Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

31.05.2009.

Bio je maj, maj, maj,.... bio je maj,..... prošao maj!

Tako glasi refren pjesme koju je pjevao Zafir Hadžimanov (Opatija 1969). Nešto o tome kako je tužno ostariti, pa kada te u tramvaju gleda lijepa djevojka, misliš da si još mlad, a ona te gleda da ti ustane i ustupi ti mjesto: ”Sjedite gospodine stari!”. Bio je maj, prosao maj!

To nije razlog da ne proslavimo dolazak još jednog lijepog mjeseca, juna, a što se tiče životnog doba, svako je doba lijepo, barem  kad je čovjek zdrav, a možda je ipak ispravno ono:  “Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba!” (sa naših Spomenara iz osnovne škole).

Da ipak ne zaboravimo ovaj lijepi mjesec, evo jos par slika.

Reeuwijk, 23 maj, 2009 Reeuwijk,30 maj 2009 Reeuwijk, 30 maj 2009
31.05.2009.

Ličnost sedmice: Dr Drago Nedić, šef Ureda za veterinarstvo BiH

Imponirala je retorička sposobnost i stručnost Dr Drage Nedića, veterinara, šefa Ureda za veterinarstvo BiH , u prošlosedmičnim raspravama sa koelgama iz Hrvatske, a povodom recipročnih mjera koje je uvela BiH, nakon što je Hrvatska zabranila uvoz peradi i ribe iz Bosne i Hercegovine.
Dr Drago Nedić je rođen 1962. godine u Gornjoj Slatini, kod Bosanskog Samca, a srednju školu je završio u Sarajevu. Tu je i upisao Veterinarski fakultet, gdje je diplomirao 1987. Ostao je na fakultetu da radi kao asistent na predmetu : ”Higijena i Tehnologija proizvodnje hrane”.Od 1992 karijeru nastavlja na različitim funkcijama veterinarske službe pri vladi Republike Srpske, a nakon formiranja Ureda za veterinarstvo BiH, postaje šef ureda. U međuvremenu je i doktorirao, i postao docent na Veterinarskom fakultetu u Beogradu
.

Čitajući njegov c.v. (vidi ovdje ) u njegovom životopisu se veoma malo, ili skoro nikako se ne spominje Bosna i Hercegovina, na jednom mjestu se spominje kao bivša BiH. Uglavnom se spominje Republika Srpska i Jugoslavija. Takođe se na jednoj stranici gdje su imena naučnika iz veterinarstva, njegovo ime veže samo za Republiku Srpsku (vidi ovdje ).

Doduše, radi se o dokumentima prije njegovog izbora na, što bi se reklo na državnu fumkciju u BiH. Možda se situacija promijenila kako je Drago izabran za glavnog veterinara cijele Bosne i Hercegovine.

Odbacujući te političke momente, kojima je opterećen svaki segment djelovanja u BiH, može se reći da se radi o jednom veoma stručnom i elokventnom čovjeku, koji je konačno pobudio i druge da potegnu rasprave i stave tačku na dugogodišnje skoro kolonijalno tretiranje Bosne i Hercegovine od strane njenih susjeda (što se tiče trgovinske razmjene hrane). Ne treba svakako, ako to Drago možda ne čini, istaći značaj Veterinarskog fakulteta u Sarajevu ( i u njegovom obrazovanju), kao jedinog fakulteta u BiH, i kao veoma dobre i priznate naučno-obrazovne ustanove, što se ispostavilo i u slučaju Drage Nedića.


30.05.2009.

Izaberite čarape, evo ih na visećim nogama

Ne djeluju mi nimalo lijepo ove ženske noge što vise kod prodavača čarapa. Baš mi, ustvari, izgledjau neukusno.   

prodavac carapa medju visecim zenskim nogama Lijep dan izmamio je mnoge na ulice, i na pijacu u centru Goude
30.05.2009.

Subotom o jeziku, o blogerskim jezičkim greškama: maxi i maximalan, infinitivi bez slova i na kraju, i vidjeo umjesto vidio

Primjetio sam da mnogi blogeri upotrebljavaju stranu riječ (kako se piše na stranom jeziku) i mijenjaju je u padežima kao da je naša.  Ista greška se pravi kada se strana riječ pretvara u imenički pridjev, po istom pravilu kako se to radi sa domaćom riječju.  Pri tome posebno bode u oči kada se u toj riječi nalaze slova koja ne postoje u našem jeziku. Najupečatljiviji primjer je slovo x, koje se u nekim jezicima čita kao ks, pa tako imamo maxi, taxi, praxis, itd.

Kod nas, kao i u mnoguim zemljama na taksiju piše taxi, jer je to uobičajen internacionalni naziv. Može pisati Taxi stajalište, ali ne možemo u tekstu pisati: “Uzeli smo taxi, i sjeli u njega, nas četvero”.

Maxi je oznaka za maksimalnu veličinu ( ima još i i mini i midi, za najmanju i srednju), i skraćenica je od maximus (najveći). Može pisati na firmi “Maxi xxx”, ali ne možemo u tekstu napisati: “Ona je nosila suknju maximalne dužine”, nego u tom slučaju moramo x pretvoriti u ks. Ne postoji internacionalna riječ maximalan, to je naš pridjev nastao od strane riječi, i mora se pisati maksimalan ( jer u našem jeziku nema slova x). Slično je sa anxsiozan ( anksiozan – uplašen), praxa (praksa), i za niz drugih.

Jedna druga pojava je takođe uzela maha. To je pisanje infinitiva koji se umjesto sa ti završava sa t. U nekim krajevima Bosne, posebno u srednjoj Bosni (Zenica, Travnik), se u običnom govoru ne izgovara govoriti, pisati, čitati, hodati, nego govorit, pisat, čitat, itd. Ovaj žargon je onda prenesen i u pisani oblik, pa je skoro dobio pravo kao da je gramatički ispravan, toliko se široko koristi. Isto je i sa glagolima koji se završavaju na ći, pa se kaže ić (Nemaš kuda ić!), tuć (Morao sam ga istuć!), prić (Nisi mu mogao prić!), umjesto ići, tući, prići.

Mogu zamisliti kako je nekome strancu, jer u ovim oblicima uopšte ne mogu prepoznati glagol, jer je uobičajeno da se kod nas svi glagoli u infinitivu završavaju na ti ili ći.

I treća veoma česta pojava je pogrešno prošlo vrijeme (perfekt) glagola vidjeti, htjeti, smjeti za sva tri lica jednine  muškog roda. Umjesto pravilnih oblika: Ja sam( ti si, on je) vidio, htio, smio, mnogi koriste:  Ja sam (ti si, on je) vidjeo, smjeo, htjeo. U ženskom rodu je međutim ispravno reći: Ja sam vidjela, smjela, htjela (mada se često koristi i vidila, htila, smila, u Zapadnoj Bosni i Dalmaciji),  isto kao i u srednjem rodu (ono je smjelo, htjelo, vidjelo, odnosno kao odlika navedenih područja: Ono je vidilo, htilo, smilo).        

29.05.2009.

Vrijeme za biciklanje

U našem jeziku ne postoji glagol biciklanje. A u holandskom se upravo tako zove vožnja biciklom (fiets –fietsen, bicikl- voziti bicikl (o)- biciklanje). Evo ja ću promovirati biciklanje, da uđe kao priznata riječ u naš, bosanski jezik.

Danas je bilo idealno vrijeme za biciklanje. Sunčano, uz osvježavajući sjeveroistočni vjetar, temperatura 21 stepen. A na isteku je najljepši mjesec, i ne znaš gdje ćeš prije pogledati, u koju ljepotu. Dio te ljepote prenosim i vama, nazalost  mogu staviti samo tri slike.

stara kuca, stare vocke.... tipican holandski polder, voda i zemlja u dva nivoa Kuda krenuti, u Reeuwijk Dorp (selo), ili Reeuwijk Brug (most)?
29.05.2009.

Koliko je efektivan Tysabri, protiv multiple skleroze ?

Main symptoms of multiple sclerosis.

Multipla skleroza (MS  Multiple_sclerosis ) je neuorološka bolest kod koje dolazi do propadanja ovojnica nervnih ćelija (mijelina). Bolest često napada mlade ljude, i dovodi do teških posljedica i invaliditeta. Još uvijek ne postoji pouzdan lijek u liječenju ove teške bolesti.

U Holandiji od MS boluje oko 16000 ljudi, i svake sedmice se pridruži deset novih. Danas je u novini  Algemene Dagblad (AD) izašao članak o pozitivnom djelovanju lijeka Tysaberi (vidi ovdje) . U Holandiji se ovim lijekom tretira 500 pacijenata, i po riječima dvojice neurologa svaki treći pacijent veoma povoljno reaguje na terapiju, posebno tako da ne dolazi do novih zamaha bolesti.

Tysaberi (Natalizumab) je 2005 u SAD doveden u vezu sa dva slučaja smrtonosne infekcije mozga, te je u SAD, a i u mnogim drugim zemljama privremeno povucen iz apoteka, ali je 2006.te ponovo vracen, sa preporukom za koristenje uz posebne mjere opreza (vidi komentar). Holandski neurolozi ističu da u Holandiji nije bilo ovako teških negativnih posljedica upotrebe lijeka.

U komentarima čitalaca, od kojih su neki i bolesnici od MS, se izražava sumnja u ono što je napisano o pozitivnom djelovanju lijeka. Posebno se ističe da lijek kod velikog broja pacijenata uopšte ne djeluje, te da podatak da nije bilo infekija mozga u Holandiji (kao ona dva slučaja u SAD), ne znači da lijek nije bezopasan u tom smislu. U jednom komentaru se napominje da u svemu objavljenom ima interes farmaceutska industrija.

Slika ispod naslova prenesena sa Wikipedije (slobodna licenca)

29.05.2009.

Nema dovoljno srednjoškolaca

Već se, na demografskom planu,  osjećaju strahovite posljedice ratnih zbivanja. U srednje škole Kantona Sarajevo upisaće se 1300 učenika manje, nego što ima raspoloživih mjesta. Mjesta ima za 7000 učenika, a osnovne škole završiće 5700 učenika. Upisuje se generacija rođena 1995, posljednje ratne godine. Tada se rodilo mnogo manje djece nego što je osamdesetih godina, prije ratne kataklizme. I godine poslije nisu mnogo bolje, pa i dan danas ne dolazi do porasta nataliteta. U susjednim zemljama, kao i u cijeloj Evropi, u kojoj nije bilo rata, je slican trend.

Nedostatak stanovništva, bijela kuga, imaće ogromne posljedice biti na opšte stanje društva. Sve će se više pogoršavati demografska slika, sve će više biti starih i onih za koje trebaju raditi mlađi. Za koga će raditi mnogobrojni učitelji, profesori, sociolozi, pedagozi, psiholozi, pravnici,  doktori, i koje već još ne profesije, koje i same traže da neko namiče pare za njih i izdržava ih.

Ogroman broj univerziteta i fakulteta na kojima se studira za zanimanja u sekundarnoj i tercijarnoj djelatnosti su samo zamagljivanje stvarnosti, i oni služe sami sebi, samo profesorima koji istovremeno rade na nekoliko fakulteta,a studentima ne obezbjeđuju ni minimum životne perspektive.

Treba se vratiti jakoj srednjoj školi, tehničke i poljoprivredne orijentacije, te spas tražiti u malim fleksibilnim proizvodnim preduzećima, i orijentaciju na proizvodnju hrane, šumskog voća, izgradnju  stočnih  farmi, voćnjaka, mljekara. Naprimjer u BiH nema ni jednog značajnijeg proizvođača sireva tipa Goude ili Edamer, nego se sve uvozi iz Slovenije. Takođe država mora ulagati u izgradnju puteva i hidrocentrala, čime će se zaposliti ljudi.

U socijalnoj politici mora se daleko veća pažnja pokloniti mladima, kako kod zapošljavanja, kupovine stana, tako i dječijeg doplatka i zaštite djece.

Kad sam došao u Holandiju čuo sam da su djeca luksuz, i da su djeca skupa. O tome nisam nikad razmišljao, a ni niko od nas u to vrijeme, prije tridesetak godina. Dovoljno je bilo imati posao, a za sve ostalo se nekako snalazilo.

Ovdje su veoma veliki dječiji doplatci, dobijaju ih svi roditelji, bez obzira na visinu plate. Država subvencionira boravak djece u obdaništima.  I pored toga stalno se pogoršava brojčani odnos onih koji rade i onih koje treba izdržavati, na štetu ovih prvih,  pa je to jedna od najvećih briga za budućnost društva.

  

28.05.2009.

Poslije oluje dolazi sunce

Još uvijek ima izvaljenih grana i iščupalog drveća. Posljedice su to nezapamćene oluje od prije dva dana. Danas je prosjalo sunce i sve se vratilo u normalu.

Na pijaci četvrtkom prodavač sira prodaje sir Holanđanki, koja je iselila u Kanadu, pa sa engleskim partnerom navratila u  domovinu sira i klompi. Na glavnoj ulici stara dementna žena šeta i pjeva. U kanalima poput maligne bolesti počele osvajati alge. Oko jezera sve bistro i isprano. Pored jedne kuće figure ptica, i krave, reko bi da je prava. I holandski barjak što se vihori na danas već manje neprijatnom sjevernom vjetru.

 Danas sam promijenio izgled bloga, najvise zato da bih mogao postavljati vece slike. Pa da probamo. 

mladi sir  (jonge kaas) po povoljnoj cijeni jadna stara zena, hoda glavnom ulicom i pjeva, toliko joj je dobro alge u kanalu, poput metastaza bistro je poslije kise ko ne bi rekeao da je krava prava, a nije i holandska trobojnica se vihori na sjevernom vjetru
27.05.2009.

Ima li u SDA neka žena?

Gledajuci ove spiskove, upitah se, da li je SDA samo muska stranka?

Među kandidatima za potpredsjednike u uži krug su prošli: Sadik Ahmetović, Sead Delić, Ahmed Dervišević, Sanjin Halimović, Muhamed Ibrahimović, Josip Jurišić, Nedžad Koldžo, Šemsudin Mehmedović, Salko Obhođaš, Kasim Omerović, Adil Osmanović, Desnica Radivojević, Hazim Rančić, Salko Sokolović, Salko Selman i Senad Šepić.

Izabrani potpredsjednici

Peti kongres Stranke demokratske akcije (SDA) završen je rano jutros u Sarajevu izborom pet potpredsjednika i 85 članova Glavnog odbora.

Za potpredsjednike stranke su izabrani Sadik Ahmetović, Senad Šepić, Adil Osmanović, Šemsudin Mehmedović i Sanjin Halimović.

Izvor: Oslobodjenje

27.05.2009.

Slijepo crijevo se često nepotrebno operiše

 

Blindedarmontsteking
Appendicitis
Juče je ovdje u Holandiji objavljeno istraživanje jednog doktora koji je utvrdio da se veoma često nepotrebno odstrani slijepo crijevo. U skoro trećini slučajeva postavi se kriva dijagnoza i izvadi zdravo slijepo crijevo. Doktor savjetuje da se u slučaju sumnje na appendicitis (upalu slijepog crijeva) uradi i scan (CT) abdomena kao i ultrazvučni pregled (eho), tako da se dobije jasnija slika o stanju appendix-a (slijepog crijeva).

 

Kod sumnje na appendicitis, doktori se obično u dijagnostici zadovolje anamnezom, simptomima bolesti, lokalnim pregledom, te pregledom krvi (povišeni leukociti u krvi). Vlada mišljenje da je i bolje izvaditi zdravo slijepo crijevo, nego se prepustiti riziku koji može nastupiti ako se operacija odloži i upala zapusti.

27.05.2009.

Zašto je u Sarajevu skupa čokolada?

Veoma je aktuelan “trgovinski rat” između Bosne i Hercegovine, sa svojim susjedima. Bosancima je došlo je do grla. Kakvi su odnosi Hrvatske ( a i Srbije) prema nama Bosancima, iskusio sam nedavno na granicnom prelazu Slavonski Brod, kada su hrvatski carinik i policajac navalili pregledati auto, očekujući da me kazne za komadić suhog mesa, kajmaka, ili teglicu meda. Da vode o svemu drugom toliko računa bila bi to veoma prosperitetna zemlja. Žao mi je da su ostali razočarani, nema potrebe da išta nosim, ima sve u Holandiji, ili se može kupiti u Sloveniji, pa uvesti bez carine.

Ja ovdje ne bih o ribama, ni o mlijeku, nego o čokoladi. U Sarajevu su čokolade većinom porijeklom iz Hrvatske. One su u poređenju sa Holandijom jako skupe, posebno ove sada aktuelne čokolade, sa velikim procentom kakaoa. U Sarajevu je u ratu, a posebno nakon rata, uništena fabrika Sarabon, koja je pored  drugog asortimana imala veoma kvalitetne čokolade. Sarabon je imao i veliki izvoz čokolada. Sada uvoznoj cokoladi nema nikakve konkurencije. Ima neka fabrika u Visokom, kupio sam dvije vrste čokolade, da probam, i mogu reći da uopšte nisu loše. A cijena je najmanje duplo niza nego za one čokolade iz uvoza.

Zar je zaista problem praviti čokoladu, i po meni to uopšte ne bi trebalo uvoziti, osim ko hoće da se luksuzira.

26.05.2009.

Plate zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj: nije se maklo dalje od samoupravnog socijalizma

Sjećam se koje su bile muke, kad sam kao predsjednik Radničkog Savjeta na Očnoj klinici, trebao donijeti Pravilnik o ličnim dohotcima (tako se ranije zvanično zvala plata). Ogromna većina zaposlenih nisu bili doktori, pa su medicinske sestre i pomoćno osoblje diktirali kakav će biti pravilnik. Samoupravljanje je bilo na djelu. U najboljem slučaju ljekar specijalista je mogao imati dvije plate medicinske sestre. Doktori su morali učiti minimum 21 godinu, da bi postali specijalisti, a medicinska sestra je imala 12 godina škole, znači počinjala je raditi devet godina ranije. Time je zaradila već dosta para prije nego je ljekar i počeo raditi, a tako i ranije išla u penziju. Da se ne govori o stresnosti i odgovornosti posla ljekara. A i stanove je dobijalo pomoćno osoblje, bili su “ugroženi” , pa su dijeljeni stanovi solidarnosti.

Ovdje u Zapadnoj Evropi se te dvije kategorije uopšte ne upoređuju, i plata specijaliste često spada u najbolje plaćene poslove među svim zaposlenim, u rangu sa Predsjednikom vlade. Medicinska sestra ima platu kao i svako drugi ( u drugim granama) sa sličnim nivoom školovanja.

Evo slušam na BH dnevniku kako se u RS Sindikat zdravstva buni zbog prijedloga plata, koji je dala vlada. Ogromna masa zaposlenih u zdravstvu diže drvlje i kamenje na doktore, jer će po predloženom pravilniku, njih 13 posto zaposlenih odnijeti 56 posto novca. Sindikat traži odnos plata 1:2:4, odnosno, čistačica- medicinska sestra- doktor. Ako čistačica ima 600 maraka, sestra treba da ima 1200, a doktor 2400.  To mi nešto dođe poznato, kao onda davno,  na mom Radničkom savjetu 1985. Možda bi ovo i moglo proći da ima para. U praksi međutim može proći da čistačica dobije 400, medicinska sestra 600, a doktor 1200, pri čemu niko nije zadovoljan. Doktor onda ima platu kao cinovnik u banci, koji nema vise od srednje skole, a medicinska sestra i cistacica su zaista malo placeni.

Šta ovakvi pravilnici znače u praksi: previše (često i nepotrebog) pomoćnog osoblja, nemotivisani doktori, glomazne bolnice. Jednom riječju dobro će se liječiti samo onaj ko ima para za privatnu praksu. Tamo doktor i proziva, i ispira uho, i daje injekcije, a ako treba i pomete ordinaciju. Ali zaradi dobro, pa je i ljubazan i stručan i odgovoran.  

26.05.2009.

Simon Vinkenoog: “Moj duh ne stari, on je besmrtan!”


 Neki dan gledam emisiju o holandskom piscu  Simon_Vinkenoog -u. Osamdesetogodišnjak, ima za sobom šest brakova, pobornik slobodnog uživanja marihuane, bivši uživalac LSD-a. Pjesnik ekstremnog liberalizma,  čovjek koji opisuje svoje halucinacije, pristalica Albert Camus-a i drugih pisaca egistencijalizma. Prvi holandski beat pjesnik ( mi bi rekli pjesnik - padavičar), aktivan već pedeset godina, izabran je 2004 za Pjesnika Domovine ( Dichter des Vaderlands).

Dok razgovara sa novinarom belgijske TV ( emisija Lichtpunt, 17-05-2009) Simon savija joint, a kamerman ga u Amsterdamu, prati dok odlazi u svoj coffeeschop, i kupuje dnevnu dozu kanabisa.

Jedna mi se njegova izjava posebno svidjela: “ Knjiga je posljednji bastion čovjekove slobode”!

Zaista, birajući knjigu koju će čitati čovjek sam određuje put kojim će ići, i s kim će živjeti, inače je izložen neprekidnom uticaju medija, i okoline koji mu određuju put i formiraju mišljenje.

Za svojih osamdeset godina, neko ko je skoro cijeli život uživao marihuanu, a dugo vremena isprobavao djelovanje LSD-a, i ne izgleda loše. Pogotovu njegova bistrina misli, njegovo razmišljanje o životu, čovjekovoj slobodi, ne izgledaju nimalo oštećeni, naprotiv.

Je li on živi primjer da marihuana može imati pozitivan efekat na rad mozga? Poznato je da neki , osim priznate terapije kod bola i multiple skleroze, preporučuju marihuanu kao preventivno sredstvo (alzheimer-voorkomen) protiv Alzhajmerove bolesti ( u Holandiji se marihuana može kod nekih bolesti dobiti na recept, vidi brošuru Ministarstva zdravlja CannabisAlsGeneesmiddel ). Istina cannabis (marihuana, wiet) se kao lijek, ni u kom slučaju ne preporučuje da se konzumira pušenjem, jer pušenje izaziva niz negativnih efekata, posebno na plućima. Treba napomenuti da redovito pusenje marihuane kod jedne grupe uzivalaca dovodi do psihoze (ludila).

Web stranicu pjesnika, na kojoj on svaki dan nešto dopisuje, i koja je bogata fotografijama, vidi na http://www.simonvinkenoog.nl/

25.05.2009.

Strahovita događanja u irskim katoličkim sirotištima

Sinoć je u emisiji Kruispunt (kriziste, raskrsnica), koju inače pravi Rimokatolička redakcija (RKK omroep) diskutovano o tek objavljenom skandaloznom izvještaju komisije u Irskoj, koja se deset godina bavila događajima u irskim katoličkim internatima, do perioda 1975-te. Jedinstven je zaključak da su djeca u tim internatima zlostavljana i maltretirana, fizički, mentalno i seksualno, i da su izgladnjivana. U tom zlostavljanju su najviše učestvovala  katolička “braća”, a nešto manje “sestre”. Gost u emisiji je bio jedan službenik katoličke crkve u Holandiji.

On je iznio moguće uzroke ovih mračnih događanja u Irskoj. Istakao je kako je u to doba Irska bila jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, prilično izolovana od ostale Evrope, i okrenuta sama sebi. Takva je u neku ruku bila i katolička crkva, te opšti mentalitet u crkvi i društvu. Taj se je mentalitet prenio i među irske iseljenike na zapadnoj obali Amerike, pa su se slični ekscesi događali i u katoličkim internatima u Bostonu, Filadelfiji i Njujorku.

Za ove događaje neće niko odgovarati (imena nisu spominjana), jer je to bio preduslov da se ispitivanje uopšte obavi. Većina ugnjetavanih su sada ljudi između pedesetak i sedamdeset godina starosti, a njihovi tlačitelji su dvadesetak godina stariji. Ipak je za materijalnu satisfakciju ove tadašnje djece, koji su cijeli život imali mentalne posljedice seksualnog i drugog nasilja, još ranije određen fond od nekih osamdesetak miliona eura.

Zanimljivo je da jutros pretrazivanjem propustenih emisija ( vidi uitzendinggemist) nigdje nema sinosnje emisije Kruispunt (22.40), a Na RKK ima o emisiji, ali samo drugi dio emisije koji se odnosi na pricu jedne zene ciji je otac izvrsio samoubistvo dok je njoj bilo godina dana (vidi ). Da li sam ja sanjao, ili je cenzura uradila svoje?

24.05.2009.

Kad si kupin mali motorin......

.

....a ća ću letit s njim…….  

Malo se ko sjeća ovog populatrnog šlagera iz početka šezdesetih godina (pjevao Marko Novosel).

A nema gore stvari od motorina, mopeda ili motocikla, kako se vec ne zove. Em lako poginuti, em najveci zagadjivac okoline.

Danas divno jutro, vozim biciklo pored vode, kada za mnom motori, motori, mo-to-ri. Jedno stotinu ih u kolini, na biciklističkoj stazi. Naprijed oni jači, pa slabiji, pa onda na kraju oni prdavci. Zagadiše zrak svojim prodornim zvukom i svojim užasnim smradom. Za čas se sve usmrdilo, i zamaglilo.

 E jest im nedjeljno uživanje, ovim ludim Holanđanima
divnu ljepotu i mir majskog nedjeljnog jutra ...prekide kolona od stotinjak motocikla ja lude zabave.... ... frustriranih ljudi
23.05.2009.

Bravo Dzeko, bravo Misimovic, bravo Magath, bravo Vukovi iz Saksonije!

 

VfL Wolfsburg
Naam: VfL Wolfsburg-Fußball GmbH
Bijnaam: Wölfe
Opgericht: 2001 (1945)
Stadion: Volkswagen-Arena
Wolfsburg
Capaciteit: 30.000
Voorzitter: Hans-Dieter Pötsch
Eigenaar: Duitsland Volkswagen AG
Trainer: Felix Magath
Competitie: Bundesliga
 
Teamkleuren Teamkleuren Teamkleuren
Teamkleuren
Teamkleuren
Thuiskleuren
Teamkleuren Teamkleuren Teamkleuren
Teamkleuren
Teamkleuren
Uitkleuren
   
Portaal Voetbal

i  naravno bravo Grafite, najbolji strijelac Bundes lige. Bosanci su dali veliki doprinos da tim iz istoimenog grada, zvanog u prevodu Vukograd, moze i Vukovar, i postane prvi put u istoriji sampion Njemacke. Sve cestitke, zasluzili su, zaista.

 A Edin Dzeko se promovisao kao najbolji BH fudbaler svih vremena. Pred njim tek predstoji karijera. Neka mu je sretno!

Edin Džeko
Personal information
Date of birth 17 March 1986 (1986-03-17) (age 23)
Place of birth    Sarajevo, SFR Yugoslavia
Height 1.92 m (6 ft 3+12 in)[1]
Playing position Striker
Club information
Current club VfL Wolfsburg
Number 9
Senior career1
Years Club App (Gls)*
2003–2005
2006–2007
2007–
FK Željezničar
FK Teplice
VfL Wolfsburg
040 0(5)
043 (17)
060 (34)   
National team2
2007– Bosnia and Herzegovina 017 (12)

1 Senior club appearances and goals
counted for the domestic league only and
correct as of 23 May 2009.
2 National team caps and goals correct
as of 2 May 2009.
* Appearances (Goals)

23.05.2009.

Kako spriječiti pojavu melanoma kože, i kako ga prepoznati u ranom stadijumu

Vrijeme je pojačanog izlaganja suncu, pa nije naodmet ponovo upozoriti na opasnost raka kože, odnosno najmalignijeg raka kože, malignog melanoma, o kojem sam i ranije pisao (vidi leteci - arhiva). Nedavno je objavljeno da svaki sedmi stanovnik Holandije oboli tokom života od nekog oblika raka kože, mada na sreću nisu svi tako opasni kao melanom. Tendenca oboljevanja je u stalnom porastu.

Melanom je najagresivniji tumor u ljudskom organizmu. Iako dugo vremena može da spava, i da raste samo po površini kože, u jednom momentu nastane rast u dubinu kože, u takozvano krzno, gdje postoje krvni sudovi. Ako melanom probije krvni sud, a to nastane i kod veoma male debljine melanoma, nastane rasipanje malignih ćelija po cijelom tijelu. Tada je liječenje obično bezuspješno.

Da bi se uticalo da se melanom ne pojavi (mada to nije sasvim moguće) treba strogo voditi računa o jačini sunčevih zraka (UV- indeksu), te o dužini vremena eksponiranja suncu. Veoma je važna adekvatna zaštita sredstvima za mazanje kože, koja sadrže filtere protiv UV zračenja. Iako veza izmedju pojacanog izlaganja suncu kod odraslih, i pojave melanoma, nije naucno sto posto dokazana, sigurno je da opekotine od sunca koje se dobiju u djecijem uzrastu, mogu mnogo kasnije uzrokovati maligni melanom. Zato je posebno vazna zastita djece, posebno da se ne pojave opekotine.

 Melanom se često naziva i bolešću dobrostojećih, jer bogatiji ljudi  (posebno oni sa sjevera, svijetle puti) nenaviknuti na sunce, odlaze  na odmor u sunčane destinacije, i nekontrolisano se izlažu suncu. Od melanoma češće boluju osobe svijetlih očiju. Muškarci ga najčešće dobijaju na glavi (ćelavom dijelu) i licu, a žene na nogama ( koje su kod žena češće izložene suncu).

Melanom može nastati na bazi već postojećeg mladeža, a često nastaje i kao sasvim novi mladež. Preporučuje se samopregled vlastitog tijela, uključujući i pregled leđa, odnosno zadnjeg dijela tijela,  i nogu, putem ogledala. Takođe treba pregledati i tabane i kosmati dio glave. Treba se potruditi i zapamtiti sliku svojih mladeža. Svaki ubrzani rast nekog mladeža, ili pojava novog koji brzo raste, može upućivati na melanoma.

Nije lako prepoznati melanom, odnosno razlikovati ga od običnog mladeža, i to je u domenu specijaliste dermatologa. Biopsijom koze se potvrdjuje dijagnoza. Pa ipak ima mnogo znakova koji mogu upućivati na malignu prirodu promjene.

Melanomi su obično veći po površini nego mladeži (obicno su veci od 6 mm u precniku), i primjetan je tokom kraćeg vremena njihov rast po površini (odnosno da mladez postaje veci). Dok su mladeži obično okrugli ili ovalni, melanomi su nesimetrični, i često  imaju nepravilan oblik. Rubovi melanoma su uzdignuti, a rubovi mladeža su ravni. Mladeži obično imaju jedinstvenu boju, a melanomi imaju varijante u bojama, pa je isti mladež obojen naprimjer crno i braon, ili ima različite nijanse ovih boja (vidi sliku). Melanomi mogu izazivati svrbež.

Nemoguće je opisati koliko je vrijeme važno u prepoznavanju melanoma. Dok je on površan, on je potpuno bezopasan. Treba ga ukloniti prije nego počne rasti u dubinu, jer rast od samo jednog mm u krzno kože može biti koban. Na nesreću manji broj melanoma (nodularni, ili čvorasti) već od početka imaju rast u dubinu.

U svakom slučaju, kod najmanje sumnje da sa nekim mladežom nešto nije u redu, treba konsultovati dermatologa. Danas u velikim gradovima postoje specijalizovane ordinacije za ranu detekciju melanoma. U ranoj fazi melanom se u ambulantnim uslovima odstranjuje operativno.

Vise o melanomu, vidi http://courses.washington.edu/hubio567/melanoma/

 Oni iz bogatijih krugova, imaju veci rizik od oboljevanja od melanoma koze  (slika skinuta sa gornjeg linka)

22.05.2009.

Ah ljubav, ljubav!

I to ona sa otoka Lezbosa. Juče šetamo moja supruga i ja našim kvartom, pola deset, još se vidi ko da je pola dana, kad se pred nama pojaviše dvije mlađe žene, i cuko s njima.

 Lijepo se one zagrliše i izmjenjaše prave filmske poljupce, ko da se reanimiraju sistemom usta na usta. Ja po običaju brzo izvadih mobitel, i uslikah ih već izdaljine ( a ne bi ni valjalo izblizine), odoše one pred nama onako zagrljene, sretne, smiju se. Sloboda narodu, bogme ovdje.

22.05.2009.

Endoskopija izazvala brige

Maasstad ziekenhuis (http://www.maasstadziekenhuis.nl/) u Roterdamu je poslala pismo svim pacijentima  (njih 796) koji su u određenom periodu ( između 16 oktobra prošle, i 20-tog maja ove godine) bili u bolnici i kojima je rađen endodkopski pregled želuca, crijeva, ili pluća. Ispostavilo se, naime, da je u tom periodu, bio neispravan aparat za dezinfekciju endoskopa, odnosno da je koncentracija dezinfekcione tekućine bila nedovoljna.

Svi koji su pozvani biće testirani na postojanje zaraze sa hepatitisom B, hepatitisom C i HIV virusom (virusom side), bolestima koje se mogu prenositi između ostalog i zagađenim medicinskim instrumentima. Iako u bolnici smatraju da će svi pozvani biti negativni na navedeno ispitivanje (znači, zdravi), ipak je odlučeno, radi svake sigurnosti, da se provede navedeno ispitivanje. 

Enodskopija je metoda pregleda gdje se uvlacenjem sonde koja na vrhu ima optiku za gledanje  ( odnosno kameru za prenos slike na monitor), posmatraju unutrasnji suplji putevi probavnog i disajnog trakta. 

21.05.2009.

Ko bi volio Sarajevo, kad oni tamo na Miljacki ne vole rafting

U tekstu “ Šta je nama Sarajevo” Dragan Jerinić, u banjalučkim Nezavisnim novinama , se pita, šte je njemu Sarajevo. Razlog tom pitanju je mala medijska pažnja iz glavnog grada BiH trenutno održavajućem Svjetskom prvenstvu u raftingu. Upoređujući po znacaju prvenstvo u Banja Luci (po njemu je Banja Luka trenutno centar svijeta) sa svjetskim prvenstvom u rukometu u Zagrebu i Univerzijadom u Beogradu, Jerinić zaključuje da samo ono što se dešava u glavnom gradu, ima široku medijsku pažnju, te da se prvenstvo u Banja Luci tretira kao da se održava u drugoj zemlji.

Svaka čast raftingu, za njega se čuje zadnjih desetak godina, a nije mi uopšte jasno u čemu se ti ljudi takmiče. I dosada je bio kajak na divljim vodama, eto sad valjda ima i gumeni čamac na divljim vodama. Univerzijada već odavno nije nikakav veliki sportski događaj, isto kao što i rukomet u većini zemalja predstavlja drugorazredan sport, bar sto se tice medijskog interesovanja. Pa ipak se oni ne mogu porediti sa raftingom, odnosno rafting im nije ni do koljena. Zaista ne znam koga bi mogli interesovati rezultati raftinga, ali eto, ako bi to moralo samo zato jer se održava u Banja Luci, onda bi zaista trebalo.

Usput da kazem da je Holandija osvojila neku medalju na prvenstvu (mozda i prvo mjesto), a da ovdje nije ni spomenuto, isto kao sto nije ni samo prvenstvo spomenuto.

Velika je paznja posvecena u Hrvatskoj tome, da su se dvije djevojke iz Hrvatske popele na Mt. Everest, evo danas cujem da se popeo i jedan 65-godisnji Englez.

20.05.2009.

Skrivena ptica

Na jednoj od ovih slika je skrivena velika ptica. Inače je i ovdje pravi lijepi majski dan. Još malo, pa ode i maj.

19.05.2009.

Pozajmljeni post: Ibro Spahic

19.05.2009.

BRILJANTNI GOVOR AMERIČKOG POTPREDSJEDNIKA Dž. BAJDENA U PS BIH

RIJETKO SE KADA  U PSBIH MOGAO SLUŠATI TAKO ZNAČAJAN GOVOR.RIMLJANI I GRCI BILI BI PONOSNI DANAS NA SVOJU ŠKOLU GOVORNIŠTVA U  NOVOJ AMERIČKOJ ADMINISTRACIJI.LIJEPO JE BILO BITI POZVAN NA SUSRET SA NAŠOM VLASTITOM ISTORIJOM I PROBUDITI NOVU NADU U BIH.TO MOŽEMO SAMO AKO BUDEMO ZAJEDNO GRADILI SVOJU ZEMLJU.

19.05.2009.

Hvali selo, a živi u gradu

Opšta je pojava napuštanja sela. Nedavno je čak i u Holandiji objavljeno da centralni dio zemlje, zvani Randstat, mora plaćati za održavanje u životu napuštenih sela na periferiji zemlje. Naime opšta je pojava da stanovništvo rubnih područja ostavlja imanja i kuće i seli bliže velikim gradovima gdje ima posla i života.

I u BiH je slična situacija. Migracija ka velikim gradskim centrima je postojala i prije posljednjeg rata, a sada je postala nezaustavljiva. Ne postoji način da se ljudi koji su se dočepali Sarajeva, većinom porijeklom iz Istočne Bosne, vrate u opštine uz Drinu. Istina je da ima dosta razloga, radi se o protjeranim ljudima koji bi se vraćali pod vlast onih koji su ih protjerali, ali i bez toga, sve kad bi se vratila prijeratna vlast, teško da bi ko napustio blagodeti izgrađene gradske sredine, ogromnih trgovačkih centara, tramvaja, sportskih hala i stadiona, bolnica itd.

U stvari u BiH se razvija nekoliko gradskih centara, a najveći dio zemlje ostaje napušten i prepušten tihom odumiranju. U Republici Srpskoj Banja Luka i Bijeljina rastu na uštrb ogromnog broja sela u širem području Banja Luke (vidi tekst : Sela pusta i bez nasljednika u Nezavisnim novinama) , odnosno na račun sela u Semberiji i Istočnoj Bosni. U Federaciji pored Sarajeva, posebno raste i razvija se Tuzla, onda Bihać, Zenica znatno manje, a Mostar stagnira.

U budućnosti  će postojati nekoliko osvjetljenih tački koje će se vidjeti sa svemirskih satelita, a svo ostalo područje Bosne i Hercegovine će biti mrak.

18.05.2009.

Majska nedjelja u Haastrechtu

 Juče je bila kišna nedjelja a predveče se razbistrilo. Malo je bilo ljudi da uživaju u ljepoti parka u maju. Nema ovdje kao kod nas ljubavnih parova po klupama, nii penzionera da bistre politiku.

park u centru mjesta savim pust, u sest popodne
18.05.2009.

Sa bloga Oftalmologija: Relativno česte infekcije nakon laserske operacije očiju

Sa mog bloga "OIftalmologija"  (http://ocnidoktor.blogger.ba) prenosim vijest koja je danas objavljena u Holandiji

Inspekcija za zdravlje provela je ispitivanje rada klinika (poliklinika) za laserski tretman očiju (mijenjanje dioptrije). Od 24 ispitane klinike (http://ooglaser.startkabel.nl/), uglavnom je inspekcija zadovoljna načinom rada i rezultatima tretmana. Ono čime nije zadovoljna, je relativno česta pojava nepotrebnih  infekcija očiju nakon tretmana. U posljednje dvije godine zabilježeno je osam slučajeva postoperativnih infekcija, koje su ostavile trajne negativne posljedice po vid.. Smatra se da je taj broj i znatno veći, jer se veliki broj i ne prijavi.

Uzrok može biti nedovoljna i nestručna briga o sterilizaciji instrumenata, kao i o higijeni u operacionim salama uopšte. Zbog toga će inspekcija ponovo provesti kontrolu u svih 46 klinika u Holandiji.

Ako ste kandidat za lasersku operaciju smanjenja dioptrije, pogledaj sajt gdje se uporedjuju sve klinike u Holandiji http://www.ooglaservergelijking.nl/

18.05.2009.

Drago Pečenica i njegove vrbe

 
Juče, slučajno, u emisiji Evangelističke televizije (Evangelistische omroep) vidjeh  kako neki slikar, govoreći našim naglaskom, objašnjava holandskom voditelju, kako on u kori vrba i njenim vijugama, vidi cijeli život, u stvari vidi Boga, stvoritelja.

Ispostavilo se da se radi o Dragi Pečenicu (1962.), slikarom porijeklom iz Bosne, koji od 1992, kao ratni izbjeglica, živi i radi u Holandiji.

Dragina preokupacija je stablo drveta, kvrge i reljef na kori drveta (vidi). Posebnu inspiraciju mu daju kvrgave vrbe, koje su česte na holandskim međama. Drago koristi posebnu tehniku grebanja, za koju koristi skalpel, i hiruršku lupu.

Drago radi neku sortu minijatura, i mora se reći da ima kvalitetne i originalne slike. Razlog zašto je uvršten u nedjeljnu jutarnju religioznu emisiju (Holandija pjeva nedjeljom), je vjerovatno što u korama vrba prepoznaje božije djelo.

Ds. van de Veer en Dragp

Ds. Arie van der Veer ontmoet zondag 17 Mei Drago Peçenica.

Bekijk hier de uitzending op de website van de E.O.

 

17.05.2009.

Buhlje pijace, iliti romelmarktovi, hoću reći, vašar u Ammerstolu

 

Ammerstol
Ammerstol
Ammerstol

 

Mjesec je maj, i u modi su seoski teferiči, u stvari akcije prodaje starih stvari, većinom u korist lokalne crkve. Tako su juče, u okolini gdje ja živim, u raznim selima održana čak četiri romelmarkta (buvlje, ili buhlje pijace). To mi je rekao moj drug Kemo, koji to intenzivno prati, a mi smo odlučili posjetiti njega i njegovo selo. Kemo je rođen u selu Kozadre na Romaniji, a sudbina ga je sa familijom dovela u pitomo južnoholandsko selo Ammerstol , koje se nalazi na obali rijeke Lek. Zbog lijeve politicke orijentacije u proslosti, selo su prozvali Moskva na Leku.

E juče je, kao i svake godine sredinom maja u ovom selu održana akcija prodaje starih stvari, a u korist lokalne protestanske crkve. Uz prodaju romela (krši) se organizuje i lokalna lutrija, prodaja kolača i palačinaka, kafe i sokova, a organizatori su dovukli i visoki kran, pa za jedan euro dižu narod visoko u zrak.

Na vašaru su uvijek iste stvari, ali eto uvijek se nađe nešto da se kupi. Bio je veliki izbor knjiga, ali nemaš ih više gdje držati. Ipak sam kupio neki riječnik, pa onda jednu veliku svijeću, staru sliku Goude, neku lampu.

Više od stvari sam gledao u taj čudan svijet, razne face, mješavinu domaćina i došljaka koji su šljegli, kao i ja, odsvakuda. Evo, pogledajte i vi kako je narod sladak na ovim slikama.

kran te podigne da vidis cijelo selo, i mnogo dalje problem je izroviti pravu stvar slatke face holandske, plus cuko pride posjetiteljke su imale posebno lijepe frizure i ovaj se kip nasao u cudu nista od bistre vode neki nisu prestajali da vrijedno rade oko kuce
16.05.2009.

Jesu li holandski zatvori kao hoteli?

Prije par dana je bila interesantna emisija o situaciji u holandskim zatvorima. Naime pošlo se sapitanjem, da li su holandski zatvori kao hoteli, kao što se inače cesto smatra. Novinarima nije dozvoljeno da noće, ali jeste da provedu dvanaest sati u zatvoru i da razgovaraju sa osuđenicima. Osuenici su raznih kategorija, osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, a neki i na doživotni zatvor.

Upoređujući sa zatvorima u zemljama Balkana, holandski zatvori su zaista kao hoteli. Svaki zatvorenik ma svoju sobu, sa kupatilom i WC-om. U sobi mogu imati svoj televizor, radio, kompjuter (starije tipe), a neki drže čak i ptice, kao kućne ljubimce. Imaju svoju odjeću, koju mogu da mijenjaju kad hoće. Imaju i pravo na sport, šetnju, posjete, deset minuta telefona svake sedmice, a takođe i pravo na izlaske. Ko hoće može da radi, paak i da završi određeni zanat, naprimjer za pekara. Ko neće da radi, mora u to vrijeme biti zatvoren u sobi.

Zatvorenici, pak, kažu, da nema govora da im je kao u hotelu, i da nije nikakvo zadovoljstvo biti zatvoren. Na to mu voditelj, novinar, kaže, da on i ne služi kaznu da bi mu bilo lijepo.

Inače je je objavljeno da se u posljednje vrijeme značajno smanjio broj bježanija iz zatvora, i da je prije tri godine godišnje bježalo 35 zatvorenika, a prošle samo devet. Možda i to govori kako u holandskom zatvoru i nije tako loše.

15.05.2009.

Dozvoljen abortus zbog neželjenog pola djeteta

Pročitah u Oslobođenju (oslobodjenje.ba ) kako u Švedskoj nije zabranjen abortus ako se on radi samo zato što majka ( odnosno roditelji) nisu zadovoljni sa očekivanim polom djeteta. Jedna žena na jugu Švedske je već dva puta abortirala jer već ima dvije ćerke, a u stomaku je opet bila ćerka.

Švedske vlasti su izjavile da je abortus iz bilo kojih razloga dozvoljen do osam sedmica trudnoće, te da ne postoji način da se zakonski zabrani vršenje pobačaja, ako se on vrši iz razloga što roditelji ne zele dijete tog spola.

15.05.2009.

Eh, puste želje ‘ Olandske

Toppers
De Toppers tijdens het Nationaal Songfestival 2009 (vlnr: Gordon, René Froger en Jeroen van der Boom)
Zemlja koja hoće da bude mimo cijelog svijeta, već petu godinu zaredom ne može proći u finale Eurosonga. A nije da im nije stalo. Ranijih godina su napadali način izbora, i familijarnosti, posebno balkanskih zemalja, ove godine nemaju šta prigovoriti. A nije teško skontati šta pȃli na ovom takmičenju. Treba prije svega imati lijepu djevojku, posebno da ima lijepe noge, a poželjan je i lijep glas. Poželjno je za pratnju imati cirkusku grupu, koja ća skakati i prevrtati se, koja će uz sijevanje i praštanje, usput stvarati što veću buku .

Od svega ovoga Holandija je poslala tri ocvala srednjovječna momka (vidi .wikipediaToppers), koji nikako da skonataju da  im nije dovoljan dobar engleski i u suštini dobra interpretacija. Usput su poveli dvije tamnopute dame, od kojih jedna ima 180 kila, druga dvadesetak manje. Ovu prvu, da bi obišao u krug , Gordonu (vođi grupe), nije bilo dovoljno ni tri minute, koliko traje cijela pjesma. Džaba okolne vatre i strašljeći sakoi, te medijska propaganda u korist ruskih homoseksualaca, ništa nije pomoglo.

Ja sam glasao za Albaniju, koja je imala sve ono što Holandija nije.

14.05.2009.

“Naj mi je bolja” životinjska partija

Počela je kampanja za izbore za Evropski parlament. U Holandiji se ne smiju lijepiti plakate gdje ko stigne. Za tu svrhu se podignu prigodni panoi, koji se poslije izbora sklone.

U Reeuwijku je u centru sela postavljen  drveni pano. Na njemu su za sada samo dvije partije nalijepile plakate. To je CDA (Hrišćanska demokratska partija ) i Partija za životinje (Partij voor de dieren). Na plakatu Partije za životinje (koja ima dva predstavnika u državnom Parlamentu) je slika jadnog ošuganog cuke, i natpis, kako Evropa ima granice, Glasajte za Partiju za životinje!

Poslije svih ovih partija za ljude, koje im uglavnom čine život sve težim, preostaje zaista jedino da se glasa za životinjsku partiju. Pogotovu što su u vrhu ove partije šarmantne i lijepe i žene.

 

 

plakate se smiju lijepiti samo na ovome panou dvije partije, hriscanska i ona za zivotinje, postavile plakate jasdni cuko, sav osugan, trazi da se za njega glasa
13.05.2009.

“Đavolov advokat” nije uspio odbraniti Mladića

Mient-Jan-Faber
Mient-Jan Faber

U večerašnjoj emisiji AVRO Đavoljev advokat (advocaat_van_de_duivel ) fiktivno je obavljeno suđenje za zločin u Srebrenici. Poznati advokat Sponk (poznat po krivičnoj prijavi protiv Wildersa) je branio generala Mladića ( koji je optužen za genocid) upirući u svojoj odbrani na krivicu međunarodne zajednice, odnosno Ujedinjenih nacija, koje su morale zaštiti stanovnike enklave. Dvojica oponenata su pak ukazivali na planiranost akcije ubijanja muškaraca enklave, na što je ukazivalo njihovo razdvajanje od žena i djece, odnosno na direktnu odgovornost srpskog generala, neovisno od krivice međunarodne zajednice.

General Mladić je na ovom fiktivnom suđenju optužen za dvije stvari. Kao prvo, optužen je  kao jedan od pokretača rata u Bosni, i kao drugo, optužen je za planiranje i izvršenje genocida nad osam hiljada bošnjačkih muškaraca. U svojoj odbrani đavolov advokat Sponk je veoma spretno ukazao na slabost Ujedinjenih nacija, citirajući  i izjavu prevodioca Nuhanovića da su holandski vojnici, tako što su u stvari otjerali izbjeglice iz svog kruga, u stvari ih  i prepustili surovoj sudbini. Takođe je citirao i izjavu holandskog oficira Karamana, datu u Zagrebu nakon pada Srebrenice, kako u Bosni nema dobrih i loših, nego su svi podjednako krivi. On je i istakao da nigdje ne postoji pismeno ili drugo naređenje koje je izdao Mladić,  a tiče se naredbe o ubijanju hiljada muškaraca, te da je do tih ubijanja moglo doći kao rezultat spontane osvete (navodeći kao primjer ubijanja indonežanskih seljaka od strane holandskih vojnika u Indoneziji, za koje nije odgovarao niti jedan holandski visoki oficir).

Oponenti đavoljeg advokata, Bram Stemerdink (raniji ministar odbrane), i Mient Jan Faber (aktivist za ljudska prava, na slici gore) su iznijeli da je general Mladić bio u samom srcu dešavanja, da je bio upoznat sa svim što se je dešavalo na licu mjesta, te da i ako nije izdao naredbu ( što je sasvim malo vjerovatno), nije ništa učinio da se zločin zaustavi.

Žiri, koji se je povukao na vijećanje, je bio podijeljen što se tiče Mladićeve uloge u izbijanju rata u Bosni, što znači da je advokat Sponk uspio ubijediti neke članove žirija da on nije jedini odgovaran. Ipak je većina dobnijela odluku da je Mladić, iako ne sam, veoma odgovoran za pobuđivanje rata u Bosni. U ocjeni da li je Mladić odgovoran za genocid nad 8000 Bošnjaka, žiri je bio jednoglasan, da je kriv.

Cilj ovih emisija (ovo je bila posljednja u nizu) je da pokaže da svaka priča proizvodi i jednu drugu priču, koju možda ne želimo da čujemo. Do sada su u emisiji tretirane aktuelne ličnosti, kao papa Benedictus ( koji je fiktivno odgovoran za smrt miliona ljudi od AIDS-a u  Africi, jer zabranjuje upotrebu kondoma ), pa Gretta Duisenberg, koja je optužena da podstiče teror u Izraelu (vidi ovdje), ili da li je Osama Bin Ladin zaista kriv za događaje 11 septembra, itd.

Gledaoci imaju takodje priliku da na web stranici emisije ovdje , glasaju o postavljenom pitanju Mladiceve krivice. Iznenadjuje da skoro 30 posto onih koji su glasali smatraju da Mladic nije kriv za genocid.

13.05.2009.

Holandski Bosanci i Hercegovci nisu mogli glasati za “Bistru vodu”

Po nekom novom pravilu, sinoć nije moglo glasati brojno bosansko-hercegovačko iseljeništvo u Holandiji, i to u korist divne prezentacije, zaista prave pravobosanske grupe Regina. Za razliku od većine jeftinih domorodačko-cirkuskih pjesama i aranžmana, Bosna i Hercegovina je imala originalnu kreaciju sa izvanrednim aranžmanom i kostimima, i pjesmu koja se odmah prepoznaje i izdvaja od ostalih.

Uz  Švedsku i Island, bio je to primjer kako bi trebale izgledati kompozicije na ovom takmičenju, koje je postalo u stvari smotra cirkuskih grupa koje pjevaju, odnosno vrište, na iskvarenom engleskom.

Pošto Holandija učestvuje u četvrtak, tada će se moći i glasati iz Holandije. Holandiju predstavljaju tri srednjovječna homoseksualca, koji se više bave pravima ruskih homoseksualaca, nego prolaskom u finale njihove bezvezne pjesme.

12.05.2009.

Osam pačića

Osam pačića, braće i sestara, skupili se jedni do drugoga, na osunčanom dijelu obale kanala. Iz daljine gledani, izgledaju kao jedan, toliko su se zbili. Pred njima je neizvjestan životni put, pitanje je ko će od njih uspjeti da odraste i da stvori svoje potomstvo? Više od polovine rođenih pačića strada od raznih neprijatelja, a ovi imaju šansi da odrastu, jer nisu više sasvim mali, kada mogu stradati i od vodenih pacova.

ovdje se vidi samo sest glava, a ima ih osam iz daljine izgledaju kao jedna grupa
12.05.2009.

Brusnica, ( cranberry), istine i zablude

U posljednje vrijeme kod nas je veoma popularna biljka brusnica, i to zbog svojih ljekovitih svojstava.

Američka brusnica ( Vaccinium macrocarpon, Cranberry ) raste i uzgaja se u Sjevernoj Americi, a njena ljekovita svojstva su bila poznata još Indijancima. U pojedinim krajevima Amerike i Kanade biljka ima veliki ekonomski značaj, i velike količine se izvoze. Plodovi sazrijevaju u jesen, i krupniji su nego kod evropske brusnice. U Holandiji se biljka odomaćila na ostrvu Terschellingen. Na drugim mjestima je veoma rijetka. Traži kiselo tlo.

Evropska brusnica  (Vaccinium vitis, holandski Veenbes) raste na kiselim tlima, u šumama. Sazrijeva u ljeto,a plodovi su sitniji nego kod cranberry.. Biljka ima jajaste listove, plodovi su crvene bobe, koje kasnije postaju smeđe. I Evropska brusnica se sve više uzgaja kao ukrasna biljka u vrtovima, ili na plantažama za ekonomske potrebe.

Plod sadrži dosta ljekovitih supstanci. Pored obilja minerala i vitamina, veoma je bogat u vitaminu C. Proantocianidi imaju protivupalno djelovanje, jer se smatra da spriječavaju učvršćivanje bakterija za zid mokraćne bešike, odnosno da otpuštaju već prikvačene bakterije. Iako nije potpuno dokazano, smatra se da ove materije imaju povoljno dejstvo kod urinarnih infekcija, čira na želucu i dvanaestercu, te da spriječavaju stvaranje naslaga na zubima (plakove). Antioksidantno dejstvo ima preventivno dejstvo na razvoj srcanih bolesti. Biljka sadrži takođe oksalnu i benzolsku kiselinu, te izoforon. Prekomjerna upotreba izaziva mučninu i proljeve.

Brusnica izaziva zakiseljavanje mokrace ( zbog visokog sadrzaja vitamina C), pa ako se istovremeno pije uvin caj (koji djeluje samo u alkalnoj sredini), gubi se ljekovitost uvinog caja.

Konzumira se svjež i osušen plod, zatim svježi sok iz ploda,čaj od lišća i suhih plodova. Od plodova se pravi džem, a koriste se i kod pravljenja kolača. Biljka bi u BiH mogla imati veliki ekonomski značaj. Kilogram osušenog ploda košta u maloprodaji 20 KM.

Korisni linkovi o ovoj biljci i njenom uzgajanju: http://www.vinogradarstvo.com/index.php?s=717http://www.beautymag.net/prehrana/hrana/voce/brusnica 

Cranberry-oogst in New Jersey
Slike uz tekst su prenesene sa holabndske Wikipedije ( slobodno kopiranje)
11.05.2009.

Čudesna ljepota Pazarića

 

Željeznička stanica u Pazariću stara preko 100 godinaBildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Željeznička stanica u Pazariću stara preko 100 godina

Mnogi, koji tu stalno žive ili prolaze, ne prepoznaju izvanrednu ljepotu mjesta Pazarić, koje se nalazi samo dvadesetak kilometara zapadno od Sarajeva pod obroncima masiva Hranisave, zapadnog vijenca Bjelašnice.

Naišao sam na veoma lijep i interesantan tekst Ljiljane Pirolić (Pazaric mirise na jorgovan), o ovome mjestu i ljudima u njemu, pa ga preporučujem svojim čitaocima.Tekst , koji prenose banajalucke Nezavisne novine, možete pročitati na stranici Dojče Wele (Deutsche Welle), ako kliknete ovdje

11.05.2009.

Imate li povjerenje u svog doktora?

Nedavno je ovdje u Holandiji objavljeno kako je polovina doktora u Holandiji doživjela da njihov pacijent odbije predloženi tretman, odnosno da izrazi nepovjerenje u stručnost i podobnost njihovog doktora. Najviše je nepovjerenja prema mladim ženama, doktoricama, u koje mnogi nemaju povjerenja, zbog toga što su mlade, i što su žensko.

Postavlja se pitanje kako to pacijenti ocjenjuju doktore, da li zaista prema stručnosti, ili prema određenim predrasudama. Moje mišljenje je da su način ophođenja i autoritet doktora važniji nego stručnost i naobrazba. Pacijent jednostavno ne može ocijeniti stručnost doktora, ali će cijeniti njegovu odlučnost i sugestivnost. Ako pacijent primjeti da  doktor i sam izaziva sumnju u svoje prijedloge dijagnostike i liječenja, sigurno će to izazvati nesigurnost i kod pacijenta, te automatski i nepovjerenje prema doktoru.

Spoljnji izgled i godine doktora takođe igraju veliku ulogu, mada ne toliko kao kod nas. Ovdje rijetko koji doktor u svojoj ordinaciji nosi bijelu košulju i kravatu, ili bijeli mantil, mnogi su obučeni i previše ležerno, neki imaju naušnice. Pa ipak izgled i ponašanje doktora mogu odavati veći ili manji autoritet, što je itekako važno za pacijenta.

Za razliku od BiH u Holandiji je teško mijenjati kućnog doktora, i to mnogi rade zaista u krajnjoj nuždi. Razlog je administrativna procedura i problem sa iznalaženjem novog doktora. Mnogi su prebukirani i ne žele nove pacijente, pogotovu one koji su se pokazali zahtijevnim i podosadnim. Nešto je lakše izabrati specijalistu, ali potreba za njihovim mijenjanjem je manja, jer su specijalisti ovdje obično jednako dobro, odnosno zaista dobro, obučeni za svoj posao.

10.05.2009.

Holanđani se poskidali, a bogami je pohladno

Izašla je temperatura danas na dvadeset stepeni, iako ima još svježeg sjevernog vjetra. Ovi ovdje su jedva dočekali da se skinu kao da je vrlo ljeto, sve u kratkim majcama, a neki i u šorcevima.

Na jezeru se raja skinula i sunčaju se, a djecu upustili u vodu da se kupaju. Ima dosta i Poljaka koji rade na okolnim imanjima, i oni se došli plaknuti, a dosta ih je i cugnulo, ne mogu oni bez toga.

dominira neki bijeli poljski cvijet nelima se nije hladno suncati ni kupati, a ja u vjetrovki neke su jedva docekale da obuku sorts izveli su i stare ljude (zene) da uzivaju u lijepom danu
10.05.2009.

Da li je Zapad zaista društvo sretnih i zadovoljnih?

Svakih cetrdeset sekundi neko u svijetu izvrši samoubistvo. Što se Evrope tiče više je samoubistava u zemljama Sjeverne Evrope, najmanje na Mediteranu. Džaba uređena država, red i rad, socijalna sigurnost. Tmurno vrijeme i otuđenost ljudi su glavni razlozi. Usamljenost je postala masovna pojava. Takozvane socijalne organizacije za pomoć ljudima su trome, spore, birokratizovane, i ne mogu zamijeniti spontano ljudsko druženje i uzajamnu pomoć. Jednom riječju, onaj naš dobro poznati komšiluk. On se doduše gubi i u velikim gradovima Bosne i Hercegovine, ali ostaje u malim mjestima i na selu. Iako zavirivanje u tuđi tanjir ima i negativne konotacije, takozvanu  ( na zapadu) povredu privatnosti, ipak čovjek može uvijek računati da će mu neko nenajavljen doći na vrata, tek onako, bez ikakvog interesa, da se malo popriča, da se vidi treba li šta.

Sinoć je na holandskoj TV bila emisija (Rondom 10, Oko deset) o otuđenosti i usamljenosti ljudi, o njihovoj odbačenosti, o tome kako se i pored svih organizacija, čovjek može naći u neopisivo teškoj situaciji, kada izgubi posao, porodicu, zdravlje, i kada mu nema nikoga ko mu stvarno može pomoći. Među ostalim gostima bio je čovjek koji je u takvom jednom stanju pokušao samoubistvo samospaljivanjem eksplozijom plina. Ostao je živ, iako je dobio opekotine na osamdeset posto površine kože. Gost je bio i privatni ugostitelj, koji je ostao bez prihoda nakon što je drava uvela zabranu pušenja u lokalima kao što je njegov. On kaže da država ostaje bez sluha za probleme malih ljudi, da on može udarati glavom u zid, da svi pokušaji da objasni svoju tragičnu situaciju nalaze samo na kamen i stijenu.

Povod za emisiju bila je tragedija u Apeldoorn-u, nedavno za vrijeme parade kraljevske porodice, kada je jedan dešparatan mladić, nakon što je ostao bez posla i nakon što nije mogao plaćati stan, u stanju nervne rastrojenosti autom uletio u gomilu gledalaca. Posljedica je sedam poginulih, a i mladić je umro u bolnici.

Jedno je jasno, da slika koju na televiziji dobijamo o nekom društvu, je daleko od stvarnog stanja u tom društvu, i da povremene tragedije, poput ubijanja cijelih porodica, predstavljaju samo vrh ledenog brijega, i odraz su slike društva koje je daleko od onoga kakvim se predstavlja, to jest društvo sretnih i zadovoljnih.

sta se krije iza spoljnje ljepote? materijalno bogatstvo nije uvijek dovoljno za srecu mnogi tesko rade, i cesto su prepusteni sami sebi vecina ce reci, daj ti meni njihovo bogatstvo, lako cu ja za srecu
09.05.2009.

Ne valja mi ni tamo, ni vamo

Svaki put kad dođem u Bosnu iznenade me ružne i neuredne kuće, zapuštene fasade, zaostale ruševine, neravne iskrpljene ulice. Nakon nekoliko dana naviknem se, i ništa od toga više ne primjećujem.

Kad se vratim u Holandiju opet mi smetaju kuće bez fasada, ulice sa preprekama u vidu ogromnih visokih ležećih policajaca, ruzni i neukusno obuceni ljudi.

Sada je maj i sve je zaraslo u travuljagu, a sve je i u punom cvatu. Iscvjetali su kesteni, žuti i plavi bagremovi, rododendroni, azalee, i šta još nije. Sve je to međutim već godinama isto viđeno, pa me ne dotiče baš kao nekada.

Jučerašnje popodnevno sunce me je prevarilo da sjedem na biciklo, i dok sam vozio niz vjetar, još je i dobro bilo, ali kad sam se vraćao hladan vjetar me je lijepo prosvirao.

Sjever je ovo brajko moj, i vjetrovi kolo vode, džaba ti sunce.

07.05.2009.

“Leteći” u Bavarskoj

Vraćajući se iz Bosne Leteći je sletio u bavarsko selo Siegsdorf. Ovo selo se nalazi nedaleko od granice sa Austrijom odnosno nedaleko od Salzburga, na putu ka Minhenu. Smješteno je na obroncima Bavarskih alpa, i jedno je od najljepših mijesta u kojima sam ikad bio.

Sve je ovdje  bajke, ko suza bista rijeka Taurn, koja nosi otopljeni snijeg sa okolnih, još od snijega bijelih vrhova, izvanredno lijepe velike kuće, sa nizom ukrasa i detalja, drvenih terasa, islikanih motiva iz života sela. Tu je i mala željeznička stanica, pa prirodoslovni muzej, i dosta gostionica i hotela u bavarskom stilu. Sve je neprirodno skladno i čisto, kako samo u Njemačkoj može biti.

Noćenje smo uzeli u pansionu kod gospođe Koeberl. Imali smo zasebni apartman, kao dodatak velikoj porodičnoj zgradi. U cijenu spavanja je uračunat i doručak. Gospođa nam je sutradan lijep doručak u  trpezariji njene velike kuce. Na zid su slike njenog pokojnog muža, te njih dvoje zajedno, iz nekih sretnih vremena. Oboje su obučeni u tipičnu bavarsku odjeću, on u kratkim hlačama sa tregerima, ona u tradicionalnoj  Bayern nošnji. Muž okruglog lica, rumenih obraza, bolovao od visokog tlaka. Prije šest godina preminuo je u autu dok je vozio, bio je skupa sa najstarijom unukom. Dobio je moždani udar i preminuo na licu mjesta.

Na zidu je i slika sve troje unučadi. Trenutno gospođa Koeberl živi sama sa sinom, u velikoj kući, koju djelimično izdaje gostima. Niti jedno od troje unuka ne živi više u ovoj kući, kao ni snaha (sinova žena) koja je teško bolesna. Sve nam je to, uključujući i svoju tešku operaciju srca, prepričavala vlasnica uredne velike kuće, dok smo mi doručkovali bavarski hljeb namazan puterom i sirom, i zaljevali bijelom kafom.

Rekli smo da smo Holanđani, nije nas pitala ni za dokumente, ni za imena, tako smo eto povjerljivo djelovali. Mahala nam je kad smo odlazili, kao da smo stari poznanici.

 

Za one koje interesuje pauza u ovom čarobnom mjestu, koje je na tačno pola puta između Holandije i Sarajeva, dajem link ovog  hotela-gostionice (ne ovoga pansiona gospođe Koeberl), gdje se može lijepo odmoriti. Spavanje i doručak za dvije osobe koštaju 60 eura. Odlican doner kebab u ducanu u centru sela, kod vlasnika Turčina oženjenog Njemicom, košta 3,5 eura. Usput će vas častiti pravim turskim čajem iz samovara.

na fasadama su ceste slike motiva iz zivota seljaka Ko suza bistra rijeka Taurn protice kroz selo Siegsdorf svaka kuca ima drugacije drvene okvirove na prozorima centar sela sa fontanom prirodoslovni muzej posebno su interesantne drvene verande
04.05.2009.

Dan kada se dobijaju penzije

Cijela penzija stane u jednu novčanicu I to ne onu najveċu. Najveċa populacija ljudi u gradu Sarajevu su penzioneri, ljudi koji  žive od marke ili dvije dnevno, koliko mnogima ostane kada poplaċaju režije. A u tome su prvi, odmah trče da plate struju, gas, vodu, grijanje, da kada to plate mogu sa ono dvije - tri marke živjeti do kraja mjeseca. Kada se plate neophodni lijekovi, često nema ni markice za mlijeko.

Ženia na blagajni Elektrodistribucije, maltene moli službenicu da plati struju, snishodljiva je do degutantnosti, čak joj kaže kako joj ne mora vratiti onaj žuti kusur, ako nema. Nije službenica arogantna, ali stara žena je izgleda navikla da je kriva čim dođe pred  šalter, pa je preventivno zauzela krajnje povučen i snishodljiv stav.

Neko ċe mi možda reċi kako su i sretni oni koji imaju penziju, jer ogroman broj ljudi nema nikakva primanja. Mnogima je penzija neispunjeni san. Firme privatizirane na indijanski način su propale ili propadaju, a ostaju ljudi sa velikim radnim stažom, ali nemaju dovoljno starosti, pa nema penzije. Ne postoji nikakva druga uredba na nivou zemlje koja bi ovim ljudima omoguċivala primanje nekog minimuma dovoljnog za život.

Mnogi , koji su vani, ċe u ovim retcima naċi utjehu za njihov često čemerni boravak u tuđini. Ne znam čiji je jad veċi, ili ovih što su u Bosni pa nemaju, osim hljeba i mlijeka, šta da jedu, ili onih koji su vani, pa i na socijali, koji mogu sebi dopustiti i najljepše sokove i voċe, ali im taj privid blagostanja ne može izbrisati osjeċaj teške čamotinje i izgubljenosti .

02.05.2009.

Dan kada je poravnjavano Sarajevo

Drugi maj 1992 ostaće svima onima koji su se tog datuma zadesili u Sarajevu, u sjećanju kao dan opšte kataklizme, dan prestanka svega onoga što smo do sada smatrali životom, i onoga vrijednim u životu, prvi dan od iza njega niza nebrojenih nadolazećih dana koji su donosili smrt i užas. Od tog dana, i onima nekoliko godina iza njih, najljepši grad na Balkanu i njegovi stanovnici, su bili izloženi neviđenom barbarstvu, koje se može porediti sa najvećim barbarstvima iz vremena Starog i Srednjeg vijeka.

Dugogodišnje iscrpljivanje glađu i žeđu i sistematsko ubijanje ljudi i djece, pred očima civilizirane hrišćanske Europe, kako se stara dama zna dičiti svojom kršćansko- jevrejskom tradicijom, pokazalo je svu dvoličnost stanovnika kontinenta koji se po mnogim shvatanjima nije pomakao iz iz vremena Srednjeg vijeka, inkvizicije, krštaskih ratova i protjerivanja stanovnika Pirinejskog poluostrva.

Drugog maja 1992 bio sam kod brata u stanu, u samom centru grada. Proveli smo noc u podrumu, noć punu stravičnog bombardovanja. U samu zoru malo su utihnule barbarske granate, pa sam se popeo na četvrti sprat, kod komšije Gorana. Pogledao sam sa njegovog balkona na grad koji je bio sav u dimu i plamenu. Mislio sam da od grada nije ostao kamen na kamenu, toliko je tokom noci palo granata.

Od dima kojim je bio obavijen grad, slabo se sta vidjelo. Gorjela je stara višespratnica u parku preko puta Predsjedništva. I na ovoj daljini, od nekoliko stotina metara, čulo se kako krckaju i obaraju se zapaljene grede na krovu. Izbezumljen od užasa obratih se Goranu, koji je tek stigao iz podruma, i zavukao se pod deku.

“Gorane, da vidiš, izgori nam Sarajevo!”

“Šta možeš, Feđa, hebi ga, šta možeš?”, izgovori Goran, i okrenu se zidu da zaspi.

Neka Bog spasi Ameriku, kakva je takva je, jedina nada čovječanstvu. Da ne bi nje, barbari bi ostvarili svoje namjere, a zločini bi se zaboravili kao da ih nije ni bilo, kao što se na ovim prostorima desilo nebrojeno puta do sada.

 

 

01.05.2009.

Gledajući izdaleka

Često sam u prilici da iz Holandije komentarišem neki značajan poltički , ili drugi, događaj u BiH. Bosna i Hercegovina i danas ima mnogo više stvari i događaja koji traže komentar, dok se u Holandiji, u nedostatku zbivanja, često od muhe pravi međed, što se pokaže malo kasnije, kada se vidi da se u stvari nije ništa dogodilo.  Opasnost od islamskog terorizma, da ne kažem islama, pri tome zauzima centralno mjesto, a to je pojačano nakon ubistva Thea van Gogha i događaja u Njujorku 11 septembra.

Nakon ubistva Pim Fortuina, evo desio se novi incident u kome (srećom) nema islama niti islamskog terorizma.  Atentator na kraljevsku familiju, od koga su stradali nedužni ljudi, je mladi Holanđanin, koji je izgleda izgubio glavu od posljedica danas nerijetkih događanja, dobijanja otkaza i izbacivanja na ulicu, jer ne može više da plaća kiriju.

Zemlja koja je uljuljkana vlastitim narcizmom i mišljenjem kako nigdje nije tako lijepo kao u Niskoj zemlji, je u značajnoj krizi u svim oblastima življenja. A to se posebno pojačalo svjetskom ekonomskom krizom, kada su prikrivene patnje i depresije ljudi izašle na površinu. Počeo se urušavati do sada stabilan sistem ekonomske sigurnosti, koji je ljude napravio neotpornim na krizna vremena , pa im se odjednom počelo činiti da je situacija mnogo gora, nego što jeste, da nema izlaza, i da su  za to krivi, eto i članovi kraljevske familije.

Šta reći, ako je uzrok atentata zaista ova moja pretpostavka ( a na osnovu napisa u holandskoj štampi, da je atentator nedavno dobio otkaz i morao danas napustiti iznajmljeni stan), šta bi trebalo da rade desetine hiljada nezaposlenih mladih ljudi u BiH, koji nemaju ama baš nikakvih prihoda, i nikakve perspektive da će se ikada zaposliti, imati svoj dom i porodicu, ili otići negdje tridesetak kilometara dalje od svog mjesta ili sela.

 

 

Leteci Holandjanin

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338029

Powered by Blogger.ba