Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

24.04.2009.

Ulicama moga grada...., u društvu sa pčelarima

Juče je bio lijep proljetni dan, sa dosta sunca, mada su lokalni metereolozi predviđali oblačno. Na trgu pred Ekonomijom ( koji ima dva imena) sajam pčelara i travara. Ima raznih vrsta meda, pa biraj hoćeš kadulju, kesten, bagrem, vrijesak…. Svaki je za neku drugu bolest. Pitam kako natjeraju pčele da pasu samo jedan cvijet. Strpljivi  mladi čovjek iz Konjica mi objašnjava kako voze pčele kamionom na ispašu, pa ih ostave nekome, te dođu kroz dvije-tri sedmice i vrate duplo teža saća. Med košta 15 maraka, a za onaj iz prodavnica, koji je višestruko jeftiniji,  kaže da je to otrov.

Na jednoj tezgi su proizvodi od heljde. Prodaje se brašno, smjesa za palačinke, ulje, te heljda za punjenje jastuka. Usput peku palačinke od heljde i daju ih za probu besplatno.

Nema još one ljetnje gužve, mada mnogi prolaznici uveliko ližu sladoled. Posjetio sam i novu tržni centar na mjestu Sarajke. Dosta glamura, stakla i metala, modernih liftova i pokretnih stepenica, zadimljenih prostora za jelo i piće. Wisa, Robot, i drugi su napravljeni na istu kajdu, mada je ovo luksuznije, ali mene ostavlja potpuno hladnim.

niz skaline do centra grad pun kontrasta naslovne stranice casopisa oziljci od rata.... .....ali i od mira kafanice su po obicaju pune Novi BBI centar ...sa ducanima koji prodaju robu svjetski poznatih marki sajam pcelara palacinci od heljde
22.04.2009.

U posjeti Novom Sarajevu

Moja opština, u kojoj sam živio od 1963. do 1984-te, bila je Novo Sarajevo. Početkom šezdesetih godina prošlog vijeka naselje Grbaica se protezalo do Željinog stadiona, dalje je nizvodno na lijevoj obali Miljacke od novih naselja sa velikim zgradama postojalo samo Naselje Pavla Goranina, današnje Švrakino selo, i danas jedno od najneuglednijih naselja u Sarajevu. Sve ostalo su zauzimale male radnicke kućice sa vrtovima, na području današnjeg Hrasnog i Otoke.

Ja sam u roditeljskom stanu stanovao na Grbavici 2, odmah pored Željinog. To su bile posljednje zgrade na Grbavici. U blizini je bio Strojorad, gdje su se opravljala motorna vozila. Preko Miljacke je bio stari hotel Bristol, stara željeznička (uskotračna) stanica, zgrada Socijalnog, opštinska zgrada, robna kuća Nama, kino Arena, apoteka  i želejznička škola .

Odmah do Grbavice 2 je sagrađeno naselja Hrasno. Centralni dio je trg, koji je nosio ime “Trg Pere Kosorića”.  Danas se taj trg zove Trg heroja.U centru su četiri velika nebodera ( jako stradali u ratu, i nepotpuno obnovljeni) , a okolo su manje zgrade sa mnogim radnjama u prizemlju. Poslije je sagrađena mala pijaca koja i danas radi.

Na drugoj strani Miljacke je sagrađena velelijepna zgrada Elektroprivrede BiH, te novi veliki luksuzni  hotel “Bristol”. Nestalo je prizemne zgrade robne kuće, a tu je  pored nje iza posljednjeg rata napravljena savremena robna kuća “Robot”-a. Zgrada Socijalnog je obnovljena i ustakljena nakon rata, isto kao i Elektroprivreda.  Izgorilo je i nestalo kino Arena, a veoma velika i neugledna zgrada-neboder, zvana Šibica, je izgorjela skoro  do pola. Poslije je restaurirana, međutim očigledno da su vlasnici morali sami stavljati stolariju, jer postoji apsolutno šarenilo u boji i izgledu prozora. Jedna manja zgrada, neposredno uz superxafs “Hoše” je međutim potpuno devastirana i umjesto stanova zjape rupe . Ranije je u prizemlju ove zgrade bila filijala "Jugobanke".

Na području nekadasnje Stare stanice su u bivšoj ulici Darovalaca krvi neboderi, koji su takođe veoma stradali, i samo djelimično obnovljeni. Tu je I zgrada Hitne pomoći. Na mjestu bivše fabrike vagona “Vaso Miskin Crni” otvoreno je nekoliko prodavnica, od kojih su najpoznatije novi Interex, i prodavnica tekstila Bagatela, koja ima i proizvodni pogon. U njihovim leđima , na mjestu bivšeg Tržnog centra za povrće I voće, je trzni centar Merkator, a od nje prema gradu sličan trgovački centar VEF, te visoka zgrada Energoinvesta.

Novi hotel Bristol je potpuno izgorio u ratu, i nije obnovljen, i pored nekih najava o tome. Do njega je lijepo uređena zgrada Treće Gimnazije, i restaurirana pravoslavna crkva Svetog Preobraženja, te dalje prema gradu su Ekonomska škola, Mašinski I Prirodnomatematički fakultet, a onda veliko gradilište sa potpuno novim zgradama Reiffeisen banke, Turske ambasade, novog trgovačkog centra,  i na mjestu bivše kasarne, nova Američka ambasada. Četiri vojna nebodera uz samu lijevu obalu Miljacke su obnovljena, ali izgledaju još nenaseljena. Do njih su osnovna i muzička škola, i nova džamija na Grbavici 2. Od starog Strojorada ostali su samo ostaci skeleta, a obnovljen je i osavremljen dio za tehnički pregled vozila. Obnovljen je i Zeljin stadion, sa mnogo neurednih prodavnica u prizemlju sjevernih tribina. Veceras se prvi put nakon 18 godina igra utakmica pod reflektorima, izmedju Zelje i Zrinjskog.

Sve u svemu ovaj dio grada je jedan od njegovih glavnih centara, sa veoma velikom koncentracijom važnih objekata. Uređena šetališta sa obje strane Miljacke djeluju lijepo i urednoo, posebno sada, kada je drveće tek olistalo, a rijetke voćke obeharale. Supruga i ja smo u šetnji evocirali naše uspomene, na mnoge prodavnice i osobe, kojih više nema. Jedan od njih je i frizer Fadil Toskić, koji je imao frizeraj na trgu u Hrasnom. Tu je i poznata slastičarna Palma, koja svojom uređenošću odskače od ružne fasade zgrade u čijem prizemlju se nalazi.  

neboder  na Trgu heroja u Hrasnom prodavnice na trgu u Hrasnom Zgrade u blzini bivse Stare stanice reklama za kafu na zgradi preko puta Trece Gimnazije Eurolines bus Sarajevo- Amsterdam Stari hotel \ ista ulica, pogled na drugu stranu ima i lijepo uredjenih cvijetnih parkova Crkva Svetog prebrazenja, i Treca Gimnazija do nje ulica Zmaja od Bosne, pogled prema Ilidzi
22.04.2009.

Pojmovi iz saobraćaja u BiH

 Pješački prelaz: Obilježen zebrasti prelaz na cesti, kod koga pješaci stoje i puštaju vozila sve dok ih ima, pa kad ih ne bude, onda uz dosta sreće mogu časkom žurno preći ulicu

Sudar automobila: Veoma česta pojava, posebno ide uz kišu,  a pojavljuje  se redovno i na suhom tlu.

Trotoar: Parking za prednji dio automobila

Pješak: Izbjeglica sa trotoara u tuđu zemlju (kolovoz)

Saobraćajni policajac: Maskirana osoba sakrivena u zasjedi kraj puta, oboružana ručnim mjeračem brzine

Semafor: Propušta tri auta, ito samo ako idu pravo

Ulica: Brdovita i valovita asfaltna površina, predviđena za poskakivanje vozila

Dobar vozač: Onaj koji u stotinu metara najmanje deset puta promijeni saobraćajnu traku. Takođe onaj koji prestigne cijelu kolonu koja čeka na semaforu da skrenu lijevo, pa zauzme poziciju ispred semafora.

Loš vozač : Onaj koji na pojavu zelenog svjetla polazi u vremenu dužem od jedne sekunde

Zeleni val: Dobro usklađeni niz semafora, ali funkcioniše samo u rano jutro i po noći

Tramvaj: Hoda po šinama i izaziva horizontalno gibanje osoba i predmeta u njemu, zgodan kao fizikalna terapija

Trolejbus:  Ima najmanje troja vrata, od kojih barem jedna ne rade

Preticanje: Najčešći način samoubistva

 

  

20.04.2009.

Čuvajmo se nekritičnih reklama za lijekove i čudotvorna medicinska sredstva

A twelfth-century Byzantine manuscript of the Oath in the form of a cross (U Hipokratovoj zakletvi je utvrdjen princip da ljekari svojim postupcima prije svega ne smiju naskoditi)

Prvi princip bilo kakvog liječenja je da lijek ne naškodi. "Primum_non_nocere”, je prvo što treba da nauči svaki ljekar, a znači da našim liječenjem  ne učinimo da bolest postane još gora. Postoji niz stanja, ali i sredstava, za koje naučno nije pouzdano utvrđeno da lijek pozitivno djeluju na bolest. Veoma je teško po svim pravilima nauke uraditi potpuno puzdan trial (klinički eksperiment), koji mora biti kontrolisan, dvostruko slijep (da ni ispitivač, ni onaj na kome se ispituje tokom eksperimenta ne zna šta je lijek koji se ispituje, a šta placebo), da ima dovoljno slučajeva (bolesnika) za statističku obradu  da su oni slični po stanju i razvijenosti bolesti, po životnom dobu ispitanika, i tako dalje. Zbog toga nastaje veoma velika praznina u o koju se onda upada sa raznolikim sredstvima i lijekovima za koje se tvrdi da su djelotvorna protiv neke bolesti, odnosno stanja, a za koje je gotovo nemoguće utvrditi da li  imaju neki pozitivni efekt na bolest. Socijalna osiguranja u mnogim zemljama ne odobravaju troskove na ove preparate, ali ih ministarstva zdravlja obicno (ako nije dokazan njihova stetnost) i ne zabranjuju .

Posebno su stanja za koje oficijelna još nema dobrog rješenja, na meti raznolikih proizvođača sredstava. Ovi preparati su često na granici nadriljekarstva, i često sadrže veoma jednostavne komponente koje su i inače poznate da imaju neki efekat, ali su kod ovih proizvoda nakićeni egzotičnim imenom i upakovani u skupu ambalažu, pa cijena preparata bude i desetak i više puta veća nego osnovna supstanca. Tako naprimjer poznato je da alkohol ima učinak čišćenja kože, te tako spriječava zatvaranje lojnih žlijezda na licu, i koristi se kao sretstvo protiv akni i seboreje (peruti), odnosno posredno protiv ćelavosti. U narodu se odavno preporučuje  rakija loza  za mazanje kose, pogotovu u kombinaciji sa ekstraktom koprive. Preparati načinjeni uglavnom na bazi  alkohola dostižu daleko veće cijene nego što je čisti alkohol.

Za artroze, ćelavost, akne, i mnoga druga stanja ne postoje učinkoviti lijekovi.  Upotreba novog lijeka, pa maker on bio placebo ( obični šećer  napravljen kao tableta), pogotovu ako je on bombastično reklamiran, uzubjedljive primjere onih kojima je pomogao, ima u početku sugestivno dejstvo, pa se pacijentu učini da mu je stvarno bolje. Koristeći tu činjenicu, a pogotovu sujetu ljudi koji su spremni da sve probaju, na TV i drugim sredstvima informisanja se otvoreno reklamiraju preparati bombastičnih imena i ambalaže, koji se široke ruke nude za probu nagrađenim  dobitnicima koji su zvali na TV. Za većinu preparata se određuje da se moraju koristiti mjesec, dva, ili tri, pa će se tek onda pokazati efekat. Znači za tri mjeseca treba platiti, i kada poslije tri mjeseca ne bude nikakvog efekta, sa aspekta prodavača, ne treba ni nastavljati liječenje. Prodavac preparata je dovoljno zaradio na jednoj žrtvi, i već je u toku prodavanje preparata drugima. Mnogi koji to prodaju privlače potrošača parolom kako će im u slučaju da ne bude djelotvornog efekta novac biti vraćen natrag. To je u praksi rijedak slučaj, jer je to praktično neprovodljivo.

Sve se još nekako može i progutati ako se ne reklamiraju za zdravlje škodljiva sredstva i postupci. Stetni efekt takvih sredstava i procedura mogu se primjeti tek naknadno, nekad i poslije dužeg vremena. Reklamiranje nekih operativnih zahvata poput popularnih laserskih liječenja  (naprimjer u praksi vlada uvjerenje da se katarakta oka može opersati laserom, što nije istina) traže da se ne shvati sve zdravo za gotovo , onako kako iznosi onaj koji je postavio reklamu, nego da se potraži i stručno neutralno mišljenje i zvanični stav nekog strukovnog medicinskog udruženja po tom pitanju, te udruženja pacijenata za datu bolest, ako ono postoji.   

Iako niti jedna zemlja nije imuna na ove reklame problematičnih sredstva, činjenica je da što je sredina zaostalija, odnosno ljudi manje obrazovani, da je ova pojava raširenija.  Takođe i slaba ili korumpirana  kontrola lijekova i učinkovitost državne i drugih zdravstvenih inspekcija, nagrade i bonusi farmaceutskih kuća, organizovanost udruženja potrošača i udruženja pacijenata, sve to  ima uticaja na raširenost ove pojave. U Njemačkoj ako se reklamira neki lijek, obavezno je da se pročita, doduše brzo i nejasno (kao kad je nešto napisano jako sitnim slovima), da se u vezi reklamiranog lijeka treba potražiti savjet doktora ili farmaceuta. U Holandiji možda postoji isti propis, ali u praksi često izostane.

Povod pisanju ovog posta je neuobičajeno veliki broj reklama u BiH, koja se odnose na različita sredstva za liječenje. Pojava je pogotovu raširena na komercijalnim televizijama, od kojih mnoge i nemaju središte u BiH, ali su veoma popularne na kablovskoj TV.

18.04.2009.

Kuda žurba u smrt?

Neopisiva pogubna strast žurbe vlada ulicama i cestama Bosne i Hercegovine. To je zaista neka bolest, nenormalno psiho-stanje patoloske potrebe za preticanjem. Dok svugdje uglavnom vlada mrtvilo i dok se poslovi razvlače i odlažu, kad se sjede u auto onda se mora žuriti, da se stigne negdje, često se i ne zna gdje, ali se mora stići što prije.

Put od Kaknja do Zenice je prekjučer pojeo novu, vjerovatno sto i neku žrtvu. Žena od 45 godina, sa dvoje djece, razvedena (ako to ima kakve veze), žurila je kući u Austriju. Nije mogla trpiti kamion ispred sebe, nije mogla voziti pedeset na sat, nego se otisnula da pretiče, na putu smrti čije su obje trake davno trebale biti pregrađene zidom od pola metra, da niko ne može nikoga preticati. Poginula je na licu mjesta, a dvoje njene djece je povrijedjeno (vidi Oslobodjenje ).

Ljudi su napunjeni adrenalinom, nestrpljivi, na svako zaustavljanje i sporiju vožnju reaguju nervoznom gestikulacijom, trubljenjem, otvaraju prozor i psuju, hoće da se biju. Pažnja medija i politike na ovako ponašanje je ravno nuli. Televizija poklanja pažnju estradi, pjevanju i sviranju, ko da nam je sve potaman. Što je po ko zna koji put na istom putu ugašen jedan život, što su  opet dvoje maloljetne djece ostalo bez roditelja , to je izgleda postalo normalna stvar, stvar sudbine, kako bi rekli Dobri Bošnjani.

16.04.2009.

Crtice iz Bosne

Moje komšije na selu su jedna  familija koja je tokom rata izbjegla iz okoline Foče. Kupili su neku skromnu vikendicu, imaju kravu, kokoši. Otac familije radi u nekom preduzeću za putogradnju, uglavnom nikad nema plate, a čini mi se i da ne ide stalno na posao. Njegova žena devera oko kuće, krave, okućnice. Imaju sina i ćerku. Došli su kao djeca, sada su momak i djevojka. Sin se uspio zaposliti negdje kao magacioner, digao je krediti i uz očevu počeo praviti svoju kuću.  Kuća od betonskih elemenata, imali su para do ploče. Ugradio jejeftinu plastičnu stolariju, i napravio provizorni krov “na jednu vodu”, koji je pokrio lepenkom.  Kuća je još neuseljiva, a tako će izgleda biti zadugo. Sin kaže majci neka ona proda kuću. Njegova cura ne nalazi ništa u ovoj zabiti i ne želi da živi tako daleko od grada.

Ćerka, Mersada, sada ima preko dvadeset, završila neku srednju školu, ali nikad našla posao. Ljepuškasta je, visoka. Pomaže majci i ocu oko kuće, uvijek u svađi s njima. Lani je imala neku ozbiljnu vezu, nekog starijeg doktora, ali izgleda ništa od udaje. Sada krade bogu dane i dosađuje se, uostalom  kao i veliki broj njenih vršnjaka i vršnjakinja. Bijah u prilici da nađem neki izgovor, moram platiti  za struju koju sam od njih uzimao, pa dadnem nešto para majci, nešto njoj.

Ubrzo nam  je Mersada donijela kafu. A onda vidim je ode u selo. Majka viče za njom da ne ostaje dugo. Nije ostala dugo, eto je vraća se i ne skida telefon sa uha. Pare je potrošila na kredit za mobitel. To joj je bilo najpreče.

U povratku u grad svratim kod jednog bogatog poznanika.U ogromnom Porsche džipu povede nas do svog voćnjaka. Preko stotinu sadnica trešnje, kruške, jabuke, šljive, pa i breskve, zasađeno po savjetu stručnjaka  Poljoprivrednog fakulteta. U voćnjaku je pod punim radnim vremenom zaposlen irgat. Pod vrelim suncem, bez kape i šešira, podsjeca i nadgleda voćke. Kažem mu da čuva glavu, da stavi šešir, slamnati, sa velikim obodom, kao što to nose radnici (ili već kako se zovu) na plantažama u Meksiku ili Luzijani.

 

15.04.2009.

Porođaj u kući jednako siguran kao porođaj u bolnici

Jedna trećina Holanđnki se porađa u kući, uz prisustvo i pomoć babice. Po tome je Holandija osobena, jer u drugim zapadnim zemljama se svega nekoliko procenata žena porađa u svojoj kući. Dugo se smatralo da nešto viši procenat smrtnosti novorođenčadi u Holandiji, u poređenju sa drugim zemljama, nastaje usljed velikog broja kućnih porođaja.

Danas je objavljeno da prema rezultatima jednog velikog ispitivanja, porođaj u kućnim uslovima nije ništa opasniji od porođaja u bolnici. Procenat smrtnosti beba prilikom porođaja i u prvim danima života je isti i u bolnici i kod kuće.

Jedna moja kolegica ovdje u Sarajevu očekuje da joj ćerka rodi unuku. Već je nađen i pouzdani ginekolog koji će se naći kod porođaja u Porodilištu. Kada sam kolegici sinoć ispričao da se u Holandiji veliki broj žena porađa u svojoj kući, samo uz pomoć primalje, ona to nije mogla povjerovati. Kaže, pa oni su još u srednjem vijeku!

14.04.2009.

“Albert Kamus” na TV Sarajevo

Albert Camus' gravestone

Juče sam se nagledao televizije. U posjeti kod punice, napolju kišica, pa šta ćeš nego gledaj TV. “Srpska danas”: depesivne slike invalida kako razapinju šator pred zgradom vlade RS. Neće ići odatle dok ne razgovaraju sa premijerom. A vlada ne priznaje njihovo udruženje, postoji neko drugo, priznato od vlade, a ono izgleda ništa ne traži.

Na  kantonalnoj,  federalnoj i državnoj TV stanici sve skoro potpuno isti prilog sa prijema povodom Uskrsa. Vinko  Kardinal Puljić (tako ga zovu) sav sretan, tu su Haris Silajdžić, Zeljko Komšić, reis ef. Cerić. Svi govore o suživotu i toleranciji. Sve isto kao poslije prvih demokratskih izbora, nekih skoro dvadeset godina prije,kad nam je javno prezentiranje religijskih vođa u društvu sa političkim prvacima bilo interesantno kao nešto sto se do tada smatralo nemogucim .

Takođe na svakoj od navedenih stanica prilog sa prezentacije nastupajuće premijere pozorišne predstave “Kaligula”, u režiji Laile Kaikčije, i izvođenju drame Narodnog pozorišta u Sarajevu. Režiserka Laila, vrata omotanog zelenim šalom, iznosi aktualnost komada francuskog filozofa, pisca i novinara  Albert_Camus -a (Alber Kami), i to da se radnja iz starog Rima iz kriznog perioda Carstva, može prenijeti i na sadašnje ponašanje ljudi u krizama kao što je ova danas.

Pored već uobičajenih nejasnih i rogobatnih jezičkih konstrukcija, koje se pojavljuju na radiju i TV, vrhunac je bila najava priloga o navedenoj  predstavi na kantonalnoj TV Sarajevo.Voditeljica dnevnika u pola sedam je ne trepnuvši pročitala ime poznatog francuskog filozofa egistensializma, onako kako se piše na francuskom, pa je umjesto Alber Kami (Albert Camus), rekla Albert Kamus. Šta ćeš, eto došao je Le Printemps, pa ili je zaljubljena, ili nikad ucila francuski .

13.04.2009.

Kriza pojela 325 milijardi eura

Usljed finansijske krize holandske familije su izgubile 325 milijardi eura. Prosječno je svaki Holanđanin izgubio oko 26000 eura. Ovo izvještava jedna holandska organizacija (PricewaterhuisCooper). Ovaj gubitak iznosi oko 56 posto bruto nacionalnog godišnjeg proizvoda.

Gubici su nastali prije svega usljed strahovitog pada vrijednosti akcija. Na to se nadovezao pad cijena kuća i stanova, te veliko finansijsko slabljenja penzionih fondova, što će dovesti do snanjenja penzija. Pretpostavlja se da će ovi gubici dovesti do daljeg pada potrošnje, pogotovu ako cijene kuća i stanova i dalje budu padale.

12.04.2009.

April u Sarajevu

Poznat je April u Portugalu , pa Čolićev  April u Beogradu , a ja bih o Aprilu u Sarajevu. Izgleda da je promjenom klime april postao ono što je nekad bio toliko opisivani i opjevavani maj. Ovi su dani aprila izgleda I najljepši dani u godini. Toplo je, ali blago i ugodno toplo,lagodni južni vjetar razvigorac prija svojom toplinom,  razvija lišće i cvijeće, nema one pogubne junske sparine praćene  popodnevnim činovničkim pljuskovima, ni  one julske vreline koja sve paralizuje i covjeka tjera na spavanje.

Sunce bi po svojoj astronomskoj poziciji trebalo biti  kao u drugoj polovini avgusta, u ono vrijeme slabljenja ljeta,  iza Jurjeva i Male Gospojine, ali u proljece ima oblaka koji mu ne daju da nesnošljivo prigrije.U Bosni, zemlji surove kontinentalne klime, imaju često samo dva godišnja doba, zima i ljeto, i  često se odjedanput  iz čizama i dugog kaputa ulazi u sandale i majce sa bretelama. Odjedanput je sve zaživilo, počeli proljetni radovi, oru se njive i sadi cvijeće po balkonima i vrtovima, svuda se gradi se i dograđuje. Gledajući po kupovanju zemlje za cvijeće, sadnica, građevinskog materijala, izgleda da nema krize.

April je u Sarajevu često bio mjesec ljudskog stradanja i sudbonosnih promjena. Ovaj april  je mjesec mira, ženske ljepote, veselosti. Blago onome ko ima oči da gleda ovu ljepotu, da uživa u gledanju lijepih djevojaka, bistrih voda i tek  ozelenjelog drveća, mirisnog behara i rascvjetalih zumbula  i narcisa. Zatvriomo oči pred ružnim stvarima, i okrenimo uši od stupidnih političara. To su samo prolazne pojave, a proljeće i ljepota su vječni.

Umjesto Aprila u Sarajevu, poslusajte April u Portugalu, u izvodjenju orkestra Les Baxtera (1953)

11.04.2009.

Trubači sa Miljacke, zvani bibikavci

Srbija ima Dragačevske trube, a ovdje imamo trubače, ali ne sa onim puhačkim instrumentima, nego sa trubamama u autima, muzikom poznatom kao bibikanje. Napisao sam prije nekoliko dan post o Zapadnoj magistrali, gledajući da budem pozitivan, da ne nalazim stalno neke negativne strane, ko kaka nadžakbaba što je došla sa truhlog zapada, pa gleda sa visine na domaću stvarnost.

Ali ne mogu da ne pocrtam skandaloznu kulturu (nekulturu) siledžija na putu. Juče u Blažuju, novom dionicom puta kroz mjesto, gdje je ograničena vožnja na šezdeset, vozim upravo toliko, lijevom trakom, jer je desna zauzeta, a iza mene neki bijesan auto, ubi se od navale da me prođe, sviejtli onim halogenim žaruljama, trubi bez mjere, samo što mi se ne popne na krov. Mislim se, e nećeš vala, vozim i dalje svojih šezdeset, čekam da mogu skretnuti desno, ali onaj šizi, na kraju on iznenada skreće desno ispred drugog vozila, pretiče mene s desna i izbacuje prema meni šizofrenično lice u tamnim naočalima, pa onda nastavlja svoje ludovanje prema drugim vozačima ispred sebe.

I pored pojačanih kontrola brzine, i dalje postoji nenormalno veliki broj onih koji se iživljavaju prelijetajući sa trake u traku, kao da su im životi u pitanju, a u stvari ne mogu ništa dobiti u vremenu. Ako voziš držeći se ograničenja ispadaš kao nenormalan, i dok voze iza tebe uporno trube, isto i kad pretiču. Mrsko mi je pominjati Holandiju, ali tamo trube kao da i nema, trubljenje bez veze je kažnjivo, isto kao što su i ogromne kazne za najahivanje vozilom na onoga ispred sebe, odnosno neodržavanje potrebnog rastojanja.    

11.04.2009.

Park kod Druge gimnazije

Tokom napada na Sarajevo i njegove opsade došlo je do potpunog uništenja parka kod Druge gimnazije. Bio sam svjedokom zime 1993. i totalne sječe divljih kestenova i drugih vrijednih vrsta drveća. Takođe je i park prekoputa, ispred zgrade tadašnjeg CKSKBiH (danas Vlade BiH), bio meta  napada ratnih trgovaca cjepanicama, pa su stradale i rijetke ukrasne sorte magnolija i drugog drveća.

Iza rata je park kod Druge gimnazije obnovljen, posađeno je novo drveće, među njima i dosta japanskih trešanja. Iako je park još mlad, i nema velikog drveća, ipak je veoma lijep sada u aprilu, kad su  roze cvijetom izbeharale japanske trešnje. Ima I drugog probeharalog drveća, a od cvijeća ima velika uredna aleja sa procvjetalim narcisima.

Sinošnja proljetna noć je bila blaga, a na dvije klupe su sjedili zagrljeni zaljubljeni parovi, prizor koji ćeš rijetko vidjeti u Holandiji.  

09.04.2009.

Halal meso jedu sve više i nemuslimani

Vidim da je tema o muslimanima i dalje nezaobilazna u najpopularnijoj holandskoj novini De Telegraaf .Ovaj put je tema halal meso, koje jedu muslimani. Životinje se kolju po propisanom ritualu, te puste da iskrvare. Inače u Holandiji se životinje prvo ubiju (strujom) , pa onda se pusti da iskrvare.Novina donosi vijest da halal meso sve više jedu I oni koji nisu muslimani, jer ga smatraju zdravijim i ukusnijim.

U komentarima čitalaca postoje različite reakcije. Većina napada ritualni način klanja životinja kao primitivan, koji predstavlja patnju za životinju. Neki se čitaoci čak zaklinju da bi radije umrli od gladi, nego imali kakve veze sa islamom, a pogotovu jeli halal meso. Druga grupa čitalaca ističe da halal meso ne sadrži kancerogene tvari i da je mnogo ukusnije.

Inače u blizini grada Venlo je otvoren novi kompleks za proizvodnju hala mesa I mesnih prerađevina.

08.04.2009.

Putujući zapadnom magistralom

 Naš grad je u stvari otvoren samo ka Sjeveru i Zapadu. Na istok ka Palama i na jug ka Trnovu, putuje samo ko mora. Uskim planinskim kanjonom Miljacke ili Željeznice, sa puno nesigurnih tunela, nije ni ranije bilo baš ugodno, a danas je to putovanje na koje se rijetko ide. Pereživjeli iz Višegrada,  Foče  I Rogatice, ako ne žive van Balkana, onda žive u hiljadama novosagrađenih kuća na široj periferiji Sarajeva, i rijetko posjećuju već zaboravljeni zavičaj.

Dolinom Bosne vodi put i pruga ka Slavoniji, i dalje ka Evropi. Dolinom Zujevine, do prevoja Osenik, i dalje do tunela na Ivanu vodi put ka Jadranu. Dugo se pričalo o Zapadnom izlazu ( ulazu).Nikako da se završi, godinama spora gradnja, imovinski problem, neiskusni graditelji.  Sticajem okolnosti idem skoro svaki dan do skoro krajnje zapadne tačke Kantona Sarajevo.I šta mogu primjetiti. Prvo, da se vozi veoma oprezno i da se skoro svi drže ograničenja brzine. Kamere i česte kontrole brzine učinili su da se iz temelja promijenilo ponašanje vozača. Jeste da još uvijek ima onih nerazumnika koji uporno mijenjaju saobraćajne trake, posebno oni sa najgorim  krntijama pokušavaju preticati tamo gdje za to nema nikakve potrebe.

Put je uglavnom u dobrom stanju. Glavna saobraćajna arterija, ona do Ilidze, temeljito renovirana prije dvije godine, ima dobar i skoro neoštećen asfaltni sloj. Nešto je lošija dionica autoputa od Ilidže do Blažuja. Iako nema križanja u istom nivou, nema ni zaustavne trake, pa je teško reći da se zaista radi o autoputu. Impresioniraju međutim novi industrijski i stambeni objekti  duž ove dionice. Kada se vozi od Blažuja, pored sela Osijeka, puca pogled na široku sarajevsku dolinu,i  ima se utisak da se doista ulazi u veliki i bogati  grad, koji se intenzivno razvija.

Petlja, odnosno kružni tok, na Mostarskom raskršću, pored nekih zamjerki, je generalno dobro riješena. Tu su bili veliki problem sa vlasnicima zemljišta. Odmah sa desne strane je Coca-Cola, te mesna industrija Akova. Na mjestu stare Energopetrolove pumpe, pravi se nova, ekstra moderna.

 U Binježevu je postavljena kamera, pa svi voze i sporije nego što je dozvoljena brzina. Pored puta sve prodavnica do prodavnice. Plastična stolarija, pića, prodavnica guma, novotvoreni ekspres restoran, građevinski materjial…. I sve velike kuće . S lijeve strane novi industrijski objekti, sve do Hadžića. Najznačajnija je fabrika paštete Argeta.

Iza Hadžića put ulazi u kanjon Zujevine, koja teče ispod puta, brza i bogata vodom od topljenja snijega.Obilaznica oko Pazarića, sa ograničenjem od 60 ili 70 km,i gotovo stalnom policijskom kontrolom, omogućava ugodnu vožnju sa pogledom na pitomo selo i snježne vrhove Hranisave iznad njega. Dalje se put penje ka Oseniku, koji  je ujedno i vododjelnica . Vode sada odavde teku ka rijeci Lepenici, pa Kiseljaku i Fojničkoj rijeci, i kod Visokog se ulijevaju u Bosnu.

Duboko ispod puta, kao da su doživjeli nesreću, pa skliznuli sa puta, policajci u skrivenim kolima gledaju da ko ne pretječe preko pune linije. Kroz Tarčin i Raštelicu put prolazi kroz pitoreskni krajolik ukrašen vijaduktima pruge koja se penje ka Ivanu. A onda uspon, selo Vukovići, posljednja stanica autobusne linije sa Ilidže, I neposredno pred tunelom kraj Kantona Sarajevo.

Sve u svemu lijepo je i očima radost je putovati ovim krajem u ove dane mladog aprilskog proljeća. Iscvale su jagorčevine, bijele šumarice, ljubičaste mrtve koprive koje čine prava ljubičasta polja slična onima lavande. Osjeća se ljudska radost, primjetna je živost, čiste se vrtovi, ore se. Mlade djevojke koje u grupama odlaze iz škole, svojim zvonkim smijehom ispunjavaju suncem okupane ulice Hadžića. Život je teško uništiv, i nikakva kriza ne može pomutiti radost mladosti i proljeća.

06.04.2009.

Kako otvoriti neki vrijedan objekat?

Gledao sam danas dio svečanog otvaranja novog multifunkcionalnog BBI centra, na mjestu bivse robne kuce Sarajka, i ne mogu da ne zaključim kako kod nas još uvijek preovlađuje stereotipni socijalistički model otvaranja novih objekata. Sama činjenica  da su na skupu postojali zvaničnici kojima su obezbjeđena mjesta za sjedenje ( dosta je bilo nepopunjenih)  i oni drugi, odijeljeni ogradom  od ovih koji sjede, je ukazivala na diskriminaciju građana. Ili je trebalo organizovati otvaranje samo za zvaničnike, pa onda poslije za raju, ili je trebalo odmah za sviju obezbjediti jednake uslove. Samo postojanje sjedišta i onih koji sjede ( poredani u redove prema nekom značenju) je skupu dalo akademsku uštogljenu atmosferu, pa je bilo teško postići spontanost i veselost koju bi otvaranje jednog tako skupog  objekta trebalo da prati.

Prisustvovao sam u Goudi otvaranju obnovljene gradske kuće, jedne od najljepših javnih građevina u Holandiji. Otvaranju je prisustvovala I kraljica Beatrix. Pojavila se na balkonu I održala veoma kratak govor. Pušteni su raznobojni baloni, bio je takođe vrlo kratak program. Niko nije posebno dijeljen, svi su ljudi stajali vrlo blizu kraljice koja se pojavila u masi. Skup je odisao spontanošću i nekom veselom atmosferom.

Višedecenijski uticaj boljševičke kulture se i dalje osjeća u mnogim segmentima društva, a da često nismo ni svjesni. Treba prestati sa dijeljenjem ljudi na javnim skupovima, i stavljanjem nekih u prve redove i posebne povlašćene položaje, ma kakve oni važne  funkcije obavljali. Kada budu u svom miljeu gdje obavljaju funkciju za koju su plaćeni, onda se može dozvoliti hijerarhijski ustroj prema njihovoj volji, a na otvorenim skupovima su svi ljudi jednaki.

06.04.2009.

Proljeće u znaku štrajkova

Gledam sa prozora, otegle se kolone automobile u pravcu centra grada. Nema nigdje trolejbusa. Hoće- neće štrajk se pretvorio u ono : hoće. Prije dva dana istaknuti zahtijevi su čudni i neprecizni. Izgleda da zaposlenima najviše smeta što nisu kupljeni novi autobusi i tramvaji.

Začuđuje je kolika je mala medijska pažnja u subotu najavljenom štrajku.Kao da se okretanjem glave ( ili zabijanjem iste  u zemlju) htio riješiti problem. Umjesto opšteg angažmana tokom vikenda da do štrajka ne dođe, evo desilo se da je na dan grada, Šestog aprila, grad paralisan. Za večeras je inače predviđeno otvaranje novog BBI trgovačkog centra u srcu grada, na mjestu bivše robne kuće.

April 1992 će mi zauvijek ostati u sjećanju kao najgori april u istoriji rodnog mi grada. Sedamnaest godina poslije, nema ratne prijetnje, ali ima prijetnja opštem kolapsu života. Prijeti se prestankom dijelenja penzija, smanjenjima plata u prosvjeti I zdravstvu, otpuštanjima (već su masovna, kao naprimjer u Zenici)…. i čime sve još, niko ne zna. Proljeće je otpočelo s kišom, a eto nastavilo štrajkovima.

03.04.2009.

Voćni jogurt

Voćni jogurt je moja najdraža poslastica. Volim i pudinge. U Holandiji ima veliki izbor i jednih I drugih.Čini mi se da su ipak Nijemci veći majstori za voćne jogurte.

Kao i običnih I voćnih jogurta ima različitih, ovisno o količini masti (obrani sa 1,5 posto, pa sa 2,8 posto, te oni kajmakli od 3,5 do 5 posto). Sad su u modi oni sa 0 posto masti. Imai h različitih i po količini voća (od 5 do 20 posto), krupnoći komada voća, te vrsti voća (breskva, jabuka, jagoda,kruška, tropsko voće, šumsko voće). U Holandiji su cijene voćnog jogurta umjerene, i litarsko pakovanje obično nije mnogo skuplje od litre punomasnog jogurta. Skuplja su pakovanja u malim čašama, od 150, 250 ili 500 grama. Ovisi naravno od proizvođača i prodavnice.

U Bosni i Hercegovini  se ne proizvodi voćni jogurt. Punomasni  jogurt  je i inače za oko 25 posto skuplji nego u Njemačkoj I Holandiji, velikim dijelom zato jer je porez na hranu  u BiH 19 posto, a u Holandiji 5 posto). Koliko znam nema u prodaji obranog jogurta (1,5% masti) niti jogurta bez masti. Juče sam tražio voćni jogurt. Vidim na jednom napisano na makedonskom. Hajde velim u njih čista priroda, jeftino voće, da probam. Mala čaša od 150 grama 95 pfeninga. Za oko najmanje 50 posto skuplje nego u Holandiji.

Dođem kući, stavim naočale, kad proizvođač neko iz Njemačke, uvoznik Stanić iz Hrvatske. Valjda ga izvoze i u Makedoniju, pa  mene prevario onaj tekst. Iako je rok trajanja do maja, imam utisak da nije bio baš frišak.

Imamo mlijeka, jagoda, šumskog voća. Kakav bi samo bio voćni jogurt sa malinama, kupinama, borovnicama, ribizlama ili sa šumskim jagodama. Sad će neko reći da je to ekonomski neisplativo, da treba skupa  hladnjača, da je mali interes, a teško izvesti. Možda je u pravu, ali je zaista šteta uvoziti nešo što možemo mnogo bolje napraviti, i još za to plaćati duplo više nego je cijena u zemlji gdje se proizvodi.

02.04.2009.

Profesionalna ( i druga) deformacija

Sve nešto zapažam neke nevažne detalje. Pored noga, o kojima sam juče pričao, sad su mi spikerke razrooke, jedna ima  izbačenu donju vilicu,a slučajno pronađeni crnogorski spiker ima dobro uznapredovalu paradonotozu i krive zube.

Na utakmicu iz Zenice ne bih imao puno zamjerki. Tehnički je prenos urađen dobro, komentari sa istovremeno dva komentatora (prvi put čuo) su bili povremeno napadni i preopšitni, jedan gost- bivši fudbaler se previše trudio da od jednostavne igre napravi najkomplikovaniji posao,objašnjavajući teoriju igre u smislu veoma sofisticirane nauke.

Gledao sam utakmicu u dobrom muškom društvu, domaćin se ubio hvaleći neko crno vino iz Trebinja, šta ću, i ja nemadoh kud nego da pohvalim, da bi me jutros nazvao isti domaćin, pita bi li ja naručio pet litara u kanisteru, kad mi se tako dopalo.

Ona druga dvojica, iako stariji od mene, se upalili od navijanja, galame bogami gore nego da su na utakmici.  Meni drago što naši vode, ali nikako da zavičem na nekoga, sudija mi dobar, nemam šta, igračima da dobacujem, imaju trenere neka im govori.

Vraćajući se kući slušajući u autu revolucionarne fudbalske pjesme na nekom radiju osam, začudo mi da svijetu u ova doba nije mrsko iz auta trubiti,  vikati, mahati zastavama, pa lijepo je pobijediti, ali to je samo jedna utakmica. Vidi se da sam ipak previše dugo od kuće.

01.04.2009.

Zemljotresi, noge i politika

Šta da vam kažem, kakvi su prvi utisci u Sarajevu. Naravno ova dva dana su zemljotresi u centru pažnje. Nakon onoga u ponedjeljak u pola četiri popodne, pa onog drugog malo jačeg u utorak ujutro skoro u pola četiri, neko je ovdašnjom lokalnom logikom skontao da dolazi i treći (bez treće nema sreće) u sljedećih pola četiri, u utorak popodne, i to sada duplo jači od onog drugog (jer je ovaj bio jači od prvog). Tako je juče od tri do četiri nastupila prava bježanija s posla, spašavana je živa glava. Uzalud zvanična upozorenja da Svevišnji još nije slao upozorenja kad će ispaliti sljedeće drmanje, i da još nisu ni Japanci odgonetnuli  njegove namjere glede treska zemlje i cunamija.U zemlji gdje na ulasku pored natpisa zemlje i dotičnog entiteta, piše i upozorenje da se ostavi svoja logika kao ovdje nevažeća.

Druga stvar, koju sam zapazio je dominacija ženskih noga na ekranu. Ja ne naviko, u Holandiju žene, ko da su zmije, skrivaju noge, a ovdje bogami noge u voditeljica, onako prekrštene ili neprekrštene, svakako obnažene iznad koljena  u čarapama sa šarama ili bez njih, šljastre s ekrana. Tako srednjovječna voditeljica posadila doktora Farisa Gavrankapetanovića, ona podigla stolicu, a njemu spustila, pa joj došao nako pod noge, htio ne htio sve se snebiva da ne gleda u one noge sa baklavastim šarama na čarapama,  što ih je dama njemu pod nos isturila. Jutros voditeljica jutarnjeg programa govori sa nekom zaštitnicom osoba sa posebnim potrebama, ali ono što dominira slikom je specijalna frizura voditeljice,njen fiksirani pogled  u kameru u smislu Gledajte me što sam cakana,  i naravno prekrštene noge sa lijepo zadignutom šarenom haljinom mašala iznad koljena, koje baš kao i u prethodnom slučaju dolaze tik pred oči ovaj put ozbiljne humanitarne radnice. Džaba ti vazne zdravstvene teme, većina muškaraca će piljiti u noge i u frizuru i neće ništa čuti

Treća stvar je naravno nezaobilazna politika, sastanak u Mostaru bez Milorada (tako ga nazva kolega mu Čolić), ali sa Ivom iz Zagreba i Sulom iz Sarajva. Mostarski sajam je eto okupio prije svega Hrvate iz Hercegovine i Hrvatske, a došao je i Sulejman Bosanac i novi  Visoki predstavnik, Austrijanac . Bio sam na tom sajmu prije dvije godine, a gledajući snimke na TV nije se ništa promijenilo, razne hrvatske narodne grupe sviraju po ćoškovima dvorana, pije se vino i rakija, poslovni ljudi u odijelima što im ne stoje, i sa obaveznim pupama koje vazno nose ispred sebe, ozbiljnih faca sa fasciklima ispod pazuha, šetaju salom ili uz piće sjede za stolom i kao svijaju ozbiljne poslove .

Leteci Holandjanin
<< 04/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
2627282930

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338039

Powered by Blogger.ba