    Bosanska podivljala macka
    Gubar
    Puz golac
    Komarac
    Krpelj
    Siva Caplja
    Patke










    MOJI FAVORITI

    BROJAČ POSJETA
    3157901

    Powered by Blogger.ba