Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

31.07.2009.

Jezičke pogreške: sami sebe operišemo

U našem jeziku se odomaċila čudna konstrukcija, kojom opisujemo da nam jeravamo otiċi na operaciju, vađenje zuba (itd.), ili kada govorimo kako smo to veċ uradili. Pa kažemo da: Treba da se operišem, Treba da izvadim zub, Treba da se uslikam. Odnosno, kada je to veċ urađeno, tada kažemo kako smo se operisali, izvadili smo zub, uslikali smo se. Tako ispada das mo to sve sami sebi uradili, a u stvari nam je to uradio neko drugi. Mi nismo subjekat događanja (kako to govorimo) nego objekat, jer neko drugi nad nama nešto treba da radi, ili nam je uradio.

Ako bi gledali sa čisto jezičkog aspekta trebalo bi govoriti da: Treba da odem da mi izvade zub, da me uslikaju, da me operišu. Odnosno na drugi način: Trebam iċi na vađenje zuba, na operaciju, na slikanje. Ili ako je to veċ urađeno, onda kažemo kako nam je urađena operacija, izvađen zub,kako nam je napravljen (rentgentski) snimak (odnosno kako smo uslikani).

Međutim ovakav način izražavanja je postao toliko uobičajen, da u svakodnevnom ophođenju to nikome ne smeta, osim nekim cipidlakama. Pa ipak bi se u interesu pravilnosti jezika trebalo potruditi da se umjesto aktiva ( gdje on to nije), upotrijebi pasiv, te subjekt zamijeni objektom, što on ovdje, u stvari i jeste.

29.07.2009.

Sarajevski Kiseljak, haj Kiseljak, malo ko je veseljak!

Tokom rata i posebno neposredno poslije njega pitomo srednjebosansko mjesto Kiseljak, doživilo je transformaciju od zaostalog banjskog mjesta, do trgovačkog središta regije, u koje su hrlile i mnoge Sarajlije. Uz put ka Sarajevu nikle su različite prodavnice, saloni namještaja, auto-otpadi, benzinske pumpe (oliti crpke, kako na njima piše) i sta sve ne. U samom centru je podignuto nekoliko velikih robnih kuċa, koje su u potpunosti izmijenile nekadašnji ljupki izgled mjesta. Nekadašnje izletište Sarajlija, i banjsko mjesto gdje su se u hotelu “Dalmacija” na račun socijalnog liječili hronični bolesnici oboljeli od stomačnih i jetrenih bolesti,  je postalo jedno automobilima zagušeno i za boravak neprijatno mjesto, čak i za najobičniju šetnju. Otvaranjem trgovačkih centara u samom Sarajevu i bližoj okolini trgovačka mreža u Kiseljaku je pokazala svu prekapacitiranost za  tako malo područje. Ekonomska kriza je još više pogoršala stanje, pa prodavnice danas uglavnom zvrlje prazne, a neke su i zatvorene.

Izuzetak od sumorne ekonomske svakidašnjice  je proizvodnja i prodaja kvalitetne kisele vode “Sarajevski Kiseljak”. Za razliku od mnogih novokomponovanih kiselih voda, ova prirodna voda (za čije je istraživanje  I eksploataciju veoma zaslužan profesor Baċ) ima svoj specifičan i jedinstven ukus.

U Kiseljaku je bilo moje prvo radno mjesto kao doktora opšte medicine. Juče sam uzalud tražio mog kolegu, pedijatra Blagoja Bijeliċa. Čuo sam da je živ i on I njegova supruga, medicinska sestra. Na mjestu gdje sam mislio  da su ranije živjeli  banuo sam umjesto u haustor, u kuhinju restorana u prizemlju. Kuhar, okružen vrelim parama, se iznenadi, i zamoli me da izađem. Kažem da tražim doktora Blagoja.

“Morate izaċi, kakav Blagoje, ovo je kuhinja”, malo me neljubazno istjeruje.

Ipak malo poslije izlazi i kaže mi da je doktor Blagoje dobio drugi stan, kupio mu vlasnik susjedne ogromne robne kuċe ( potpuno prazna), jer je na mjestu tih starih stanova izgradio novu zgradu.

Vruċina je veċ udarila, i ne isplati se tražiti Blagoja, drugom ċemo prilikom. Vraċamo se. Prije Brnjaka (muslimansko je to selo Duhri), ljudi iznijeli na tezge pored puta malo svoga povrċa, da prodaju. U Brnjacima veliki salon namještaja, ogromna sala praz-prazna, prodavačice se zbile u bifeu prodavnice, odmahnemo im rukom neka samo nastave ċakulati uz kavu (tako se to ovdje kaže). U Han Ploči, kraj puta, ogromna džamija, mnogo veċa od prijašnje male bosanske, što je spaljena u ratu.

Na Kobiljači je granica dva kantona.Okolo šuma prokrčena za nove velike prodavnice, ali niko više ne pravi. Tabla sa natpisom “Rakovica” postavljena na granicu Sarajevskog i Srednjebosanskog kantona. Tako je Rakovica progutala Kobiljaču. Autobusi sa Ilidže sada dolaze samo do Rakovice, a nekada su išli do Kiseljaka, koji je bio skoro dio Sarajeva. Sada je Kiseljak daleko, daleko, a i u bolnicu se ne ide u Sarajevo, nego u Novu Bilu.

velelijepne trgovacke zgrade ispod hotela \ u ledjima ove kuce sam trazeci Blagoja naisao na kuhara
28.07.2009.

Kunica, ranjenik, stolist, hajdučka trava, duizenblad (hiljadulist)

Achillea millefolium

O malo kojoj travi postoji toliko legendi kao o kunici. Legende o njoj postoje još iz Trojanskog rata kada su spartanski vojnici kroistili kunicu za liječenje rana. Biljka je dobila ime po grčkom junaku Achilles-u (Achillea millefolium). Ovi sunčani dani su idealno vrijeme za branje i sušenje biljke.

Evo, dok pijem mirisni čaj netom ubrane biljke, čitam šta Holandjani pišu o ovoj biljci (vidi ovdje). Oni upuċuju da pored najčešċe divlje sorte ima posebnih sojeva biljke. Neke imaju karmin crvene listove pa se koriste u dekorativne svrhe, a druge zbog svoga mirisa se koriste kao začin u pripremanju nekih jela od piletine, supa i soseva.

U medicinske svrhe se koriste svi dijelovi biljke, suhi ili osušeni. Biljka sadrži eterična ulja –azuline, koji imaju antiupalno djelovanje. Čaj od kunice pomaže transpiraciju, djeluje povoljno kod nahlade i  povišene temperature. Smatra se I da ima dejstvo na sniženje krvnog tlaka, te za popravljanje metabolizma. Spolja se kunica koristi za liječenje rana, oteklina i za zaustavljanje krvarenja iz nosa.

U kozmetici se  blaga otopina ekstrakta biljke u destilovanoj vodi koristi za čišċenje  kože, ili kao osvježavajuċi  losion za vlažu kožu.

Treba biti oprezan jer visoke doze mogu izazvati glavobolje,  a dugotrajna upotreba može izazvati preosjetljivost  i alergičnu reakciju na sunce.

Mnogi narodni običaji su vezani za ovu biljku.  Smatra se da biljka odbija mračne sile i vještice, te se nosa u amulet (amajliji) ili posipa preko praga kuċe. Snop, ili vijenac biljke koji se stavi na kuċna vrata prije 24-og juna, učiniċe da ukuċani budu  cijele godine pošteđeni od bolesti . Stavljena u nos, biljka rastjeruje strahove i fantazije.  Ruke namočene mirisom biljke, ako se zamoče u vodu, privlače ribe.

Biljka se povezuje sa pravom ljubavlju, i  u tom smislu opisuje u poeziji, a bračni par koji na svadbi pojede kunicu, ostaċe sedam godina zaljubljen.

Kunica se naziva još vojnička (hajdučka trava) ili ranjenik, zato što može spriječiti infekciju rane, zaustaviti (ali i izazvati) krvarenje iz nosa. Zbog veoma intenzivnog mirisa biljka se ranije koristila za parfimiranje duhana koji se ušmrkavao.

26.07.2009.

Kako da BiH ne uđe u EU, a da bude Švajcarska na Balkanu?

Bosni I Hercegovini se pruža prilika da s punim pravom razvije djelatnosti koji ċe joj na uštrb zemalja EU donijeti lijepe pare. Komesaru  EU za proširenje Oli Rhen-u je pozlilo od Bosne I Hercegovine, pa je Poslanicima državnog parlamenta ( umjesto da im to riječima objasni) ostavio pismo. U tom pismu piše, ne volim te više. Primiċemo vas bogznakad, a sami ste krivi. Niste dobri kao naprimjer  Rumunija, zemlja velike civilizacije i svake vrste napretka.

E sad, pošto nema nikakve šanse, uzdaj se u se i u svoje kljuse. Razvij “privredne“ grane za koje imaš najbolje resurse i za koje si i do sada pokazao sklonosti. Zato predlažem da se pod hitno uloži u sljedeċe stvari, koje ċe od BiH napraviti kombinaciju Švajcarske, Holandije, Luksemburga, Lihtenštajna, Andore, Moldavije, Ukrajine i Kipra.

Kao prvo obezbjediċe se potpuna tajnost štednih uloga i transakcija vezanih za pranje novca, pa ċe u BiH Evropljani moċi ostavljati pare bez da iko zna koliko ih imaju i kako su ih zaradili. Od Holandije treba preuzeti legalizaciju marihuane i  njenu slobodnu prodaju, naravno I domaċuproizvodnju. Takođe od Holanđana treba prepisati amsterdamske sobe za prostituciju, pa na Baščaršiji umjesto kazandžijskih radnji, prostorije izdati za “stanovanje” mladim damama i momcima. Treba smanjiti cijene benzina, cigareta i alkoholnih piċa za strance, te tako  učiniti da stanovnici iz buduċih EU zemalja iz susjedstva dolaze kod nas piti, pušiti I točiti benzin. Ne treba uvoditi nikakve zabrane pušenja na javnim mjestima, naprotiv osokoliti zapušene krčme, da nam turisti dolaze i uživaju u blagodetima slobode pušenja. Treba takođe svima Evropljanima, koji to žele, dati bez ikakvih ograničenja, pored matičnog i  državljanstvo BiH. Tako u slučaju ako ih ganja policija u njihovim zemljama, da ovdje mogu slobodno uživati u blagodetima Švicarske na Balkanu. 

U BiH ċe se napraviti Evropski centar za borbu protiv homoseksualizma. On ċe imati Institut na kome ċe se proučavati homoseksualizam kao bolest, a u okviru centra ċe biti i dojeljenje za obuku onih koji ċe se educirati u ranom otkrivanju i spriječavanju, a takođe i iskorijenjivanju ( čitaj premlaċivanju homoseksualaca) ove pošasti u cijeloj Europi. Tako ċe se u BiH skupljati stručnjaci za ovu oblast iz cijele Evrope i svijeta, što ċe zemlju  izdiċi u sam vrh svjetske nauke. 

Umjesto klasičnog lova treba turistima omoguċiti lov na domaċe ljubimce, cuke i mace.  Svima onima, koji u matičnim zemljama ne mogu ugnjetavati životinje, treba ( za dobre pare) omoguċiti slobodno upucavanje pasa, vješanje mačaka, ubijanje riba dinamitom, hvatanje mrežam aptica pjevica i njihovo zavrtanje vratova, itd.   

Takođe moramo razviti avionski saobraċaj i lokalne aerodrome, da domaci ljudi mogu začas bez viza trknuti do Turske, Tunisa, Egipta, Irana, ili još nekih ostrvskih zemalja u Tihom Okeanu, za koje ne trebaju vize. Tako ċe kopneni granični prelazi biti samo za strance, a tu neċe ni trebati carinici ni policija pošto ċe ulaz u zemlju biti svima slobodan, a takođe ce stranci moci i unositi, i iznositi  šta im je volja. Trgovinu ljudima treba razviti do te mjere da trebaju postojati legalne državne agencije, koje ċe kontrolisati tajne kanale i podzemne tunele, kojima ċe se Evropa pumpati  ljudima  sa Istoka i Juga.

Jednom riječju ne treba propustiti jedinstvenu šansu koju nam pruža neulazak u Evropsku Uniju. Kad budemo na ovaj način zaradili velike pare, biċemo zauvijek zahvalni Oli Rhen-u i njegovom pismu.

24.07.2009.

Aktuelno u BiH: Privatni detektivi naprijed, himna stoj!

Godina dana od hapšenja Karadžiċa.  Godina od Olimpijade u Kini, i rata između Gruzije i Rusije. Sest mjeseci vladavine Obame. Za godinu se mnogo toga izmjeni. Lani u ovo doba niko nije znao za krizu, a sada se osjeċa na svakom koraku. U Hrvatsku slabo ko zalazi, kamere na granicnim prelazima ( i HTV-u) snimaju prazne prelaze.

U zemlji  Bosniji ima svega  interesantnog. Da nije tužno, bilo bi smiješno. Najtužnije je da ionako male penzije ovaj mjesec neće doći na vrijeme, a ne zna se ni kad će, ni kolike će biti. Voditeljica glavnog BH dnevnika najavljuje jednu za drugom tuzno-smijesnu vijest. Pri tome joj je stalno prisutan siroki osmjeh. I kad prikazuju mostarske vatrogasce kako po ovoj vrucini vozilima zatvaraju put ka moru, i to je njoj smijesno. 

Predstavnica  srpskog naroda u Vijeću naroda parlamenta BiH je obustavila usvajanje zakona o tekstu himne, iako je do ovog vijeća zakon dobio zeleno svjetlo na nekoliko prethodnih komisija i vijeća. Odjednom su i oni koji su bili donedavno za (tekst), preko noći promijenili mišljenje, ako ga uopšte i imaju. Dotična gospođa je imala jako jake argumente, i zjavila je ne trepnuvši, da nije nama sada do himne, imamo mi prečih poslova.

A za ministra sigurnosti BiH SDA je umjesto smijenjenog Sadovića, predložila ginekologa Genjca. Gledao sam ga i slušao na TV. Govori oprezno i ne žuri sa etiketiranjem, kako to obično rade razumni  političari. Ali ipak, ginekolog na čelu obavještajnih službi! Ako ta funkcija podrazumjeva ono što mislim da bi trebala, zaista ne znam u koju stvar tu treba da gleda ginekolog.

Gledajući siledžije u automobilima, kako se trkaju glavnim sarajevskim ulicama (samo sto ne potezu pistolje) , reklo bi se da je policija u štrajku. Ne bi se isto moglo reći i za policiju RS, koja je u vrijeme nadolaska iseljenika ( da ne kažem mrsku riječ dijasporaca) zauzela busije od Bosanskog Broda do Doboja. Naoružani  radarima nadaju se dobroj turističkoj žetvi. Priča mi jedan kolega da su mu oduzeli dozvolu na mjesec dana. Što je vozio 93, umjesto propisanih 60 km/h. Htio da ih potplati, davao čak 200 maraka. Nisu htjeli da uzmu, jer radar arhiviše podatke, pa se bojali svoga šefa, da će ih izbaciti sa posla.

Nije sve baš tako crno. U Federaciji je izglasan zakon o privatnim detektivima. Eto šanse za naše Šerlok Holmse, da otkriju ko koga vara, to jest ko kome nabija rogove. Pa stvarno, imamo mi prečih poslova od teksta državne himne.

I šta je još pozitivno? Fudbaleri Slavije iz Lukavice, oliti Istočnog Sarajva, igrali su, gle čuda, na Koševu, protiv jedne  (odprave) strane ekipe u Euro ligi, i  pobijedlili. I što je još interesantnije izgleda da njihovi navijaci nisu nosili provokativne parole i zastave, a nije ih niko usput ni dočeko psovkama i kamenicama. Kako bi tek bilo da svako smatra ovu zemlju svojom,na svakom njenom dijelu,a ne da smatra tuđu zemlju svojom.Ne bi onda  bilo ni problema sa himnom.

24.07.2009.

Kako spasiti život mlade žene

Ima veċ nekoliko godina kako mi je pala u oči jedna mlada žena koja prosi po Sarajevu. Prvi put sam je primjetio prije nekoliko godina na autobuskoj stanici. Izgledala je sasvim fino, ljepuškasta, plava. Molila je putnike koji su kupovali kartu, da joj daju marku, koliko joj nedostaje za kartu. Izgledala mi je sasvim pristojnoi i uvjerljivo, pa joj dadoh marku.

Poslije nekog vremena vidim je tu opet, i shvatim da u stvari prosi.Nakon godinu, primjetim je pored Begove džamije, kako od prolaznika traži novac za uzdržavanje djeteta. Po njenom izgledu bilo je međutim očito da se drogira, i da za to traži novac.

Juče je vidim kako je pokrila glavu mahramom. Sama kost i koža. Zaustavlja prolaznike kod česme kod Begove džamije. Drži u ruci nekakv papir, kao dokaz bolesti, valjda. Ne znam da li je iko uradio nešto da skloni ovu mladu ženu, ima u Rakovici ta ustanova za narkomane, i da je spasi. Po meni, gledajuċi je kako izgleda, ako ovako nastavi, nije joj puno ostalo. Valjda ima neka socijalna ustanova koja bi to mogla uraditi.

15.07.2009.

Dok teta telefonira, patke pojedoše čips

Možda i nije teta, ne vidim je sprijeda, ali je izgleda dobro zaljubljena. Zauzeta je telefoniranjem, i ne haje što patke, a bogami i galebovi, tamane njen čips. Vade pate tako iz kese, a dama odlučila da ne prekida priču, ma neka jedu.

Dva tri surfera, nekoliko šetača i jedan zaljubljeni par leži zagrljen na pijesku ( što je ovdje rijetko vidjeti, mora da su Poljaci, ovi ovdje sve obavljaju u kućama). Jedno lijepo predvečerje, kažu za vikend kiša, a onda opet lijepo.

Više slika na foto blogu

dok dama prica, ptice sve izjedose
dok dama prica, ptice sve izjedose


leze dvoje, a ko da su jedno
leze dvoje, a ko da su jedno




15.07.2009.

Zamrznuta ženska jajašca mogu čekati bolji vakat

Amsterdamski medicinski centar je objavio da je ovladao novom tehnikom zamrzavanja ženskih jajnih stanica. Sada je metoda zamrzavanja mnogo efikasnija, jer se kompletmo zamrzavanje obavi u dijelovima sekunde. Zamrznuta jajašca se mogu čuvati godinama. Žene koje se poslije menopauze odluče na dobijanje djece, mogu na ovaj način vještački biti oplođene, i imati djecu. Takođe žene, kojima zbog tretman raka prijeti neplodnost , mogu poslije izliječenja raka,  imati djecu.

Ministarstvo zdravlja odobrava ovu proceduru, iako se radi o tretmanu, koji nema striktnu medicinsku indikaciju. Takođe i vladajuća PVDa (liberalna partija) stoji iza ovoga. Međutim najjača vladajuća partija, Hrišćanska CDA smatra da se radi o medicinskom zahvatu, koji se radi bez medicinske potrebe. Takođe su i protiv postavljene životne granice da se jajašce upotrijebi. Naime AMC je postavio dobnu granicu od 50 godina. CDA predstavnik Schermers smatra da je u to doba žena u klimakterijumu, i da se trudnoća mora vještački održavati hormonalnom terapijom.

Predstavnik AMC je izjavio da tehnika pruža šansu sve većem broju žena koje žive same, da ipak ispune svoju želju da nekad u životu dobiju djecu.

Prepricano sa NL radija 1, i Volskranta
14.07.2009.

Haptonomija: “Diraj me nježno!”

Šetajući nedavno ulicom Karnemelkstraat (Ulica mlaćenice), ugledao sam novi dućan, u stvari praktiku za haptonomiju i haptoterapiju. Zove se "Ars Vivendi" (Umjetnost zivljenja). Haptonomija je jedan u nizu sve popularnijih alternativnih načina liječenja ( u stvari omandjivanja), a meni je nekako i najzamagljenija. Slična je liječnjem bioenergijom, hiropraktikom, itd.,a opet je kao posebna. Nešto kao one razne borilačke vještine sa Dalekog Istoka, karate, džudo, kung-fu, tekvando, sve iste, a kao drugačije, ili kao južnoamerički plesovi - sve isto, a kao nije.

Haptonomiju je onovao holandski doktor Frans Veldman, pedesetih godina proslog vijeka. On je primjetio da se ljudi u bolnicama tretiraju kao objekti, bez potrebne ljudske prisnosti. Ljudi su postali nesvjesni svoga tijela, jer u savremenom zivotu sve vise misle, a sve manje osjecaju.

Vidim da pored parktika haptonomijom, postoji čak i Akademija za haptonomiju, gdje se možete upisati i dobiti diplomu (vidi Akademija za haptonomiju) .

Kod haptonomije je najvažniji dodir, uspostavljanje kontakta dodirom, uspostavljanje posebnog odnosa sa terapeutom putem dodira, čime se razvija svijest o vlastritom tijelu i odnosu tijelesnog i duševnog. Cilj kontakta nije toliko lijecenje, koliko podizanje samopouzdanja osobe, pa se tako moze primjenjivati kod sportista. Prilično nejasno, jelde? Kako to u praksi izgleda, ne znam, treba platiti i pustiit se da te diraju.

Haptonomija je navodno važna u uspostavljanju kontakta između majke i bebe, pa tako majka miluje vlastiti trbuh, a time miluje i bebu, čime beba postaje sretna i prije nego što se rodi.

Vise o haptonomiji vidi ovdje

praktika za haptonomiju, u karnemelk (mlacenica) ulici Ulica mlacenice, gdje se nalazi doticna praktika Ars Vivendi (Umjetnost zivljenja)
14.07.2009.

Oduševljen ljepotom virirusa meksičke gripe: Virusolog Ab Osterhaus

H1N1-virus onder de microscoop
schaal onbekend

Sinoć je u emisiji Eenvandaag  je bio prilog o Ab Osterhaus-u, najpoznatijem holandskim virusologu. Profesor Osterhaus, inače šef virusologije Erasmus Medicinskog centra u Rotterdamu, je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije za influencu (gripu), te je član mnogih drugih domaćih i internacionalnih zdravstvenih tijela. Sa Abom je bilo razgovora o svemu, a najviše o virusu meksičke gripe H1N1.

Profesor Ab slikovito opisuje izgled virusa pod elektronskim mikroskopom. Jednostavan genetski materijal unutar  ćelije domaćina se organizuje u veoma lijepe geometrijske strukture. Virus ne može opstojati mimo ćelije domaćina, niti se razmnožavati van ćelije. Tokom prelaska sa pojedine vrste na drugu, virus doživljava mutacije, mijenja se. Tako se pred našim očima događa cijeli proces evolucije u malom. Virus meksičke gripe sadrži dijelove virusa koji izaziva ptičiju gripu, onoga koji izaziva svinjsku gripu, i onoga koji izaziva ljudsku gripu

U emisiji je prikazan i prvi pacijent obolio od meksičke gripe, petogodišnji Edgar Herdandez. Profesor Osterhaus navodi da i inađe godišnje u svijetu, svake zime, umre od četvrt miliona, do milion ljudi, od “obične” gripe. Za očekivati je da na jesen, kao posljedica vraćanja djece sa godišnjih odmora iz različitih dijelova svijeta, dođe do razbuktavanja pandemije. Situacija je i ovako dovoljno ozbiljna, čak i ako ne dođe do očekivanog pogoršavanja.

Meksički grip ima simptome kao i obični grip, s tim što su proljevi i povraćanje više izraženi nego kod obične gripe. Dok od obične gripe obično umiru stariji ljudi i hronični bolesnici, od meksičke gripe umiru i osobe između 25 i 45 godina starosti.

U emisiji je govoreno i o drugim temama, fudbalu ( Osterhaus je navijač Ajaksa), fokama ( koje je profesor spasio , pronašavši virus koji izaziva bolest foka), itd.

Na temu sve češćih političkih napada na useljenike, posebno marokansku omladinu, i zahtjeve za represivnim mjerama prema njima (Wilders), profesor je rekao da kod njega radi veoma mnogo školovanih ljudi koji nisu autohtohtonog porijekla, i da postižu izvanredne rezultate, te da je školovanje najbolji način da se i useljenici uključe u koristan i aktivan život.

Emisiju možete pogledati na http://www.eenvandaag.nl/    

13.07.2009.

“Knjiga je posljednji bastion čovjekove slobode”. Umro Simon Vinkenoog

 

U subotu je u Amsterdamu u 81-oj godini preminuo Simon Vinkenoog ( vidi Simon_Vinkenoog ).

Prije dva mjeseca sam pisao o osobenoj ličnosti i životu ovog holandskog pjesnika.  Pjesnik koji je pisao još u doba hipika, stvaralac posebnog stila, čovjek koji je veličao ljudsku slobodu, i koji je skoro cijeli život uživao marihuanu, i veličao je u svojim pjesmama. Godine 2004 Vinkenoog je proglasen pjesnikom Domovine.

Nedjeljni dnevnik je počeo vješću o njegovoj smrti, a prilog o njemu je bio desetak minuta dug (kad bi se kod nas nekom pjesniku posvetilo toliko vremena u centralnom dnevniku).

Simon se ženio šest puta, a njegova sadašnja životna saputnica, snimana u njihovoj maloj vikendici kraj Amsterdama, je skoro pet minuta uzvišenim riječima govorila o njemu.

Meni se posebno svidjela Simonova izjava kako je “Knjiga posljednji bastion čovjekove slobode”.

Tekst od prije dva mjeseca pogledaj u Arhivi Leteceg Holandjanina.

Vizenoog je umro dan nakon što je objavljeno da je doživio moždani udar. Sahrana ovoga rođenog Amsterdamca će se obaviti u subotu.

12.07.2009.

Reeuwijkse plassen danas (vandaag)

Poslije obilne kise zrak je cist i nebo plavo, pa i fotografije imaju nesto posebno. Vise slika na mom foto blogu (adresa u boksu). 





kapija, nova kuca na obali jezera, nekoliko miliona vrijedni
kapija, nova kuca na obali jezera, nekoliko miliona vrijedni


12.07.2009.

Koliko vas je strah od zubara?

Već odavno stoji anketa u boksu, o tome koliko vas je strah zubara. Maloprije vozeći bicikl uz jezero-niz  jezera, ovog lijepog popodneva, onoga kako samo može biti kada poslije dobre kiše prosije sunce - sretoh na biciklu svog zubara i ženu mu. Voze i oni bicikl. Oboje su stomatolozi i imaju odavno praksu u Goudi. Kad smo mi prije 14 godina doselili u Goudu imali su malu praksu u našem komšiluku, a sada imaju veliku, u samom centru grada. Koliko para imaju, bog te pito. A i rade oboje puno, sad imaju još nekoliko zaposlenih. I lijepo izgledaju, mladoliko i nasmijano. Ja sam prvi  prepoznao gospođu ( a ne mogu se sjetiti odakle je znam), a on mene, pa me je prvi pozdravio.

Kad sam prije nekoliko mjeseci morao otići kod njega radi neke hirurgije zuba, postavio sam anketu da vidim koliko se vi, posjetioci moga bloga bojite zubara. Ja  sam od malih nogu dobio taj strah, a uzrok su po meni bile one naše grozne školske i studentske zubne ambulante, a pogotovu one loše i drndave bušilice, a i potpuno nemotivisani zubari. Šta je njih bilo briga, boli lite ili ne boli, morao si njemu ići.

Kao što vidim strah od zubara i danas postoji. I pored mnogo bolje opreme i bezbolnih bušilica, dvije trećine anketiranih (44) je izjavilo da ima strah od zubara. Pri tome 18 ima veoma jak strah, a 22 osjećaju manji strah i nelagodu. Jedna trećina onih koji su odgovorili na pitanja, nemaju strah od zubara. Rezultati se slazu sa nalazima da oko 40 posto Holandjana imaju strah od zubara, od toga 12 posto imaju ekstremni strah (vidi Bang voort andarts)

Ipak napredujemo, i zubarske ordinacije sve manje postaju katilske (dzelatske) ambulante, kakve su nekada bile. Za one koji se boje mnoge ambulante nude opstu anesteziju.

11.07.2009.

Holandski političari na komemoraciji u Den Hagu

Alexander Pechtold
Iako se zvanično holandska vlada izjasnila da neće slati svoje predstavnike na komemoraciju žrtvama genocida u Srebrenici u Den Hagu, ipak je na današnjoj komemoraciji prisustvovalo nekoliko uglednih članova Parlamenta, većinom iz opozicionih stranaka.
Svakako je znacajno biloi prisustvo Alexandra _Pechtold -a (1965), jednog od najperspektivnijih holandskih političara, rukovodioca socijalno-liberalne partije D66, u stvari najjaceg opozicionara danasnjoj nepopularnoj vladajucoj koaliciji. Takođe je bio prisutan i član Parlamenta iz VVD partije Arend Jan Boekestijn, te Harry van Bommel (politolog, 1962), član Parlamenta iz Socijalističke partije, jedan je od najvećih protivnika Evropskog ustava, koji je Holandija odbila na referendumu građana. Član Evropskog parlamenta ispred vladajuće laburističke PVDA Jan Marinus Wiersma (1951) je održao veoma realan govor, ističući odluku Evropskog Parlamenta o sjećanju na  žrtve u Srebrenici, u svim zemljama EU i Zapadnog Balkana, i to  jedanaestog jula svake godine. Tragedija Srebrenice je prerasla granice bivše Jugoslavije i Balkana, i pokazala da mir i tolerancija u Evropi ne dolaze sami od sebe, nego da se treba boriti da se ti odnosi odrzavaju. A jedan od načina da se spriječi da se bilo gdje desi ono što se desilo u Srebrenici je da se žrtve u Srebrenici nikad ne zaborave.

Današnji skup je bio mnogo posjećeniji nego lani, a nikada do sada nije bilo prisutno toliko domaćih političara i autohtonih građana uopšte. Čak je i program bio u znaku domaćih horova i solo pjevača koji su izvodili naše kompozicije i pjesme (“S one strane Plive...”). Holanđani su išli u koloni i iščitavali imena onih koji se danas ukopavaju  u Potočarima. Bilo je dosta i naših zemljaka, ali sigurno je bilo i veoma mnogo onih koji su izgubili najbliže, koji žive u Holandiji i koji nisu došli, niti dođu i jedne godine.

Negdje oko pet stotina prisutnih bilo je sasvim dovoljno, da svako dobije po jedan bijeli balon sa imenom nekoga kome se danasklanja dženaza. Baloni su svi pušteni istovremeno i nestali su u nebu iznad nebodera holandskih ministarstva.

Ovaj u svemu dostojanstveni skup malo su kvarile obližnje kafane, a posebno susjedni buvljak, koji je tu svake subote (na trgu Plein), a koji se nije valjda ni za ovu priliku mogao premjestiti.

Inače su holandska sredstva informisanja spomenuli današnju komemoraciju u Srebrenici i u Den Hagu, mada je zvanična državna televizija bila veoma skromna u izvještavanju, pa u dnevniku u deset nije ništa ni  spomenula. Glavna vijest je bila vakcinacija protiv Q groznice, te spominjanje bitke između Francuza i Engleza na Zeelandu (holandska ostrvska provincija na jugu) prije 200 godina, uz današnju simulaciju u originalnim uniformama, čamcima, itd.

Volkskrant je donio sasvim čudnu konstrukciju o uzrocima rata u Bosni (“muslimanska manjina je cijelu Bosnu htjela odvojiti od Jugoslavije, što je uz pomoć zapada konačno i uspjela”), a najrealniji je bio Telegraf (vidi), odakle i prenosim ovu sliku . 

Een Bosnische vrouw rouwt bij de doodskist van een familielid in het herdenkingscentrum in Potocari, vlakbij Srebrenica, voordat die wordt begraven. Foto: AFP  

11.07.2009.

Foto sa naslovne strane "Volkskrant"-a (Narodnih novina)

Een islamitische vrouw bidt bij de kist van een van de 534 nieuw gevonden slachtoffers van de massamoord Srebrenica in 1995. Vandaag worden de doden herdacht.

Moord Een islamitische vrouw bidt bij de kist van een van de 534 nieuw gevonden slachtoffers van de massamoord Srebrenica<,/a> in 1995. Vandaag worden de doden herdacht.  (foto:Reuters)
10.07.2009.

Sjecanje na genocid: U Srebrenici u 12.00, u Den Hagu u 15.00

Pregled

10.07.2009.

Crna Gora: Usvojena Deklaracija o Srebrenici

Crnogorski parlament usvojio je juče Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici i time prihvatio Rezoluciju Evropskog parlamenta o Srebrenici i proglašenju 11. jula za Dan sećanja na žrtve tog zločina.

Dekralacija je posle višečasovne žučne debate usvojena glasovima vladajućih partija i opozicionog Pokreta za promjene.

Protiv je bila Nova srpska demokratija (NOVA), a uzdržani poslanici Socijalističke narodne partije (SNP).

Deklaraciju je predložila grupa poslanika vladajuće koalicije sa obrazloženjem da je Crna Gora u vreme zločina u Srebrenici bila deo Savezne Republike Jugoslavije koja je, kako je obrazlozio poslanik Rifat Rastoder, "nedvosmisleno" bila uključena u rat u Bosni i Hercegovini.

U višečasovnoj žučnoj debati usledile su različite intrepretacije zločina u Srebrenici, okolnosti koje su do njega dovele, broja žrtava, njihovoj nacionalanoj pripadnosti, ali i ulozi crnogorskih vlasti u dešavanjima u protekloj deceniji na prostoru bivše SFRJ.
Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović rekao je da se predloženom deklaracijom ne sme od odgovornosti amnestirati ondašnja crnogorska vlast.

On je naveo da se tadašnja vlast Crne Gore "hvalila da pomaže generalu Ratku Mladiću".

Tekst prenesen sa B92

10.07.2009.

Ko se sjeća legitimacije K-15?

Stariji čitaoci ovoga bloga sigurno će se sjetiti karte za godisnji odmor, koje su davale Jugoslovenske Željeznice. Karta se zvala legitimacija K-15. Bio je to komad štampanog kartona, na koji je imao svako pravo da kupi, i da dobije popust na željezni čak 75 posto. Na kartonu su bile prazne rubrike, gdje se je morao udariti štambilj na šalteru polazne stanice. Uz ovaj karton-legitimaciju se kupovala vozna karta uz ogroman popust.

Zahvaljujuć ovoj karti, mnogi su “radni ljudi i građani” mogli da otputuju na godišnji odmor, ako ništa da se malo provozaju. U to doba se vozom moglo otići i do Dubrovnika i Herceg Novog, a dalje se moglo brodom do Ulcinja. Moja mama je sa tetkom obično putovala do Rijeke i Opatije i tamo su ostajale nekoliko dana.

Kako su u tom “mrskom” socijalizmu radile te željeznice, dajući toliki popust, nije mi jasno, isto kao što mi nije jasno da je socijalno slalo ljude zadžabe nekoliko sedmica  u banje, i da su svi mogli džaba studirati ( neki i po desetak i više godina) ili ležati nedjeljama i mjesecima u bolnicama, često i skoro sasvim zdravi, tek tako da se “ispitaju”.


09.07.2009.

Četvrtkom u Goudi: Bujrum na sir

Gouda, poznata u cijelom svijetu po istoimenom Gauda siru, četvrtkom u ljetno doba organizuje promociju najpoznatijeg holandskog sira. Trgovci, momci i djevojke, obučeni kao što je to bio običaj u stara vremena, demonstriraju na glavnom trgu prodaju sira.

Prodavci i kupci se dugotrajno cjenkaju, pružajući i vraćajući ruke, dok bi se konačno ruke stisle kao znak dogovorene cijene sira. Sirovi se dovoze na starim kolima, i odnose u susjednu zgradu, gdje se nalazi vaga za vaganje sira. Gosti se na istoj sirnoj vagi mogu i sami izvagati za dva eura, te dobiti oficijelni certifikat. Veliki krugovi sira za ovu priliku nisu pravi, nego su imitacija.

koliko kosta sir?
koliko kosta sir?


stara vaga i kola za prevoz sira
stara vaga i kola za prevoz sira


sir Gouda je najpoznatiji holandski sir
sir Gouda je najpoznatiji holandski sir




\
"Sirni ekspres" prevozi i ljude


09.07.2009.

Tragom Tour de France: Perpignan, Katalonci u Francuskoj

Juče je cilj pete etape bio grad Perpignan Iako sam bio u susjednoj Narbonne, meni je ovaj grad do juče bio potpuno nepoznat. Iz helikopterske perspektive vidim veliku kraljevsku palatu, kralja od Majorke. Nisam ni znao da je postojalo to Kraljevstvo, i obuhvatalo današnji granični pojas Španije i Francuske, te ostrvo Majorku. Sve do 1659 ovo područje nije bilo pod upravom Francuske, a te godine je Pirinejskim sporazumom, pripalo Francuskoj. Međutim uticaj Katalonije je i dalje veliki, zadržali su se običaji i jezik. Zvanični nazivi su na dva jezika, francuskom i katalonskom. Susjedna Barcelona je udaljena 180 km., autoputom A9, a u toku je izgradnja brze pruge. Grad ima internacionalni aerodrom.

Perpignan je grad sa kojih 120000 stanovnika, a s okolinom ima 300000. Centar je departmana Istočni Pirineji. Taj kraj je inače dio šireg područja Langedok.

Perpignan ima suptropsku klimu i najtopliji je grad u Francuskoj. Godišnje ima više od 300 sunčanih dana.

Pored autoputa koji povezuje Španiju i Francusku, postoji i stari vijugavi put koji ide duž strme obale Sredozemnog mora. Upravo tuda će se voziti današnja etapa, koja vodi do Barcelone i prelazi u susjednu državu.

Za Barcelonu me vežu uspomene, još iz Frankovog perioda, kada smo posjetili Španiju u okviru apsolventske ekskurzije.

The famous "Sanch Procession" folklore, once forbidden, is still celebrated in Perpignan, Arles-sur-Tech and Collioure.

   

08.07.2009.

“Leteći” popularan na “Blogosferi”

Portal kreni.com (http://www.kreni.com/) , koji pomaže za pronalaženje podataka na internetu, u posebnom odjeljku “Blogosfera” prati i najpopularnije blogove u regiji.

Blogosfera prati “Letećeg Holanđanina” od 31.-og marta ove godine, i ima indeksiranih 105 članaka prenešenih sa mog bloga. Već nekoliko puta postovi sa mog bloga su najčitaniji u rubrici “društvo”, gdje se post pročita u prosjeku za manje od svakih trideset minuta.

Leteci Holandjanin - Blogger.ba je blog kojeg Kreni! posećuje od 31.03.2009. i od tada je indeksirano 105 članaka!

Tipologija bloga: Društvo

Najčitanije Na svakih 30 minuta

08.07.2009.

Sretnici prolaze ispod duge

Vrijeme je “typical Dutch”. Smjenjuju se pljuskovi, sa kratkim periodima sunca. Sinoć sam uspio ugrabiti pola sata da odbiciklam bar dio svoje uobičajene ture. U industrijskoj zoni Reeuwijka ( a slika sa cvijećem je sa ruba te zone) zateče me duga.

 A evo i sretnih biciklista, koji prođoše ispod nje. Nije dugo trajalo, i sunce zađe za crne oblake, a nestade i šarene nebeske pojave.

cvijece u industrijskoj zoni
cvijece u industrijskoj zoni


lavanda je jako popularna kao ukrasno cvijece, eto i u industrijskoj zoni
lavanda je jako popularna kao ukrasno cvijece, eto i u industrijskoj zoni


duga
duga


biciklisti prolaze ispod duge
biciklisti prolaze ispod duge


nije dugo trajalo, baj baj, sunce !
nije dugo trajalo, baj baj, sunce !


07.07.2009.

Tour de France: Sjećanja na Provansu i Montpellier

Montpellier
Place de la Comédie
Danas se Tour de France vozio oko Monpeljea ( vidi na wikipediji Montpellier ). Juče sam gledao bicikliste kako voze kroz deltu Rone (Rhone). Naoružan detaljnim Michelin atlasom tačno sam locirao bicikliste, tačno znao kad će naići u koje selo, pored kojeg dvorca, rijeke. Tako sam i ja lijepo proputovao, pored Rone, pa Male Rone, kroz jezera uz more, prirodne rezervate.

Danas je, eto bio na redu Montpellier, jedan od najljepsih francuskih gradova. Grad u kome sam boravio još kao student. Francuska vlada je, prije trideset i nešta godina, omogućila grupi studenata (nas dvadesetak) iz bivše Jugoslavije da provede deset dana na jugu Francuske. Bilo nas je iz Sarajeva i iz Beograda, studenata romanistike, a i sa drugih fakulteta. Boravili smo u studentskom domu u Monpeljeu, a odatle su nam pravili ekskurzije, od Narbonne, na zapadu, do Marseille-a na istoku, uključujući i posjete u unutrašnjost Provanse, da upoznamo njihova sela, vinarije, male gradove. Bili smo u Aix-en Provence, Sett-u, Nimes-u (Nim-u), jeli školjke, pili sangriju, gledali takmičenja čamaca u Sett-u, kupali se na plažama.

Provence  (Provansa) je pitomi mediteranski kraj, poznat po dobrim vinogradima, maslinjacima. Priroda je slična dolini Neretve, ispod Mostara. I Neretva se prije ušća dijeli na Malu Neretvu, i glavno korito, kao Rona. I mi imamo Hutovo blato, kao Etang de Vaccares, plitko veliko jezero i močvarno područje, zaštićeni rezervat ptica, uz Ronu.

Mala sela su napravljena od veoma lijepih kamenih kuća. Kraj je veoma bogat istorijskim spomenicima, od kojih veliki dio potiče iz rimskog perioda. Grad Arles, na rijeci  Rhone je bio drugi grad po značaju u Rimskom carstvu. U njemu je veoma dobro sačuvana Arena , veliki stadion za borbe gladijatora. I u Nimes-u (Nimu) postoji veoma dobro očuvana rimska arena. I neki stari akvedukti (kameni vodovodi) su u jako dobrom stanju, kao onaj u Monpeljeu. U Avignon-u (Avinjon) je velika papska palata. Pape su jedno vrijeme boravile u Avinjonu. Poznat je i most na Roni kod Avinjona ( i pjesma, Sur le ponte de Avignon....).

Montpellier je izuzetno lijep grad. To je mogao vidjeti svako ko je gledao kraj današnje biciklističke etape. Iz helikoptera su se vidjeli divni parkovi i mnogobrojne stare zgrade baroknih fasada. U Monpeljeu je najstariji medicinski fakultet u Evropi. To je grad studenata, kojih ima oko osamdeset hiljada.

Bilo je to jedno vrijeme mira i prosperiteta, vrijeme hipika, opšteg blagostanja. Na povratku vozom duž Azurne obale voz je stao u Monte Karlu. Bila je noć i bilo je nemoguće vruće. Voda je tekla iz česme na stanici. Ja sam u ljetnim papučama izašao da naspem vode. Voz je odjednom naglo krenuo, ja sam pokušao uskočiti, ali nisam uspio. To je gledala sa prozora jedna drugarica, Bosa, student elektrotehnike, inače rukometašica. Povukla je ručnu kočnicu, i voz se poslije stotinu metara zaustavio. Nastala je opšta pometnja. Uglavnom sretno sam se vratio u voz, i nisam platio kaznu, mada je zapjenušani šef stanice zaprijetio da će me stići ogromna kazna ( još veća, jer je izračunao u starim francuskim francima).

Map of the Camargue showing the location of the Étang de Vaccarès

Slike uz tekst su prenesene sa Wikipedije (slobodna licenca)  

07.07.2009.

Saudijski kredit za bolnice u Sarajevu, Mostaru i Konjicu

 
'">Klinički Centar Univerziteta u Sarajevu (Bolnica Koševo)U vrijeme krize i problema sa funkcionisanjem zdravstva, stigla je dobra vijest iz Sarajeva. Juče je potpisan ugovor o kreditu sa Saudijskom Arabijom. Saudijska Arabija će izdvojiti 35 miliona maraka za opremanje Kliničkog centra u Sarajevu i Mostaru, te bolnice u Konjicu. Kredit se daje na rok otplate od 25 godina, sa kamatom od dva posto, i grace periodom od pet godina. 
.

Nadati se je da  će ovaj novac biti adekvatno utrošen i da će zastarjela oprema biti zamijenjena novom, odnosno da će biti nabavljena nepostojeća, a za savremeno zdravstvo neophodna oprema. U Sarajevu bi trebalo da uglavnom prazna i nedovršena zgrada Kliničkog centra, bude najvećim dijelom stavljena u funkciju.

06.07.2009.

O našem praznovjerju: Ljuti na doktore što im nisu dozvolili da zakopaju ženu u zemlju, da je zemlja oživi

Ima na ovom blogeru dobar blog, “Sihri i zazori” (http://havale.blogger.ba/) . Po popularnosti smo moj “Leteći”, i “Sihri i zazori”, tu negdje, jedno uz drugo ( oko 140 dnevnih posjetilaca). Nekad preteknem ja, nekad me preteknu Sihri. Na blogu se piše o raznim praznovjerima, vračanjima, religijama, običajima, prije svega u Bosni, ali i drugdje.

Balkan je poznat po praznovjerju. Rumunija je kolijevka Drakule, u Srbiji su mlinovi i stare vodenice leglo vampira ( sjetimo se filma Leptirica). U Bosni sam odrastao sa pričama o prikazama, koje se pojavljuju ako noću šećeš pored groblja. Bio je tu i obavezni Karanđoloz, za koga ni danas ne znam ko je  i šta je, a jel strašan, jeste. Pa onda priče koje su pobuđivale strah od Cigana cergasa (uz duzno izvinjenje Romima kao pripadnicima naroda, vidi komentar). Saljevanje strave, bacanje graha, gledanje u fildžan, bili su dio svakodnevnih aktivnosti, baš kao odlazak u mesnicu ili u kafanu. Gledanje u dlan, u karte, u staklenu kuglu su takođe naša svakodnevna tradicija.

Odrasli smo i sa pričama o Baš Čeliku, divu Ruzgjaru, raznim vilama, vukodlacima. Bile su tu i neke čudne bolesti, neko bi “nagraisao”, ili bi se “strunio”, pa je nejasno stanje trebalo liječiti još nejasnijim metodama, bajanjima, kupanjima. Pisanje zapisa, stavljanje istih pod jastuk, ili u čašu vode, koja se popije, takođe su dio narodne medicine.

Usavršavanjem tehnike i medija, usavršile su se i metode. Princip je ostao isti. Sada se šalju slike, sa nekoliko stotina maraka u pismu, da bi slavna terapeutkinja, baba Jevrosima, preko fotografije izliječila onoga na slici.

Nedavno sam pisao o psihosomatskim tegobama, i o tome kako je umišljeni pacijent danas najčešći posjetilac ljekara opće prakse (kućnog doktora). Ako je bolest umišljena, i ako dolazi iz mozga, i od psihičkog stanja pacijenta, onda je logično da se umišljena bolest i liječi umišljenim sredstvima. Otuda i barem privremeni uspjesi raznolikih bajanja, koje se u suštini ne razlikuju od psihoterapije.

Da napišem ovaj post me ponukala vijest koju sam pročitao u Nezavisnim , gdje je rodbina ljuta na doktore u Bijeljini, jer nisu dozvolili familiji da ženu, koja je usljed udara struje dovežena mrtva u bolnicu, zakopaju u zemlju. Po narodnom vjerovanju, nakon dva sata držanja u zemlji, “zemlja izvuče struju”, i osoba oživi.

Od praznovjerja nisu imune ni najrazvijenije zemlje. U Holandiji su odnedavno na TV zabranjene različite igrice, koje su na osnovu telefonskih poziva donosile velike pare. Neki kanali su se sada snašli pa zaposlili razne vidovite dame koje kartama proriču sudbinu.

I posao ide ko halva.

Za ilustraciju: odlomak iz filma "Leptirica"

05.07.2009.

Svega u božijoj bašti

U ovom vrtu nema kakog nema cvijeca





05.07.2009.

Umro prof-dr Branislav Banić, hirurg - urolog, doajen sarajevske urologije

U Lozani je, u 93-oj godini preminuo prof.dr.  Branislav Banić. Profesor Banić je bio hirurg – urolog., dugogodišnji šef Odjeljenja urologije, Klinike za Hirurgiju Kliničke bolnice Koševo u Sarajevu.

Profesora se sjećam kao jednog od plejade tadašnjih poznatih profesora sarajevske Hirurgije (na kojima je počivalo BH zdravstvo), između ostalih profesora Kovačevića, Zdravka Besarovića, Midhata Prcića, profesora Kafke, Kretića, Tvrtkovića, Drage Pšorna, i drugih. Kod profesora Banića sam imao čast polagati predmet hirurgija. Prof. Banic je bio pionir BH urologije, kao posebne hirurske grane. 

U Sarajevu je profesor Banić stanovao u Titovoj ulici, u stanu kod kina Romanija (Imperijal). Kod ulaza je stajala ploča, u vidu male firme, sa njegovim imenom i prezimenom, i specijalizacijom koju je obavljao. Sjećam se da se u to doba mogao sresti u Titovoj kako vodi velikog psa (ili dva istovremeno, ako se dobro sjećam).

Dugo vremena, nakon penzionisanja,  profesor Banić je živio sa svojom suprugom i djecom u Švajcarskoj, gdje je u dubokoj starosti i preminuo. Kremiranje posmrtnih ostataka će se obaviti u Lozani 10 jula u 16 sati.

Preneseno sa mog medicinskog bloga http://sarajdoktor.blogger.ba

05.07.2009.

Tipične holandske slike

Juče, u starom dijelu Goude, skoro sa jednog mjesta, ili u sasvim malom krugu, napravio sam slike tipične za Holandiju. Kanal po kome plovi čamac, pokretni most, vjetrenjača, ulica sa holandskom zastavom, brojni bicikli, Marokanka što hrani patke i galebove, sve snimljeno sa jednog mjesta. Popodne sam obišao i plažu na obližnjem jezeru, i dopunio ugođaj holandskog ljeta.

kanal i stara vjetrenjaca, u kojoj kupujemo brasno
kanal i stara vjetrenjaca, u kojoj kupujemo brasno


ulica puna parkiranih bicikala
ulica puna parkiranih bicikala


Djul-Fatme, uz kucu , kao kod nas
Djul-Fatme, uz kucu , kao kod nas


eto broda, Holandjani cekaju da se podigne most
eto broda, Holandjani cekaju da se podigne most


most podignut, stize i Marokanka da baca hljeb patkama
most podignut, stize i Marokanka da baca hljeb patkama


Holandjani sretni, prolaze ispod mosta
Holandjani sretni, prolaze ispod mosta


u sest navece jods je toplo i voda u jezeru je ugodna
u sest navece jods je toplo i voda u jezeru je ugodna


oni su buducnost Holandije
oni su buducnost Holandije


03.07.2009.

Ima li ovdje išta neuredno?

U ovoj zemlji (Holandiji) je svaki kvadrat zemlje uređen. Zaista se obradujem kad naiđem na neki komad koji je zapušten i neuredan. Evo danas pored autoputa, vidim lijepa zapuštena, nepokošena trava, pa mi nekako milo oko srca.

Odmah poslije, idući biciklom, naiđem na sto posto suprotnu sliku. Pored jedne kuće šimširi, ili već nešto slično njima, podšišani i od njih napravljena geomatrijska tijela, prave kugle i kvadri.

Meni nekako ljepša ona travuljaga pored puta, nego ovaj hladni vrt sa drvećem – skulpturama, u vidu mrtve prirode.

nepokosena travuljaga pored autoputa
nepokosena travuljaga pored autoputa


skulpture nsapravljene od drveca
skulpture nsapravljene od drveca


i prekomjerna urednost moze smetati
i prekomjerna urednost moze smetati


02.07.2009.

Hoće li se napraviti azil za cuke u Rakovici?

Nedavno sam, boraveći u Sarajevu, imao priliku da vidim pse lutalice, jadne uznevjerene životinje, kako po cijeli dan bez cilja lutaju Novim Gradom, pokušavajući da nađu neki zalogaj. Njihove prestravljene oči upućuju da su od sviju prezreni i progonjeni. Posebno veliki broj pasa lutalica vidio sam u Kaknju.

Evo, pročitah, srećom, da se ramišlja o otvaranju azila za životinje. Kanton Sarajevo je pronašao lokaciju u Rakovici, u blizini Centra za odvikavanje od droge. Lokacija od dva-tri dunuma, bi se otkupila od vlasnika i predala Društvu za zaštitu životinja. Smatra se da bi i štićenici Zavoda za odvikavanje mogli da svoje slobodno vrijeme iskoriste baveći se napuštenim životinjama.

Ipak je upitno da li će doći do realizacije otvaranja azila. O ovome procitaj u Nezavisnim
02.07.2009.

Vrijeme hortenzija

U Bosni se ovi veliki grupisani cvjetovi (cvatovi) zovu hadzibeg. U Holandiji su sada hortenzije u svakom vrtu. Ima ih raznih boja, najvise bijelih, crvenih, ljubicastih, roza, itd.

bijele hortenzije ispred kuce
bijele hortenzije ispred kuce










02.07.2009.

Holandija ulaže u električno auto

 

Holandija želi da postane svjetski lider u broju električnih automobila. Vlada je odlučila uložiti 65 miliona eura u razvoj električnog vozila, a plan je da 2020-te na putevima bude milion vozila na električni pogon (vidi Trouw ). Auto na struju je de na dobar za okolinu, a i za ekonomiju, jer će uštedjeti ogromna sredstva koja se troše za uvoz nafte. Korištenjem ovih automobila  će se znatno smanjiti  ispuštanje CO2 u atmosferu. Smatra se da će vlasnici ovih auta plaćati 75 posto manje od sadašnje cijene goriva, što godišnje iznosi uštedu od oko 1000 eura.

Norveški THINK city je prvi evropski automobil koji je dobio licencu za upotrebu u cijeloj Evropi. Pored ukidanja poreza na ove automobile, vlada razmišlja i o subsidiranju firmi koje se odluče da ove automobile koriste kao službena vozila. Visoka cijena auta od 40000 eura se raznim povlasticama mora smanjiti na prihvatljivih 25000 eura.

THINK city ima domet do dvjesta kilometara, poslije čega se baterije moraju puniti. Maksimalna brzina iznosi 100 km/sat. Pretpostavka je da se daljim unaprijeđenjem baterije mogu osposobiti za domet auta do 500 km (vidi ovdje )

O prednostima električnog auta vidi ovdje.

Na slici norveski THINK city.

01.07.2009.

Prvi julski dan

U Holandiji je već danima pravo ljeto. Prvi julski dan u Goudi je u znaku ljetnih haljina, kratkih hlača, sandala. Jedan muškarac na biciklu ima samo šorts na sebi.

Svuda je živo, i ima dosta turista. U Goudi je srijedom inače Antika-markt, gdje se prodaju stare stvari, knjige, slike i nakit.

staro i novo, ruku pod ruku vitka ko jelika skino se haman skroz, a ima godina konacno zeleno za bicikliste
01.07.2009.

Prilog liječenju umišljenih bolesnika

Da se nadovežem na jučerašnji post o psihosomatskim smetnjama, hipohondrima, odnosno umišljenim bolesnicima.

Davno sam čitao jednu od meni najsmješnijih knjiga :”Tri čovjeka u čamcu”, pisac Jerome_K._Jerome, ( Three Men in a Boat;). U toj knjizi glavni junak, (ustvari autor knjige) opisuje  kako je imao razne tjelesne smetnje i kako je otišao u Kraljevsku biblioteku, te nakon što je proučio svoje simptome, konstatovao je da boluje od svih mogućih bolesti, osim bolesti služavkinog koljena. Tu bolest dobiju služavke koje dugotrajno ribaju podove.

Umišljeni bolesnik odlazi svom doktoru, i pošto boluje od svih mogućih bolesti, nudi se da na njemu uče studenti medicine. Tako oni mogu na jednom covjeku istovremeno učiti o svim bolestima koje postoje.

Doktor ga je saslušao i na kraju mu dao komad papira. Kad je bolesnik izašao iz ordinacije mogao je pročitati doktorsku preporuku:

“Svaki dan pet milja brzo hodati kroz šumu u blizini. Nakon toga pojesti pola kile bifteka na žaru i zaliti sa pola litra piva!”

Iako je recept za neke malo skup, on sadrži sve neophodno za liječenje depresije, koja obično ide sa hipohondrijom. Fizička aktivnost dovodi do opuštanja i manjeg razmišljanja o brigama, te manje osluškivanja vlastitog tijela. Biftek na žaru pojačava imunitet i opštu snagu organizma. Pivo sadrži vitamine, popravlja raspoloženje i ima blago sedativno dejstvo.

01.07.2009.

Bugarski carinici traže potvrdu da ne bolujete od meksičke gripe

Neobičnu vijest sam čuo jutros na holandskom radiju. Naime kućni doktori u Den Hagu, posebno u kvartu Schilderswijk , se žale, kako im Turci, koji odlaze na odmor u domovinu, traže potvrdu da ne boluju od meksičke gripe.

Povod za to su vijesti da su pojedini turski državljani zadržavani na bugarskoj granici, i da je od njih tražena potvrda da ne boluju od meksičke gripe. U slučaju da je nemaju, morali su platiti 500 eura da prođu kroz Bugarsku.

Iz Bugarske je rečeno da zvanično nigdje nije donešena odluka da se traži takva potvrda. Očito je da se radi o lokalnoj ujdurmi pojedinih carinika, koji na ovaj način žele da pare strpaju u vlastiti džep.

Leteci Holandjanin
<< 07/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3336254

Powered by Blogger.ba