Subotom malo o jeziku, godina ili ljeto?
U mnogim jezicima se riječ ljeto, koja se koristi za oznaku najtoplijeg godišnjeg doba, koristi i za oznaku cijele kalendarske godine. Tako je naprimjer u ruskom (ljet=godina), a i u mnogim slovenskim jezicima. I kod nas se često riječ godina zamijeni riječju ljeto, pa kažemo da neko ima toliko i toliko ljeta, ili da se je nešto desilo ljeta ( u kršćana još i ljeta gospodnjega), tog i tog.
I u holandskom se proljeće i jesen ponekad označavaju kao voorjaar (prije ljeta, proljece) i najaar (ljeto). (Het) jaar inače na holandskom znači godina.
Ovo pišem jer smo sinoć u Bodegravenu slucajno udarili na Najaarmarkt. Ovaj poljetnji vašar izmamio je dosta posjtilaca u ovaj inače miran i pomalo tužan grad na ogranku Oude Rijn (Stara Rajna). Ulice su bile preplavljene šetačima koji su tamanili kobasice, pili pivo i kupovali često nepotrebne stvari na tezgama pred dućanima.
Ljeto se identifikuje sa cijelom godinom jer je to najvažnije i najživlje doba, doba žetve, od koje ovisi cijela godina. Ostatak godine je često mrtvi period, kada se jede ono što se je u ljeto skupilo. Medvjedi su to još pojednostavili, pa zimi i ne jedu nego samo spavaju.
Inače je riječ godina proistekla od riječi god (ili je god proistekao od godine). God (mnoz. godovi) je koncentrični krug na deblu koji se procesom odrvljavanja formira svake godine. Na starom prerezanom stablu možemo vidjeti po broju godova (krugova) koliko je stablo staro. U nekim slovenskim jezicima godina se koristi za oznaku sata (časa), pa na poljskom kad pitamo “Ktura je guđina?”, ne pitamo koja je godina, nego koliko je sati.