Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

29.11.2008.

Šta sve spada u humano društvo?

U prirodi vlada zakon jačega. Među ljudima u većini društava je isto: “Čovjek je čovjeku vuk!”. Razvojem civilizacije razvile su se spoznaje da ljudi trebaju biti drugačiji od životinja, i da u odnosima među ljudima trebaju da vladaju zakoni razuma, a ne zakoni primitivnih instinikta.

Iako monoteističke religije u svojim knjigama i u zapisanim božijim zapovijestima apeluju na ljubav među ljudima i međusobno pomaganje, ipak je istorija ljudskog roda i dan danas puna ratova, nasilja, međusobnog isterbljivanja, genocida. I u miru postoji nasilje nad slabijima.

Humanizam odriče bilo kakvo nasilje jačega nad odnosno zabranjuje upotrebu nasilja nad slabijim, znači sve oblike nasilja ili druge vrste ugrožavanja i omalovažavanja nad:

-ženama, djeci i starijima

-siromašnima, beskućnicima, bolesnima

- tjelesno ili duševno hendikepiranima

- pripadnicima manjina, pripadnicima druge rase, druge vjere, onih koji govore drugim jezikom

-onima koji imaju drugačije mišljenje, ( garantuje se svakom sloboda mišljenja i govora)

- onima koji imaju drugačiju seksualnu orijentaciju (koji time ne ugrožavaju nikoga u društvu)

-životinjama i biljkama

-prirodom, ( njeno zagađivanje,  trovanje i uništavanje)

Osim ovoga propisuje se da svako ima pravo na obrazovanje i da je u tome ravnopravan sa drugima. Isto tako svako ima pravo na besplatnu osnovnu zdravstvenu zastitu.Tako svako ima i pravo na rad, a dok to pravo ne ostvari ima pravo na novcanu naknadu koja mu omogucava civilizacijski zivot (ne samo hranu, odjecu i smjestaj, nego i kulturu i obrazovanje). Isto tako svako ima pravo da raspolaze svojim zivotom i da kada mu on postane nepodnosljiv, trazi pomoc da se takav zivot zavrsi. 

Iz ovih opših načela provode se na državnoj razini zakoni, koji se sprovode u praksi. Tako se stepen razvijenosti neke zemlje, odnosno društva, mjeri na osnovu toga kolika se pažnja poklanja zdravoj okolini, djeci, starima, hendikepiranima, bolesnima, siromašnima, onima koji drugačije misle, imaju drugačiju seksualnu orijentaciju, itd. Ova pažnja se mjeri konkretnim pokazateljima, izdvojenom novcu, izgrađenim objektima infrastrukture, prilagođenim saobraćajnicama itd. Tako naprimjer samo načelo da hendikepirane osobe imaju ista prava kao i sve ostale povlači za sobom niz zakona, i podzakona, te iz toga proizilazećih konkretnih radnji, a to su:

-da je svakome omogucena nabavka potrebnih pomagala, kolica, kreveta, proteza, itd.

-omogućen prilaz u kolicima mjestu stanovanja, rada, spavanja (izgradnja lifta ako je stan na dva nivoa), javnom prevozu (niskopodni tramvaji, besplatni specijalni taksiji), javnim ustanovma, bolnicama, postojanje specijalnih WC-a za invalide, posebnih parkir mijesta itd.

-da clanovi familije, ili drugi,  koji se brinu o hendikepiranima dobijaju novcanu naknadu, jer nisu u mogucnosti da se bave drugim radom

-pozitivnu diskriminaciju gdje će postojati određeni broj radnih mijesta rezervisanih samo za ove osobe, itd

Samo iz ovog jednog primjera se vidi da je humano društvo jako skupo društvo, i da nije lako postići takav materijalni nivo koji će dovesti i do visokog nivoa humanosti. A nekada je još teže postići svijest kod ljudi, da ne misle samo o sebi, onda kada im je dobro. A gdje je još zaštita starih, djece, bolesnika, hendikepiranih, izbjeglica, seksualno diskriminisanih, zaštita okoline, životinja, biljaka, itd?. Mi često kažemo kako se u Bosni bolje živi nego na Zapadu, gledajući pune kafane i kafiće, ćevape i lokale s muzikom, jednom riječju opšte veselje. Međutim ne vidimo siromašne, stare, bolesne, hendikepirane, razne vrste "drugacijih",  jer se oni kao takvi i ne pojavljuju (neki  i ne smiju) u društvu. I onda se pitamo po cemu je to Zapad bogat, kad tako skromno jedu, malo crnog hljeba i šolju mlaćenice za doručak, pa gdje su im pare?

Kad shvatimo vaznost ovih nacela, onda ce nam biti lakse da shvatimo i mnoge zakone koji postoje u Holandiji ( a koji cesto izazivaju sablaznjavanje u drugim zemljama), kao sto su zakon o eutanaziji, zakon o istospolnim brakovima, neki zakoni iz oblasti socijalne politike, itd.

29.11.2008.

Proslava dana državnosti BiH u Roterdamu

Juče je u Roterdamu održana proslava 65 godina od zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, na kome je vraćena vjekovna državnost Bosni i Hercegovini kao republici i zajednici triju ravnopravnih naroda. Moto proslave su bili stihovi Mak Dizdara:  “Ima jedna modra rijeka”.

Priredbu su organizovali Otadzbinsko Udruzenje (Vaderland Vereniging) "Guber" iz Roterdama u saradnji sa Platformom BH, krovnom organizacijom udruzenja Bosanaca i Hercegovaca u Kraljevini Holandiji.

U prepunoj sali lokalnog teatra u roterdamskoj četvrti Crooswijk, prisutnima se između ostalih obratila ambasadorica BiH u Kraljevini Holandiji gospođa Melinda Somun. Ona se osvrnula na dugotrajnu istoriju Bosne i Hercegovine, te na značaj 25 novembra, kao datuma obnavljanja njene državnosti.

U kulturnom programu učestvovali su pjesnici i muzičari na harmonici i sazu, a najviše aplauza je pobrao pjevač sevdalinki Emir Dedić.  Njegovo sinošnje izvođenje pjesama : “U lijepome starom gradu Višegradu”, i “Kao što je Bosna moja”, možete vidjeti na Youtube ako kliknete na http://www.youtube.com/watch?v=1Bu5rSnFnuU
http://www.youtube.com/watch?v=R8ia0fmqY8A

 

29.11.2008.

Subotom malo nostalgije: Moja osnovna škola “29 novembar”

Negdje u ljeto 1963 doselili smo se na Grbavicu. Bolje reći na Grbavicu 2. Moj otac, majka, brat i ja uselili smo se u dvosoban stan u petokatnici između “Strojorada” i Željinog igrališta. Bile su to skoro sve iste duge zgrade, između njih je zaostala poneka radnička kuća koja nije srušena prilikom gradnje velikog naselja. Naša ulica se zvala ulica Ravijojle Rave Janković, mi smo stanovali na broju 83, poslije je to bio broj 103. Rava Janković je bila narodni heroj. Preko puta te ulice su bile dvije osnovne škole. Jedna se zvala “Bratstvo - Jedinstvo” , a druga “29 Novembar”.  Moja je bila ova druga. Dan škole nam je bi na današnji dan. Razrednica u osmom razredu mi se zvala Gaćo Fethija, predavala je fiziku. Sjećam se još nastavnice Debeljački, da li je predavala S-H ne znam. Sjećam se i face nastavnika Opšte-tehničkog. Bio je pravi gazda u svojoj radionici, onako ćelav i brkat, a meni tehnika nikako nije išla od ruke.

Bilo je dosta novih đaka. Kako se koja zgrada završavala, tako se škola popunjavala. Sjećam se još imena školskih drugova i drugarica, neki su nastavili sa mnom u Trećoj Gimnaziji, a neki i na Medicinskom fakultetu. Na nedavnoj proslavi četrdeset godina mature moj drug iz one “najosnovnije” škole, one sa četiri razreda, bio je Krvavac Fuad. Išli smo zajedno u osnovnu u Višegradu, pa u ovu osmogodišnju na Grbavici, i u Treću Gimnaziju.

Preko puta škole se nalazila nova posluga. Volio sam da kupim onu “Kraš” punjenu čokoladu od 50 grama, bila je uska a dugačka, punjena roze filom. Još se sjećam da je data hljeb koštao 52 dinara, bijeli ili polubijeli. Jaja su se kontrolisala lampom, nešto prosvijetliš pa vidiš da nisu mućak. Ni dan danas mi nije jasno koja su mućak, ako ih prosvjetliš. A slabo je bilo frižidera, jaja su se lako kvarila, puter bi se užegao, a mlijeko provarilo. Mlijeko se prodavalo u staklenim bocama širokog otvora. On je bio zatvoren čepom od staniola. Plavim, za slatko mlijeko, i crvenim za kiselo.

Do Grbavice 2 u to doba nije išao nikakav javni prevoz. U grad se moglo sa Grbavice 1 dvospratnim autobusom broj 11, ili tramvajem sa Stare stanice (od hotela “Bristol”). Bilo je dosta tramvaja dvojki, mnogo više nego sada. One su isle, a i sada idu samo do Cengic Vile. Tada se grad se završavao iza Čengić Vile. Nije bilo ni Kvadranta, ni  Alipašinog, ni Mojmila, Vojničkog,  ni Dobrinje. Poslije je ustanovljen i autobus za Grbavicu 2. Dvospratnjak broj 12, poklon grada Londona,  imao je zadnju stanicu na okuci pored moje kuće.

Mislim da ne postoji niti jedno ime više spomenuto u prvoj alineji ovog teksta. Dvije škole se zovu drugačije, ulica se zove drugačije, nema Strojorada, nema ni pomenutih nastavnika. Nema ni posluge preko puta, ni lampe za kontrolu jaja, ni mlijeka u staklenim bocama.  Ima samo Željin stadion. Nema više ni autobusa dvospratnjaka, ni linije 11 i 12. Nema ni Dvadeset devetog novembra, Dana Republike, koje više nema, nema ni dana škole.

Zgrade škola postoje i sada. Imaju nova imena. Džamija im je najbliži komšiluk. Ona moja, nije više osnovna, nego je muzička. Nek bar neko svira.

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2368676

Powered by Blogger.ba