Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

28.03.2009.

Genk: grad imigranata i rudara, domaćin hiljadama Bosanaca i Hercegovaca

 

Binnenaanzicht
Cristal Arena
Cristal Arena
Bijnaam Fenixstadion (vóór juni 2007)
Plaats Genk
Capaciteit 24.604
Bespelers KRC Genk
U Flandriji imaju dva grada sličnog imena. Gent i Genk. Prvi je veliki i lijepi stari grad na zapadu ( o njemu smo učili u istoriji kao o gradu sa prvim manufakturama u svijetu), a drugi Genk (izgovara se da se ono g kaže kao dubokogrlo h, kao kad neko hrakne) je relativno mali grad na istoku, u provinciji Limburg.

Početkom stoljeća ovo nekad uspavano selo doživjelo je buran razvoj zahvaljujući pronalaženju rezervi kamenog uglja. Otvoreno je nekoliko rudnika, koji su privukli hiljade stranih rudara. Međutim od početka šezdesetih godina prošlog vijeka počinje kriza i jedan za drugim se zatvaraju rudnici. Posljednji je zatvoren 1980. Umjesto njih otvorilo se nekliko velikih fabrika, od kojih su najvažnije Fordove auto fabrike.

Genk danas ima oko 60000 stanovnika i malo čega što bi privuklo turiste. Radi se o veoma jakom industrijskom centru koji je ranije bio riječna luka za kameni ugalj, a danas su u njemu pored elektro i auto industrije, još i veoma mnogo drugih industrijskih preduzeća. Industrija je privukla veliki broj imigranata, pa je više od trećine stanovnika grada stranog porijekla. Najviše je Italijana (10000), Poljaka, Turaka, Marokanaca.

Kad go Bosanci pripremaju neku feštu ovdje u Holandiji, to se organizuje u nekim prostorima uz industrijske zone, često u nekim prostorijama koje koriste Turci. Eto, zapalo nas je i da se ova  utakmica protiv domaćina igra u izrazito radničkom gradu doseljenika. Grad ima čak četiri turske džamije, nekoliko velikih trgovačkih centara, i jednu od najvećih buvljih pijaca (samo nedjeljom, znači ko ostane sutra) u regionu.

Domaći tim KRC Genk (vidi ovdje)  igra u belgijskoj prvoj ligi, a stadion Cristal_Arena Cristal Arena prima 24600 gledalaca.  Karte su rasprodate, ali ce za Bosance i Hercegovce iz Belgije i okolnih zemalja  biti zajednicko gledanje na velikom platnu u jednoj dvorani odmah blizu stadiona. Tu ce nastupiti i neki nasi pjevaci (vidi burek blog, http://burek.blogger.ba).

27.03.2009.

Nedjelja: Nacionalni dan spavanja

Užasno ružno vam vrijeme (odavno nema mojih slika na blogu), hladni vjetar i kiša, traju već danima. Slušam na radiju kako voditelj pokušava malo komično odobrovoljiti raspoloženje slušalaca pričajući kako će večeras biti divno slušati kako kiša lupa po krovu.

Znači spavati u kući, uz lupanje kiše i zavijanje vjetra. Tome će pogodovati i sutrašnja za jedan sat kraća noć, jer će se u tri sata naveče sat pomaći unaprijed, pa će odmah biti četiri. U nedjelju će onda biti nacionalni dan spavanja, jer će svi spavati duže da nadoknade ukradeni sat.

Haastricht, dan je, a kao da je mrakan obrisi viseceg mosta na rijeci Holandski Ijsel crkva ko iz filmova strave kao nase turbe
27.03.2009.

Levenhuk (Leeuwenhoek): Trgovac, geometar i otac mikrobiologije

Antoni van Leeuwenhoek, Jan Verkolje. Slika prenesena sa wikipedie.

Juče je objavljena vijest da  će se 8 aprila  održati aukcija  na kojoj  će se na prodaji naći originalni mikroskop koji je napravio Antonie_van_Leeuwenhoek . Mikroskop je slučajno, krajem sedamdesetih, nađen na smetljištu u Leiden-u i jedan je od tri preostala u svijetu. Njegova vrijednost se cijeni na 100000 eura.

Svjetski poznati naučnik i pronalazač ima veoma čudnu biografiju. Rođen je u Delftu 1623 godine, i u istom gradu je umro nakon 91-e godine života. Antoni je bio praktičan čovjek i bavio se trgovinom platnima. Upotrebljavao je lupu za kontrolu kvaliteta platna. Položio je ispit za geometra,a je postao je i oficijelni wijnroeier (mjerač preostalog vina u buretu).

Sva ova zanimanja su ga napravila bogatim čovjekom. Imao je dosta vremena da se u zaleđu svoje trgovine počne baviti uvećalima. Iako je prvi mikroskop otkrio Englez Robert Hooke, mogućnosti takvog mikroskopa su bile veoma ograničene, on je uvećavao samo 30 puta. Posebnom tehnikom i kombinacijom malih sočiva Levenhuk je uspio konstruisati mikroskop sa uvećavajućom moći 500 puta.

U tajnosti je počeo praviti biljne i životinjske preparate i gledati ih pod svojom spravom. Svoja zapažanja je u obliku pisama slao Engleskom kraljevskom društvu (Royal Society). Toko života poslao je preko 300 pisama. U početku je ta saradnja bila dobra, a onda su njegova otkrića, koja su uzdrmala neke od postojećih teorija nastanka novih organizama (spontana generacija), pa mu uglednici iz Engleske više nisu vjerovali. Poslali su visoku delegaciju naučnika i svećenika u Delft da se uvjere u Levenhukove nalaze. Poslije su svi njegovi nalazi priznati, a u nauci je odbačena teorija spontane generacije.

Leeuwenhoek je krio svoj pronalazak, i nije dao da niko sazna kako ga je napravio, niti da ga upotrebljava, osim njega. Način na koji je on spojio sočiva je ostao nepoznanica i dugo nakon njegove smrti. Tek 1950 se uspjelo po njegovom principu formirati identičan aparat.

Otac mikrobiologije je otkrio jednostavne mikroorganizme (protozoe, 1674.) bakterije (1676), spermalne ćelije (1677), mišićne ćelije (1682). Zanimljivo je da je pisma u Englesku neposredno do svoje smrti, i da je čak i u samrtničkom krevetu opisivao detaljno svoju bolest i opis poslao u London.

Levenhuk nije imao nikakvo naučno obrazovanje, nije ucio latinski, imao je smisla za tehniku i crtanje i izvanredan dar opažanja, a njegov doprinos nauci je neprocjenljiv. U jednoj anketi je proglašen četvrtim najvećim Holanđaninom svih vremena. 

Van Leeuwenhoek's microscopes by Henry Baker

 

26.03.2009.

Država koja ne zna

Jedan od gostiju na blogu me je upozorio na sinošnju emisiju humanističkog programa IKON  “Hollands Doc”. U jednosatnoj emisiji programa koji podržava slobodu mišljenja, pod naslovom Staat van otkenning, (Država koja nije  znala,  vidi ovdje iznešene su sve holandske političke greške u posljednjih šezdeset godina, koje su mnoge narode i ljude koštale ogromnih patnji i izgubljenih života.

Bilo je govora o sudbini holandskih Jevreja početkom II sv. rata, o holandskom neokolonijalnom ratu protiv Indonezije 1947, zatim o tragediji Srebrenice, te učešću u ratu u Iraku. U svim ovim slučajevima istina nije izašla na vidjelo kada je trebala, nego je iznešena poslije, kada je sve bilo kasno da se nešto preduzme. Poslije je sve to predavano raznim komisijama i institutima da ispitaju, pa bi oni napravili izvještaje iz kojih se takođe teško mogla ustanoviti prava istina.

U slučaju stotine hiljada holandskih Jevreja koji su deportovani u “radne kampove”, dugo se nije iznosila prava sudbina deportovanih, iako je o tome bilo svjedoka koji su na vrijeme upozoravali da se ljudi masovno ubijaju. U nepotrebnom ratu protiv Indonezije skrivani su ratni zločini policije protiv indonežanskih civila, a oni koji su odbijali da idu u rat su dobijali dugotrajne zatvorske kazne.

U slučaju Srebrenice, iako su holandski vojnici upozoreni na desetak muških leševa pred kampom, holandski komandir je rekao da to nije istina, i pustio je ljude iz kampa da ih četnici pobiju. Takođe je negirano učešće Holanđana u nikad od UN odobrenoj koaliciji protiv Iraka, dok Amerikanci nisu pokazali svoje međunarodne partnere na američkoj nacionalnoj TV, medju njima i holandskog oficira. Nepotrebni rat u Iraku koštao je života desetine hiljada Iračana, i još i danas odnosi živote.

Ovaj film koji je napravila Hedda van Gennip i trebao je biti emitovan prošle godine u okviru Jevrejskog državnog programa. Međutim ovaj je program odbio da emituje film “ koji može dovesti u opasnost sadašnju vladu”.

Film je bogato dokumentovan svim relevantnim insertima. Film je ipak emitovan, a ostavljeno je gledaocima da daju svoju ocjenu o filmu

Emisija se može pogledati (utzendinggemist) na uitzendinggemist.nl/index.php/serie

De Staat van Ontkenning
De Staat van Ontkenning

De documentaire ‘De Staat van Ontkenning’ van Hedda van Gennip (foto) zou in 2008 worden uitgezonden door de Joodse Omroep. Maar die wilde uiteindelijk ‘geen medewerking verlenen aan een film die het voortbestaan van het huidige kabinet in gevaar zou kunnen brengen’.

HUMAN en IKON laten het oordeel waar het hoort, aan de kijker en
  Hedda van Gennip,  autorica filma

25.03.2009.

Zdravstveni centar u crkvi

U Holandiji ima višak crkava. Sve manje ljudi ide u crkvu, i nema sredstava za izdržavanje crkava. Država pomaže samo objekte koji imaju opšteznačajnu kulturnu vrijednost.

Neke crkve se prodaju, neke su čak pretvorene u džamije. U Goudi u kvartu Korte Akkeren (Kratke njive), u prostorijama bivše protestantske crkve je smješten Zdravstveni centar. Na jednom mjestu se nalaze prostorije sa kućnim ljekarima, zubna ambulanta, fizioterapeut i apoteka.

Korte Akkeren spada u takozvane zaostale kvartove, gdje je izrazena nezaposlenost i relativnao siromastvo stanovnika. Male kuce u nizovima su stare oko sto godina, i izgradjene su uporedo sa fabrikama u neposrednoj blizini, koje naravno vise ne rade.  Prostorije bivsih fabrika ako nisu srusene, onda danas imaju sasvim drugu svrhu..

ambulante u crkvi korte akeren spada u \ skulptura \ macka na \ ima nesto i za one zainteresovane za erotiku pogled na ulicu koja veze centar sa korte akkerenom debeli bracni par
25.03.2009.

Djeca maltretiraju roditelje: Je li batina pobjegla iz raja?

Gledam ovu holandsku djecu, kako im je sve dopušteno i kako roditelji ili baba i deda skoro nikad ne reaguju na javnim mjestima, kad se njihova djeca “slobodno” ponašaju. Naprotiv, traže da se i prisutni oduševe sa veselim potezima njihovih vršnjaka.

U vozu prije desetak dana, dvojica dječaka ispred mene, dižu noge na sami vrh sjedišta ispred njih, galame prekomjerno, prosipaju čips po podu. Baba koja sjedi preko puta njih ne upozorava ih niti jednom riječju. U ordinaciji kod ljekara dječak i djevojčica uzimaju po desetak čaša koje su složene kod aparata za vodu, sve jednu po jednu bacaju u kantu za otpatke. Baba i deda ni jednu da reknu, nego sve sretno pogledaju druge u čekaoni, ko da hoće reći, gledajte kako imamo divne unuke. Juče kod zubara se mama zavalila na otomanu,a dvoje djece na podu galame i lupaju plastičnim igračkama. Mama se smijulji, sva sretna .

Moj sin, koji je u nedjelju došao vozom, priča mi kako se nije moglo opstati od galame desetak malo starijih dječaka i djevojčica, koji su između ostalog klicali kako je za Jevreje najbolji gas. A da ne govorim o sve češć im slučajevima napada na učitelje, kolege u školi, vozače autobusa. Tako je juče u Amsterdamu, na smrt proboden nožem 69-godišnji čovjek, koji je dobrovoljno pomagao u školi.

Pored onoga što sam vidio svojim očima je današnji tekst u Vecernjem listu ,  gdje se govori o nasilju djece nad roditeljima, o čemu je profesorica iz Rijeke Jasminka Zloković napisala knjigu : “Nasilje djece nad roditeljima - obiteljska tajna”. U Hrvatskoj godišnje izađe na vidjelo oko 200 teških slučajeva maltretiranja roditelja od strane djece, a to je po mišljenju profesorice samo kap u moru. Stvarni broj je mnogo veći.

U komentarima na tekst mnogi čitaoci kao uzrok navode zakonsku zabranu kažnjavanja djece, i iznose kako su od roditelja primali šibe, i da im to nije smetalo da budu kako treba, poštuju roditelje i profesore, završe fakultete, itd. Ima i komentara koji ukazuju na bolna iskustva kažnjavanja od strane roditelja, i kažu da roditelji mogu prijaviti djecu policiji, a da su djeca često bespomoćna.

Bez batine, ili sa njom, jedno je samo sigurno, a to je da nešto u odgoju djece nije u redu. Vjerovatno se i opšta kriza porodice, razvodi, trka za materijalnim dobrima, odražava na neadekvatno odgajanje djece.

 

24.03.2009.

Raditi do šezdeset sedme?

Ekonomska kriza, praćena sve dužim životom ljudi i sve dužim uživanjem penzija, natjerala je holandsku vladu da predloži produženje radnog vijeka do 67 godina starosti,  kada će se ostvariti pravo na državnu penziju (AOW).

Iako ovo zvanično još nije objavljeno, iako nisu održani razgovori sa Sindikatima, to je jedan od glavnih rezultata trosedmičnih razgovora između tri vladajuće partije, a u cilju namirivanja manjka državnog budžeta.

Nije objavljeno kako bi se ova mjera uvela, mala je vjerovatnoća da bi se uvela sa trenutnim dejstvom. Postoji prijedlog da se mjera uvodi sljedeće 24 godine, tako da se za svaku narednu godinu staža radi jedan mjesec duže iza napunjene 65 godine. Tako bi do 67-e godine radili oni koji sada imaju 43 godine, a do 66-e oni koji imaju 55.

Sindikat neće ni da čuje za ovo. Posebno je neshvatljivo kako ljudi koji imaju teške poslove u građevinarstvu, kao naprimjer oni koji popločavaju ulice (straatmakeri), mogu raditi do skoro sedamdeset godina života.

Inače je nedavno objavljeno da u Holandiji ima 1600 ljudi starijih od 100 godina, od kojih su to većinom žene, pri čemu najstarija ima 111 godina, i naravno prima penziju.

24.03.2009.

Čekajući zubarska kliješta

Tandarts met assistent

Znao sam da mom zubu nema lijeka. Iako mu gledajući izvana ništa ne fali, paradontoza je učinila svoje i znao sam da se mora  izvaditi. Nisam rekao svoje mišljenje svom zubaru, očekujući da on to sam kaže. I naravno, kad je napravio RTG snimak i pogledao stvar, rekao je da zub mora vani.

Dao je anesteziju na nekoliko mijesta, i čekajući “da djeluje” počeo sa mnom priču. Poznaje on mene i cijelu familiju, svi smo mu mušterije već četrnaest godina. Za to vrijeme je od male ordinacije koju su držali on i supruga u jednoj običnoj privatnoj kući, avanzovao preselivši u druge velike prostorije blizu centra, primio još jednog zubara, te zaposlio nekoliko asistentkinja. Mogu misliti koliko su se  obogatili.

On sam ne radi više tretman paradontoze ( a radio mi je prije trinaest godina), sada ima mondhigienist ( žena) koja to kod njega radi. On uglavnom radi protetiku, implantacije. Inače je jedan izvanredan stručnjak, i veliki radnik. Već u osam je bio u punom pogonu, a njegova supruga i drugi zubar nisu još ni počeli. Malo se je promijenio za ovo vrijeme, ostao uvijek malo poguren, i uglavnom dobro raspoložen.

O meni dosta zna, o tome da sam očni ljekar, o mojim problemima ovdje kod priznavanja specijalizacije. Zna i gdje mi djeca rade i uvijek me pita za situaciju u Bosni. Skužio sam da je po stajalištu VVD-ovac (liberna partija, čitaj: protiv poreza, i protiv stranaca), da hoće reći protiv Marokanaca. Kažem da mislim uskoro u Bosnu, pa da bih volio da pitanje ovog zuba riješim dok sam ovdje. Objašnjavam mu (jer pita) da su odnosi među narodnim grupama u Bosni i dalje napeti, da nikad nije ustanovljena funkcionalna država, da Srbija još uvijek imaju tendencu na teritorij BiH, kao što je imala početkom rata 1992.

Kaže on meni, ma šta  imaju toliko biti jedni protiv drugih na tako maloj teritoriji. Kolika je ta Bosna? Ko provincija Utrecht?

-         Ma nije, Bosna i Hercegovina ima veću površinu nego Holandija, samo što ima četiri puta manje stanovnika.

-         Pa što se ne podijele, ako su svi jedni protiv drugih?

-         Ne mogu se podijeliti jer nikad nisu živjeli kompaktno u određenim regionima, nego svugdje izmješani, posebno u gradovima, kuća do kuće. Sadašnja podjela je napravljena vještački, kroz osvajanja teritorije i protjerivanje stanovnika u ratu.

-         E, kaže on, onda tu nema rješenja!

Nakon poprilične priče sa mnom, nazva ga neko na telefon, pa je o nečijoj protezi pričao dobrih petnaest minuta. Konačno, nakon pola sata i više sjedenja na dzelatskoj stolici, prihvati se on mog zuba. Pošto sam mu prethodno rekao da se od malih nogu bojim zubara i posebno vađenja zuba , prvo je dobro isprobao hoće li me boliti (ubadanjem neke špatule), i kad sam rekao da ne boli, dokopa se konačno kliješta i vrlo vješto i bezbolno izvadi kutnjak.

-         Vi ste za Nobelove nagrade!, rekoh sav sretan.

Bijaše mu drago, nasmija se i on i žena mu, koja se tu zatekla, a ja se dograbih vrata. Što reko onaj jedan: “Od svih izama najbolje poznajem reumatizam!”; i meni je od sve politike i u Bosni  i u Holandiji važnije da me nije bolilo.      

23.03.2009.

Tuberkuloza, jedan od dokaza evolucije

Main symptoms of pulmonary tuberculosis

Malo se ko sjeća epidemije velikih boginja na Kosovu 1972. Pojava veoma smrtonosne virusne bolesti izazvala je paniku u cijeloj bivšoj zemlji, te opšte vakcinisanje cijelog stanovništva. Variola vera, kako se latinski zovu velike boginje, je jedna od rijetkih bolesti koja je uspješnom vakcinacijom nestala sa zemljine kugle.

Jedna druga bolest, koja je samo u dvadesetom vijeku izazvala polaganu smrt sto miliona ljudi, uspjela se je transformacijom i prilagođavanjem uzročnika na lijekove, održati i postala je ponovo i u Evropi po život opasna bolest. Riječ je o tuberkulozi (TB), koju prouzrokuje Kohov bacil (po pronalazaču Robertu Koch-u, 1882).

Nakon pronalaska tuberkulostatika, od kojih je polovinom prošlog vijeka prvi bio streptomicin, ova do tada veoma često smrtonosna bolest pluća i drugih organa, je postala sasvim izlječiva. Dugotrajno višegodišnje liječenje u sanatorijumima zamijenjeno je kratkim boravkom u bolnicama, dok osoba postane Bk (bacil Koh) negativna, odnosno neopasna da će inficirati okolinu.

Međutim genetskim transformacijama unutar genoma bacila, došlo je do pojavljivanja sojeva neosjetljivih na antibiotike. Nastala je mrtva trka između naučnika i bacila, pronalaženi su sve jači lijekovi, a bacil se prilagođavao na svaki novootkriveni. Posebno je dosta slučajeva tuberkuloze rezistentne na lijekove u Istočnoj Evropi, u Rusiji naročito. Oko dvadeset posto uzročnika bolesti je neosjetljivo na standardnu terapiju.

Dvije milijarde ljudi u svijetu tokom života dođe u kontakt sa tuberkuloznim bacilom, od toga ih oboli osam miliona,  a dva miliona ljudi godišnje umru od tuberkuloze.U Holandiji bude godisnje oko hiljadu oboljelih. Problem je u tome stoholandski doktori ne misle na ovu bolest, a prvi simptomi su obicno nespecificni (vidi sliku i tekst uz nju). 

Danas je u Sarajevu održano savjetovanje o borbi protiv tuberkuloze. U BiH ima oko 2500 prijavljenih slučajeva oboljenja, a od toga je dvije trećine u Federaciji. Profesor Hasan Žutić, šef Klinike na Podhrastovima je rekao da je došlo do blagog povećanja prirjavljenih slučajeva, prvenstveno radi bolje kontrole i otkrivanja, nego zbog povećanog oboljevanja.

Bolesnici sa otvorenom tuberkulozom pluća su opasni za okolinu jer u kratkom vremenu mogu zaraziti veliki broj lica. Na ovu bolest trebaju misliti i ljekari i pacijenti, jer blagovremeno otkrivanje, znači I brže izliječenje, i manju opasnost za zaražavanje drugih u okolini.

World TB incidence. Cases per 100,000; Red => 300, orange = 200–300, yellow = 100–200, green = 50–100, blue =< 50 and grey = n/a. Data from WHO, 2006.[67]
23.03.2009.

Amos Oz, izraelski pisac, cionist liberalnih shvatanja

Amos Oz in Literaturhaus, Minhen, 7 novembar 2004 

Juče sam gledao interesantnu emisiji o izraelskom piscu Amos_Oz  (na belgijskom flamanskom  programu, emisija  Lichtpunt ). Pisac se rodio u Jerusalimu 1939. Roditelji su mu porijeklom iz Vilnusa (Litvanija).  Amos kaže da je je sa petnaest godina otišao od kuće, jer se ni po čemu nije slagao sa svojim ocem. Majka mu se ubila kad mu je bilo dvanaest godina. Otišao je u kibuc ( izraelska seoska zajednica, slična kolhozu u SSSR-u) 1954.-te godine, i ostao u njemu 32 godine. Tamo je u početku vozio traktor, upoznao je svoju suprugu, oženio se, i počeo pisati, te već tada objavio nekoliko knjiga. Bio je u izraelskoj vojsci u dva rata, prvi put 1967 godine.

Amon Oz je dobio mnoga međunarodna priznanja, a prošle godine je proglašen počasnim doktorom Univerziteta u Antwerpenu (poznatog po brusionicama dijamanata, čiji su vlasnici uglavnom Jevreji). Dobio je i visoku njemačku Geteovu nagradu za literaturu.

Tokom emisije snimljena je posjeta Amosa starim prijateljima u kibucu. On kaže da je socijalizam svugdje u svijetu u krizi, i da se kibuci u Izraelu raspadaju. Žali za njima, jer je imao veoma sadržajan socijalni život, gdje su ljudi bili veoma bliski jedni drugima i stajali jedni drugima na raspolaganju.

Zanimljive su Amosove izjave vezane za religiju i za izraelsko-palestinske odnose. On kaže da religije, same po sebi, nisu odgovorne za rat, ako se ne radi o fanatizmu. A fanatici se bave drugim ljudima i pokušavaju im nametnuti svoj fanatizam i napraviti ih sebi sličnima. Ako to ne uspiju onda gledaju da ih unište. Po njemu je hrišćanski fanatizam (fundamentalizam) donio više nasilja i zla nego islamski.

I Palestinci i Izraelci imaju pravo na Izrael, odnosno Palestinu, jer i jedni i drugi nemaju druge zemlje.  Mora se postići kompromis, u kome će svako morati u nečemu popustiti. Na kraju neće niko biti zadovoljan, ali će biti mir, a ne rat. Kaže da su Izraelci trebali da odgovore na provokacije iz Libana, ali ne tako neproporcionalno (valjda je emisija snimana prije posljednjeg rata u Gazi). On nije protiv rata, jer da nije bilo rata protiv nacista, i danas bi Hitler vladao svijetom, ali je za rat samo kao odgovor na agresiju, i nikako drugačije. Rat sam po sebi je grozan, i niko ne može opisati strašni miris rata, ali je rat neophodan kao odgovor na agresiju. Od 1967. je Oz strastveni pobornik dvodržavnog uređenja Izraela, odnosno stvaranja posebne palestinske države.  Osnivac je pokreta Peace Now (1978), a bio je pobornik politike Shimon Perez-a i Ehuda Baraka.

Amos Oz se smatra jednim od najvećih pisaca današnjice. Ranije je o njemu bila emisija na holandskoj TV ( Tegenlicht, 1977). U komentarima je bilo dosta oprečnih mišljenja o njegovim stajalištima. Pravo prezime mu je Klausner, ali je nakon odlaska od oca promijenio prezime u Oz, što na hebrejskom znači hrabar, odvažan.

22.03.2009.

Malo lijepih stvari, posebno za dame

Moje slike sa posjeta lijepim gradovima Den Hagu i Mastrihtu završiću fotografijama izloga sa antikom i luksuznim stvarima. Mislim da su oba grada slična jer imaju veoma lijepe dućane, s tim što je Den Haag ipak i veći i bogatiji, i više internacionalni nego što je to Maastricht, pa ima i više otmjenih i skupih prodavnica.

U jednom izlogu u Mastrihtu su bila dva živa muška modela. Ne primjetiš to odmah, nego tek kad se mrdnu prilikom tvog  prolaska, i onda se tome nasmiješ baš kao da te snimila skrivena kamera. Eto, žurio sam na voz, pa se nisam vratio da za naše dame snimim ovu dvojicu zgodnih i lijepo obučenih mladića. Nadam se da će biti zadovoljne i ovim lijepim stvarčicama,  a muškarci mogu dobiti ideju šta da kupe na poklon svojoj voljenoj.

malo lijepih mirisova ovo sam snimio zbog divne stare kase u prodavnici najmladje musterije pred izlogom i za zene i muskarce  malo nakita stari predmeti i slika u izlogu radnje u Den Hagu jos malo nakita..... ....i kozmetike
21.03.2009.

Pravi (prvi) proljetni dan u Goudi

U Gaudi imaju dvije stare vjetrenjače, po kojima je inače Holandija prepoznatljiva. Jedna ne radi, a i druga je u lošem stanju, ipak još melje brašno i može se kupiti veoma kvalitetno integralno brašno. Prodavnica u prizemlju mlina je otvorena samo subotom.

Evangelistička crkva reklamira samu sebe, na velikom panou ispred portala najavljuje goste za večerašnju večernju misu, i sutrašnju jutarnju. Ogromna crkva obnavlja krov, pa na drugom panou traže dobrovoljne priloge.

Na glavnom trgu veoma živo. Pijaca je, a već ima i turista koji pred gradskom kućom  tačno u podne očekuju da izađu lutkice i uz pratnju muzike odigraju svoj komad. U pasažu keramičari izložili svoje proizvode, jedan prezentira na licu mjesta kako se to pravi. Ljetne bašte pune, svi stolovi zauzeti. Pušaći jedva dekali da mogu rahat popiti kafu ili pivo i zapaliti ko ljudi.

Goudska vjetrenjaca u kojoj se prodaje integralno brasno portal evangelisticke crkve sa najavom gostiju za vikendske mise kockarnica i iza nje toranj crkve Svetog Jana (protestanska) stari ducan sa drangulijama stare kuce obasjane suncem fasada gradske kuce iz XV vijeka ljetne baste pune sve na prodaju i curice uzivaju u lijeom danu
21.03.2009.

Valter će odbraniti Sarajevo


mr. sci. Marjan Hajnal
Čitaoce upućujem na tekst Mr.sci. Marijana Hajnal, pod naslovom Walter će odbraniti Sarajevo. U tekstu autor raspravlja o najnovijim događanjima i reakcijama u Sloveniji i Hrvatskoj vezano za  pronalaženje ( u slovenskim jamama) posmrtnih ostataka ubijenih krajem Drugog svjetskog rata. Veći dio teksta je posvećen onome što se desilo u BiH, te sadašnjem stanju u Bosni i Hercegovini i u Sarajevu. Iz teksta objavljenog na belgijskom web site-u (na bosanskom jeziku) Orbus (www.orbus.be) prenosim završni dio. Kompletan tekst čitaoci mogu pročitati  ovdje.

IV – NADA OPSTANKA – DUH BOGUMILSTVA

Nisu se slučajno udružile stare sile “demokratske” dame Evrope protiv Bosne. Iste sile stale pod bajrak uništenja potomaka najboljeg Naroda koji je ikad hodao Planetom. Jedni sa Zapada, drugi sa Sjevera, treći sa Istoka. I, nestade Narod. Ali njegov duh prebiva nad tlom bosanskim, nad šumama, oranicama, u vodama, u vazduhu... U tom duhu nestalih Bogumila počiva fenomen valterovštine. Prebiva duh bogumilski, iako im zlobnici premještaju i skrnave stećke, kažu, ispod kamena ništa nema... Pa za njih i nema, odavno... Sve se izmijenilo, ni u koga nema Njihove samodiscipline i strogosti. Zato i jeste sve tako i zato se digla kletva.

Ne želeći povrijediti poštenje, postojanost, ponos, čast, dostojanstvo, patriotizam, i svekoliku žrtvu najplemenitijih Dobrih Bošnjana, u ime svakog dobronamjernika koji poštuje ono što su svojim životom Bogumili stopljeni s prirodom uistinu bili, u Njihovo ime, moram reći ono najmanje što mogu i smijem:

Opominjem sve agresore, vanjske i unutrašnje, koji atakuju na sjeni Dobrih. Niko ko se zlom dotakao Njihove karme neće biti pošteđen. Oni nisu zalud po svaku cijenu, neustrašivo, do smrti, slijedili filozofiju kojom su se isticali nad svima koji ih nisu htjeli priznati i prihvatiti. Niko ko ih je izdao i priklonio se taboru okrvavljenih hordi neće dočekati ono čime bolesni demagozi osljepljuju, zaglupljuju i u obnovljeni grijeh guraju mase.

Za Njih, Nebu-Mile, i samo nebo, i vode planinskih jezera i potoka, kao i zemlja rodna, prelijepa, napaćena, bosanska, dugo i dobro sve pamti. Nije bilo i neće biti da Bosne ne bude, čak i da je opet ubiju. 
 

Reći ću i nešto bogohulno: dobro je da ima i ratova – ispliva mulj. Kad se vrtlozi stalože, daće se mulju da ostane to što jeste.

Svjetina govori o krizi. Ja govorim o vremenu stigle kletve. Mulj pripada sam sebi.


A vode Bosne će teći.

mr. sci. Marjan Hajnal

 

20.03.2009.

Patke najavljuju proljeće

Patke su se razbrojile na parove. Dok su donedavno sve bile u grupi, izmješane patke i patci, sada se mogu vidjeti kako se izdvajaju u parovima, ljepši patak, zelenog sedefastog vrata, i neugledna patka, šarena, maskirana u skladu sa trstikom i bojama uz obalu, da bi se što manje primjećivala dok leži na jajima. Patak i patka se mogu naći podaleko od drugog društva, čak između kuća daleko od vode, nešto se dogovaraju na pačijem jeziku. Uskoro će iz tih dogovora proizaći mali pačići, koje će opet patka podučavati i vodati, a patak će se vratiti muškom društvu, da sjedi u kafani, kako pravim muškarcima pristoji.

Sutra počinje proljeće, počelo je sa jagorčevinama, a evo ima još raznobojnih kaćuna, a preko noći su iznikli i rascvali se narcisi. Ko prati moje fotografije, vidjeće da je ona vila u Reeuwijku koju sam pratio cijelu jesen, evo sada okružena proljetnim cvijećem.

Paja Patak i Pata Patak kucica u kacunima i narcisima mnogi poznaju ovu kucu, kesten poceo pupati vrbopuc brodica na prodaju jos je prohladno na sjevernom vjetru I ljudi ko patke pod zracima zalazeceg sunca
20.03.2009.

Pogled na poraz sa strane protivnika

Poraz rukometaša Srbije u Sarajevu

Rukometaši Srbije izgubili su od Bosne u Sarajevu rezultatom 31:28 u 5. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2010. godine u Austriji.

Najefikasniji u srpskom taboru bio je Momir Ilić sa 7 golova. Ključnu prednost domaća selekcija stekla je krajem prvog poluvremena i na odmor je otišla sa 18:14. Odlična komunikacija krila i bekova, kao i raspoloženi golman Enid Tahirović, doneli su Bosni +7 (24:17). Naši su uspeli da smanje na 29:27 na tri minuta do kraja, ali snage i vremena za preokret nisu imali.

Preneseno sa sport stranice B92

19.03.2009.

Waddinxveen, uslikan naopako

Ovaj gradić, u stvari za holandske prilike selo, od kojih 25000 stanovnika, ima teško izgovorljivo ime. Vadinksfein, tako bi mozda trebalo reći. Waddinxveen se nalazi duž kanala - rijeke Gouwe, i u stvari je spojen sa susjednom Goudom, na jednoj strani, i Boskoop-om na drugoj. Mjesto je poznato po fabrikama namještaja, po stroopwaflima (specijalnim napolitankama sa sirupom od jabuka), po pokretnom mostu preko rijeke Gouwe, a u posljednje vrijeme po tome što je islamofob Geerd Wilders ovdje održao prvi u nizu promotivnih skupova  svoje partije. Skup je održan uz izvanredno jako obezbjeđenje policijskih  snaga.

Samo mjesto je, za razliku od susjednog bogatog i veselog Reeuwijka, djeluje nekako depresivno i odaje utisak zapuštenosti i siromaštva. Valjda su se te fabrike namještaja ugasile, ostale su poneke prodavnice u bivšim halama. Da sve bude u naopakom stilu, tek kod kuće sam primjetio da sam pritisnuo neko dugme na kameri, pa su slike izašle okrenute, što je izaslo desno, trebalo je lijevo. Tako eto i kamioni idu lijevom stranom, a ona flaša Heineken piva naslikana na kamionu samo što ne poklopi auto pored kamiona. Mozda se to moglo novim pritiskom na dugme ispraviti, ali neka ostane ovako, interesantno je na neki nacin.

Na slici prenesenoj sa Wikipedije pokretni most (hefbrug) preko Gouwe u Waddinxveen-u.    

kamioni voze lijevom stranom auto pritisnut flasom piva lijeva obala Gouwe treba nadesno, i obratno sa zeljeznog mosta cija se konstrukcija podize kad naidje brod cijelo mjesto uz kanal Gouwe napustena kuca, prije su se uz nju prodavali polovni automobili prodavnica namjestaja Gouwe, slova naopako ima i lijepih kucica niz kuca pored mosta
19.03.2009.

Novosti sa Balkana: Podivljali psi usmrtili dječaka

Balkan je i dalje u holandskim novostima divlje područje, i vijesti koje se inače rijetko pojavljuju, uglavnom idu u tom smislu. Ovdje se pravi malo razlike među pojedinim zemljama Balkana, i osim Grčke, uglavnom se sve trpaju u istu vreću, čak i u prognozi vremena.

Najnovija vijest iz jedne balkanske zemlje (prema Telegrafu) su podivljali psi na Kosovu. U istočnom dijelu Kosova psi su napali osmogodišnjeg dječaka, kad je išao iz kuće u školu, i nanijeli mu teške rane od kojih je nesretni dječak preminuo u bolnici.

Novina izvještava da su podivljali psi veliki problem, da ih ima jako mnogo, iako vlasti  redovno angažuju lovce da ih ubijaju.

Izvor: DeTelegraaf

18.03.2009.

Nedjeljno popodne u Amsterdamu

Amsterdam je ipak Amsterdam. Svjetski grad, evropska turistička destinacija, ne samo za susjede iz Njemačke, Belgije ili Velike Britanije, nego i za Skandinavce,  Italijane, Špance. A posebno za turiste iz Azije, koji imaju direktne avionske veze sa Amsterdamom.

Iako je kriza, prošle nedjelje je Amsterdam bio pun. Govore se razni jezici, na ulicama brojne ekskurzije  mladih Italijana, Španaca... Zavlače se momci u uske ulice Crvene četvrti, bulje u golišave djevojke u izlozima  i oduševljeni smiju se, onako glasno, južnjački, na sva glas.

Na glavnom trgu pred kraljičinom palatom nekoliko maskiranih glumaca izvode svoje pantomime i poziraju gostima, naravno ako im ovi ubace koju paru u šešir ispred njih. U prodavnicama na Damu nema šta nema, vještačkih lala, klompi, pečenih krompirića, ruske votke (govori se ruski!), dućana za promjenu novca, seksi šopova....

Žalili su se nedavno na tv kako je manje turista, ali gledajući po prošloj nedjelji, evo ih, ipak dolaze!  

Amsterdam ima specifican izgled i arhitekturu moderne verzije bicikl - taksija mozad neko zna u sta se ovaj maskirao na glavnom trgu sarenilo vjestackih lala masa svijeta na Damu neizostavne holandske klompe dadni paricu pa se slikaj sa monstrumom
17.03.2009.

Maastricht – grad burgonjskog duha

Burgonja (Burgundija, vidi ) je departman u Francuskoj, sa glavnim gradom Dižon (Dijon). Do 1790 je bila nezavisna provincija u okviru Francuskog kraljevstva. Nekada je Burgonja bila kraljevstvo u Evropi, čije su se granice protezale i na sjever, obuhvatajući današnje niske zemlje, pa je Brisel jedno vrijeme bio glavni grad kraljevstva. Burgundinci su bili stari narod koji se iz Zapadne Njemačke presilio u Istočnu Francusku.

Grof Filip Dobri (Filip III, vidi ) je vladao Burgonjom od 1419 do 1467. Pod njegovom vlašću je bilo i područje današnje Holandije. On je u stvari postavio osnove Holandije kao neovisne države. Grof je preferirao luksuz i opušten život, u kome su dobro jelo i piće igrali veoma značajnu ulogu.

Za Belgijance, te Holanđane koji žive u južnim provincijama Limburg i Brabant se kaže da imaju burgonjski duh, odnosno da vole uživati u životu, vole opuštenost, dobru hranu i kapljicu. Po tome se razlikuju od sjevernjaka koji su više pod uticajem germanskog i protestanskog duha koji podrazumjeva rad, štedljivost i odricanje od luksuza.

Burgonjski duh se itekako osjeti u glavnom gradu Limburga, Mastrihtu (Maastricht, vidi ). Pored velikog broja impozantnih crkava, od kojih su sve, osim jedne, katoličke, postoji ogromni broj restorana sa stolovima napolju i tablama sa ispisanim jelima i đakonijama. Mastriht je zaista osvježenje u odnosu na jednolike i dosadne holandske gradove. I arhitektura je drugačija, kitnjastija, i po tome Mastriht liči mnogo više na Pariz, Luksemburg ili Brisel, nego na Amsterdam ili , pogotovu, Rotterdam. 

Bazilika Nase Drage Gospe (Basiliek_van_Onze_Lieve_Vrouwe_Tenhemelopneming) datira od jedanaestog vijeka i njen dodatni dio (Dagkapele) je danas  i svetište. Vjernici dolaze da se pomole ispred statue Bogorodice ("Sterre der Zee") i da zapale svijeću. Toliko je svijeća bilo upaljeno da je toplina dopirala na desetak metara od mjesta za molitvu.

Interesantno je da se u samom centru, na glavnom trgu, nalaze jedna do druge (izgledaju kao jedna crkva), stara katolička bazilika Svetog Servatiusa (zaštitnika katoličkog Mastrihta), i protestanska crkva Svetog Jana.

hotel u blizini stanice spomenik svecima na trgu blizu stanice ulica u centru katolicka i protestanska crkva, jedna do druge upaljene svijece i kratka molitva pred statuom Bogorodice restorani i kafane na svakom koraku jelovnik pogled sa mosta na kuce pored rijeke Maas arhitektura slicna pariskoj ili briselskoj
16.03.2009.

Razgovori (neprijatni) u vozu

Sjedoše preko puta mene, rekao bi bračni par, ona tu negdje mojih godina, on stariji nekih pet do deset godina. Muškarac započe razgovor, sve se nešto smije i šali, čudno mi za Holanđanina. Kaže, ovo ko da je krenuo starački dom na putovanje.

-Pa jeste, uključim se. Svi imaju knjige umjesto karata. Samo što vas kondukter mora zateći da čitate knjigu, kad on naiđe, inače vam se ne priznaje (probah i ja da se našalim).

Pričali smo neko vrijeme. Brat su i sestra i putuju familiji u Mastriht. Ja kažem da sam iz Bosne, iz Sarajeva.

-Musliman!, zaključi odmah brat (iako ja nisam ništa rekao). Imam za vas jedno goruće pitanje.

I onda me poče pitati nešto o ljepotama u raju u koje odu muslimanski teroristi što se ubiju i postanu sveti mučenici. Kažem mu da ja o tome pojma nemam, da muslimani u Bosni nikad o tome nisu pričali, akamoli to upražnjavali. Dodam da ni katolici nisu isti u Peruu i u  Holandiji, i da siromaštvo i ugnjetavanje od strane drugih proizvedu kontrareakcije.

            -Kako nisu isti, jesu katolici svugdje isti, reče mi brat.

Srećom uđoše jedan stariji bračni par i sa njima veliki sin. Sjedoše na drugu stranu, do brata. Sin je mogao imati skoro trideset, a mongoloid je, pravo debino lice, sa kosim očima i isplaženim jezikom. U ruci je držao neku igračku, figuricu cuke i drmao ga gore-dole. Brat se uključi u priču sa ocem.

               - Što ne gleda kroz prozor kad je već krenuo na put. A mogao bi tu energiju drmanja rukom iskoristiti da malo opere prozor!

Sestra se pokazala pametnijom od brata. Kaže da njen brat tako stalno nešto dobacuje i zafrkava. Ispade da smo sestra i ja vršnjaci, da je pedeseto godište, već pet godina u penziji, a radila je kao stjuardesa i putovala po cijelom svijetu. Neobično joj je da ne radi, ali eto igra tenis, putuje.

 Ja joj ispričam svoju priču, kako sam nerado došao ovdje na kraju rata jer sam bio tri godine rastavljen od familije. Da sam imao silne probleme da mi se prizna specijalizacija (jer je to skoro nemoguće za one van EU), kako sam radio ovdje po raznim privatnim klinikama,  kako mi se sin nikad nije mogao naviknuti i da se je vratio u Bosnu da predaje na fakultetu, i kako sam i ja želio uvijek da se vratim, ali odlažući iz godine u godinu odjednom u neko doba vidiš da je kasno.

Na stanici u Eindhovenu, dok smo čekali voz za Mastriht, brat se ponovo dočepao teme religije. Poče protiv Marokanaca u Holandiji, kako su spremni na svašta i kako su eto nedavno u Amsterdamu htjeli da podmetnu bombu u IKEU.

            -Jest reko, i pokazalo se da je sve bilo lažno, a tako su na brzinu prozvali Marokance, pohapsili ih, a nigdje veze s vezom, da nije žalosno bilo bi smiješno.

Ja mu kažem da smo mi u Bosni živjeli kuća do kuće različitih religija , da smo se pazili i ni u snu mi nije bilo da ćemo se okrenuti jedni protiv drugih. Može li on pomisliti da sutra nastane rat između katolika i protestanata u Holandiji?

            -Jest, kaže, dok si mlad i ne primjećuješ razliku. A onda vidiš, evo u ovoj zemlji naprimjer, da samo kao protestant možeš napredovati do najviših funkcija. Eto, i u Sjevernoj Irskoj ako si katolik nemaš nikave šanse!

Srećom naiđe voz, pun puncijat, sve džabni putnici  sa knjigama, pa se u gužvi moradoh rastaviti od brata i sestre katolika, a i spasih se od odvratne konverzacije. Što sam i počinjao priču i spominjao odakle sam, kad iz iskustva dobro znam kuda će ta priča voditi.

15.03.2009.

Putovanje sa knjigom umjesto vozne karte

Danas je dosta Holanđana putovalo vozom, sa knjigom umjesto vozne karte. Uglavnom je tu povoljnost iskoristio stariji svijet, pa tako i moja malenkost. Bio sam u stvari mlad u odnosu na mnoge osamdesetogodišnjake, koji su  u dobrom raspoloženju jedan dio puta zbog gužve morali i stajati.

Moglo se je putovati cijeli dan neograničeno sa poklon knjigom  “De tafel vol vlienders” koja se dobije u knjižari kad se potroši određeni iznos na kupovinu domaćih knjiga.

Ja sam izabrao putovanje na sami jug Holandije, u glavni grad provincije Limburg Maastricht, za koji mnogi smatraju da je i najljepši grad u Holandiji. Nakon Maastrichta uspio sam se, dok su još radile radnje vratiti do Amsterdama, koji je bio pun ljudi i turista.  Rastojanje između Mastrihta i Amsterdama iznosi skoro 300 kilometara, ali to za dobre holandske željeznice nije nikakvo rastojanje, stigne se za manje od tri sata.

Danas dajem samo slike  čitalaca iz voza i slike usputnih stanica, a sljedećih dana bice vise o kratkom boravku u Maastrichtu i Amsterdamu.

holandski zuti intercity voz Stanica u Utrechtu, zivo od samog nedjeljnog jutra gospodja preko puta mene cita poklon knjigu, koja je ujedno i vozna karta voz je udoban, nema sta mozaik na stanici u Eindhovenu Maastricht, zgrada stanice povratak ka Amsterdamu, udobno je u vozu, zgodno i za odspavati malo Maastricht, grad crkava i kafana, tako se zove sljedeci post
14.03.2009.

Prof. Dr. Mladen Šćepović

U Sarajevu je preminuo emeritus profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu Mladen Šćepović. Profesor Šćepović je, dok sam ja bio student, bio šef Katedre za Histologiju i embriologiju. Pamtim ga kao visokog koščatog čovjeka, koji je bio dobar predavač i realan ispitivač. Mislim da je on posljednji profesor iz jedne generacije kada je Medicinski fakultet u Sarajevu bio jedan od najboljih u Jugoslaviji, a studenti sa sarajevske medicine su imali otvorena vrata u svim evropsikm državama, pa i šire.

Da napomenem da su u isto vrijeme kad i profesor Šćepović bili profesori Hadžiselimović (Anatomija), Švob (Biologija) ,Nikulin ( Patologija), Gaon (Epidemiologija), Pšorn i Huković (Farmakologija), Ciglar (Fizijatrija), i niz drugih poznatih, posebno onih za kliničke predmete.

Izvor: Moj blog:Sarajevski medicinari, vidi http://sarajdoktor.blogger.ba    

 

13.03.2009.

Statenkwartier: Najljepši kvart za stanovanje u Den Hagu

 

Locatie
Gemeente Den Haag
Stadsdeel Scheveningen
Algemeen
Inwoners 13.658

Po meni je najljepše U Den Hagu stanovati u starom dijelu grada Statenkwartier, koji pripada subopštini Scheveningen. Kvart se nalazi blizu mora, od koga ga dijeli Scheveningen luka. Karakteristične su dijagonalno postavljene ulice , na čijem se križanju nalazi nekoliko trgova. Najpoznatija je ulica Frederik Hendriklaan, trgovačka ulica, puna lijepih dućana i kafana. Ulicu popularno zovu “De Fred”.

Ovo je u potpunosti kvart za stanovanje. Porodične kuće su izgrađene između 1900 i 1915, a imaju dva sprata i koso potkrovlje, ili tri sprata i ravni krov. Sve su kuće potpuno iste veličine, fasada je od kvalitetne tamnocrvene ili svijetle fasadne cigle. Kuće imaju veoma mnogo ukrasnih elemenata od drveta, lijepih ulaza, ispusta i balkona. Bogati nasljednici ove danas veoma skupe kuće za velike pare izdaju strancima, koji rade u Hagu.

Za vrijeme njemačke okupacije Nijemci su srušili jedan dio kuća i napravili fortifikacijske objekte za odbranu od pretpostavljene eventualne invazije saveznika sa mora. Na njihovom mjestu , posebno u ulici President Kennedylaan, su napravljene škole i veliki objeklti sa kancelarijama.

Prošetao sam prekjučer ovim kvartom. Bilo je lijepo vrijeme i narod je sjedio vani u kafanama. Mnogi su pili čaj od svježe nane. Neposredno ispred kafane sudarila se dva auta, čovjekovo auto stradalo, čeka policiju, a žena, koja je očito kriva, ne pomjera iz auta. Njenom autu ništa ne fali. U obližnjem parku šareni ćilim od iscvjetalih kaćuna. Neobičan stari crveni kamiončić, na kome su podaci o vlasniku i firmi koja se bavi restauracijom starih kuća. Lijepo je bilo šetati ovim otmjenim krajem, a još ljepše bilo sjesti u autobus broj 21 i vratiti se kući.

Danas slike kuća i kafane, a preko vikenda slike izloga iz ulice Fred.

Frederik Hendrikplein, met rechts de Frederik Hendriklaan
Datum opname: ca. 1925 Kvart je napravljen izmedju 1900 i 1915 godine

na uglovima ulica su najvece i najljepse kuce park na trgu prepun rascvjetanih kacuna stari kamioncic vlasnika koji ima firmu za restauriranje kuca sudar auta pred kafanom u kojoj piju caj od svjeze nane \ jedan od tri trga kroz kvart obilazi  autobus 21, i tramvaj 17 sve kuce iste visine mnostvo finih detalja na fasadama kancelarije u prizemlju nekih kuca, ovdje ima nekoliko advokata
13.03.2009.

Sa knjigom u rukama, cijeli dan besplatno vozom po Holandiji

Een tafel vol vlinders
Tim Krabbé
Uitgever: CPNB
Prijs: gratis bij €11,50 aan boeken
90 bladzijden

Tema ovogodišnje literarane sedmice su književna dijela posvećena životinjama. Intervjuišu se pisci koji pišu o mačkama, cukama, leptirima......

Ko kupi knjigu Tim Krabbe-a  : “De tafel vol vlinders” ( Sto pun leptirova )može sa knjigom, kao voznom kartom, u nedjelju petnaestog marta da se cijeli dan vozi u vozovima po cijeloj Holandiji. Usput može svratiti u neki od desetak ZOO, u kojima postoje prigodni popusti (25posto) na ulaznu kartu.

Dovoljno je čitati knjigu u vozu ili je držati u krilu, i kondukter će proći pored vas. Zato brzo u knjižaru, a u nedjelju laghano od Groningena do Maastrichta, pa onda od Amsterdama do Arnhema.

Knjiga se dobije besplatno, ako se potrosi 11,50 eura na knjige (napisane na holandskom jeziku) ili postane novi clan biblioteke.

12.03.2009.

Najveća pijaca u Evropi

de haagse markt historie
Pijaca u Den Hagu  u Herman Closterstraat , na istom mjestu, postoji vise od 70 godina

Najveca u Evropi , tako pijaca u Den Hagu (Haagste markt ) reklamira samu sebe. Duga je  pola kilometra, pripadaju joj dvije tramvajske stanice, a široka je nekih stotinjak metara. Nije mala ni ona pijaca u centru Roterdama, ali ova je ipak veća. A pijaca, ko pijaca, ista ko naše Ciglane, i obuće i odjeće, i voća i povrća, ribe, kozmetike, svega za kuću. Na nekoliko mijesta prodaju voće i povrće  izdijeljeno u plastične posude, pa ne moraju vagati. Samo izabereš koju ćeš posudu. Tako su kod nas prodavali seljaci kad sam bio dijete, i kad nije bilo vagi na pijaci.

Uglavnom prodaju i kupuju imigranti razne boje kože, raznog govora, i kad govore holandski kod svakoga je to drugačiji jezik. Ima i Holandjana tradicionalno neukusno odjevenih. Ima dosta i kioska sa hranom, turskom, surinamskom, holandskom. Roba uglavnom bofl, lošeg kvaliteta, odjeća i cipele od sintetike, ručni satovi za tri eura, tursko rublje.

Na obližnjoj tramvajskoj stanici tri revizora, dva muškarca i dvije zene, pregledaju narodu karte na stanici, prije nego i dođu do tramvaja. Izgledaju mnogo gore nego sarajevski revizori.

Iako je ovo, eto, najveća pijaca u Evropi, ista je kao i svugdje u Evropi. Pijace su se izgleda potpuno globalizirale, odnosno europizirale, ali u negativnom smislu. Pobijedio je uticaj sa juga i jugoistoka, pa možemo reći da su se pijace balkanizirale.

zastave pijace, najvece u Evropi Nindze revizori (iza ograde), aktivni i ovdje
12.03.2009.

Halid Bešlić u pravim rukama

Halida Bešlića je, bar što se tiče povrede oka, operisao doktor Suvad Karčić. Mislim da u BiH Halid nije mogao imati boljeg očnog hirurga. Mislio sam: “Ko li  ga je boze radio?” Samo da ne bude neko od onih koji na specializaciju budu primljeni preko veze, ili partijske podobnosti, pa tako provedu i cijeli život, a da nikad ne budu dobri hirurzi. Često takvi budu na rukovodećim položajima, iako qua struke ima mnogo boljih od njih.

Doktor Suvad Karčić je u neku ruku i moj učenik. Zza vrijeme rata  je u Sarajevu nastavio prije rata započetu specijalizaciju na VMA u Beogradu. Tamo je imao jako mnogo asistencija pri operacijama, ali mu nisu dali da samostalno radi. Mi smo (da ne kažem u prvom redu moja malenkost) na Očnoj klinici uvidjeli njegove manuelne sposobnosti i u kratkom vremenu Dr Karčić je postao jedan od najboljih očnih mikrohirurga. Na ruku mu je išlo i obilje materijala, usljed veoma čestih ratnih povreda oka. Uz operacije na prednjem dijelu oka, on je jedini u BiH koji radi i komplikovane operacije na zadnjem segmentu oka (vitrektomiju).

Nažalost dr Karčić je izjavio da nije optimista u pogledu vidne sposobnosti Halidovog desnog oka. Halidovi prijatelji su izjavili kako će angažovati slovenačke i turske oftalmologe da konzilijarno pregledaju Halida i odrede šta treba raditi ( vidi Dnevni Avaz ) .

Mislim da sigurno neće naći mnogo boljeg nego je dr Karčić, bar što se tiče očne hirurgije. Ako je on dao navedenu izjavu mislim da je povreda oka jako teška i da je prognoza u najmanju ruku veoma neizvjesna.

11.03.2009.

Oftalmologija i Lenjin

 Hermann von Helmholtz

Iz moje biblioteke iskopah jednu knjigu na ruskom, Očne bolesti,  (na ruskom: Glaznie boljezni). Knjiga je štampana 1977, kao zvanični udžbenik Ministrstva zdravlja Sovjetskog Saveza, za studente medicine, ljekare i početnike oftalmologe. Knjiga je u tvrdom platnenom povezu, štampana na grubom papiru koji je nakon trideset godina požutio, sa lošim slikama u dodacima u boji, gdje je neko prilično amaterski naslikao u boji slike očnih promjena. Knjigu mi je potpisao jedan od autora profesor Nesterov, 1979 godine, kada je na Očnoj klinici u Sarajevu držao predavanje o glaukomu.

Ovo sve pišem zbog uvodnog teksta u knjizi u kome se govori o istoriji oftalmologije. Na prvoj stranici tog teksta se uglavnom spominje Lenjin i njegovi komentari, pogledi na nauku i rasprava o stajalištima Helmholca, jednog od najvećih imena u razvoju fizike i optike (između ostalog pronašao je oftalmoskop, kojim se istražuje očno dno). Lenjin zamjera Helmholcu ( vidi hol. wikipedia) na stajalištu koje nije u potpunosti materijalno, nego ima elemenata nematerijalizma (spekulativne fizike).

Želim u stvari reći koliko je u komunističko doba materijalistički politicari uzimali sebi za pravo da daje ocjenu svega, i ulazili u sve pore nauke, pa i tako egzaktne nauke kao što je optika ili oftalmologija. Da ne kažem da su supruge komunističkih političara bile na čelu velikih klinika i instituta, iako su obično po kvalitetu bile daleko ispod pravih stručnjaka.

Danas imamo sličan trend, ali u drugom smjeru. Supruge pojedinih političara i dalje dolaze na rukovodeća mjesta u zdravstvenim ustanovama. Razlika je u tome što novi političari na vlasti ne propagiraju materijalizam kao ideologiju ( a u praksi ga debelo provode), nego duhovnost  i religioznost kao pogled na život i nauku.

naslovna strana knjige ocne bolesti iz 1977 posveta jednog od autora, meni, 20-05-1979 Ima Lenjina se spominje desetak puta naprvoj stranici teksta o istoriji oftalmologije slike ocnih promjena, kao na slikovnicama za djecu
11.03.2009.

O novinarima i akademcima

Iz Oslobodjenja prenosim dio komentara Muharema Bazdulja, pod nazivom Transparentne stvari. Cijeli tekst mozete procitati u Oslobodjenju

Kod nas, međutim, kako je i običaj, teme koje potresaju cijeli svijet ne izazivaju pretjeran interes. Nisu li uostalom naši političari već nekoliko puta ustvrdili kako će globalna ekonomska kriza nas zaobići, pa tako valjda neće utjecati ni na štampu. To, naravno, ne znači da se kod nas ne raspravlja o medijima. Teško je zapravo reći da se o medijima raspravlja; bolje je reći da ih se skoro unisono satanizira: te su žuti (više pišu o estradnim zvjezdicama, nego o naučnim dostignu­ćima), te su crni (na naslovnice stavljaju kriminalce, a ne ljude koji bi djeci i omladini mogli biti pozitivni uzori), te su crveni, te su zeleni, te su islamofobični...Pljucnuti na ovdašnje novinarstvo skoro da je postalo simptom dobrog ukusa, s dobrim razlogom da se razumijemo. Puno je u bosanskohercegovačkom novinarstvu neznanja, neukusa, nepismenosti, neprofesionalnosti, negativnosti općenito. Ono što je žalosno jeste činjenica da novinarstvo u tom smislu nije izuzetak. S kojim pravom sudije, političari, univerzitetski profesori, recimo, tako olako pljuju po novinarima? Je li u njihovim branšama sitaciju bolja? Ni najmanje! U pravosuđu caruju kukavičluk i korupcija, politika je postala neodvojiva od kriminala, obrazovanje generalno, a naročito univerzitetsko, postalo je travestija: diletantizam, seks-skandali, plagijatorstvo, nepotizam – njegovi su zaštitni znakovi. Novinarstvo je, me­đutim, laka meta, i to iz najmanje tri razloga: nemoćno je, transparentno i razjedinjeno.

Pravosuđe čovjeka može ćušnuti u zatvor ili mu zagorčati život, politika je - kako se to kaže - sudbina, a univerzitetska diploma je uslov za skoro svaki pristojniji posao. Nasuprot tome, novinari uglavnom pišu - u vjetar! Ona stara fraza o “sedmoj sili“ kod nas se može izgovoriti jedino u ironičnom kontekstu. Društveni utjecaj ovdašnjih novina, nažalost naročito onih koje se trude biti “od političkog i općeg značaja“, jedva je veći od minornog. Uz to, produkti novinarstva su, po defaultu, kako se to kaže, svima dostupni i do kraja transparentni. S tim je povezano i iznimno međusobno neprijateljstvo među novinskim redakcijama koje nadilazi uobičajena konkurencijska trvenja. Za razliku od skoro mafijaškog “zakona šutnje“ u akademskoj zajednici, recimo, gdje se na najgnusnije prekršaje i najsramotniju neukost kolega po pravilu kolegijalno zatvaraju oči, u novinarstvu se slične stvari obično prokazuju, makar to prokazivanje i u novinarstvu obično prođe bez ikakvih posljedica

10.03.2009.

Ružan običaj u BiH, ne vezati pojas

Stradao je Halid Bešlić. Vjerovatno će izgubiti vid na desnom oku. Uzrok: nije se svezao u autu, i od inercije je udario glavom. Posljedice: polomljene kosti lica, probijeno desno oko.

Ne znam zašto se ljudi u Bosni ne vežu. Kad se svežem gledaju u mene podsmješljivo. Od rođaka do taksista. Ni taksisti se ne vežu. Svi se time diče, kako voze nevezani, pokazuju kako se ne boje policije, kako im ništa ne može biti.

Najmanje mi je stalo do policije. Stalo mi je do moje glave. Ovdje je dugo na TV bila kampanja za vezanje pojasa. Priđi glavom na 20 cm od TV pa sa te daljine udari u TV.  Da vidiš kako boli. A nekamoli pri velikoj brzini, kad raspališ glavom.

Vežite se i ako ćete voziti samo sto metara. To je samo stvar navike, ništa ne košta, i stvarno ne razumijem zašto se to ne radi.

10.03.2009.

Pedeset godina izbjeglištva

News Item: Dalai Lama

Het Potala-paleis, Lhasa's beroemdste en heiligste gebouw

Toliko je prošlo odkako je prije pedeset godina, davne 1959.te Dalai Lama, duhovni vođa tibetanskog naroda, nakon pobune njegovog naroda protiv kineske vlasti, morao pobjeći iz svoje zemljeTibet  i palače u glavnom gradu Lasi. Od tada boravi u Indiji, u koju je prebjeglo i stotinjak hiljada Tibetanaca. U svom danasnjem obracanju se zalozio za istinsku autonomiju Tibeta unutar NR Kine.

Kina je anektirala Tibet i dala mu autonomiju na papiru, od koje u stvarnosti nema ništa. Lani je silom ugušena buna Tibetanaca,  a ove godine da bi preduhitrile nerede su kineske vlasti prekinule svaku vezu Tibeta sa ostatkom svijeta, cak i preko interneta. Oni koji su ucestvovali u lanjskim neredima su dobili drakonske zatvorske kazne.

U Holandiji je u devet gradova podignuta zastava Tibeta, a u Den Hagu su održane demonstracije na glavnom trgu Plein i pred kineskom ambasadom.

Flag of Tibet that was introduced by the 13th Dalai Lama in 1912 and outlawed by in the People's Republic of China in 1959.
10.03.2009.

Što više kila, to manje mozga

Vegetariër, vegetarisch eten Britanski naučnici su utvrdili da nedostatak vitamina B12 utiče na pojavu atrofije mozga (koja moze da ide sa Alzhajmerovom bolesti), odnosno da vegeterijanci imaju šest puta veću šansu da dobiju atrofiju dijela mozga koji se zove hipokampus i koji je odgovoran, između ostalog, za  memoriju. Vitamina B12 ima posebno dosta u jetri, ribi i mlijeku.

Prekomjerna upotreba jakiih alkoholnih pića, takođe, posebno kod žena, ima uticaja na razvoj atrofije. Kod blažih pića  je opasnija  upotreba piva (za deset posto) nego vina. Prekomjerna težina takođe povećava šanse za razvoj atrofije, pri čemu je rizik posebno veliki kod  iznosa BMI (indeks tjelesne mase) od 27 i više. Pri tome važi pravilo: Što više kila, to manje mozga! 

Izvor: psychiater.nu

Svoj BMI izracunaj ovdje. Moras unijeti pol, visinu, tezinu , i kliknuti na bereken. Pored BMI pokazace se i vasa idealna tezina, i koliko imate odstupanje od nje.

09.03.2009.

Živjeti u staračkom domu

Cijelo Sarajevo ima jedan starački dom. Onaj u Nedžarićima, kome je bogzna koliko godina. Onaj drugi, na Stupu, nikad nije završen. Lijepo zamišljena vesela  fasada je izrešetana granatama, a poslije kad su oborinu  zaposjeli Romi, svako je na grafitima dopisivao što je htio. Na kraju su ruševinu zaposjele biljke i iz zidova je počelo rasti drveće. Tako imamo na ulazu u Sarajevu državni simbol brige za stare.

Kod nas je postojao, a postoji i danas, veoma negativan stav prema staračkom domu. Onaj koga smjeste tamo je pojam nesretnika, koga su vlastita djeca napustila, kad su mu najviše trebala okrenula mu leđa, a šta je samo jada vidio dok ih je odgojio i školu im dao. "Eto kakva su djeca, nezahvalna, nije ti šala u starački dom". A nije ni čudo da se tako misli znajući kakve su naše bolnice, gdje se sestre izdiru na starije pacijente, ne zovući ih ljudima, gospodinom ni gospođom, nego babom i dedom, i kada im je i šezdeset anekamoli decenijama više, naživili su se oni, smatraju ih nužnim zlom koga se treba što prije riješiti.

Mnogo je bolje biva kad starci ostanu kod kuće, kad ih smjeste u neki sobičak odakle im nema izlaza, doturaju mu hranu i povremeno mu kao vrhunac srece upuste nekog unuka. Eto dedo je sa svojima, kud će mu ljepše. Oslobodili su ga i penzije, kupuju mu za jelo, nekad ga izvedu autom, istina urijetko, ma najljepše mu je kod kuće.

Kad sam došao u Holandiju iznenadio sam se da skoro svi stariji, a ima ih bogami hejbet od 80 do stotinu i preko, žive u stračkim domovima. Ostave lijepo svoj stan, vrate ga državi, ili prodaju svoju kuću, pa ponesu dio namještaja i smjeste se u apartmane u domu. Obično imaju dnevnu sobu i spavaću, svoju posebnu banju. Apartman urede svojim namještajem, a žive kao u hotelu. Lijepo uređeni prostori, sve prepuno cvijeća, miriše od čistoće, dobro toplo, sala za objede, sala za zabave, pediker, frizer…. Izleti, odlasci na bazen, bingo večeri, bridž takmičenja. Sve dolazi gotovo, spremačica mijenja posteljinu, čisti banju. Nije ni čudo da često u sobi do sobe žive one preko devedeset, još uvijek idu na frizuru, odlaze u šetnju, neke voze bicikle, kola.

Svako selo ima najmanje jedan starački dom. Potpuno otvoren, negdje u parku sa pogledom na rijeku ili jezero. Ljudi žive sa svojom generacijom. Oslobodili su stanove mlađima. Ne dosađuju nikome, niti njima ko smeta. Ne ubijaju se čuvajući unuke. Djeca ih obilaze jednom sedmično, nekad rjedje, ali obidju kad mogu. Odvedu ih nedjeljom ili za praznik kuci na rucak.

E sad će neko reći kako su napušteni i kako je to tužno. U neko doba života shvatiš da više nemaš šta izgubiti i da se trebaš povući bez gubitaka. Sve je stvar pogleda na život. Meni ti ljudi izgledaju kao gospoda u odnosu na naše starce, a najmanje što mi se čini to je da su jadni. Izuzetak je teška bolest, ali i tu imaju bolju njegu nego oni naši kod kuće.

Još da kažem da puno naših žena rade kao njegovateljice u staračkim domovima. I inače puno ljudi je zaposleno u njezi starih i bolesnih, i to je postala jedna veoma važna djelatnost, da ne kažem privredna djelatnost.

juce snimljena trpezarija u starackom domu u Haastrechtu stracki dom u Reeuwijku Reeuwijk - staracki dom II
09.03.2009.

Istorijsko otkriće u borbi protiv raka?

Cut surface of a liver showing multiple metastatic nodules originating from pancreatic cancer.

Kako javlja RTL Nieuws u Britaniji je napravljeno moguće epohalno otkriće u borbi protiv raka. Britanski Institut za izučavanje raka je objavio da je na eksperimentima na mišicima, otkriven enzim koji je odgovoran za širenje (metastaziranje) malignih ćelija u organizmu. U ovom slučaju se radilo o kod miševa induciranom raku dojke. Glavna istražiteljka Janine Erler je  izjavila da je na ovaj način otkrivena dugo tražena karika koja je nedostajala u razjašnjavanju metastaziranja  ćelija.

Supastanca koja je otkrivena je dobila ime LOX (lysil oxidase). Ona ima ulogu da oslabi prirodnu odbranu ćelija u drugim dijelovima tijela, odnosno da omogući dobrodošlicu novopristiglim tumorskim ćelijama. Bez ove supstance bi maligne ćelije, kao strane, bile uništene na novopridošlim mjestima. Istraživači misle da se isti model odigrava kod ljudi. Sada je zadatak da se pronađe supastanca, kontra-enzim, koja će stopirati dejstvo LOX. Oko 90 posto oboljelih od raka umire zbog metastaziranja malignih ćelija iz primarnog tumora, na udaljena mjesta u tijelu.

Na slici ispod naslova: Metastaze karcinoma pankreasa u jetri. 

Izvor: Niuweveranda.be 

09.03.2009.

Pokloniti više pažnje ekologiji na internetu

Vijest koju je prenio Haler na svojom blogu Jedinstvena BiH ”, o inicijativi Al Gore-a o uspostavljanju jedinstvene eco domene ne internetu me potaknu da administratoru blogger.ba takođe predložim uvođenje više tagova iz ekologije. Naime na bloggeru.ba nema tagova koji bi upućivali na teme iz ekologije, to jest  zaštite prirode i životne sredine. Često ne mogu da nađem odgovarajući tag da plasiram neki post.

Razumijem da vlada veliki interes za teme iz košarke, nogometa, seksa, naučne fantastike (imaju posebni tagovi), ali mi se čini da su teme opšteg zatopljavanja, podizanja nivoa mora, nestanka snijega, teme koje ugrožavaju život na planeti, važnije od tagova recepti, noćni život, moda,....itd (koji takođe postoje). Nisam protiv toga da i ovi tagovi ostanu, ali da se uvedu i tagovi priroda, životna sredina, ekologija, životinje, rijeke, itd.

08.03.2009.

Nedjeljna seoska idila

Područje između Rotterdama i Utrechta, sa centrom u Goudi, se zove Groene Hart, Zeleno Srce Holandije. U najnaseljenijoj provinciji Južna Holandija koja ima   tri miliona stanovnika na prostoru kao od Zenice do Sarajeva, skoro je neprekidni kružni grad, gdje jedan grad bez prekida prelazi u drugi. Jedino u sredini tog područja je ostalo nesto neizgrađene zemlje, gdje je vlazno tlo uglavnom prekriveno travom i pogodno za pašu i gdje se proizvodi Goudski sir (sir Gauda).

 Najslikovitiji je predio između Goude i Utrechta, a to su mali gradovi duž rijeke Holandski Ijssel. Gradovi, koji danas žive kao sela, gradovi koji su ostali van glavnih autoputeva i pruga, vezani uz vodeni tok, koji je izgubio nekadašnji značaj. Lijepo je nedjeljom prošetati ovim mjestima, punim lijepih starih kuća, privlačnih kafana, uređenih vrtova i parkova. Kraj je inače meka za bicikliste koji od ranog jutra u grupama gledaju da što brže prođu svoju zacrtanu rutu. Umjesto brodova sa robom, uski vodeni tok za rekreativne vožnje koriste vlasnici brodića i jahti.

Inače da kažem da se u Holandiji 8 mart ne obilježava ni na koji način i u sredstvima informisanja on nije ni spomenut. Postoji Majčin dan u maju, kada djeca ukazuju posebnu pažnju majkama. Tako ni kafane i restorani danas nisu bili nista puniji nego sto su svake nedjelje.

Na posljejdnjoj slici iznad ulaza u kafanu stoji stari zapis:

Praat wat waar is, drink wat klaar is. Het edelst vocht, wordt hier verkocht!

A to bi u mom slobodnom prevodu znacilo:

Pričaj što istina je, pij što pred tobom je. Ovdje je najplemenitije piće, na prodaju za mladiće!

procvjetani grm u vrtu
07.03.2009.

Uz osmi mart: Šareno, volim te, šareno!

U modi je šareno. Ljudi bleje, gledaju ko tele u šarena vrata. Šareno je suđe, vrtni stolovi, haljine, ženske cipele i tašne, namještaj, nakit..... Teška dolaze vremena, pa valjda ih trebamo uljepšati šarenilom. Umjesto poklona izgleda da ćemo uskoro davati (dobijati) šarene laže. 

Ove godine je još i dobro. Dosta žena se mogu pohvaliti da su dobile poklone, neke i skupe. A ja svim ženama, posebno posjetiteljkama ovog bloga, želim da imaju mnogo zdravlja i veselja , zajedno sa svojim najbližim, a za poklone će biti vremena.

Izlog djecijeg zubara
07.03.2009.

Radio i TV BiH u kritičnoj situaciji

Situacija u Radio-Televiziji Bosne i Hercegovine je dramatična. Javni emiter je u ogromnim dugovima. Već duže vremena ne zna se ko je direktor ove ustanove, pa je dovedeno u pitanje funkcionisanje jedinog zajedničkog medija u BiH. Dovedeno je u pitanje i emitovanje satelitskog programa, preko koga pored Bosanaca i Hercegovaca van države, program prate i mnogi (transformisanjem preko zemaljskih repetitora) u BiH. Kolegij direktora RTV BiH je javnosti napisao otvoreno pismo u kome upućuju na dramatičnost situacije (vidi ovdje ).

U Holandiji su već dva medija pred zatvaranjem, zbog nedostatka sredstava. Obratili su se svojim gledaocima, odnosno slušaocima, za finansijsku pomoć. Javni servis u BiH bi trebao da bude finansiran od države Bosne i Hercegovine. Izgleda da nekima nije u interesu postojanje zajedničkog programa na nivou države. Redovno slušam radio program, i mogu reći da je bogat i kvalitetan. Takođe na internetu pratim i informativne emisije, koje su prilično dobre, ako izuzmemo katastrofalne vremenske prognoze.

Trebalo bi pokrenuti akciju za svaki vid podrške ovom emiteru.

06.03.2009.

Šta najviše čitaju moji čitaoci

http://www.nismat.org/ptcor/bunions  

čukljevi (deformacija na korijenu palca stopala) medju najčitanijim postovima

Moguće je vidjeti odakle dolaze posjetioci bloga i šta najčeše čitaju. Vrlo je interesantno da najviše posjetilaca dolazi (preko Google) na, reklo bi se, najmanje interesantne teme, koje su autora posta koštale veoma malo truda i studiranja. Malo ko dolazi da pročita tekst o Erazmu Roterdamskom (ovdje), koji me je kostao nekoliko sati studiranja, ali će mnogi da pročitaju o čukljevima  (ovdje), koji sam napisao nekon smrti jedne zene u Beogradu, za vrijeme operacije ove bezazlene promjene . Valjda mnogi ljudi deveraju sa ovim, pa im smeta obuca i tesko hodaju.

Gdje te svrbi tu se češeš. Tako je i post o biljci čuvarkući  (ovdje) jedan od najposjećenijih, i to iz cijele nam bivše domovine. Slično je i sa postom “Manji porez na seks u živo” ( vidi) , kao da će mnogi da otvore seksi dućan, pa se interesuju za porez. Tako i jedan bezvezni post “Čestitke za svaku priliku” ( ovdje) , privuče veliki broj čitalaca, valjda ljudi misle da tamo mogu naručiti čestitke. Post “ Bez operacije savladao rak pluća” ovdje , takođe privuče mnoge koji po internetu tragaju za lijekom za sebe ili svoje najbliže.  Lično je sa postom o herpesu vidi , fibromialgiji ovdje , laserskim operacijama oka ovdje , malignom melanomu vidi , prisilnim neurozama. Tako su privlačni i postovi o ljekovitom bilju, repuhu, lavandi, zovi, jagorcevini, o vocu,(jabuci, naru), hrani, (siru, krompiru) itd. Od ličnosti najviše se čita o Johanu KrojfuSilviji Kristel, Holandjanima poznatim u cijelom svijetu. Krojf zbog fudbala, a Silvija po ulogama u mekim pornićima ( kao Emanuela).

Naslov posta je neobično važan, ako u njemu ima seksa, zdravlja, sporta, onda pobudi interes. Ima istina i rijetkih koji tragaju za ne toliko popularnim temama. Tako se iznenadim da neko čita nešto što sam i zaboravio da sam napisao, pa onda to i ja, sa zanimanjem pročitam.

06.03.2009.

Kako stati na kraj obrezivanju djevojčica?

Mariëtte Bussemaker
Geboren 15 januari 1961
Sinoć je u veoma popularnoj emisiji  Pauw&Witteman ( vidi ovdje) gostovala šarmantna gospođa Jet (Mariette) Bussemaker (PvDA) (vidi ovdje, državni sekretar za zdravlje. Ona je govorila o tome kako vlada pokušava da obuzda običaj obrezivanja djevojčica koji se provodi kod manjinskih grupa porijeklom iz nekih afričkih zemalja, posebno iz Malija i Senegala.

 Obrezivanje djevojčica ima velike negativne posljedice po fizičko i psihičko zdravlje. Nekada ovi zahvati dovode do trajnih posljedica, teškoća kod mokrenja, mogu izazvati infekcije sa teškim posljedicama. Takve žene ne mogu imati normalan seksualni život, niti seksualno zadovoljstvo, a ostaju i trajne psihičke posljedice.

Po holandskom zakonu obrezivanje zenske djece je zabranjeno i kažnjivo za roditelje koji to rade svojim ćerkama. Međutim roditelji odvode djecu u zemlje odakle su porijeklom, i za vrijeme ljetnih praznika obave tamo ritualno obrezivanje.

Gospođa sekretar iztiče da vlada mora djelovati preko onih koji imaju kontakte sa takvim familijama u Holandiji ( u kojima se nalaze eventualne kandidatkinje za obrezivanje), a to su učitelji u školama, kućni doktori, socijalni radnici i drugi, koji će na vrijeme signalizirati namjeru obrezivanja. Roditeljima takve djece treba prije polaska na ljetno ferije dati da potpišu izjavu da za vrijeme boravka u zemlji porijekla neće prisiliti svoje dijete da mu se uradi obrezivanje. U izjavi stoji takođe i obaveza da se nakon povratka može obaviti doktorski pregled njihove ćerke. Ako se takvim pregledom ustanovi da je ipak urađeno obrezivanje, takvim roditeljima slijedi kazna po zakonu. Rezultati ovakve prakse su se u Francuskoj pokazali veoma dobri, i znatno je smanjen broj obrezivanja.

U Holandiji se pretpostavlja da se oko pedeset djevojčica godišnje uradi odstranjivanje klitorisa, a nekada je taj zahvat još i prošireniji. Međutim tačan broj je teško utvrditi a špekuliše se sa hiljadama mogućih kandidatkinja. Roditelji ove djece u Holandiji obično su protiv zahvata,  ali u matičnoj zemlji budu pod pritiskom familije, pa se ipak odluče za zahvat. Državni sekretar nije za to da se svake godine obavlja obavezan pregled djevojčica, a takav predlog je postojao između ostalog od Hirši Ali.

Razgovor o ovoj temi je bio ilustriran veoma potresnim filmom gdje se prikazuje obrezivanje mlade djevojčice u Egiptu, koja nakon bolnog zahvata u improvizovanim uslovima u kući, uzvikuje roditeljima: ”Nikada vam neću oprostiti zašto ste mi ovo učinili!”

Emisija se moze pogledati ako se ode na link sa pocetka teksta

05.03.2009.

“Pušenje donosi užitak!”

Na ulazu u trgovački centar blizu moje kuće postavljen je okrugli sto na kojem je plastični stolnjak, na kome je u istom stilu kao na kutijama cigareta, napisano: “Pušenje donosi užitak!” ("Roken is genieten!").

Na stolu je pepeljara  i velika vaza sa svijećom u njoj . Na svijeći je odštampana slika poznate vijecnice u Goudi. Sto je iznio gazda prodavnice srećaka i duhana. Eto njegovog odgovora onoj poznatoj rečenici na kutiji cigareta : ”Pušenje je smrtonosno!”

05.03.2009.

Opasna roba iz kontejnera

U posljednjem izdanju emisije  ZEMBLA  govoreno je o jednom slučaju  čovjeka zaposlenog na carini, koji je navodno otrovan otrovnim gasom fosfinom ( vidi Phosphine) . Čovjek je dobio oštećenje nervnog sistema i  između ostalog  dobio je astmu, ne može da hoda i prikovan je za kolica. Po njegovoj priči to je nastupilo nakon otvaranja kontejnera sa kikirikijem na pregled i izlaganja otrovnom plinu iz kontejnera.

U kontejnere se inače ostavljaju kesice sa prahom koji otpušta plin, a koji štiti robu od oštećenja gljivicama i insektima. Tako se vrećice sa otrovom stavljaju i u kontejnere sa žitom. Gas se postepeno oslobađa tokom prevoza robe. Prije otvaranja kontejnera mora se na poseban način uraditi odgasivanje kontejnera. Otrovni gas se međutim može zadržati u robi koja ima upijajuća svojstva plina iz kontejnera, kao naprimjer u madracima ili obući.

U emisiji su konsultovani toksikoloki stručnjaci iz Holandije i Njemačke. Toksikolog iz Holandije je istakla da se u madracima otrov može dugo zadržati, te da se mjerenja uglavnom obavljaju na površini madraca, ne vodeći računa da se toplotom tijela i pokretima može oslobađati absorbovan plin. Plin ima i kancerogeno djelovanje. Takođe se pokazalo da su kontrole robe veoma rijetke, pa je samo jedan par cipela testiran na sadržaj fosfena, i na osnovu toga se došlo do zaključka da je uvezena roba ispravna. Ministrica koja je zadužena za ovaj resor kaže da su oni naložili uvoznim preduzećima da ispravno testiraju robu. Ispostavilo se međutim da to niko ne kontroliše.

Što se pak tiče otrovanog zaposlenika istaknuto je da je mala mogućnost da se on otrovao usljed direktnog djelovanja plina, jer bi morao biti najmanje 45 minuta izložen direktnom udisanju gasa u kontejneru. Veća je mogućnost da je do trovanja prilikom skupljanja i prevoženja preostalih kesica sa prahom. Radnik je tužio svoju firmu sudu sa zahtijevom za odštetu. On je inače petnaesti koji se je u prošloj godini javio kao žrtva otrovnih kontejnera.

04.03.2009.

Guska umislila da je labud

U Reeuwijku blizu posluge, u vodi oko staračkog doma, imaju već odavno dva labuda. Kad prolazim pored njih uvijek priđu, misle da će dobiti nešto za jelo. Od prije nekoliko dana s njima je i jedna bijela guska. Guska ili gusak je umislila da je labud i radi sve isto kao i ona dva labuda. Otkriva je međutim drugačiji kljun, podobar podvoljak, a bogami i guščiji glas. A ima snježno bijelo perje kao i labudovi.

Uglavnom ona ne benda što je guska i danas je prije labudova izašla na obalu da me pozdravi i da se javi.

04.03.2009.

Biseri iz “Avazovih” poučnih tekstova o očnim bolestima

Čitajući četiri članka o očnim oboljenjima ili savjetima za zaštitu očiju naiđoh na obilje bisera. Tekstovi su inače objavljeni u “Dnevnom Avazu” u sklopu stalne zdravstvene rubrike.

Tako autorica teksta o mrežnjači oka opisujući vidne receptorske stanice čunjiće i štapiće impresionirana je njihovom “linijom” pa su eto jedne debeljuškaste, a druge vitke. Osim toga impresionirana je kako se stanice ne mogu vidjeti golim okom, kao da uopšte ima ćelija u tijelu koje se mogu vidjeti golim okom. Ista autorica u drugom članku, gdje nas savjetuje kako ćemo zaštiti oči od sunca kaže da ne bismo dobili  svjetoplahost (?!) moramo imati prave zaštitne naočale. Ako stavimo obične sunčane naočale onda zato što se zjenica proširi pada manje svjetla na površinu oka (?! )  Zato je po autorici bolje ne imati naočale, nego bilo kakve. 

Drugi autor u članku o opasnim vozačima sa jednim okom, navodi prednosti gledanja sa jednim okom (?!) , a kao jedan od razloga gubitka vida na jednom oku navodi organsku povredu obrva (?!) 

Treći autor u tekstu “Kako što duže sačuvati vid” iznosi kardinalne pogreške. Tako po njemu makularna degeneracija nastaje iznenadnim gubitkom vida, mada je skoro uvijek riječ o dugotrajnom postepenom gubitku vida. Takođe glaukom opisuje kao bolest sa bolovima u oku, glavoboljom i mučninom, što je tačno za samo jedan vid glaukoma, akutni glaukom, koji dolazi u veoma malom procentu. U daleko najvećem procentu, preko devedeset posto glaukom je podmukla bolest koja ne daje nikakve simptome, često sve dok ne nastaju veoma teški poremećaji vida. Upravo zbog podmuklosti bolesti treba kod svake kontrole naocala kod osoba iznad 40 godina uraditi i kontrolu očnog pritiska.

Evo originalnih citata iz članaka i linkova na njih. 

U mrežnjači postoje dvije vrste na svjetlost osjetljivih stanica. To su debeljuškasti čunjići i vitki štapići...

Njihovu "liniju" uočavamo samo pod mikroskopom, jer se golim okom uopće ne vide.  (mreznjaca-je-film-za-crnobijele-i-slike-u-boji ) 

Monokularni vid može nastati kod manjka jednog oka ili odsustvom korisnog vida na jednom oku, zatim organskom povredom obrva, medija oka, te promjenama na očnom dnu ili kod oštećenja vidnih puteva u mozgu.  

Prednosti gledanja na jedno oko (monokularno) su malobrojne u odnosu na binokularni vid (bolje poznavanje nekih poslova koji se rade pravolinijski naprimjer). (opasni-su-vozaci-koji-slabije-vide-na-jedno-oko ) 

Makularna degeneracija najčešće se očituje iznenadnim gubitkom centralnog vida. 

Simptomi glaukoma su bol u oku, glavobolja, mučnina i povraćanje.  (kako-sto-duze-sacuvati-vid ) 

Treba zapamtiti da naočale koje imaju samo obojena "stakla" ne štite oči i od UV zraka. Takve naočale, iako izazivaju ugodan osjećaj zbog manjeg blještanja, dovode do širenja zjenice i dolaska veće količine UV zraka u oko i na njegovu površinu, što je gore nego biti bez naočala. 

Bolesnici osjećaju jaku svjetoplahost, ne mogu držati oči otvorenim, osjećaju jaki svrbež, žuljanje i bolove, uz izraženo pojačano suzenje. (kako-zastititi-oci-na-planini )  

 

03.03.2009.

Vrijeme od visibaba

Ovdje se siju po vrtovima, pa ih evo koliko hoćeš. Valjda kad se jednom posiju (ili posade lukovice) onda same niču iz lukovica. Pored visibaba ima već  kaćuna (krokusa) o kojima sam preklani ( vidi arhivu Leteceg ) naširoko pisao. Prije dvije godine je bila jedna od najtoplijih zima, a I lani je proljeće nastupilo mjesec dana ranije, pa su visibabe bile već krajem januara. Ove godine je bila najhladnija zima u posljednjih 12 godina. 

03.03.2009.

Izjave nakon nesreće

Sve što slijedi su pismene izjave auto osiguranika jedne od vodećih osiguravajućih kuća u BiH


- Odmakao sam se od ruba ceste, bacio pogled na moju punicu i sletio u
kanal…
- Nakon razvoda od moga supruga svako općenje preuzeo je moj odvjetnik

- Između ostalog, prije moje prve prometne nezgode i nakon moje zadnje
prometne nezgode nisam imao nikakvih prometnih nezgoda…
- *Pješak je odjednom sišao sa nogostupa i bez riječi nestao ispod mog
vozila...*
- Morala sam ispuniti toliko obrazaca da bi mi skoro bilo draže da moj
dragi suprug uopće nije preminuo…
- Na nekim mjestima je u međuvremenu pao snijeg. Cesta je stoga
mjestimično bila stvarno klizava. Pokušao sam zakočiti. Borio sam se koliko
god sam mogao ali nije pomoglo. Udario sam u ogradu i postao «bez
svjestan». Tu je bio kraj mojoj svijesti…
- *Pregazio sam čovjeka. On je priznao svoju krivicu pošto mu se to
već jednom dogodilo...*
- Na kraju sam živaca i borim se sa teškim «kastritisom»…
- Kada sam došao kući greškom sam skrenuo na pogrešni kolni prilaz i
udario u drvo koje na tom mjestu kod mene ne stoji…
- *Ne znam tko mi je ukrao novčanik obzirom da nitko od moje rodbine
nije bio u blizini… *
- Izašao sam na cestu, od jednom je i slijeva i zdesna naišlo puno
vozila, nisam znao kuda bi i tada su me udarili sa svih strana…
- Vaši argumenti su stvarno slabi. Za takve mučke izgovore morate
tražiti veću budalu, a to teško da ćete naći ...
- Policijsko vozilo mi je dalo signal da se zaustavim . Ja sam našao
stup i zaustavio se…
- *Pješak očito nije znao u kojem pravcu bi išao,** pa sam ga
pregazio...*
- Danas Vam pišem prvi i posljednji put i ako mi ne odgovorite opet ću
Vam pisati…
- Moj sin nije srušio tu ženu . On je samo pokraj nje prošao a ona je
od propuha pala…
- *Prihoda od uzgoja stoke više nemamo. Sa smrću moga supruga sva
stoka je otišla sa imanja… *
- Kada sam htio stati na kočnicu, iste više nije bilo…
- Nije mi potrebno životno osiguranje . Želim da svi budu stvarno
tužni kada umrem…
- Moje vozilo je jednostavno samo išlo ravno, što u zavoju neminovno
vodi do slijetanja s ceste…
- Vozio sam unazad niz strmu cestu, probio sam ogradu i udario u kuću
. Jednostavno se nisam mogao sjetiti gdje je kočnica…

- *Naša vozila su se sudarila točno u trenutku kada su se srela… *
- Sve račune koje dobijem ne platim odmah jer zato nemam novaca nego
ih ubacim u veliki bubanj iz kojega početkom svakog mjeseca povezanih očiju
izvučem tri koja tada platim. Molim Vas da se strpite dok Vas ne pogodi
sreća…
- Na žalost je moj otac podlegao svojoj strašću za lovom, zamijenili
su ga sa divljom svinjom i upucali ga…
- *Odmah nakon smrti moga supruga postala sam udovica… *
- Udario sam sa svojim vozilom o cestovni odbojnik, okrenuo sam se na
krov i tada sam izgubio kontrolu nad vozilom…
- Na raskrižju sam imao nepredviđeni napad daltonizma…
- Drugo vozilo je udarilo u moje bez da mi prethodno najavi svoju
namjeru ...
- Velikom brzinom mi se približavao rasvjetni stup. Pokušao sam ga
cik-cak vožnjom izbjeći ali me je svejedno pogodio u hladnjak…
- *I prije nego što sam ga udario bio sam uvjeren da taj starac nikada
neće stići na drugu stranu ulice...*
- Nevidljivo vozilo je došlo niotkud, udarilo u mene i nestalo bez
traga ...
- Nakon što sam navršio četrdeset godina, zaspao sam za volanom…
- Cijeli dan sam kupovao biljke. Kada sam došao do križanja odjednom
mi je izrastao grm pred očima pa nisam vidio drugo vozilo…
- Kada sam htio udariti muhu dohvatio sam rasvjetni stup…
- *Vidio sam kako njegovo tužno lice polako prelijeće ispred mene
prije nego što mi je gospodin pao na krov… *
- Vozio sam se normalno cestom kada sam osjetio potrebu da idem na WC.
Zaustavio sam se uz rub i krenuo u obližnji grm. Kada sam skinuo hlače
protivnik me je od pozadi udario bagerom…
- Konj je prešao preko kolnika bez da se prethodno uvjeri da to može
učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu…
- *Bio sam teško bolestan i dva puta sam skoro umro pa bi mi stoga
mogli platiti barem pola osigurane svote za slučaj smrti… *
- Pošto više ne živim sa svojim suprugom, molim Vas da pošaljete Vašeg
zastupnika da navrati…
- Da li supruga moram prvo ubiti prije nego što mi isplatite novac ?

03.03.2009.

Počela vakcinacija mladih djevojaka protiv virusa, uzročnika raka grlića materice

Computerbewerkte weergave van cryo-electronenmicroscopische opnamen van humaan papillomavirusdeeltjes
Figuur 4.1 Computerbewerkte weergave van cryo-electronenmicroscopische
opnamen van humaan papillomavirusdeeltjes
Humani papilloma virus

U Holandiji je počela dugo najavljivana vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzročnika karcinoma grlića materice. Vakcina, koja inače nije jeftina, je besplatna. Sve mlade djevojke ( neke u stvari djevojčice), starosti od 12 do 16 godina su dobile poziv za vakcinisanje u opštinskoj zdravstvenoj službi. Cilj vakcinacije je da se kod djevojaka, prije nego što stupe u seksualne odnose, razvije imunitet protiv virusa.

U Holandiji godišnje oboli oko 600 žena od karcinoma grlića materice. Od njih jedna trećina oboljelih smrtno završi. Zbog ranog ulaska u seksualne odnose, dolazi i do ranog inficiranja virusom, koji može izazvati karcinom i kod mladih osoba. Tako i dobna skupina oboljelih žena postaje sve niža.

Bilo je dosta rasprava o potrebi vakcinisanja. Postoji i posebno udruženje koje je protiv vakcinacije, i koje ukazuje na njeno štetno dejstvo. Zbog toga ima dosta onih koji su protiv vakcinacije svoje djece. Smatra se da će se oko tri četvrtine pozvanih odazvati pozivu i vakcinisati se  

02.03.2009.

Mišljenja o ljekovitim travama: pola – pola

Kamomilleblom
Kao što smo u svemu podijeljeni, tako su mišljenja o ljekovitim travama podijeljena. Pedest posto (21, od 42 učesnika) vjeruje u trave, a pola ostalih im ne vjeruje ili ih koristi veoma malo i to sam uz oficijelne lijekove. Dvadeset devet  odsto (12 anketiranih) doista vjeruje u ljekovita svojstva trava i  kupuje ih kod travara na pijaci, dvadeset jedan posto (9) ih kupuje samo u apoteci. Od grupe koja je uglavnom negativna prema travama 24 posto (10) ih skoro da i ne koristi, izuzetno to čini samo uz “prave” lijekove a četvrtina ispitanih (26 posto, ili 11 učesnika) uopšte ih ne koriste i nemaju nikakvog povjerenja u njih.

Jutros sam čuo na radiju kako su Obamine mjere protiv propalih hipoteka u Americi kao čaj od trava. Ne pomažu, ali nema ni štete od njih.

02.03.2009.

Antropozofija i alternativno liječenje malignih bolesti. Preparat imele Iscador u liječenju raka

Imela zivi kao poluparazit na raznom drvecu i stalno je zelena

Antropozofija je pravac u filozofiji koji je utemeljio Austrijanac Rudolf_Steiner (1961- 1925). Antropozofija je našla i praktičnu primjenu u nekim granama života, pa tako u poljoprivredi, obrazovanju i medicini. Holandska doktorica Ita_Wegman (1876 – 1943) je zajedno za Steinerom tako uvela u liječenje raka preparate poluparazitske biljke imele ( hol. Maretak ), od kojih je najpoznatiji preparat Iscador. Iscador se i danas proizvodi u švicarskoj fabrici Weleda, koju je osnovala dr. Wegman. Godišnji promet na Iscadoru iznosi oko 50 miliona eura.

Antropozoficna medicina počiva na magičnoj vezi između ljudi, biljaka, životinja, minerala i nebeskih tijela. Ona ide pod ruku sa alhemijom, homeopatijom, mitologijom i astrologijom. Odabir sredstava za liečenje se vrši ne po njihovim farmaceutskim djelovanjima, nego po mističnim idejama i vezama između bolesti i lijeka. Tako je imela parazit, kao što je tumor parazit u organizmu. Parazit se istiskuje parazitom, pa je imela znači pogodna za istjerivanje drugog parazita. Osim toga je imela (viscum album) čudna biljka, sa nizom karakteristika koje ne postoje kod drugih biljaka. Tako ona ima zeleni korijen, može rasti i u pravcu zemljine teže, i u suprotnom pravcu, itd. To je po antropozofičnoj medicini jedan od najvažnijih argumenata za njeno ljekovito svojstvo. Doduše u holandskoj narodnoj medicini imela se odavno smatra ljekovitom biljkom.

Preparat imele Iscador proizvođač predstavlja kao alternativni lijek koji ima prije svega dejstvo na popravljanje imunog sistem bolesnika oboljelog od maligne bolesti, a ima uticaja u pozitivnom smislu i na psihu bolesnika. Preparat se proizvodi u različitim koncentracijama, i daje se uglavnom u intravenskim infuzijama. Cijena Iscadora je poprilično visoka.

Holandsko udruženje za borbu protiv nadriljekarstva  (kwakzalverij.nl ističe da naučna ispitivanja nisu pokazala da iscador ima terapeutsko dejstvo kod malignih bolesti. Naprotiv iz udruženja ističu (pored nikakvog efekta na bolest) i veoma veliki broj komplikacija koje ova terapija može donijeti.

1899 in Berlin  dr Ita Wegman, uvela imelu u lijecenje raka

 

01.03.2009.

Najstariji dućan za prodaju duhana u Holandiji

Nemoguće šarena stolica, cipele od čokolade kao poklon za pedesti rođendan, divno izvajane ženske noge, sve se to može sresti u subotnje popodne u Goudi. Pa onda najstariji dućan za prodaju duhana u Holandiji (od 1836.), sa pretrpanim izlogom svega i svačega, duhana, cigara, kutija, upaljača....

Turski brico traži pomoćnika, najjeftinije šišanje u gradu, samo 10 eura za muške i 12 za ženske. Radnja sa izlogom punim kineskog precelana. Prodavnica polovne robe, ispred koje je žena na biciklu, sa mahramom na glavi. Nažalost samo deset slika može stati u galeriju.

cipelice od cokolade za 25 +25 godina u holandiji je rijetko vidjeti zenske noge (sve nose pantalone), pogotovu idealno lijepe najstariji ducan za prodaju duhana, u samom centru grada ....vise izbliza ....sa izlogom punim svega za strasne pusace turski brico u centru, izgleda posao dobro ide kineskih porculancica i ostalih sitnica pun izlog do njega lijepo uredjena radnja sa antikvitetima ...te prodavnica svega, i polovnog i novog
01.03.2009.

Dan zavisnosti

Od gazda ovisim,  hoće li mi dati platu,

Od konzulata i ambasada, hoće li mi dati vizu,

Od drčnog seljačine što izgradi gdje se graditi ne smije,

pa mi oduze pogled i prostor djeci za igranje,

Od vlasnika kafane što oduze prostor pred mojim ulazom,

Od doktora što radi privatno, a u bolnici zakazuje za pet mjeseci,

Od profesora što djetetu hoće da naplati dopunske časove,

I onih na fakultetu što traže pare ili nešta drugo sa p,

Od birokratije koja me tjera da mjesecima na papir čekam

Od političara što se prave ludi i izluđuju narod

Od još mnogih sasvim sam zavistan.

Glasao sam eto za  nezavisnost mi zemlje

 Ali nisam glasao za moju zavisnost

Od svakog gedže i kretena

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338055

Powered by Blogger.ba