Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

28.02.2009.

Goudska stara ukrasna vrata

Šetajući danas po Goudi, uvlačeći se u uske ulice i zagledajući u dućane sa antikvitetima primjetih i koliko ima lijepih ulaznih vrata na starim kućama. To je kombinacija drvenog okvira, staklene osnove u sredini, na kojoj je montirana željezna rešetka, spretnim kovanjem ili livanjem  isprepletena u veoma lijepe čipkaste oblike. Evo sakupio sam cijelu kolekciju koliko jednokratno može stati u blogersku galeriju, pa pogledajte.

28.02.2009.

Vrijeme od samoubistava

Banjalučke Nezavisne donose veoma širok tekst o samoubistvima u BiH. Iznosi se da je prošle godine u BiH 491 osoba izvršila samoubistvo. Navode se se i slučajevi nekih poznatih osoba, među njima Nedreta Mujkanovića, ljekara, direktora KC Tuzla, zatim samoubistvo Ismeta Bajramovića Ćele, te samoubistvo vješanjem majke rapera Ede Maajke.

Jutros slušam na radiju kako se u Holandiji godišnje ubije oko 1500 osoba, te da  neka organizacija otvara posebnu internet stranicu za one koji imaju psihičke probleme i razmišljaju o samoubistvu. Cilj stranice je da poveže ljude sa sličnim problemima, te da tako ljudi ne budu sami u svojim mislima i namjerama. Inicijatori stranice smatraju da će i na ovaj način, pored postojanja telefonske linije za akutnu pomoć samoubicama, odvratiti mnoge od ovoga stravičnog akta.

27.02.2009.

Evropski dan oboljelih od rijetkih bolesti

Lani je 29 februar obiljezen prvi put u Evropi kao dan onih kojima treba pokloniti posebnu pažnju jer boluju od rijetkih bolesti, o kojima se malo zna i čuje. Ove godine ce to biti 8-og aprila.

Dijabetes, karcinom, bolesti srca, nervne bolesti, itd. su one masovne bolesti o kojima se stalno piše, gdje postoje jaka udruženja pacijenata, skupljaju se pare i tako dalje. Međutim za oko sedam stotina teških bolesti rijetko se šta čuje, jer od svake od ovih bolesti  boluje mali broj ljudi. Radi se pretežno o raznim genetskim poremećajima koji dovode do različitih manjkavosti, često i do jako izraženog invaliditeta. Tu naprimjer spada relativno cesta Spina_bifida , otvorenost kičme usljed nedostatka zatvaranja kičmenih pršljenova, često kombinovana i sa postojanjem drugih nedostataka. U rijetke bolesti spada i siringomijelija, bolest kicmene mozdine. Medicinska nauka poznaje oko 8000 rijetkih  bolesti. Rijetkom bolescu se smatra ona od koje je u Evropi oboljelo manje od 5000 -10000 ljudi.

Oko osamedeset posto ovih bolesti imaju uzrok u promjenjenoj genskoj strukturi, zbog čega dolazi do nepravilnog ili nepotpunog razvoja pojedinih organa ili organskih struktura.. Često se luta sa dijagnozom i godinama dok se pacijent ne pošalje na genetičko ispitivanje.

Pacijentima oboljelim od ovih bolesti, a u Belgiji ih ima oko 12000, su potrebna veoma skupa pomoćna sredstva da im olakšaju njihovu invalidnost, pa se smatra da je samo u Belgiji potrebno nekoliko desetina miliona eura da bi se u potpunosti zadovoljile potrebe ovih često veoma teško hendikepiranih osoba.  

27.02.2009.

Radio ne radio, svira ti radio.....

 Radio još preživljava uprkos ubitačnoj TV konkurenciji. Pogotovu oni koji nešto moraju raditi, a ne mogu gledati stalno u ekran slušaju radio. Vozači, frizeri, oni u dežurnim službama, portiri, itd, dok rade, slušaju radio.  Internet je dao novi podsticaj radiju jer se radio emisije preko interneta mogu pratiti neovisno od daljine radio stanice. Time otpada i znacaj kratkih talasa, preko kojih je moj rahmetli otac (danas mu 35 godina od smrti) prije pedeset i vise godina slusao radio London ili Glas Amerike. 

Ja volim slušati radio. Vijesti su iscrpnije, a nekako je i opuštenije slušati i na osnovu tonskog zapisa stvarati u glavi vlastitu sliku događaja. I TV i radio imaju, pored pozitivnoga i negativni efekat, jer vrše atak na osobu time što mu plasiraju vijesti i slike koje bira neko drugi, pa tako nehotimično izazivaju nemir ili neugodu onoga koji sluša ili gleda. Moja supruga u ja, dok pijemo jutarnju kafu ne palimo ni radio ni televiziju, nego uživamo u miru u vrućem crnom kraljevskom napitku i u duhanskom dimu (ja inače zapalim samo uz kafu, i ponekad uz pivo, ako imam goste).

Inače mi često radio radi pored glave (srećom ne o glavi) cijelu noć. Obično u Holandiji slušam noću Arrow Classic Rock (koju eto hoće da zatvore jer ima dugove, pa stanica traži od slušalaca da im pomognu novčanim prilozima). Arrow ima zaista širok izbor muzike, dosta južnoameričkih ritmova i klasičnih evergrina, a vijesti i reklame su svedene na minimum. Od sedam sati ujutro  slušam Holandski radio 1, koji daje veoma širok opis svega što se događalo i što treba da se dogodi tog dana.

Kad sam na internetu slušam BH radio jedan. Čujem kako je vrijeme u BiH i šta je aktuelno. Međutim ovdje već ima iritacija, od onih naših nemogućih vijesti. Ne volim tamo slušati ni Dinu Merilina ni Zdravka Čolića, pa okrenem na Hrvatski radio Sljeme, koji daje muziku za moju generaciju, stare evergrine, mada me i tamo iziritira prekomjerna upotreba Gabi Novak ili Ive Robića i  Zvonka Špišića. Evo sad upravo emituju francusku šansonu, pjeva Šarl Aznavur. Ponekad pratim na beogradskom B 92 aktuelnu emisiju Poligraf. Danas je upravo gost Nataša Kandić.  Nekada slušam i vijesti na BBC World Service .

U Sarajevu ljeti ujutro uz kafu na našem balkonu slušamo Radio Kalman Kalman Radio, koji ima najbolji izbor starih sevdalinki, dok u devet ne krene sa novokomponovanim folk smećem koje sve više preovladava na svim stanicama na našim prostorima. Tokom dana ili kada sam na vikendici upalim Holandski Wereldomroep (holandski radio za cijeli svijet, na kratkim talasima) (vidi ovdje), pa tako u mom Tarčinu sa tranzistora obješenog o granu šljive, slušam kakvo je vrijeme u Holandiji, ili pratim prenos utakmice Ajaksa.

Eto, radio ostaje nezamjenljiv, mnogo manje ide na živce od često bombastične i iritirajuće televizije, a i izbor programa je za svaki ukus i generaciju

 

Sjediste Kalman radija, po mnogim anketama najslusanijeg radija u BiH

26.02.2009.

Weimarstraat (ulica) u Den Hagu

Tramlijn 2 in de Weimarstraat
De jaren ´60 in de Weimarstraat: Lijn 2 is zojuist zwembad 'De Regentes' gepasseerd.

U  zapadnom dijelu Den Haga, u dijelu grada Regentessekwartier (Segbroek), sa južne strane najduže ulice Laan van Meerdervoort, kuće su uglavnom  potpuno iste veličine, imaju prizemlje i tri sprata, napravljene su od crvene cigle, sa prozorima i vratima izrazito bijele boje uz rustične balkone i obilje ukrasa u drvetu. Cijele ulice i kuće u njima  stare preko sto godina su zakonom zaštićene kao gradski spomenik, a u 2000-toj  godini su renovirane i vraćen im je stari sjaj.

Jedna od poznatijih ulica, na pravcu istok – zapad je Weimar ulica, koja je dobila ime po njemačkom  oficiru koji je vodio holandsku vojsku u bitci kod Waterloo-a.. Ulica je dugačka kojih kilometar i po, od tramvajske linije tramvaja 12, do linije 11, prekinuta okruglim trgom na čijem je centru obelisk u slavu regentese Emme koja je vladala Holandijom krajem prošlog vijeka, dok je kraljica Wilhelmina bila maloljetna.

U Weimar ulici se stanuje i trguje. Ulica ima dugotrajnu trgovačku tradiciju. Međutim sve je teže opstati živ kao vlasnik male trgovine. Superxafsi su preuzeli glavnu prodaju i malim trgovcima je ostalo da se prilagođavaju i da nude ono što nema u superxafsima. Mali ugostiteljski objekti, specijalizovani za posebne nacionalne kuhinje, japansku, kinesku, surinamsku i kakvu ne još, turske pekare sa turskim pizama i kebabima, predmeti sa mađarskim ukusom. Prodavnice raznoraznih džidža, cvijeća, polovnih stvari, šnajderaji, frizeraji.  Turistički biro koji se zove Georgija. Nema šta nisu ljudi izmislili da zarade koju paru, a gledajući onako sa strane čini mi se da slabo to sve skupa ide, dućani su zapušteni, drvenarija oguljena, namjestaj zastario. Valjda kriza, pa to ti je.

26.02.2009.

Akupunktura: vodu vari, vodu hladi

Acupunctuurkaart uit de Ming-dynastie

Šetajući prekjučer šarolikom Weimar straat (ulicom) u Den Hagu, između ostalih interesantnih dućana naiđoh i na praktiku za akupunkturu. Praktika nosi ime Yao, što na kineskom možda znači prezime akupunkturiste, a na našem znači: “Jao ti ga tamo!”

Kinezi su u Sarajevu postali poznati kad je otvoren Kineski restoran na obali, a akupunkturu mi niko nije ni spomenuo tokom studija medicine. Dolaskom demokratije i raznih stranaka akcije, krenula je i akcija promovisanja akupunkture, pa je tako neposredno pred kataklizmatična događanja kao kulminacije raznih akcija, bila otvorena i poliklinika za akupunkturu i to u zgradi Komunističke partije, koja ce kasnije, kojeg li apsurda, postati zgrada vlade polovine bivše Republike BiH. Razvojem demokratije pored akupunkture dobili smo i hiljade Kineza koji nam prodaju svoje smeće od robe.

Akupunktura je metod liječenja, ili dopune liječenja, koja kao glavni argument uspjesnosti poteže to da je upotrebljava skoro petina stanovništva na zemaljskoj kugli. Argument u velikoj mjeri pada u vodu ako se kaze da se radi uglavnom o Kinezima. Oni su prije 3000 godina izmislili metod bodenja tijela u smislu vraćanja energije tijelu i ponovnog uspostavljanja poremećene ravnoteže određenih sila u tijelu. Igle se bodu duž meridijana u tijelu, koji su poput meridijana na zemlji, pretpostavlja se da postoje, ali nisu ničim označeni. Igle su kroz istoriju mijenjale materijal, pa su korištene kamene, bronzane, čelične, zlatne.

Zvanična medicina ne priznaje akupunkturu kao metod liječenja. Nije nikad naučno dokazano djelovanje akupunkture. Pozitivni efekti su zasnovani na subjektivnom utisku koji je inače poznat kod dejstva placeba (lažnog lijeka). Psihosomatske bolesti, kod kojih u stvari ne postoji tjelesna bolest, nego psihički poremećaj, često reaguju privremeno pozitivno na novu terapiju. U najvećem broju slučajeva se radi o koincidenciji poboljšanja koje bi se desilo i bez terapije (kao vitamini kod prehlade).

O djelotvornosti akupunkture kod najvećeg broja bolesti zaista ne može biti ni govora. To je jasno svakome ko imalo zna pravu prirodu bolesti. Akupunktura ne može odstraniti potpuno izlizalu hrskavicu koljena, niti ubiti uzročnika upale pluća, ili ubiti maligne ćelije raka. Infektivne, maligne, degenerativne bolesti nemaju nikakve šanse da se liječe ovim metodom. Jedino dolaze u obzir bolesti bez organskog supstrata, kao što su psihički umor i iscrpljenost, strah od bolesti, nedostatak pažnje i usamljenost, koje se reflektuju kao tjelesna bolest. U tom pogledu akupunktura ima isti učinak kao ljekovite banje, termalne vode, liječenje toplotom, sauna, masaže, ili pažljivi prijateljski razgovor strpljivog doktora, ili  grupne psihoterapije.

U Holandiji se i neki doktori bave akupunkturom, i postoji holandsko udruženje akupunkturista. Relativno čist i lagan posao može donositi lijepe pare. Akupunkturisti međutim nisu priznati kao profesija, iako su napravili udruženje, jer ne postoje naučni dokazi da od onoga što rade ima koristi. Iako kod akupunkture bude komplikacija (zabilježen čak i pneumotoraks), radi se o uglavnom bezopasnoj metodi, pa zato nije ni zabranjena.

Na slikama : Yao praktika u Wiemar ulici, sa izlogom prepunim kineskih šarenih slika.
sareni izlog kineskog akupunkturiste
25.02.2009.

Izrazite podršku ili predajte saučeše

volgende

In de buurt van Schiphol liggen de brokstukken van het verongelukte vliegtuig van Turkish Airlines. Het toestel is in drie stukken gebroken.

Povodom teske nesreće turskog aviona u blizini aerodorma Schiphol, u kojoj je poginulo devet osoba (oba pilota), a povrijeđeno pedeset, možete izraziti svoje saučešce, (condoleance) porodicama poginulih, odnosno svoju podršku  (sterkte) za  ozdravljenje, povrijedjenima i njihovim familijama. To moze na bilo kojem jeziku, na ovoj oficijelnoj internet stranici http://www.condoleance.nl/registers/register_11104.html . Slika ispod naslova preuzeta iz Volkskrant-a.

25.02.2009.

Sređivanje kućne arhive: život teče, život brzo prolazi.....

Jutros sam se konačno nakanio da sredim staru kućnu arhivu. Trebaju mi neka dokumenta, inače bi to još čekalo, u velikoj kutiji, na podu, spremljeno za obradu još prije mjesec dana. A nakupilo se i brdo novih pisama, treba ih pohraniti na mjesto starih. Ne znam koliko se trebaju čuvati razne potvrde, bankovni izvodi, poreska rješenja. Svašta se tu nađe, čovjek se prisjeti nekih zaboravljenih stvari, a i vidi kako vrijeme munjevito prolazi.

Ima tu i pisama dragih osoba, dok se još pisalo i slalo poštom, razglednica, koje se sve manje šalju, čestitki, sve se manje nešto i čestita, ili se to radi e mailom, pa to propadne, nema se šta sačuvati. Nađoh i svoju crno-bijelu fotografiju, iz studentskih dana, sjedim na livadi u Miljevićima, tu smo često išli sa Grbavice da igramo lopte.

Čak naiđoh na primjere doktorskih nalaza koje sam vježbao da pišem  na holandskom jeziku, pa i kopije pisama koje sam pisao kolegama. Naumpade mi da sam u početku jedanput zaboravio napisati godište pacijenta (godinu rođenja) pa mi je to jako prigovoreno, jer zaboga kućni doktor ima toliko tih sa istim imenom i prezimom, odakle on zna o kome se radi.

Sačuvani su i razni folderi, brošure, tako jedna iz 2002 dobijena od Ministarstva zdravlja, o novim pravilima o eutanaziji u Holandiji. Druga o jednom alternativnom lijeku protiv raka Iscador-u, koji je na bazi ekstrakta iz biljke imele. Tada mi je (2002) jedan rođak imao rak debelog crijeva, pa sam mu preporučio da proba infuzije sa Iscadorom (jedan čovjek je dugo održavao metastaze na plućima). Međutim moj sada već pokojni rođak nije vjerovao ni u kakve alternative,a eto imao je uznapredovali oblik sa metastazama u jetri, pa mu više nijsu mogli pomoći ni oficijelni lijekovi.

Još je tu i prepiska sa advokatom kod dolaska u Holandiju 1995-te, te pismo kojim javlja kako smo dobili status izbjeglice. Mi smo bili prvi iz BiH  koji su poslije dužeg vremena dobili trajni boravak u Holandiji, inače je do tada davan samo privremeni boravak. Nisam tada razumio šta piše na holandskom, advokat je odluku prije toga saopštio telefonom na engleskom. Nisam nekako tada ni shvatao ozbiljno advokata, nisam se ni radovao, nisam nikad ni došao ovdje sa namjerom da ostanem zastalno. A eto iz godine u godinu, nisam se ni sasvim vratio, a nisam ni ostao, sjedim sada na dvije stolice. Čekam da mi se jedna izmakne, ili možda obadvije, gluho bilo. A gledajući po ovim papirima stvari idu brže nego što čovjek pretpostavlja.

Uglavnom imalo se svašta baciti, puna velika kesa, a dosta je i ostalo, opet onih nepotrebnih papira, “koji možda ipak nekad zatrebaju”. A tek je urađen dio posla, sutra slijedi nastavak.

24.02.2009.

Noordeinde, ulica pored kraljičine palate

Ulica Noordeinde_(Den_Haag)  ide od samog centra Den Haga u pravcu sjevera (Sjevernog mora). U njoj se nalazi kraljevska palata Paleis_Noordeinde . Ima veoma mnogo dućana u kojima se prodaju slike, antički namještaj, knjige, a ima i nekoliko lijepih butika i restorana, pogotovu italijanskih. Večeras za vas malo predmeta i slika iz izloga i galerija u ovoj šik ulici.

24.02.2009.

Zlonamjernici bauljaju blogovima

Neki tajni i polutajni ljudi vršljaju po blogovima tražeći lijeka svojim frustracijama. Traže dlake u jajetu, smetaju im sitnice ili krupnice, ne interesuju ih teme napisane na postu nego okreću stvar tamo gdje ih boli, češu se tamo gdje ih škaklji.

Nekima smeta što stavim slike o muškoj modi, pa ostave komentar zar to dolikuje jednom doktoru (medicinaru) da i o tome objavljuje. Time pokaže svoju malograđansku uskogrudnost. Kao da su doktori neka posebna bića, a ne ljudi koje može interesovati sve i sva. Mnogi doktori  ovdje u Holandiji ne rade svoj posao do 65-te godine života, nego namjerno prestanu ranije, te se posvete nečemu što ih je uvijek interesovalo, naprimjer arheologiji, pisanju, muzici, itd. Nakon nekog vremena dodije uvijek isti posao, postaje rutina u kojoj je već sve viđeno i koja počne da guši. Neki to rješavaju alkoholom, napijanjem petkom i subotom, ili svaki dan. Drugi nađu konstruktivne načine relaksacije, korisne i za njih same i za druge.

Neki posjetioci blogova jedva dočekaju da neku vijest  prenešenu sa nekog izvora, koja ima veze sa politikom, shvate kao napad na njega i na vlastiti mu narod, te se kao pravi Rodoljupci iz svojih skrivenih jazbina nadignu na odbranu svetog im naroda.

Neke opet takozvane kolege sigurno sakrivene iza tajnih cifara gosta jedva čekaju da devalviraju autora posta, koristeći lažne argumente, ili uopšte bez argumenata, zamjenjujući teze, reagujući ne na tekst, nego na autora, tek tako da budu zlobnici.

Valjda je to realnost sa kojom se moramo suočiti ako želimo da nam je blog svima otvoren. U početku su mi ovi padobranci koji sa sobom nose bojne otrove smetali, a sada ne, većina ih se razbije od zemlju i prije nego dostignu svoj cilj.

Na kraju moram reći da je takvih psihičkih bolesnika veoma mali broj u odnosu na sve ostale vjerne  posjetioce koji ostavljaju konstruktivne komentare i koji objektivno uočavaju greške, koje se normalno ponekad pojavljuju. Zbog te bolesne manjine javim se ponekad sa temama koje upućuju na psihičke poremećaje, možda se oni u njima prepoznaju, te tako blog još više ispuni svoju osnovnu edukativnu funkciju.
23.02.2009.

Iz arhive: Djevojke koje kradu patike

Prije godinu dana je u Beogradu odrzan veliki miting na kome se protestvovalo zbog nezavisnosti Kosova. Dvije djevojke su iskoristile guzvu, pa su isle od radnje do radnje i kao da je to sasvim normalno, uzimale skupu robu. Film o njihovoj kradji se prikazivao na dnevnicima mnogih zemalja. Na You-Tube film je do sada vidjelo preko 230000 posjetilaca. Evo posta od prije godinu dana sa linkom na film.

22.02.2008.

“Patikuše” doživjele svjetsku slavu

 

Dvije beogradske djevojke, koje je jedan amater snimio u dugotrajnom ničim ne ometanom lopovskom poslu, doživjele su preko noći svjetsku slavu. Filmić sa njihovom opuštenom šetnjom po “otvorenim” beogradskim radnjama emituje se u udarnim dnevnicima evropskih zemalja. U komantarima studija B92, koji je stavio film na Youtube, ove dvije zgodne djevojke su već dobile naziv “patikuše” (jer su krale najskuplje strane patike).

Same djevojke su izjavile da ne shvataju zašto se diže tolika buka oko njih dvije Nisu one pošle da kradu, ali kada su vidjele da je sve otvoreno i da svi kradu, zašto bi one bile izuzetak.

Film  "Kosovo za patike" vidi ovdje

 

23.02.2009.

Ispitivanje pesinavosti: Koliko dana nositi isti grudnjak?

 Između raznih bezveznih anketa izašli su i rezultati ispitivanja koliko dugo dana žene nose jedan te isti grudnjak. Pošlo se od pretpostavke da bi grudnjak, kao i gaće, trebalo mijenjati svaki dan. Ispostavilo se da je mali procenat onih koje ga mijenjaju tako da svaki dan oblače drugi. To radi svega devet posto žena ( ispitivanih od trinaeste godine). Najveći procenat je onih koji ga nose dva ili tri dana (59 posto). Osamnaest posto ga nosi duže od četiri dana, među tinejdžerima 24 posto. Četiri posto nosi grudnjak duže od sedam dana, a taj procenat je među tinejdžerima četrnaest posto. Najčistije su pedesetogodišnjakinje, njih 13 posto mijenja grudnjak svaki dan.

Zanimljivo je da su žene sa manje obrazovanja čistije od onih visokoobrazovanih. Četrdeset posto visokoobrazovanih nosa grudnjak duže od četiri dana, u odnosu na 23 posto onih sa manje škole.

Izvor: Telegraaf

23.02.2009.

Čekajući sto hiljaditog, nagrada fina

Leteci Holandjanin

letholandez.blogger.ba

Blog za ekologiju,socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.
Broj posjeta: 99990
Prosječna dnevna posjećenost: 127.94
Broj postova: 1236
Broj komentara: 4608
Blog otvoren: 03/01/2007

 Brojač je na 99990, još deset pa sto hiljada. Tona posjetilaca, što bi se reklo. Stohiljaditi neka se javi, ako ga ja ne otkrijem, da dobije flašu vina. Nagrada je to za blogera fina.

23.02.2009.

Tramvaji iz Amsterdama u Sarajevu

Oude gelede wagen op het kruispunt Ceintuurbaan/Ferdinand Bolstraat. Dit tramtype deed dienst tussen 1957 en 2004.

 

Combino uit 2002 op tramlijn 10 op het voormalige eindpunt Javaplein gereed voor vertrek naar de Van Hallstraat.

 

Prvi konjski tramvaj u Amsterdamu je u upotrebi od 1875. Amsterdam  ima jednu od najguscih mreza tramvajskih pruga u Evropi. “Avaz” donosi tekst o tome kako su tramvaji (osam tramvaja) iz Amsterdama postavljeni na sarajevske šine. Tramvaji su u Amsterdamu bili u upotrebi do 2004-te (gornja slika). Nažalost jedan tramvaj su vandali već uspjeli išarati. Od 2002 u Amsterdamu su u pogonu novi niskopodni tramvaji (donja slika) Tekst iz Avaza vidi ovdje

22.02.2009.

Karneval u malom mistu (2)

Evo jos malo slika sa karnevala u Reeuwijku.

22.02.2009.

Osteoporeza, bolest staklenih kostiju

A scanner used to measure bone density with dual energy X-ray absorptiometry 

Životni vijek postaje sve duži, međutim produženje života dovodi i do češćeg ispoljavanja određenih stanja vezanih za starije životno doba. Jedno od takvih stanja je i osteoporoza, o kojoj se sve češće govori. Osteoporoza je uglavnom bolest žena, i to nakon klimakterijuma. Ona je naročito izražena nakon šezdeset godine života. Međutim od bolesti oboljevaju i muškarci, posebno poslije 65-te godine života. Smatra se da nakon 50-te godine života jedna od tri žene, odnosno jedan na dvanaest muškaraca imaju osteoporozu.

Kosti se sastoje od kompaktnog perifernog dijela, i centralnog dijela koji je građen u vidu spužve (spongioza). Koštane trabekule su izpresjecane u vidu traka koje se križaju, a između njih ostaju vazdušni prostori. Na taj način kosti zadržavaju svoju čvrstinu, a nisu teške kao kad bi bile potpuno kompaktne.

Kod osteoporoze dolazi do propadanja koštanih lamela, te do nastajanja sve širih vazdušnih prostora u spužvastoj sredini kosti (spongioza). U veoma teškim slučajevima kosti postaju lomljive kao da su od stakla, jer preostaje samo okvir kosti. Smanjivanje koštane strukture u spongiozi kosti se naziva osteoporoza (os-kost, na latinskom).

Gustina kosti se ispituje na posebnom aparatu, denzinometru. Princip aparata je da mjeri otpor koji kost pruža prolasku rentgenskih zraka. Što je kost poroznija, otpor je manji. U Americi se preporučuje kontrola svake žene starije od 65 godina, na aparatu, denzinometru. Žene koje imaju veći rizik trebaju se kontrolisati i ranije.

Osteoporoza zahvata prvenstveno kratke i pločaste kosti, te krajeve velikih kostiju. Znači stradaju kičmeni pršljenovi, glava butne kosti, grudna kost, rebra. Posljedica bolesti je da mogu nastati spontane (bez ikakvog razloga) frakture (lomovi) kostiju. Usljed slabosti kičme rano nastanu pogrbljenost u gornjem dijelu, i lordoza (savijenost prema naprijed) u donjem dijelu kičme.

Ovdje ću samo istaći da bolest pogoršavaju ishrana sa malo kalcijuma (mliječnih preparata), nedostatak D vitamina u ishrani, te smanjeno unošenje minerala važnih za izgradnju kosti (fosfor, cink, željezo, bakar, bor), te nedostatak vitamina A, K, E.  Pušenje se smatra važnim faktorom koji negativno utiče na pojavu i razvoj bolesti. Takođe negativan uticaj ima i korištenje gaziranih pića. Kafa je jedno vrijeme optuživana za negativno djelovanje, ali je to opovrgnuto.Manja kloičina alkohola ne utiče negativno na bolest.

Fizička neaktivnost utiče na propadanje koštane supstance. Zato se u prevenciji oboljenja preporučuje hodanje, te raznolike tjelesne vježbe. Ali pretjerana fizička aktivnost ubrzava osteoporozu. Poznate su žene sportistkinje, maratonke, koje su oboljele od teških oblika bolesti.

Veoma je važan mobilitet organizma. Bolesti i stanja koja dovode do imobilizacije značajno povećavaju rizik od oboljevanja. Tako mnoge hronične bolesti, naprimjer hronični reumatizam, sarkoidoza, krvne bolesti, amiloidoza, diabetes, insuficijencija bubrega, Kronova bolest, bolesti jetre, hipoparatireoza, itd. mogu izazvati sekundarnu osteoporozu.

U razvoju bolesti veliku ulogu igraju hormoni. Pored nedostatka estrogena kod žena, i nedostatak hormona štitaste žlijezde (tireoidee) utiče negativno na osteoporozu. Kod muškaraca smanjenje testosterona, posebno nakon 65 godina povećava sklonost osteoporozi.Takođe i prevelika količina, naprimjer glikokortikoida (kortizona) izaziva bolest.

Upotreba nekih lijekova može izazvati ili pogoršati osteoporozu. Na prvom mjestu dugotrajna upotreba glukokortikoida, prednizona naprimjer, jako povećava rizik od oboljevanja.

Barbiturati, antikoagulanti (lijekovi protiv zgrušavanja krvi) i neki drugi lijekovi takođe imaju negativan uticaj.

U liječenju bolesti se u posljednje vrijeme koriste lijekovi koji spriječavaju razgradnju kosti, kao i lijekovi koji imaju uticaj na obnavljanje koštane supstance. Takođe je važna promjena životnog stila, odnosno opšte mjere za kontrolu bolesti.

Bisfosfanati su lijekovi koji djeluju protiv resorpcije kosti. Tu spadaju Fosamax, Actonel, Boniva. Forteo je najpoznatiji lijek koji se koristi za reparaciju (anabolizu) kostiju. Hormon estrogen se može koristiti u nekim slučajevima, ali ima dosta kontroverzi o njegovoj upotrebi. Kod muškaraca se može davati hormon testosteron. Kalcijum, i vitamin D su važni suplementi u liječenju.

Svi nabrojanii lijekovi (uključujući i kalcijum i vitamin D) se moraju koristiti po preporuci i kontroli kućnog doktora, odnosno specijaliste, i mora se voditi računa o njihovim neželjenim pojavama.

Od opštih mijera je važna ishrana bogata kalcijumom (mlijekom), vitaminima, mineralima i proteinima. Takođe je neophodna i umjerena fizička aktivnost. Treba izbjegavati pretjerana fizička iscrpljivanja i nagle pokrete, a pogotovu preveliku opterećenost (nošenje i podizanje teških predmeta).

Veoma je važno da se osobe oboljele od osteoporoze čuvaju pada. Neke druge bolesti i stanja, kao slab vid, sklonost nesvjesticama, srčane aritmije i drugo mogu uzrokovati sklonost padanju osobe, a pad obično dovodi do loma kuka, butne kosti, kičme, itd. Važno je napomenuti da sklonost frakturama često ima nasljednu osnovu, pa kod osoba, kojima je naprimjer majka doživljavala frakture usljed osteoporoze, treba poseban oprez. Komplikacije bolesti, odnosno frakture, liječe se ortopedski, operacijama i ortopedskim pomagalima.

 

 

21.02.2009.

I u malom mistu karneval

Ovaj vikend je vikend karnevala. Posebno u Njemačkoj, oko Kelna. Juče je u karnevalskim neredima povrijeđeno više od sto osoba.

Nisam prije primjećivao da ima karneval i ovdje kod mene, u Reuwijku. Jest da ima velika katolička crkva, ali katolici su u manjini. Valjda su zato odlučili ove godine da se malo izkarnevališu. Dok sam išao u poslugu naiđoh na poveliku i dobro opremljenu kolonu vozila sa uglavnom mladima, preobučenima u raznoliku odjeću raznih osoba i zanimanja.

20.02.2009.

Metereološka stanica Mostar: vrućina usred zime

Na web stranici Federalnog Hidrometereološkog zavoda ima i odjeljak gdje su prikazane metereološke stanice u (Federaciji) BiH. Jedna od najzinimljivijih je stanica u Mostaru (vidi ovdje ) u kojoj je zabilježena i najviša izmjerena temperatura u BiH (46,2 stepena). Kod toga se potkrala i jedna greška, naime da je najviša temperatura izmjerena u januaru mjesecu (1947.). Evo šta piše:

Početak rada stanice 1894 god.

Koordinate stanice:
Geografska širina: 43021'
Geografska dužina: 17048'
Nadmorska visina: 99 m
Sliv: Neretva

Ekstremi:
Apsolutne maksimalne temperature: 46.20C (06.01.1947 i 31.07.1901)
Apsolutne minimalne temperature: -16,40C (januar 1893)
Maksimalne dnevne padavine: 134.0 l/m2 (novembar 1955)

19.02.2009.

200 godina od rođenja Luj Braj-a, izumitelja pisma za slijepe

Louis Braille

Ovih dana se navrsilo dvjesta godina od rođenja Louis Braille-a (Braj), Francuza koji je stvorio pismo za slijepe. On je rođen (u Parizu) 4-og januara 1908.te godine. Od svoje treće godine je bio slijep. Pismo za slijepe je stvorio u svojoj petnaestoj godini. To je pismo postalo službeno priznato 1854.-te godine, dvije godine nakon smrti izumitelja (1852). Pismo se sastoji od kombinacije malih tačkica koje su ispupčene iznad površine papira, i koje slijepa osoba “čita” pomjeranjem prstiju preko reljefnih slova. Izvježbana osoba može dosta brzo čitati Brajovo pismo. Poslije je razvijeno i pismo za muziku, matematiku, te za tastaturu na kompjuteru.

Danas je belgijska princeza Mathilde posjetila novi Braille-ov muzej u Briselu. U pratnji dvije slijepe djevojke obišla i je bogatu kolekciju knjiga za slijepe. Djevojke su sa lakoćom, brzim pokretima ruku čitale knjige, a princeza je probala zatvorenih očiju, ali joj nije išlo. U Sarajevu postoji biblioteka za slijepe osobe, sa knjigama na Braille-ovom pismu. To je jedina biblioteka ove vrste u BiH.

Pojavom kompjutera se pisani tekstovi mogu automatski prenositi uzvučne tekstove, ali upotreba Brajovog pisma je još uvijek od  velikog znacaja . Zahvaljujući njemu slijepe osobe mogu da studiraju, i da steknu isti kvalitet obrazovanja kao i osobe sa vidom.

 

17.02.2009.

Crne tablete sa ćumurom (Norit) spasile sestrića

Goste smo vodili u šoping u Den Haag. Po običaju spalo se s noga, a ostalo je još radnji da se uđe i pregleda roba. Moj sestrić je konačno bolje. Imao je jaku dijareju i povraćao (zaradio dok su bili u Sloveniji), pa mu  sa radošću očekivani  put skočio na nos.

Kupio sam mu tablete sa ugljenom (Norit). One su ga povratile u život. Specijalno priređen ugljen u tabletama ima veliku absorpcionu snagu i pokupi sve štetne toksine i produkte u crijevima. Ali se mora uzeti odjednom devet tableta, a dnevno dvadeset i sedam.. Sestrić se je prepao, jer jedva da uzme i jednu tabletu, boji se lijekova. Ali kad je video kako mu gode, sam je navalio da se zasipa ćumurom.

15.02.2009.

Drveće – skulpture

U jeku je pripremanje drveća za period vegetacije. Po parkovima i vrtovima se drveća krešu i sijeku, nekima se vještački programira kakav će oblik imati. Juče bio sunčan dan, pa se za kratko i moglo sjesti na klupu i uzivati u februarskom suncu. Danas je kiša i tako će biti cijele sedmice.

Mojim posjetiocima želim uspješnu i zdravu sedmicu, uz napomenu da ću nastupajuće sedmice biti na blogu manje aktivan jer imam posjetu familije iz Sarajeva. Juče su došli moj sin, sestrić i njegova žena, pa se sestrić evo odmah razbolio od gripe, a valjda ce mu biti bolje, pa da malo procunjamo po okolini.

drvo - umjetnicko djelo
14.02.2009.

Kazna zbog slanja prijetećeg maila

Gerard Spong

Jedan 43-godišnji čovjek iz Den Haga je osuđen na radnu kaznu od sedamdeset sati, zbog slanja neprijateljskog  maila ( “maila mržnje”, kako kažu ovdje) advokatu Gerard Spongu. Gerard Spong  je advokat koji traži osudu Wildersa zbog raspirivanja mržnje prema određenoj društvenoj grupi, to jest muslimanima ( o čemu sam pisao prije dvadesetak dana, vidi http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2009/01/22 ). Tuženi je u mailu tražio da advokat povuče tužbu i izvine se Wildersu, u protivnom će on iznijeti neke činjenice o seksualnom životu advokata.

Tuženi je na sudu izjavio da je bio ogorčen  (kad je pisao mail) što advokat Spong uskraćuje slobodu mišljenja (Wildersu, protiv islama). Sudija je odgovorio da i advokat Spong ima pravo na slobodu mišljenja, te  da se tu ne moze imati dvostruki arsin. Nakon izricanja presude tuzenome, advokatu Spongu je stiglo još stotinjak mailova u kojima je izražena mržnja prema njemu.

Izvor: _Werkstraf_voor_haatmail_aan_Spong 

13.02.2009.

Petak trinaesti

Polar Bear
Obično je mišljenje da je petak trinaesti baksuz dan. Međutim ispitivanjem ( eto ni to nije ostalo bez ispitivanja) se pokazalo da petak trinaesti nije ništa gori nego drugi dani u mjesecu, čak je i bolji, jer je manji broj nesreća.

Dan se je produžio i večerašnjeg vedrog predvečerja je bilo svijetlo nebo skoro do pola sedam. Međutim za razliku od posljednjih godina, kada se već sredinom februara osjećalo proljeće, ove godine zima traje po kalendaru. Drago mi je zbog Polarnog medvjeda , neku noć gledam na BBC-u kako je posljednjih godina rano topljenje leda u rano ljeto, isto kao i kasno zaleđavanje mora u jesen , katastrofa za mede i njihove familije. Naime medvjedi mogu loviti samo dok ima leda, a ljeto provedu gladni, cesto ne jedu nista mjesecima.

cudne patke idu ka meni, misle stao da im dam hljeba u sest navece jos svijetlo nebo
13.02.2009.

Umro Holanđanin Willem Johan Kolf – tvorac vještačkog bubrega

Prof Dr Kolff 1911 - 2009 

U Filadelfiji (USA) je jedanaestog februara u devedeset osmoj godini života preminuo Willem Johan Kolf, tvorac vjetačkog bubrega.

Kolff je rođen u Kampenu (Overijssel) 1911 godine, a prototip današnjeg vještačkog bubrega je patentirao 1942. godine. Kolff je iza rata emigrirao u Ameriku, gdje je 1950 patentirao i svoj model vještačkog srca.

Zahvaljujući vještačkom bubregu omogućena je dijaliza kod pacijenata kod kojih su bubrezi otkazali funkciju. Tako su ovim pronalaskom produzeni zivoti milijuna ljudi, posebno onih koji cekaju na presadjivanje bubrega.

Za svoje radove on je dobio priznanja u cijelom svijetu, kao i 13 počasnih doktorata. Proglašen je najznačajnim građaninom Kampena.

12.02.2009.

Hiddink bujrum, Wilders, back home!

Neka oni ovdje i dalje pričaju o slobodi mišljenja, britanska vlada je pokazala kako treba sa onima koji siju mržnju. Iako mu je rečeno da je nepoželjan, “čuveni” antiislamski  režiser je krenuo sa svojim “remek djelom” da ga  pokaže istomišljenicima preko vode, ali je na aerodromu u Londonu učtivo zamoljen da što prije sjedne u prvi avion i da se vrati odakle je došao. Ja grdne li bruke za njega.

Jedan drugi Holanđanini Gus Hiddink dolazi u Englesku kao rado viđen gost, koji će pokušati da učini da njegov prijatelj Abramovič konačno naplati onolike uložene pare u Chelsea.

12.02.2009.

200 godina od rođenja Charles Darwina

 Danas je dvjesta godina kako se rodio najveći naučnik – prirodnjak Čarls Darwin. Rođen je u Cambrige-u 12 februara 1809, a umro je 1882 godine. Darwin je tvorac Teorije o evoluciji, koja je iz temelja promijenila čovjekov pogled na svijet. Njegova knjiga “Porijeklo vrsta”, objavljena 1859 . je plod dugogodišnjeg istraživanja bioloških vrsta i fosila, koje je obavio uglavnom tokom petogodišnje plovidbe brodom Beagl, od 1931- 1936 godine. Brod je tokom pet godina napravio kružni tok oko svijeta obišavši Južnu Ameriku, Afriku, Australiju i ostrva u Indijskom okeanu i Pacifiku. Za njegova istraživanja su naročito bile bitne posjete Galapagosu i Australiji. Sa Galapagosa je Čarls ponio jednu kornjaču (Harriette), koja je tek nedavno, nakon 170 godina života umrla u jednom ZOO-u u Australiji.

U osnovi Darvinove teorije leži stav da je život na zemlji u neprekidnom razvoju milionima godina, da se od najjednostavnijih bića prilagođavanjem životnoj sredini i selekcijom nastale sve više kategorije, a na vrhu tog životnog stabla je čovjek, koji je neposredno nastao od majmuna. Po toj teoriji razvoj života na zemlji je plod slučaja, a ne nečije svjesne namjere.

Darwin je skupa sa Mendeljejevim ( otkrio genetiku) postavio temelje moderne prirodne znanosti od koje i danas neprekidno imamo koristi. Nastanak rezistencije bakterija kod upotrebe antibiotika nastaje upravo po Darwinovoj teoriji prilagođavanja vrsta.

Darvinova teorija je u suprotnosti sa učenjem velikih religija, posebno hrišćanstva, po kojima je čovjek stvoren direktno od Boga (Stvaraoca) šestog  dana stvaranja svijeta.  Pristalice teorije božijeg stvaranja svijeta će ovih dana podijeliti brošure u sve holandskepoštanske sandučiće, u kojima se iznose dokazi protiv evolucije, a u korist Boga kao stvoritelja svijeta i čovjeka. Međutim činjenica je da i mnogi moderni hrišćani priznaju teoriju evolucije i ne mogu shvatiti nastanak čovjeka onako kako je to napisano u Bibliji. Onaj ko je iole ozbiljno proučio Darvinovu teriju, a mi smo to u socijalizmu temeljito učili u školama, teško da je zbog obilja dokaza velikog naučnika može da je ne prihvati.

Jedna grupa holandskih naučnika i novinara će u septembru obaviti putovanje brodom, istom onom trasom kojom je putovao i Darwin, i sa lica mjesta izvještavati o mjestima sa njegovog putovanja.    

 

11.02.2009.

Glamurozni Den Haag

Grad diplomata, ministara, službenika međunarodnih organizacija, jednom rječju svjetski grad Den Haag ima i veoma lijepe i skupe radnje. Uglavnom su to prodavnice tekstila, obuće, tašni, mirisova, ali i nakita, slika i drugih umjetničkih predmeta. Za dobro raspoloženje pred spavanje evo nekoliko bijesnih prodavnica poznatih svjetskih marki iz centra Den Haga.

 

11.02.2009.

Italija, zemlja srednjeg vijeka

Buka koja se u Italiji digla oko prava na eutanaziju za ženu koja je još kao djevojka pala u komu, sa 21-om godinom, i koja je sedamnaest godina živjela  kao biljka u saksiji, pokazala je kolika je uloga katoličke crkve u političkom i svakom obliku života. Otac djevojke je godinama vodio pravnu bitku da izdejstvuje pravo da se prekinu muke njegove ćerke. Nakon što je dobio odobrenje od suda da se prekine sa vještačkim hranjenjem Eluane Euglaro, cijela konzervativna ( postoji li koja druga?) Italija se digla na noge da spriječi “ubistvo”. Premijer Berlusconi je naredio da se hitno donese zakon o zabrani eutanazije. Dok je zakon u Senatu bio u proceduri donošenja  Eluana je umrla. Njen otac je od strane konzervativnih krugova proglašen ubicom. Bilo je i drugih ciničnih i neukusnih komentara, od kojih je jedan da je “Ubijena žena koja je još mogla rađati!”

U Italiji ne postoji bilo kakav zakon o eutanaziji. I pored toga se tajno uradi oko dvije do tri hiljade prekida života iz milosrđa. Takvi slučajevi, koje obično neko od medicinskog osoblja uradi u tajnosti, ne dižu prašinu. Ovdje je otac htio da sudija donese odluku, i poslije godina pravne borbe uspio ju je dobiti.

Novi zakon koji zabranjuje sudiji da više ikad donese sličnu odluku je i dalje u proceduri. Pored toga najavljena je i reforma sudstva, kojom će ono najvjerovatnije postati mnogo zavisnije od politike.

Izvor: Sinošnja emisija Pauw @ Witteman, gost Andrea Vrede: vidi odlomak ovdje
11.02.2009.

Čuvajte se zubara “kauboja”

Moj prijatelj, poštar Nenad, o kome sam nedavno napisao post, zali se kako mu je otišao njegov zubar, a na njegovo mjesto došao neki novi. Po Nenadu taj zubar pojma nema. Dva puta mu je zaboravio izvaditi tampon iz usta, a posljednji put kad je bio, pola zuba mu je ostavio otvorenim. Sad ga boli taj zub.

Nedavno se je pojavila informacija ( od strane Holandskog udruženja za unaprijeđenje zubarstva) da pojedini stomatolozi, koji nisu registrovani u Holandiji, rade u domacim zubnim ambulantama. Nazvani su “kauboj” stomatolozima, kojima je glavni zadatak da u što kraćem roku zarade što više para.  Njih angažuju komercijalni lanci, koji koriste manjak stomatologa, posebno u Zapadnoj Holandiji. Stomatolozi iz zemalja Istočne Evrope i drugih van EU mogu raditi pod supervizijom holandskih kolega. To se u praksi zloupotrebljava, pa oni rade potpuno samostalno. Broj žalbi na njihov rad se stalno povećava, ali zakonski je dozvoljen ovakav način rada. Nakon nakupljenih žalbi, a i para, ovi lanci često iznenada zatvore ordinacije, pa pacijenti ostanu bez ikakvih zubara.

Više o ovome vidi _Cowboytandarts.html  

10.02.2009.

Između pljuskova po Den Hagu

Ružno je bilo vrijeme, i nije bilo puno svijeta ovog poslijepodneva. Ipak je lijepo prošetati, u izlozima ima uvijek nečega interesantnog. Slike, poštanske marke, ženske tašne. U Media Marktu dijete leži na podu, a otac nešta razgleda, ni ne haje što mu dijete puže onda kuda prođu hiljade dnevno. Bolje je valjda da se dijete imunizira.

kisa i vjetar nema puno svijeta na glavnoj dzadi ...kao ni u pasazu slika Den Haga i maketa jedrenjaka u izlogu interesantne kolekcije postanskih maraka neobicne zenske tasne TV- i u Media Marktu.... ...i dijete koje lezi na podu kod ulaza meny iz eritreje
10.02.2009.

Nema više starih bolnica gdje je bilo zajedničkog druženja

Nedavno je u Sittardu  (Limburg) otvorena bolnica  budućnosti. Velelijepna izolovana zgrada Maaslandziekenhuis ima vještački potok okružen zelenilom, koji teče kroz sredinu ogromnog hola. Sve sobe su sa samo jednim krevetom i vlastitim kupatilom. Pored pacijenta ima kompjuterska jedinica sa monitorom. Sa svog mjesta u  krevetu pacijent upravlja vratima, prozorima, zavjesama, a na monitoru prati TV, internet, preko kompjutera naručuje jelo po izboru. Jelo se transportuje robotima. U hodnicima su fotelje u raznim bojama,  sa najnovijim časopisima na salonskim stolovima. Ima i priručna kuhinja sa pecivima, namazima, sokovima, da se sam poslužiš. U bolnici nema papirne administracije, sve je u kompjuterima.

Danas u bolnicama borave uglavnom teži bolesnici, traumatiziranii, ili oboljeli od raka, teški internistički i neurološki bolesnici, kojima je ugrožen život. Većina operacija je toliko usavršena da se obavljaju bez noćenja u bolnicama, ili uz veoma kratak boravak. Ima brajko da odmah ideš kući, često u svoju samoću, pa se snalazi kako znaš. Bolnica nema para da se bez veze izležavaš.

Nema više onih naših bolnica, sa desetak i više kreveta u sobama. Mnogi su bolesnici primani “na ispitivanje”, neke je poslalo Penziono da se ispita radna sposobnost, itd. Takvi relativno zdravi bolesnici su ležali često i sedmicama, dok ne bi “skupili sve nalaze” . I oni operisani su ležali sedmicama poslije operacije. Na Očnoj klinici u Čavkinom vaktu pacijenti su “ležali” često i preko godinu dana, boraveći pored Klinike u Sarajevu i u “klimatskim” lječilištima u Kuparima zimi  ili na Jahorini ljeti. Bolesnici u sanatorijima za TBC su provodili godine.

Bolnice su tako bile i mjesta upoznavanja i druženja, sklapanja često dugotrajnih prijateljstava, ljubavi, pa čak i brakova. U teškim vremenima ljudi su upućeni jedni na druge, imaju potrebu da podijele teške trenutke sa onima koje je zatekla ista sudbina.

U vrijeme opšte otuđenosti, vlada eto otuđenost i u bolnicama. Ni najsavremeniji komfor i ugodnosti ne mogu zamijeniti ljudsku solidarnost i lijepu riječ. U bolnicama su smislili da eto uposle dobrovoljce kojima je dužnost da te obiđu i kao da ti prave društvo i olakšavaju bolesničke muke. Kad sam jednom prilikom lezao kao pacijent u bolnici, i kad mi se tako obratila jedna takva osoba, samo što je nisam gađao papučom. Dosta mi je raznih surogata, još mi treba taj surogat od brige i prijateljstva.

09.02.2009.

Šetnja malim mistom, nastavak

Prošli put je bilo slika iz radnji, a sada su slike sa ulica malog mista Reeuwijka, po kome sam dobio ime. Zelene su žive ograde, bršljan, a sve je spremno za dolazak  pravog zelenila. Zelenilo ide dobro sa skupim mercedesima pred vratima. Bio je i lijep zalazak sunca, a ni mjesecu nije mahane.

merdzo i dzip, to je moj tip mostic i kucica posjeceno i sredjeno camci su pred kucom ziva ograda u raznim bojama malo i sunca i neizbjeznog labuda zalazi sunce izasao mjesec, lahka noc dragi blogeri brsljan se razmaho
09.02.2009.

Do koje granice se smije štititi pacijentov dosije?

Prije godinu dana sam napisao o ubistvu majke i sina (vidi Leteci arhiva ) koji su nađeni mrtvi u kanalu pored psihijatrijske ustanove Parnassia u Den Hagu. Do sada nije pronađen ubica, a sumnja se na jednog psihijatrijskog pacijenta kojeg su mnogi vidjeli na mjestu ubistva. Međutim taj čovjek nije htio policiji ništa da izjavi. Naslućuje se da je on na liječenju zbog nasilničkog ponašanja. Ali psihijatrijska ustanova odbija policiji staviti dosije pacijenta na uvid, pozivajući se na ljekarsku, odnosno poslovnu tajnu.  Policija je preko suda uspjela  da dobije pravo na uvid dosijea, ali se ustanova žalila višem sudu, pa se ceka pravosnažna presuda.

U blizini ustanove je otkriveno i drugo ubistvo,koje se povezuje sa prvim. Dok se bolnica i pacijenti ubjeđuju, nije isključeno da se desi još neko ubistvo.

08.02.2009.

25 godina od ZOI 84.

XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984

Prije dvadeset pet godina su otvorene ZOI_1984., Četrnaeste zimske olimpijske igre u Sarajevu. Bilo je to jedno sasvim drugo vrijeme nego što je sada. Čovjek ne može povjerovati da se je toliko toga promijenilo.

Bilo je vrijeme jednopartijskog sistema i “čvrste vlasti”. Vlasti koja je uspjela i silom i milom da angažuje skoro svakoga u gradu i da sve protekne u najboljem redu, da bude  “Najbolja zimska olimpijada do tada”(Samaran). Članovi partije su morali dati po jednu cijelu platu kao prilog, ostali koliko je ko htio. Dvije sedmice nije bilo vožnje autima po gradu. Snijega nije bilo cijele zime, odjednom je počeo da pada i da ne prestaje padati. Na planine su izašli dobrovoljci, vojska, radilo se noćima da se urede staze. Na televiziji su se odjednom počele emitovati reklame skupih mirisova, otmjenih pića, cigareta. U gradu je vladala posebna atmosfera, čistoća, gostoljubivost. Nisu baš svi bili tako gostoljubivi. Vlasnik restorana “Una” je dobro "zapalio" Kirk Daglasa, onako po sarajevski. O tome se pričalo danima, mjesecima, godinama. To je gazdu kostalo zatvaranja radnje. Danas pali ko koga stigne, niko ne odgovara.

Za dvadeset pet godina sve je otišlo naniže. Umjesto da Sarajevo ostane jedan od centara zimskog turizma, postalo je centar ratnog turizma. Umjesto na skijanje stranci su mogli da vide Aveniju snajpera, Tunel na Dobrinji, razrušeno Jevrejsko groblje, izgorjele zgrade, miniranu bob stazu, zapaljene hotele na Igmanu. Da obiđu grad grobalja, mezarja, spomenike krvavih masakara.

 Istorija ne pamti tako stradanje jednog olimpijskog grada. Olimpijska borilišta su, kao i država, podijeljena. Prije su bila na žene (Jahorina) i muškarce (Bjelašnica), a sada po nacionalnom principu. Meni Jahorina, tebi Bjelašnica. Bob staza ničija. Ne može joj se prići od mina. Žičari ni traga.

Dabogda pa da za sljedećih 25 godina bude opet sve kao nekada. Ili bar da ne bude još gore.

Evo rasporeda zemalja po osvojenim medaljama na ZOI 84.,preneseno sa holandske  Wikipedije. Zanimljivo da klizacka velesila Holandija tada nije osvojila niti jednu medalju.

 Plaats  Land NOC Goud Goud Zilver Zilver Brons Brons Totaal
1 Vlag van Oost-Duitsland Oost-Duitsland GDR 9 9 6 24
2 Vlag van Sovjet-Unie Sovjet-Unie URS 6 10 9 25
3 Vlag van Verenigde Staten Verenigde Staten USA 4 4 0 8
4 Vlag van Finland Finland FIN 4 3 6 13
5 Vlag van Zweden Zweden SWE 4 2 2 8
6 Vlag van Noorwegen Noorwegen NOR 3 2 4 9
7 Vlag van Zwitserland Zwitserland SUI 2 2 1 5
8 Vlag van Canada Canada CAN 2 1 1 4
Vlag van West-Duitsland West-Duitsland FRG 2 1 1 4
10 Vlag van Italië Italië ITA 2 0 0 2
11 Vlag van Groot-Brittannië Groot-Brittannië GBR 1 0 0 1
12 Vlag van Tsjecho-Slowakije Tsjecho-Slowakije TCH 0 2 4 6
13 Vlag van Frankrijk Frankrijk FRA 0 1 2 3
14 Vlag van Japan Japan JPN 0 1 0 1
Vlag van Joegoslavië Joegoslavië YUG 0 1 0 1
16 Vlag van Liechtenstein Liechtenstein LIE 0 0 2 2
17 Vlag van Oostenrijk Oostenrijk AUT 0 0 1 1
Totaal 39 39 39 117

07.02.2009.

Pozdrav iz Sarajeva

Evo malo razglednica iz rodnog mi grada.

darajevski cevap na ptt marci jel crveno il zeleno? most kod muzeja, ne njihati, molim cevapi cekola jako pice ko ide u crkvu moze bolje ti je da ne krecis prilozi za lijep i cist grad ko kod bake
07.02.2009.

Stanje zdravstva ogledalo društva

Stanje zdravstvene zaštite u nekoj državi ili regionu je glavni pokazatelj opšte civilizacijske razvijenosti nekog društva. Tu mislim pored ekonomskog i kulturnog stanja tog društva i na njegovu humanu razvijenost, to jest osjećaj brige i solidarnosti sa drugima. Znači nije ekonomski pokazatelj razvijenosti društva uvijek u skladu sa razvijenim zdravstvom, jer nehumano i necivilizacijsko društvo uzima u prioritete izgradnju nekih objekata koji će koristiti malom broju povlaštenih pojedinaca, umjesto da izgrađuje objekte koji će valjati onima najugroženijima, a to su obično oni koji su bolesni, stari ili invalidi. Činjenica je da totalitarna i nehumana društva izgrađuju razne rezidencije, objekte koji treba da fasciniraju posjetioce i stvore lažnu sliku o nečijim vrijednostima.

Tako naprimjer Holandiju nećeš vidjeti spolja kao jako bogatu zemlju. Ljudi žive u skromnim stanovima, političari često dolaze na posao biciklima, u kućama se jede jednostavna hrana, za doručak zaposleni nose dvije kriške crnog hljeba. Ali zato svako, ama baš svako, ima pravo na mjesečna primanja koja mu omogućavaju život dostojan čovjeka, a posebno kad se razboli, da uživa pravo na zdravstveni tretman po posljednjim medicinskim rezultatima u svijetu. Ne treba niko da organizuje akcije skupljanja para za bolesno dijete. Naravno nije sve idealno, na neka presađivanja organa se jako dugo čeka, bude problema u bolnicama,  ali se o tim problemima govori i piše kao prioritetnim, mnogo važnijim nego razne svakodnevne političke zavrzlame. Svakodnenvno iskustvo je međutim uglavnom takvo da se prema svakom bolesnom čovjeku nadležni odnose sa dužnim respektom, da postoje pravila ponašanja koja se rijetko krše, i da je skoro moguće reći da se “bolesnik ugodno osjeća u svojoj bolesti”. Nehuman i nestručan odnos dolazi u medije kao jedna od glavnih medijskih vijesti.

Povod za ovo pisanje su između ostalog neki događaji u BiH protekle sedmice, te pisanja nekih kolegica blogerki. Novim zakonom u BiH se jako umanjuju prinadležnosti civilnim invalidima. Ljudi nesposobni za vlastito privređivanje (80% invalidi) ostaju bez ikakvih prihoda. A oni koji određuju te zakone nedavno su sebi poduplali plate. Na Pedijatriji u Sarajevu u sasvim maloj sobi imaju četiri kreveta za mlade dijabetičare, smještene tik jedan uz drugi, i plus tu borave i njihove majke. Tek rođenoj bebi u Sarajevu je konstatovan meningoencefalitis. Još uvijek nije razjašnjeno oboljevanje djece nakon vakcinacije, prije nekoliko godina.... Nikako da se zavrse Pedijatrija i Ginekologija na Jezeru, nema para, skupljaju se po koncertima. A ima para i donatora za razne druge objekte koji ni blizu nemaju toliku vaznost.

Mediji skoro da ne  poklanjaju pažnje svakodnevnim problemima ljudi. Valjda neće biti gledani ni slušani ako ne puštaju svakodnevno programe sa igranjem i pjevanjem, i naravno pucanjem. U Bosni se pjeva i puca, ali bogami i tiho pati i umire bez valjanog razloga.     

06.02.2009.

Malo šetnje po malom mistu

Reuw je iskoristio lijepo vrijeme pa se malo provozao biciklom po Reeuwijku. Na malom prostoru nekoliko lijepih prodavnica,  slastičarna, mesnica, Kineski restoran, prodavnica tekstila. Dva labuda izašla na livadu pa pasu travu. Jedan lijepi ko snijeg bijeli cuko zagazio u šipražje, gazda ljubomorno gleda na mene što mu slikam ljubimca. Na nebu jata divljih gusaka, prelijeću nebom u vidu klinova. Krešte, prave galamu, objavljuju svoj povratak.

 

 

Pasa na livadi, jer su kanali jos djelimicno zaledjeni fine slastice cisto i sjajno, ko da nije mesara menu kineskog restorana Mandarijn, kineski restoran suzuki na prodaju bijeli labrador i ljubomorni gazda guske se vracaju na sjever odjeca za proljece
06.02.2009.

Ko koga mariše u kući

Besplatna jutarnja novina Metro piše kako treba napustiti stereotip da su muškarci uvijek krivi za kućno nasilje. Nije rijetko da su žene te koje izazovu tuču, kao ni to da muškarci izvuku deblji kraj.

 Inače je sudstvo u Holandiji u slučajevima dodjeljivanja djece kod razvoda mnogo naklonjenije ženama. Međutim ispitivanja su pokazala da su žene one koje češće zlostavljaju djecu. Razlog je vjerovatno taj što one provode više vremena sa djecom.

05.02.2009.

Konačno opet na biciklu

Skoro mjesec, a možda i od lani, nisam vozio bicikl. Jaka zima, neobično hladan januar, a i neke druge stvari, su me tjerale da se uglavnom vozim autom, te da pravim samo kratke šetnje. Evo danas popodne je malo otoplilo, temperatura negdje oko šest stepeni, nema vjetra. Malo se dopumpale gume bicikla i evo me na mome najdražem prevoznom sredstvu.

Zaustavim se na drvenom mostu, gledam čudnu zgradu Psihijatrijske bolnice, sva u vodi, nema ti brajko bježati. Ispod mene se odmah okupile patke, misle sad će bacanje hljeba. Pored jedne kuće se skupile neke čudne šarene, crno - bijele patke. Sigurno ih  tu neko hrani pa došle na sama vrata. Po kanalima ima još leda. Dječija farma ne ispušta životinje napolje, pa je penjalište za koze još prazno. Žbunje je napupalo, čak i ozelenilo, pa se čeka samo malo sunca da sve oživi.   

Psihijatrijska bolnica sva okruzena vodom kanal pored Psihijatrije Patke se odmah skupile ispod mosta, cekaju hranu Cudna sorta pataka, cekaju pred vratima Ova patka ostala sama, ne bjezi joj se zelenilo spremno za proljece I zalosna vrba se budi Pusto penjaliste za kozice Jos se nije otopio led. U kanalu se kupaju labudovi i stari ekran kompjutera
05.02.2009.

Da li je batina pobjegla iz raja?

Holandija je na prvom mjestu u svijetu po organizaciji brige za djecu. Svaki region ima kancelarije Biroa za Brigu o mladima.  Briga o mladima (Jeugdzorg) se sastoji od nekoliko segmenata. Prije svega je to pomoc roditeljima kod odgoja djece, ali i pomoc djeci koja se osjecaju ugrozenima.  Poseban dio se odnosi na zaštitu djece od štetnih društvenih uticaja, nasilja, droge, alkohola, prostitucije.  Cesto glavni problem predstavljaju problematične familije, odnosno roditelji koji su često velika opasnost po djecu. Nakon nekoliko smrtnih slučajeva gdje su roditelji, često uz pomoć novog partnera, znali i ubiti svoje dijete, Briga za djecu brže nego prije u ovakvim opasnim slučajevima  oduzima djecu od roditelja, smiješta ih u specijalne internate ili dodijeljuje drugim roditeljima na izdržavanje i vaspitavanje. Takodje i seksualno nasilje nad djecom spada u forme maltretiranja djece (kindermishandeling). Smatra se da ako je osoba vise od pet godina starija od maloljetnog djeteta, da nad tim djetetom radi kaznjive seksualne radnje.

Hiperaktivna, autistična i djeca sa drugim psihičkim poremećajima često traže posebnu pažnju, psihoterapiju, ponekad posebne dijetu, itd. Samo po sebi se podrazumjeva da je neprihvatljiva bilo kakava forma fizičkog ili psihičkog nasilja nad djecom, znači da šibanje djece u Belgiji i Holandiji ne dolazi u obzir.

Mi, starije generacije, smo odrasli u potpuno drugačijim uslovima, kad je u većini familija šipka bila dio inventara u odgajanju djece. Istu je alatku imao i učitelj (učiteljica ) u školi. Znao sam učitelja u Osnovnoj školi u Višegradu koji bi naredio učeniku da mu ide u obližnje rakiće (vrbino žbunje), i da odsiječe  dobru šipku. Često bi onaj što ju je ubrao i sam stradao od nje. Učitelji su šibali po rukama, po dlanovima. Morali su se ispružiti dlanove, pa bi nesretnik naizmjenično fasovo prvo po jednom, a onda po drugom, desetak komada, ovisno od težine kazne. Jedna od kazni je bila stajanje uza zid, leđima okrenut pred cijelim razredom, ili ostajanje “u rešetu”. Kad svi odu kući kazneni učenik je morao ostati sam u razredu jedan čas. Povlačenje za “zulufe”, maltene odizanje od tla, je bila jedna od metoda kažnjavanja. Očevi su kod kuće mlatili kaišom, opaljivali šamare.

Nije bilo Brige o djeci da pokupi bijenu djecu. Nije bilo psihijatara da liječe hiperaktivnu djecu (ne znam ni da ih je bilo, uglavnom smo ih zvali “napuštena djeca” ), nije bilo specijalnih dijeta za psihičke probleme. Mislimo da su većina te djece su odrasli kao psihički i fizički zdrave osobe. Ili se to samo tako čini? Koja je to psiha mogla praviti ovakve masakre kao na Markalama? Silovati i ubijati po tom istom Višegradu? Mislite li ima li batina ulogu u odgoju djece?

 

 

05.02.2009.

Da se nikad ne zaboravi masakr nevinih

Snimak neposredno poslije eksplozije granate 1995. godine (drugi masakr).

Na _Markalama  na današnji dan 1994. poginuli su Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić.

Ubijeni su i Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić,Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić.

Poginuli su i Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić. 

Među poginulima je i moj rahmetli sestrić Begović Emir. Tek se bio oženio, a nije imao ni trideset godina. Da su zauvijek prokleti zlikovci sa brda. 

05.02.2009.

Preseljenjem na selo nestalo astme


Holandsko Udruženje astma pacijenata iznijelo je pozitivne rezultate kod astmatične djece koja  su preselila na selo. Kod mnogih od njih su nestale astmatične tegobe, kao i potreba za uzimanjem lijekova. Djeca su ostala u Holandiji, samo su udaljena iz gradova sa velikom zagađenošću zraka. Od ranije je poznato da su mnogi bolesnici od opstruktivnih plućnih bolesti bili prinuđeni, zbog ugroženosti života, da se preseljavaju i u druge zemlje, pogotovu u Norvešku.

Ovi slučajevi ukazuju da nije klima glavni uzrok astme i opstruktivnog bronhitisa, nego da je velika zagađenost vazduha ta koja izaziva alergijske reakcije na sluzokoži bronha, odnosno na alveolama pluca.

Fine čestice čađi  nastaju kao posljedica izgaranja  goriva u industriji i kod motora različitih vozila. Posebno su kamioni veliki zagađivači. Ove čestice su lakše od kucne prašine, pa ne padaju na tlo, nego se zadržavaju lebdeci u zraku. Udisanjem, zbog njihove lakoće, dolaze do najdubljih dijelova dišnih puteva. Često sadrže teške metale koji onda imaju direktno toksično dejstvo. Promjenjena sluzokoza postaje i osjetljivija na stetno dejstvo sumpordioksida i ugljen dioksida i ugljenmonoksida.

Smatra se da fine čestice aerozagađenja, kao tihi ubica, izazovu više smrtnih slučajeva na godinu dana, nego što je prosječan broj poginulih u saobraćajnim nesrećema u Holandiji u godini dana (oko 1300). Djeca koja žive u blizini autoputeva su česte žrtve astmatičnog bronhitisa.

Roterdam i područje oko njega imaju uglavnom prosječno povećanu koncentraciju finih čestica, odnosno preko tolerantne granice od 30 mili centigrama po kubnom metru. Vise o tome vidi zagadjenost finim cesticama. Na slici preuzetoj sa tog linka je raspored gustine zagadjenosti finim cesticama u Holandiji.

Ranije sam pisao kako je od lani u Njemačkoj za ulazak autom  u neke gradove obavezno kupiti vinjetu, čija cijena varira ovisno od veličine zagađenja koju motor automobila izaziva .  

04.02.2009.

Gripa i hladnoća povećali smrtnost

Ann Pouder op haar 110e verjaardag - Kako dozivjeti sto desetu?

U Holandiji sedmično umre oko 3000 ljudi, znači 12000 mjesečno. U januaru je međutim oko 400 ljudi sedmično više umiralo nego sto je obicno, što je povećanje od skoro 15 odsto.

Povećana stopa umiranja pripisuje se neobično hladnom vremenu, kao i epidemiji gripe koja vlada u zemlji. Polovina umrlih su osobe stare preko osamdeset godina.

Prošlih godina su valovi vrućina u ljetnim mjesecima izazivali povećanu smrtnost starijih ljudi. Prije dvije –tri godine je u Francuskoj od posljedica vrućine indirektno umrlo preko hiljadu ljudi.

04.02.2009.

Više pažnje tjelesnim tegobama koje imaju psihički uzrok

Način života, stresan rad, strah od bolesti, posebno od raka, uzrokovao je da posljednjih dvadesetak godina ljekaru porodične medicine (opšte prakse, kućnom doktoru) sve više dolaze pacijenti koji imaju tjelesene tegobe, a koje su uzrokovane psihičkim problemima. Mnogi dolaze sa bolovima u stomaku, proljevima, preskakanjem srca, raznim drugim uznemirujućim znacima. Doktor obično shvati ozbiljno ove smetnje i provede potrebna medicinska istraživanja. Kada saopšti pacijentu da mu “u stvari nije ništa”, pacijentu opet nije jasno šta je po srijedi, jer smetnje ostaju.

Kućni doktori bi trebali da ovim pacijentima posvete mnogo više vremena i da insistiraju na dužem razgovoru, propitivanju tegoba, a posebno na ispitivanju opštih uslova života pacijenta, vezano za njegovo radno mjesto, okolinu, relacije, itd. Iz ovog razgovora se vrlo često otkrije odakle dolaze somatske (tjelesne) smetnje, odnosno strahovi koji ih impliciraju. Tako ako nekoga boli stomak, iz razgovora proistekne da mu je komšija nedavno preminuo od raka na želudcu, te da je pacijent podsvjesno umislio da i on ima rak.

Problem je da u praksi kućni ljekar ima malo vremena za vođenje ovih razgovora. A oni su često mnogo potrebniji nego sva ostala medicinska ispitivanja. Pacijenta je potrebno smiriti i razložno mu objasniti porijeklo njegovih smetnji. Kad se uspije osloboditi straha, pacijent se oslobodio i somatskih smetnji. Teži slučajevi naravno da trebaju pomoć psihologa ili psihijatra. Postoje i posebne ustanove za liječenje psihosomatskih tegoba.   

03.02.2009.

Isplakani Den Haag

Danas je Den Haag bio sav isplakan. Padala je kiša i susnježica, ali snijeg nije ostajao na tlu. Evo malo slika današnjeg kišnog dana

03.02.2009.

Vatromet poguban za oči

 

Prvi put su na nivou cijele zemlje (Holandije) objedinjeni “rezultati vatrometa”, u stvari pogubnih oštećenja očiju tokom novogodišnje pucnjave. Objavljeno je da su povroijeđena 232 oka, od koji će trećina očiju imati trajne posljedice. Još je tragičnije da su 23 oka postala potpuno slijepa, a četrnaest očiju je moralo biti hirurški odstranjeno.

Oko šezdeset odsto onih koji su stradali nisu “ni luk jeli, ni mirisali” ( u stvari jesu mirisali), odnosno stradali su, iako nisu sami palili vatromet. Najveći broj povrijeđenih je životne dobi ispod 18 godina .

Vise vidi u Trouw

02.02.2009.

Poplava Popovog Polja rezultat neprirodne podjele zemlje

Trebinje town and valley

Riječni slivovi vrlo često određuju granice neke zemlje. Bosna i Hercegovina ima skoro potpune slivove Une, Vrbasa, Bosne, Neretve, a u velikoj mjeri i Drine. I veliki broj manjih rijeka ima jedinstven sliv u BiH, napr. Sana, Lašva, Ukrina, Spreča, Trebišnjica, Prača, Željeznica, Miljacka.... Zajedničko nabrojanim rijekama je da teku kroz oba entiteta, što govori o neprirodnoj podjeli zemlje. Različita zakonska regulativa koja određuje energetsku, vodoprivrednu, poljoprivrednu, šumsku, ekološku  i drugu regulativu nije u skladu sa prirodnim tokom jedne te iste rijeke. Zbog toga mjere uvedene u jednom entitetu mogu biti štetne za drugi entitet, odnosno neuvođenje odgovarajućih mjera moze takođe biti štetno za druge.

Stanovnici Ravnog i ostalih sela u Popovom polju optužuju upravu Hidroelektrane na Trebišnjici da su ispuštanjem ogromnih količina vode poplavili poljoprivredne i druge površine i uzrokovali ogromnu materijalnu štetu. S druge strane iz Elektroprivrede RS kažu da nisu mogli drugačije, jer je dotok vode zbog jako obilnih padavina bio ogroman i da su morali ispustiti vodu.

Rijeke i ribe ne znaju za entitetske granice, i upravljanje vodama mora biti jedinstveno, ili bar uz potpunu međusobnu povezanost i usaglašenost.

02.02.2009.

Ko je Haler iz “Jedinstvene Bosne i Hercegovine”?

Jedan blog, ima evo četiri mjeseca, nadmašuje sve rekorde. To je blog Jedinstvena Bosna i Hercegovina (http://haler.blogger.ba/ ). Autor je neki gospodin Haler iz Čikaga, godište 1950. Za četiri mjeseca objavio 2400 postova, prosječno dvadeset dnevno. I to nisu mali, nego evo mi ti, pogolemi bogami. Dobro ilustrovani. Pored tematike iz Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme je tematika proširena i na političke teme iz cijelog svijeta.

Ponekad Haler navede izvor odakle je uzeo vijest (FENA, biznis ba., svevijesti ba.), nekada ne navede. Da li vijest prepiše u cijelosti, ili je doradi na svoj način nije jasno. Neki su postovi očito u cjelini prepisani iz druge štampe, kao naprimjer mnogi intervjui. Haler nema svojih favorita, a slabo ko ostavlja komentare. Haler ih nema kad ni pročitati ni odgovarati, sve ide brzom brzinom, post na post.

Blog ima nešto više od 700 onih koji su ga stavili u favorite. Sam Haler pored toga što nema prijatelja, ne ostavlja nikome ni komentare, sigurno nema kad, jer novi post izlazi svakih pola sata po danju, a ima gust i nocni saobracaj.

Sve u svemu njegov blog mi veoma aktuelno oslikava  posljednja politička događanja bolje nego i jedna novina. Skupa sa blogom ”Politika s druge strane” (http://psds.blogger.ba/ ) obogatio je blogger ba. vijestima i komentarima iz politike.

02.02.2009.

Dođe mi i Državna kontrola na tehnički

 

Ovdje sam jutros , u garazi Anton Rutona, uz kafu i novine, cekao dok obave dupli pregled auta 

 Jutros sam vodio auto na godišnji tehnički pregled. Gazda Ruton servisa u Reeuwijku, jedan prijatan čovjek mojih godina, Anton, kod koga inače servisiram auta, je odmah uzeo auto (najavio sam dolazak prije sedam dana) i za pola sata uradio kompletan pregled, uključujući i pregled pojaseva pozadi, izduvnih gasova, itd. Sve je bilo ispravno,trebalo je samo zamijeniti malu sijalicu što osvjetljava zadnju tablicu.

Kad sam već mislio kako sam brzo gotov, reče mi Anton da su mu dojavili iz centrale RDW (Rijks Wegverkeer Dienst), da će doći njihova superkontrola mog auta. Svake godine idem najmanje jednom, a nekad i dva puta (ako imam dva auta) na tehnički, i do sada me nije zapala superkontrola. Inače je garaža dužna da po završetku pregleda isti prijavi Centralnoj službi RDW, koja vodi evidenciju o autima i svim ostalim putnim prevoznim sredstvima na putevima (ne biciklima i mopedima). Svako vozilo mora na vrijeme imati urađeni APK (periodični tehnički pregled), inače vlasnik auta plaća kaznu, čak ako i ako ne vozi auto, kome je prošao tehnički. RDW ili dojavi da neće doći na kontrolu ( onda je pregled stvarno validan) ili da auto ima da čeka superkontrolu. Svaki dan desetine automontera Državne službe vozi po Holandiji i dobija od centrale obavijest koju će garažu posjetiti i kod kojeg auta uraditi ponovnu kontrolu.

Tako eto stiže hadžija u dobrom autu, bez oznaka sluzbe, uze dokumente od moga auta, i skupa sa gazdom Antonom uradi sve ispočetka, broj  sasije, svaki pojas, svaku bravu, prozor, vrata, sjedišta, svjetla, plus podigoše auto i onda sav onaj pregled trapa, amortizera, ležajeva, kočionih cijevi, i šta ti ja još znam. Naravno kočnice, volan, i na kraju sastav ispusnih plinova. Tu se nešto dugo zadržaše, mora motor da isturira, da istjera valjda onu vodu iz auspuha.

Eto, hairli je bilo. Pregled 60 eura, i zamjena one sijaličice 2 eura. Neka je sretno do dogodine. 

 

 

01.02.2009.

Izgleda lijepo, a u stvari je lijepo zima

Samo sam malo prošetao. Toliko je oštar istočni vjetar da se ne može biti napolju. A sa ovih snimaka bi rekli da je lijepo. Jeste lijepo ali kada se gleda iz kuće.

zaledjen kanal, malo pokriven snijegom vidi se i otisak prsta
01.02.2009.

Umro Arsen Šurlan, sarajevski profesor, nesuđeni izumitelj vještačkog oka

U čituljama u “Oslobođenju” vidjeh danas da je preminuo prof.dr. Arsen Šurlan, penzionisani profesor elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Prije tridesetak godina  beogradska “Politika” je podigla medijsku kampanju promoviranjem profesorov projekta “Vještačko oko”. Naime napretkom kompjuterske tehnike profesoru je pala na um ideja da bi ugrađivanjem elektroda i pretvaranjem električnih impulsa u sliku, slijepi ljudi mogli progledati. Sjećam se dobro sastanka ljekara Očne klinike, sa malo ekscentričnim profesorom koji je objasnjavao svoj projekat i trazio podrsku za njega. Većina oftalmologa je odbacila projekat kao nemoguć, ako se sagledaju objektivno fiziologija vida i tadašnje tehničke mogućnosti. Šurlan se nije obazirao na to i nastavio je sa promoviranjem svoje zamisli. Vidim da je izmedju ostalog u Americi objavio rad, o šahu (koji govori) za slijepe osobe (1975).

Inače je bilo veoma mnogo  pokušaja da se pomoću implantiranih elektroda pokuša stvoriti slika u mozgu kod slijepih osoba. Većina tih projekata je završila sa veoma slabim rezultatma, u najboljim slučajevima nastajao je samo privremeni osjećaj svjetla. I pored jako velikog tehničkog napretka informatičke tehnologije, ostaje veliki problem daleko veća sofisticiranost čula vida. Optički nerv, kojim se iz oka prenose milioni električnih informacija se sastoji od veoma velikog broja mikroskopskih nervnih niti, na koje je nemoguće izvršiti priključak kamere. Cijeli obim živca ne prelazi dva milimetra. Pokušaji da se impulsi u mozak šalju preko elektroda implantiranih direktno u mozak su se takođe pokazali neuspješnim.

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2988599

Powered by Blogger.ba