Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

30.11.2009.

Haotične ZOI 84, po holandskoj knjizi

Karin Enke, klizacica DDR, osvojila u Sarajevu cetiri olimpijske medalje

Listajući razne knjige u antikvarni, ugledam knjige koje se izdaju kao sažeci važnijih događaja za pojedinu godinu. Tako otvorih knjigu za godinu 1984-tu, da pročitam šta piše o Zimskim Olimpijskim Igrama u Sarajevu.

Cijela knjiga ima samo crno bijele fotografije, a na dvije strane ima o ZOI 84.

Kaže tako tamo vrli pisac, kako je u jugoslovenskom Sarajevu u haotičnoj organizaciji održana Zimska Olimpijada, kako su mnoga takmičenja zbog loših vremenskih uslova jedva održana, napr. spust za muškarce. Posebno je poglavlje brzo klizanje, nacionalni holandski sport.

Kaže čiko dalje, kako je kvalitet leda bio na tako niskom nivou, da Holanđani nisu osvojili niti jednu medalju, ni kod muških ni kod ženskih. Holanđani su se ustvari bunili ko Grci u zatvoru kako im je, eto, podvaljeno. Pa čitajući dalje, čovjek dobije predstavu da je led mahsuz napravljen za klizače i klizačice iz DDR (bratske komunističke zemlje), jer su oni pokupili sve medalje, posebno klizačica Karin Enke.

E vala ako je i od Holanđana, dosta je. Ima ona narodna kako nekoj stvari može svašta zasmetati.

30.11.2009.

Den Haag juče

Približava se Sveti Nikola, Sinterklaas, prestala je kiša, pa je juče popodne izgrnuo svijet u Den Hagu. Crni Pitovi (Petri) hodaju gradom i sviraju u trube, nebi li što više oraspoložili narod da troši pare. Konačno je malo sunca pri zalasku obasjalo ovu zemlju.

Crni Pitovi sviraju narodu u centru Den Haga Deda Mraz uci, priprema se za Novu bicikli za baku, a mogu i drugi voziti sarena sofa, ko voli nek izvoli da se dama obuce glavna stanica, spolja cekam tramvaj na glavnoj stanici eto, pade i mrak, na zapadu jos ima svjetla
26.11.2009.

Sretne i ugodne dane Kurban Bajrama,

zelim svim posjetiocima bloga koji slave ovaj, za muslimane cijelog svijeta veoma vazan praznik.

Bajram Serif Mubarek Olsun

Praznik ( zrtvovanja) predstavlja sjecanje na poslanika Ibrahima, koji je bio spreman da zrtvuje zivot sina za Allah-a. Praznik je povezan je sa posljednjim danom hodocasca muslimana na Meku. Sjecanje na Allahovog poslanika Ibrahima (Abrahama) se izvodi tako da se na Kurban Bajram zrtvuje ovca, koza, krava ili kamila, a meso zrtvovane zivotinje se dijeli sirotinji na poklon.

Eid al-Adha (‘Īdu l-’Aḍḥā)
Official name Arabic: عيد الأضحى‘Īdu l-’Aḍḥā
Also called Festival of Sacrifice,
Sacrifice Feast
Type Islamic
Significance Commemoration of Ibrahim's (Abraham's) willingness to sacrifice his son for Allah.
Marks the end of the Pilgrimage to sundown, and ask God for forgiveness.
Begins 10 Dhu al-Hijjah
Ends 13 Dhu al-Hijjah
2008 date December 8 to December 11 (calculated)
2009 date November 27 to November 30 (calculated)
2010 date November 16 to November 19 (calculated)
Observances Prayer, sacrificing a goat, sheep, cow or a camel, giving to poor people as a gift.

The Turkish term was then later borrowed into languages such as Azeri (Qurban Bayramı), Tatar (Qorban Bäyräme), Croatian and Bosnian (Kurban-bajram), Serbian (Курбан бајрам), Russian (Курбан байрам).

26.11.2009.

Ljekari prvi put govore otvoreno o svojim greškama

Dvanaest prominentnih doktora su zajednički napisali knjigu u kojoj svaki od njih iznosi neku svoju fatalnu grešku koja je koštala života pacijenta. Knjiga se zove “ Da se ne ponovi” (Dit nooit meer). Radi se naravno o nehatu koji se je desio zbog nekih posebnih okolnosti koje su se pojavile u njihovom radu, a uglavnom su posljedica nedovoljne koncentrisanosti izazvane ličnim problemima i brigama, ili nekim spletom nesretnih okolnosti (vidi link za video na dnu posta).

Ljekari griješe, kao što se griješi u svim profesijama, ali su doktorske greške često fatalne, i ne mogu se ispraviti. O njima se malo govori, i većina tih pogrešaka ne izlazi u javnost. Sudski sporovi, kada rodbina podigne tužbu, traju godinama, i grešku je teško dokazati. Cak i u slučajevima kada doktor prizna pogrešku, osiguravajuće društvo čini sve da to ne prizna.

Smatra se da se u Holandiji svaki dan desi nekoliko fatalnih medicinskih pogrešaka, što godišnje košta života oko 1700  ljudi. Najčešće pogreške su vezane za pogrešno propisivanje i doziranje lijekova, posebno pogrešno davanje lijekova u injekcijama , zamjena pacijenta, itd. Najsvježiji slučaj je kada su u jednom staračkom domu pacijentima umjesto vakcine protiv gripe, date injekcije insulina.

Ovo nije prvi put da se piše knjiga o greškama doktora (vidi knjigu o greškama kućnih doktora  Fouten van huisartsen) , ali jeste prvi put da doktori otvoreno pišu o svojoj konkretnoj grešci. Najčešće se greške skrivaju, a u tome uveliko pomažu i kolege i uprava bolnice.

Dio TV emisije Een vandaag u kome se govori o ovoj knjizi, i gdje ljekari otvoreno govore o svojim incidentima, možete pogledati ovdje
25.11.2009.

Virus AIDS-a postaje sve otporniji na lijekove

The Red Ribbon is the global symbol for solidarity with HIV-positive people and those living with AIDS.

Povodom prvog decembra, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a (side) u Holandiji i Belgiji se iznose podaci o broju oboljelih i tendencijama širenja bolesti. U Holandiji ima registrovanih oko 12000 HIV pozitivnih, a smatra se da ima još najmanje toliko zarazenih, koji ne znaju da su HIV pozitivni. Godišnje se otkrije oko 1200 novih osoba, koje su zarazene virusom.

U Belgiji je zapažen stabilan broj oboljelih, a povećava se broj novozaraženih među homoseksualcima. Često mijenjanje partnera i analni seks uzrokuju širenje virusa među homoseklsualcima, a glavni uzrok širenja broja inficiranih i kod homo i hetero- seksualaca i dalje je neupotreba kondoma. Uspješno liječenje lijekovima je smanjilo strah i oprez , pa mnogi zaborave da je siguran  samo seks uz upotrebu prezervativa.

Iako se bolest sve uspješnije kontroliše kombinacijom antivirusnih sredstava, ipak kod mnogih bolesnika postoje problemi usljed nepodnošenja lijkova, odnosno nježeljenih pojava koje oni izazivaju. Lijekovi smanjuju broj virusa u krvi oboljeloga, tako da preživljavaju otporniji virusi. Ovi otporniji virusi se i prenose na nove zaražene, te se tako stvara zatvoreni krug, gdje virus postaje sve otporniji na lijekove, sto iziskuje potrebu za pronalazenjem novih lijekova .

Lijecenje daje najbolje rezultate ako se pocne kod tek inficiranih osoba, stoga je neophodno pravovremeno testiranje kod svih rizicnih grupa, odnosno nakon svih rizicnih kontakata.

25.11.2009.

Sretan ti praznik, domovino!

Coat of Arms of the King Tvrtko I of BosniaZAVNOBiH

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

ZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović. Formiran je u novembru 1943. godine.

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:

Prvo zasjedanje [uredi]

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Drugo zasjedanje [uredi]

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:

U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.

Oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:

* Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina;

  • Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti;
  • Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe;
  • Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu;
  • Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti;
  • Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa;
  • Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona;
  • Borci narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti;
  • Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;
  • Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka.:

Treće zasjedanje [uredi]

Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopšte posljednje zasjedanje ovog tijela.

24.11.2009.

No comment

23.11.2009.

Jezik bolesnih: Može li hasti šta naum pasti?

Ovo je vrijeme od boleščura, pa ćemo malo i progovoriti jezikom bolesnih.

Dokle je vijeka,  dotle je i lijeka”, kažu naši pametni sunarodnjaci, mada “onome kome je odzvonilo”, niko ne može pomoći. Treba nam lijek koji će bolest “ko rukom odnijeti”, ali tražeći takav lijek jer je čuo da “za svaku bolest ima lijek”, “bolan baje kud mu ne pristaje”.

Zdrav bonom (bolesnom) ne vjeruje”, isto kao ni sit gladnom. Bolesnome “nije ni do čega”, i na sve mu se “gadi”, ruke su “ko oduzete”, a noge “ko olovo”, u stomaku je “stuga”, glava se od bolova “raspada”, pred očima “se fata mrak”, “nesvjesta mu se, i vinta mu se u glavi”, bole ga “žgljajvci” (zglobovi), kašlje “zeleno”, povraća “žuto”, probada ga “sandžija”, “ukino” mu se apetit.

Najteže je onima što čuju “zvuk anđeoskih krila”, ili kojima se “pričinjava Azrailaga”, oni su “ni mrtvi ni živi”, i sva je sreća kad se “probude iz mrtvih”, a  jednom nogom su već bili u grobu”, i “ pobjegli grobaru sa lopate”, iako su se “mnogo bolji kopali”. Mnogi su izgledali zdravi, pa ih “iznenada strefilo”, tako da možemo reći da “žutu žutuju, a crveni putuju”.

I na kraju da vam poželim dobro zdravlje i da budete čili i “uzbrdo brzi”, te da “udarite brigu na veselje”, “šta će biti biće”, “svako ima svoju sudbinu”, i “sve je unaprijed zapisano”.  

21.11.2009.

Na putu u nepoznato

PREMINUO AUTOR BLOGA " Na putu u nepoznato" SAUDIN BECIREVIC

U Sarajevu je, u petak 20. 11. 2009. godine, nakon teske i iznenadne bolesti preminuo Saudin Becirevic, autor bloga i knjige Bore oko ociju (poslije Na putu u nepoznato...) http://boreokoociju.blogger.ba/

Datum i vrijeme dzenaze bit ce naknadno objavljeni ovdje na blogu.

Saudin Becirevic za zivota je zavrsio drugu knjigu, nastavak knjige Bore oko ociju, a uskoro cete je imati priliku citati.  (preneseno sa bloga "Na putu u nepoznato")

20.11.2009.

O Sezamu i Tahan halvi

Od slastica na jedno od prvih mijesta stavljam tahan-halvu.

Tahan halva je originalno turska poslastica, a pravi se od tahana ( samljevenog sjemena susama), šećera ili meda, te biljnoga ulja.

Sezam (susam) je biljka koja raste u tropskim i suptropskim krajevima, najviše se proizvodi u Africi, Južnoj i Srednjoj Americi… Korijen, sjeme i ulje sezama se koriste kao ljekovito sredstvo, i u kulinarstvu.

Sjeme sezam-a sadarži nezasićene masne kiseline, bjelančevine, vitamin E , vitamin B, u formi foliumske i nikotinske kiseline, te minerale kao što su magnezijum, kalcijum i fosfor.

Sezamovo ulje je bogato antioksidantima, i predstavlja glavno ulje u kineskoj i japanskoj, takođe i u arapskoj kuhinji. Pored u ishrani, koristi se i u kozmetici i kao ulje za masažu.

Sjeme sezama se koristi oguljeno ili neoguljeno. Oguljeno, poprženo sjeme, se koristi za davanje posebnog ukusa jelima. U arapskoj kuhinji uljasti sos sezamovog ulja, sa dodatkom limunovog soka, bibera, bijelog luka i još nekih mirođija, se zove tahini. U pekarstvu se sjeme sezama veoma mnogo koristi za posipanje po kiflama, perecima, itd. U Japanu se pravi Gomesio, od sjemena suzama i morske soli.

Tahan halva je izvorno arapski slatkiš, ali se smatra turskim proizvodom. Popularan je na Balkanu, a u Rusiji se umjesto sjemena sezama koristi suncokret. Originalno se tahan-halva pravi sa medom, ali i sa običnim šećerom, ili sa glukoznim ili fruktoznim sirupom. Može se dodavati vanilija, kakao, te pistacije, lješnici, orasi....

Sarajevo ima dugu tradiciju pravljenja tahan halve, mada je najbolja halva stizala iz Stambola. U Sarajevu ima posebna ulica Halvadziluk, a neki ljudi nose i danas prezime Halvadzije. Najbolja halva je bila u slasticarni "Egipat", koju su drzali Makedonci.

Halva
19.11.2009.

Pozdrav iz Reeuwijka

Lijepo je ovo novembarsko predvečerje. U Sarajevu se svi hvale proljećnim vremenom. Stanite malo, vi Sarajlije, i mi vamo konja za trku imamo. Jest da puše brate, al je lijepo, vedro.

Mladi je mjesec, crvenilo neba na zapadu. Pet sati i deset minuta, još ima mjesec dana da dan kraća.  Eto, nema još zime, neka tako i ostane. Lijep pozdrav iz Reeuwijka, od vašeg Reuwa.





19.11.2009.

Definitivno, ne idemo! Zna li komentator TV BiH i jednu drugu riječ?

Prilikom jedne od mojih posjeta Sarajevu, napisao sam o stalnoj neprimjereno raširenoj upotrebi riječi definitivno, kako oficijelno na javnim emiterima, tako i u običnom govoru (tekst posta vidi u komentarima).

E, sinoć je komentator utakmice BiH –Portugal zaista pretjerao. U nekoliko sekundi je čak četiri puta upotrijebio ovu riječ. Nastranu što je imao toliko neprimjerenih i zakašnjelih komentara, i u jeku najvećih opasnosti za naš gol (kada je i pao jedini gol), on je govorio kako je “srećom opasnost od našeg gola otklonjena”, pa je onda kao da nas ohrabri, kad je svakom bilo jasno da je sve gotovo, govorio kako “tri gola nisu nedostižna”, i tako dalje.

Sve u svemu, uz zaista loš teren, bacanje onih predmeta u teren, i ovaj komentator je pokazao da smo još daleko da se priključimo Evropi. Svaka čast našima na borbenosti, i svaka čast publici u Zenici, ali za definitivan uspjeh treba još poraditi, i za to ne smije biti krivih ljudi na krivim mjestima.

18.11.2009.

O istoriji Jevreja u Sarajevu

View of Sarajevo

Čitaoci kojega interesuje istorija Sarajeva, posebno dolazak i sudbina Jevreja u Sarajevu, preporučujem tekst na takozvanoj virtualnoj jevrejskoj biblioteci, pod naslovom : “O istoriji Jevreja u Sarajevu”.

Sarajevo se nalazi na listi takozvanih “jevrejskih gradova”, i opisuje se kao grad koji je na Balkanu bio centar Jevreja, raskrsnica njihovih puteva. U devetnaestom vijeku svaki je doktor u Sarajevu bio Jevrej, a od 1856. Jevreji imaju potpuno ista prava pred zakonom kao i svi ostali građani. Nakon austrijskog paljenja jevrejske četvrti (1697) , i kada se je 1739 grad vraćen turskoj upravi, nastaje prosperitet Jevreja u glavnom gradu BiH, koji traje sve do dolaska nacista. U Sarajevu je 1932 sagrađena najveća sefardička sinagoga na Balkanu (Il Kal Grande), ali su je nacisti uništili 1941.

Negdje oko 1930-te u Sarajevu je živjelo 12000 Jevreja, što je bilo dvadeset posto stanovnika grada. Oko 85% Jevreja je stradalo od nacista, a  ono malo preostalih se iselilo u Izrael.  Nakon posljednjeg rata, i agresije na BiH, u Sarajevu je ostalo samo 700 Jevreja.

Kompletan tekst u kome se iznose neke nepoznate činjenice pročiitaj na: http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/vjw/sarajevo.html

18.11.2009.

Holandska novina: Popljuvani fudbaleri Portugala

Pod ovim naslovom, prije jedan sat ,najtiraznija holandska novina "De Telegraaf" na svojoj internet stranici, donosi natpis, uporedjujuci docek Portugalaca (fudbalera) u Sarajevu, sa docekom Alziraca u Egiptu (koji su gadjani kamenjem). Novina donosi i izjavu domaceg fudbalera Misimovica, koji se cudi ovakovom postupku domacih navijaca. Takodje se pise o  veoma jakoj policijskoj zastiti stadiona i fudbalera, prilikom sinosnjeg treninga na stadionu Bilino Polje.

Spelers Portugal bespuugd

Van onze Telesportredactie

SARAJEVO -  De gemoederen rond belangrijke WK-kwalificatieduels lopen de laatste tijd hoog op. Onlangs werden de voetballers van Algerije bij aankomst in Egypte al bekogeld met stenen, dit keer waren de spelers van Portugal het slachtoffer.
kompletan tekst vidi: DeTelegraaf
 
17.11.2009.

Nikad takvu travu, ko u Zenici, nismo vidjeli!

Na Mundijal nas može poslati zenička trava. Rekao tehnički, nakav, direktor Portugalaca, da nikad takvu lošu travu nije vidio, kao što je trava na Bilinom Polju.

Ta bi nama trava mogla donijeti mnogo sreće. Lisabonska trava nam je donijela nesreću. Uzmite samo onaj udarac Džeke u travu, i lopta se odbila čak do prečke. U Zenici nema šanse da odbijena loopta od terena pređe preko prečke, a takođe nema šanse da golman procijeni kuda će se lopta, od kakvog busena ili kakve rupetine, odbiti.

Osim toga postoje realne šanse da na zeničkom busenju najmanje trojica Portugalaca iskrenu noge, pa napuste teren prije kraja.

Opasna stvar je da trava može biti razlog da "Batler" and company u slučaju naše pobjede i plasmana na Mundijal, ponište utakmicu, i reknu da naša trava nije za Europu. Mogu nam preporučiti holandsku travu, da je popušimo.

15.11.2009.

Na kraju zlatne jeseni

I lani sam pisao kako je 15 novembar kraj zlatne jeseni. Da se posjetimo lijepih dana septembra i oktobra, evo nekoliko fotografija

reeuwijkse plassen
reeuwijkse plassen


08-10-09
08-10-09


22-09-09
22-09-09


tikve na prodaju
tikve na prodaju


15.11.2009.

Bilo je lijepo u Lisabonu...doviđenja u Zenici

Naš uvaženi bloger Mirsad Đulbić će možda gledati uživo revanš utakmicu BiH – Portugal. Sinoć sam bio u društvu nekih Zeničana, pa im zameračilo da krenu odavde iz Holandije, sve smišljaju kako će. Ime Zenice, kao mjestu odluke,  se jutros spominje i na Euro Nieuws-u.

Bilo je lijepo u Sarajevu...doviđenja u Kalgariju, još se sjećamo sa ceremonije zatvaranja ZOI 84. Bilo je zaista lijepo u Lisabonu...., vidjeli smo jedan zreo tim Bosne i Hercegovine, i jednu zrelu evropsku publiku Bosanaca i Hercegovaca. Vidjeli smo tim dostojan poštovanja, pa zar se nisu Portugalci radovali svojoj mršavoj pobjedi?

....Doviđenja u Zenici, najbosanskijem gradu, gradu metalaca i rudara, najsiromašnijih, ali i najviše patriotski raspoloženih ljudi. Radovaćemo se utakmici, a da li  ćemo proći dalje, ma nije ni najvažnije, daleko smo evo već dogurali.

14.11.2009.

Baraž Mubarek Olsun – BH imperija zadaje završni udarac

Baraž, nova riječ, zasjenila eto u čestitanjima i dobrim željama i nastupajući Kurban Bajram, pa svi žele da Bosna i Hercegovina, zemlja nemogućeg, prođe tu zadnju prepreku (Portugal) ka putu na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi.

Ranije se kod nas nije koristila ova riječ. Bilo je govora o razigravanju, doigravanju. Na internetu nije baš lako naći značenje riječi.

Barrage, riječ francuskog porijekla, ima nekoliko značenja.

Kao prvo, označava branu, bent, nasip, prepreku, kojim se pregrađuje rijeka.

Zatim se termin koristi i kao maltarina, putarina.

U sportu se termin koristi kao meč odluke, ponovljene šanse, ekstra partija, produženje utakmice, ponovljena utakmica, odlučujuća ekstra utakmica, završna runda.

 Umjesto barrage, internacionalno se više koristi play-off (za engleska govorna područja).

Bilo kako bilo, bilo kakvu prepreku ta riječ predstavljala, želimo našim bosanskim i hercegovačkim fudbalerima, i njihovom bosansko-hercegovačko-hrvatskom treneru Miroslavu Blaževiću, da večeras i u srijedu zadaju završni udarac, i da Bosna i Hercegovina postane nogometna imperija.

13.11.2009.

Tinitus – zujanje u ušima

 Tinnitus je u medicini pojam kojim se označava simptom, kada pacijent čuje zvuke, koji su za druge nečujni, i za vanjski svijet nemjerljivi. Znači da tinitus nastaje detekcijom zvuka unutar uha i  mozga, a taj zvuk nema izvor van organizma.

Zvuk koji osoba čuje na jedno, ili oba uha, ima različite karakteristike, i različitog je intenziteta. Najčešće se opisuje kao zujanje, pištanje, šištanje, sviranje, zatim kao zvuk vodopada, i tako dalje. Tinitus je veoma raširena pojava, posebno kod ljudi iznad 40 godina života, posebno kod onih iznad 60, kada dolazi inače do smanjenja sluha. On je često povezan sa smanjenjem sluha na uhu gdje nastaje tinitus, ali sluh ne mora biti smanjen.

Uzroci tinitusa su veoma raznoliki. Bolesti slušnog aparata dolaze najčešće u obzir, a to su različita oboljenja spoljnjeg, srednjeg i unutrašnjeg uha, što je stvar specijaliste za uho, grlo i nos. Na drugom mjestu su bolesti susjednih područja, i opšte bolesti, te posebno negativan uticaj nekih lijekova, koji mogu izazivati tinitus. Spominju se oboljenja viličnog zgloba, kranijalnih (moždanih) nerava, vratne kičme, arterioskleroza, hipertenzija, dijabetes, Alzhajmerova bolest, fibromialgija, venske abnormalnosti u glavi, rijetki tumori mozga, Lajmova bolest. Zatim upale zuba umnjaka, upale viličnog zgloba.

Uticaj pretjerane buke, dugotrajan boravak u disko klubovima, povrede glave, operacije uha, takođe se povezuju sa ovom pojavom.

Veoma su brojni lijekovi koji kao neželjenu pojavu izazivaju osjećaj zujanja u glavi, posebno veliki broj antibiotika može izazvati ovu pojavu. I obični aspirin može imati negativnu posljedicu da izaziva tinitus. Aminoglikozidi, diuretici, kinin, se spominju kao uzrok zujanja u ušima.

Međutim čini se da najveći broj pacijenata pate od tinitusa kao od psihosomatske bolesti. Sve više se dolazi do saznanja da uzrok tinitusu nije uvijek u uhu, nego u mozgu, odnosno u preosjetljivosti receptornih moždanih stanica u centru za sluh. Laičkim riječnikom to znači da ove stanice registruju zvuk, iako on normalno ne bi trebao biti registrovan, ili bi bio registrovan u mnogo manjoj mjeri nego što u stvarnosti jeste.

Uzrok ovakvoj reakciji jeste opšta nervna napetost i razdraženost, opetovani stres i zabrinutost. Sklonost ka napadima panike i straha, posttraumatski sindrom, te depresivitet se opisuju kao uzroci tinitusa. Tako se opisuje da tinitus može nastati kao posljedica hronične zabrinutosti zbog nedostatka novca.

Tinitus može imati veoma negativne posljedice na život čovjeka. Stalni osjećaj zvuka dovodi do depresije i do nesanice. Ova veoma česta i nezgodna pojava se veoma teško tretira, postoje raznoliki medikamenti, te pomoćna sredstva kojima se pokušava smanjiti taj osjećaj, a postoje čak i operativne metode  (za teske slucajeve) koje imaju za cilj da smanje osjetljivost u centru za sluh. U glavu se ugrađuju elektrode koje utiču na smanjenje hiperaktivnosti centra za sluh u mozgu. Od medikamenata najbolji učinak imaju antidepresivni lijekovi. Koristi se i psihoterapija i hipnoterapija. U oko 40% slučajeva se ne može utvrditi uzrok ove pojave. U Njemačkoj postoje specijalne bolnice za ispitivanje i liječenje tinitusa, obično u sklopu bolnica za liječenje psihosomatskih bolesti.

Za one kojima zvuk u glavi smeta da zaspu se preporučuje da spavaju uz muziku, a postoje i specijalni umetci za uši (tinnitus maskirni aparat) koji stvaranjem zvuka neutrališu neugodan unutrašnji zvuk zviždanja ili piskanja.

Das Tinnitus Patienten-Forum

Das Tinnitus-Forum wird moderiert durch die Ärzte unserer Klinik

Das Tinnitus-Forum wird moderiert durch die Ärzte unserer Klinik

Nutzen Sie unser bekanntes Forum zu Themen wie Tinnitus, Hörsturz, Schwerhörigkeit, Hyperakusis sowie Schwindel.

linkovi:http://en.wikipedia.org/wiki/Tinnitus 

http://wapedia.mobi/nl/Tinnitus#1.

12.11.2009.

Gauda danas

Četvrtkom je pazarni dan. Iako je turistička sezona završena, ipak je na glavnom gradskom trgu u Goudi bilo turista sa Dalekog Istoka, koji su sa zanimanjem posmatrali holandske znamenitosti, specifičnu arhitekturu starih zgrada, trgovine sirom, klompama.... Stara vjetrenjača u centru grada je u “zavojima”, jer se vrši njeno obnavljanje.

stari vergl ispred muzeja sira, muzikom poboljsava raspolozenje na glavnom trgu
stari vergl ispred muzeja sira, muzikom poboljsava raspolozenje na glavnom trgu


sira, sira, dajte nam sira nasusnog
sira, sira, dajte nam sira nasusnog


Japanci li su, Koreanci, a svidja im se ovdje
Japanci li su, Koreanci, a svidja im se ovdje


ima svakakvih zijafeta, turskih naravno
ima svakakvih zijafeta, turskih naravno


evo klompi na prodaju
evo klompi na prodaju


stara vjetrenjaca sva u zavojima, radi se transplantacija
stara vjetrenjaca sva u zavojima, radi se transplantacija


12.11.2009.

Dan respekta

Današnji dan se u holandskim školama obilježava kao Dan respekta. Prigodnim časovima i programima će se učenicima u osnovnim skolama ukazati na značaj poštivanja jednih prema drugima, posebno prema onima koji su u nekom pogledu drugačiji, bilo da se radilo o nacionalitetu, vjeri, rasi, itd. Posebna pažnja će se skretati na značaj zajedničkog življenja različitih etničkih i vjerskih grupa.

Obavljajući prošlog mjeseca neke aktivnosti, zbog kojih sam često dolazio u kontakt sa službenicima različitih administarcija, mogao sam se uvjeriti u veoma različite odnose pojedinih opštinskih službenika. Međutim uopšteno gledajući, građanin u BiH je osoba, prema kojoj se zvanični službenici obraćaju sa veoma malo respekta, tako da su pojedinačni slajevi ophođenja sa respektom, izuzetci koji potvrđuju  opste pravilo bahatosti i nepokazivanja respekta prema strankama.

U kancelarijama će vas službenici primiti bez namjere da ustanu i da se rukuju i predstave, akamoli da vam ponude da sjednete, ili nedaj bože da šta popijete (ponuditi nekoga kafom ili čajem je ovdje sasvim uobičajena stvar, kad dođete nekome službeno na razgovor) . Tako ćete vi stajati i objašnjavati vaš slučaj,a službenik, koji ni da pomakne neku stvar, će gledati da vas se što brže otarasi. Slično je i ako odete doktoru, osim možda privatno. Ovdje vas doktor proziva, rukuje se s vama i uvodi vas u sobu za konsult, kao da ste mu dragi gost, a ne dočekuje vas sjedeći, sa pitanjem, maltene, šta hoćeš, odmah stvarajući sliku da mu je mrsko što si došao.

Neki pomaci su ipak vidljivi. Dok je prije bilo misaona imenica da vas službenik u pošti, ili kasirka u hiperxafsu, pozdravi, sada je to u Hiperxafsu na Mojmilu, i u pošti u istom objektu, sasvim redovna pojava.

Odnošenje sa respektom i poštovanjem jednih prema drugima je osnovna civilizacijska odlika. Ona posebno uključuje odnošenje komšija jednih prema drugima, ponašanje službenika koji dolaze u kontakt sa ljudima, ponašanje u saobraćaju, na radnom mjestu , itd. Da ne govorim o onome najvažnijem, a to je odnos javnih i političkih radnika, koji često nastupaju bez ikakvog respekta prema kolegama političarima iz drugih naroda i partija, pa niti prema vlastitoj zemlji, generirajući tako opšti odnos neprijateljstva političkih i narodnih grupa jednih prema drugima. U stvari je ispalo da je moderno biti netolerantan, jer ponašanje sa respektom znači pokazivati slabost.

Vise o Danu respekta, za one koji govore holandski, vidi http://dagvanrespect.hyves.nl/  

 

11.11.2009.

Dan Svetog Martina, početak zime

St. Martin's Day in Germany

Jedanaesti oktobar se u mnogim zemljama Evrope obiježava kao dan Svetog Martina. Iako prvenstveno katolički blagdan, ovaj dan , iako nezvanično, slave i protestanti,a dio je paganske tradicije mnogih naroda. U Holandiji dan obilježavaju prvenstveno djeca, u vidu večernjih procesija, uz lampe i svijeće. Djeca u grupama zvone na vrata i domaćini treba da imaju pripremljene slatkiše, da im se daju.

Sveti Martin_of_Tours je biskop iz Tour-a (Francuska), inače rođen u Mađarskoj. Za njega se vežu mnoge legende, a najvažnija je kako je podijelio svoj kaput sa prosjakom, i tako ga spasio od smrti usljed smrzavanja . Poslije se ispostavilo da je taj prosjak bio Isus. Sv. Martin je živio u četvrtom stoljeću.

U različitim zemljama Evrope se različito obilježava S. Martin. U Sloveniji i Hrvatskoj se taj dan uglavnom povezuje sa slavljenjem vina. Nakon 11 oktobra bi u hrišćanskoj tradiciji trebalo četrdeset dana postiti, sve do Božića. Do današnjeg dana trebalo je završiti sa spremanjem ljetine u podrume, i pripremiti se za četrdeset dana kratkog dana i mračnog perioda do Božića, te za još četrdeset dana do drugog februara, kada se slavi ponovni povratak svjetlosti na zemlju (maria-lichtmis.)

Obilježavanje današnjeg dana ustvari ima malo veze sa religioznom tradicijom, i više ima veze sa paganskim narodnim običajima vezanim za početak zime i prvih snijegova, završetak poljskih radova, prvim vinima, itd, vidi St Martin's Day  .

10.11.2009.

Vakcinauti napadaju

09.11.2009.

Visok dva metra 46 cm!

Najvisi covjek na svijetu, 27-godisni Turcin Sultan Kossen , visok 2m,46.5cm, u posjeti muzeju Madurodam u Den Hagu (preneseno iz Volkskrant-a)

09.11.2009.

Vakcinisati se, ili se "jok" vakcinisati

Danas u Holandiji pocinje vakcinacija protiv meksicke gripe. Pozive su dobili oni koji su stariji od 60 godina, hronicno bolesni, te djeca do cetiri godine starosti. Postoji mnogo sumnji u efikasnost vakcine, kao i u moguce nezeljene pojave, posebno kod djece.

Iako sam prije par dana napunio 60, i dobio poziv, necu se odazvati, jer se smatram zdravim, a odluku o vakcinaciji treba donijeti svako za sebe, postujuci misljenja strucnjaka.

A evo, protiv kakve bestije se valja vakcinisati. Bogami, virus lici na svemirski brod, a ima i neke oklope, dobro se naoruzao. 

On April 24, 2009, the U.S. Centers for Disease Control

08.11.2009.

Joj, što sam se nagledo sudske takse i štambilja

Imaju neke stvari koje su ovdje u Holandiji nestale, a koje u mojoj Bosni i dalje postoje.

Telegram: Nestao ovdje, kao poštanska usluga, prije dvije-tri godine. A u Bosni moja rodjaka, da ispadne fina, poslala telegram saučešća u Sloveniju. Naplatili joj 37 maraka!!

Otpravnik vozova: na stanicama u BiH (ako idu vozovi, a sve češće ne idu) još uvijek izlazi otpravnik sa crvenom kapom i onim štapom sa krugom na vrhu, te podigne štap i pisne u pištaljku, da voz krene. Ovdje nema nigdje otpravnika, da se vidi (bezbeli sjedi u kancelariji i pritisne nako dugme da voz može krenuti), a kondukter iz voza  pregleda vrata i pisne u pištu da voz može krenuti.

Taksena marka i štembilj: E vala sam se nakupovao i nagledao sudskih taksenih maraka i štembilja, ko nikad u životu. Zbog nekog lopovluka, ili grube administrativne greške, danima sam morao trošiti vrijeme, novac i živce, da ispravim krivu Drinu. Bio sam nebrojeno puta u Zemljišno-knjižnom uredu suda u Sarajevu, ispunio sijaset formulara, i nakupovao se taksenih maraka da bih mogao danima jesti ćevape i janjetinu, od tih para. Pri tome vidio kako bukvalno izgleda birokratija, koja lijepi marke, i udara štambilje, i za to uzima velike pare.

A najveći je štos da po taksenu marku moraš ići na sasvim suprotnu stranu suda, pa onda ući na posebno kontrolisani ulaz, kao da ulaziš u avion, predati sve metalne stvari, i čekati da budeš prepipan. Sve da bi kupio sudske takse, od kojih izgleda živi Kanton. A javna preduzeća, koja tuže građane zbog duga, su nedavno oslobodili ove pošasti.

07.11.2009.

U centru grada, kao na trci formule 1

Dokle cemo vise trpiti siledzije  za volanom?

Vise o ovoj nesreci vidi u Oslobodjenju , iz kojega je prenesena fotografija.

 

06.11.2009.

Vrijeme depresije, bolesti, starosti i vakcina

 Jedna Vojna bolnica za vrijeme pandemije Spanske gripe ( 1918-1919), koja je odnijela od 40 do 100 milona ljudi ( razne procjene)

Depresija je zbog ekonomske krize, a i zbog novembra, kiša i tmine i nadolazeće zime. Dominiraju teške teme. Dok sam bio u Sarajevu, aktuelne su boleščure. I to teške. Moždani udari, karcinomi....., u svakom razgovoru. Napeto se živi, iznenada umire. Kolegicu sreo zdravu i čitavu, ide s posla, priča o planovima. Za sedam dana čujem umrla od moždanog udara.

U Holandiji aktuelana starost. Bebi-bum generacija, rođena iza onoga anamo rata, odlazi u penziju. Kao obezbjediti dostojan život sve većoj grupi starih? Vlada hoće da se radi do 67 godina. Opozicija je protiv. Razumjeti je vladu. Dovoljno je šetati ulicom, ili superxafsom. Sve sami metuzalemi. Ko će naplaćati sve dublju starost tih ljudi? A opet zar nije dosta raditi do 65. Preko šezdeset je skoro svako hronično bolestan. Šta će mu i penzija, da je bolestan uživa par godina.

Aktuelna je i gripa, i ona stara i ova nova. Dočekali me pozivi na vakcinaciju, i od jedne i od druge gripe. Ne znam hoću li ići. U Holandiji od ove nove meksičke, ili domuz (svinjske) gripe, umrlo sedamnaestoro. Svi uglavnom bili i onako slabi. Pa im gripa dohakala. A vakcine nisu bezopasne, ma koliko pričali da jesu. Eno onaj slučaj kod nas u Sarajevu, kad prije par godina pomriješe djeca, a doktori kažu nije kriva vakcina.

Ista stvar sada ovdje. Troje djece umrlo nakon vakcinacije protiv pneumokoknih infekcija. Kažu, nije od vakcine. Vakcina spašava od meningitisa, pa je ne treba izbjegavati. A nema nikakve veze sa ovom vakcinom protiv gripa.

A ja sam zadnji put dobio vakcinu protiv velikih boginja, one tamo neke davne godine kad je bila epidemija na Kosovu, bio sam student. Sjećam se da me je danima dobro bolila glava. Velike boginje više ne postoje kao bolest. A gripa hara, stalno mijenja odeždu. Pretvara se ko mađioničar, hokus – pokus, sad ptičija, sad svinjska, pa španska, pa meksička, ko će joj stati ukraj? Moj je otac ostao siroce jer su mu i otac i majka umrli od one pandemije Spaanse_ gripe 1918. Ne ponovilo se.

01.11.2009.

Duh Amerike u Sarajevu

U petak je završeno trodnevno druženje naših vrsnih naučnika i umjetnika iz Amerike, sa kolegama i prijateljima u Sarajevu. Predavanjima u Akademiji nauka nekoliko naših istraživača, ljekara, sociologa i drugih, predstavili su se u svojstvu vodećih naučnika u veoma modernim, često i bazičnim, oblastima nauke.

 Druženje se završilo Gala koncertom Sarajevske filharmonije, gdje su kao gosti nastupili dirigent Philip Simons iz Čikaga, te gitarista Almer Imamović iz Los Angeles-a. Bilo je zaista uživanje, pred prepunom salom Narodnog pozorišta, uživati u izvanrednoj interpretaciji domaćih umjetnika I gostiju iz Amerike. Posebno su bile upečatljive muzičke performanse na temu bosanskih sevdalinki.

Predsjednik BiH-američke akademije (BHAAAS) Edin Karaiković koji je i profesor na Univerzitetu u  Čikagu je istakao da je postignut puni cilj sastanka, a to je povezivanje naučnika iz BiH sa onima iz USA i Kanade, te da za dvije godine pripremaju novi sastanak, u možda nekom drugom gradu BiH.

sa predavanja u Akademiji nauka hotel Evropa Bosna u oktobru 2009
Leteci Holandjanin
<< 11/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3157898

Powered by Blogger.ba