Univerzitet u Leuvenu obajavio je rezultate ispitivanja javnog mnijenja u Flandriji (dijelu Belgije u kojem se govori holandski), a vezano za odnos prema islamu. Slično ispitivanje se radi svake godine, u posljednjih devetnaest godina. Rezultati su pokazali da 49 posto stanovnika ima strah od islama. Dok je početkom devedesetih strah bio usmjeren na gubitke radnih mijesta, sada je strah uglavnom vezan na širenje islamske kulture. Postoji bojazan da  islam nije u skladu sa evropskim hrišćanskim normama i vrijednostima. Strah postoji uglavnom kod nisko skolovanih ljudi.

De 20-jarige Kim de Gelder Foto: HLN

Počinilac masakra u obdaništu u Belgiji, vrlo je moguće da je i ubica jedne starije žene. Ona je prije sedam dana nađena izbodena nožem, u blizini grada gdje se dogodio masakr djece. Mnoge činjenice ukazuju na istog izvršitelja.

Inače se ubica brani šutnjom, i do sada nije riječi progovorio, a kamoli da je priznao. Njegova šutnja donosi još više  nemira među onima koji su pogođeni nečuvenim zlodjelom. Ostaje nerazjašnjeno pitanje, zašto i iz kojih motiva je to uradio.  

 Juče je u Avazu izašao tekst u kojem se autor uzašava nad malim platama doktora u Federaciji BiH, kad se uporede sa platama poslanika u Parlamentu, ili sa platama u RS, gdje su veće za oko 30 posto (vidi tekst u Avazu ).

Istina je da plate pojedinih doktora nisu ni izbliza adekvatne uloženom trudu i znanju. Međutim istina je i to da mnogi ne zarade ni sadašnju platu. U mnogim bolnicama nije nikad napravljena reforma sistematizacije, niti je ona prilagođena savremenim potrebama I načinu rada. Za vrijeme rata su vršena stihijska primanja, bez odgovarajućih konkursa i izbora. Mnoge bolnice koje sui male širi republički značaj, postale su lokalne, kantonalne, ustanove, a zadržale istu kadrovsku strukturu. Tako na pojedinim odjeljenjima ima mnogo više osoblja nego što je stvarno potrebno.

Primjera radi bolnica u gradu u kojem ja živim (u Holandiji) obuhvata oko 250000 stanovnika, a ima samo pet očnih doktora. Oni zadovoljavaju 95 odsto potreba za očnim pregledima i intervencijama, ostatak se šalje u veći centar. Nema privatnih klinika ni ambulanti, jednostavno nisu potrebne. Služba je do krajnosti efikasna, jer pacijent može da bira, ako hoće da ide u drugu bolnicu. Tako postoji opasnost da neefikasna bolnica ostane bez posla i propadne. Jedan ljekar uradi dnevno i preko petnaest operacija katarakte (mrene). Radno vrijeme je u potpunosti ispunjeno, od osam ujutro  do pet naveče radi se istim tempom.

U Sarajevu na oko 400000 stanovnika u dvije bolnice i Domu zdravlja ima zaposlenih oko 30 oftalmologa.  To je za nekih pet puta više nego u Goudi. Ako bi se služba racionalizovala, uz iste raspoložive pare, povećale bi se plate doktorima za najmanje tri puta, s tom što bi zaista svi radili punom snagom. Rasporedom kadrova bi se poboljšala zdravstvena zaštita u mjestima gdje nema ljekara i gdje se veoma dugo čeka na neku operaciju.

I u RS su vidjeli da su se zaletili, dali su velike plate, i sada uvidjeli da je bez racionalizacije posla to nemoguće održati. Ministar zdravlja je najavio mjere, nije rekao da će se ljudi otpuštati, nego premještati. Sindikat se već nakostriješio i rekli su da nema govora o smanjivanju plata.