Komarci, sada i bosanske i hercegovačke krvopije
Prije tri godine sam pisao o komarcima, kao holandskim krvopijama (vidi leteci,arhiva 2007) . U toku tri godine krvopije su se značajno proširile i razmnožile i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu ranije nije bilo komaraca i to je ljeti bila velika prednost glavnog grada BiH. Sada ih ima koliko hoćeš. Ako stanete autom na crveno svjetlo u samom centru grada, kod nove američke ambasade (na Marijin dvoru), pored dječaka koji napadaju da peru prednje staklo, postoje i gomile komaraca koje pokušavaju da uđu u auto.
Ispostavilo se eto, da komarci više ne trebaju močvare i bare, nego da su im dovoljne i lokve, pa čak i brze tekućice,u kojima će odložiti svoja jaja. Pojavili su se I tigrasti komarci, uvoz iz Azije. Oni potiskuju domaćeg komarca, bodu žešće od domaćeg, a ne čekaju akšam i noć, nego djeluju i po danu. Za njih se priča da mogu prenositi i neke bolesti, što nije dokazano.
Protiv komaraca nema pouzdanog zaštitnog sredstva. Nedavno ispitivanje , provedeno u Holandiji, sa različitim sredstvima koja se kupuju u drogerijama, i koja bi trebala da odbijaju komarce sa tijela, pokazala su da skoro niti jedno sredstvo ima neku značajniju ulogu u odbijanju komaraca. Takođe i različite domaće metode, mazanje limunom, sirćetom, itd., ima malo učinka.
Insekticidi na bazi hemijskih insekticida (koji se koriste kao sprejevi, ili tablete i otopine koje se uključe u struju, pa se postepeno otpuštaju u zrak), su zabranjeni u Holandiji, jer djeluju otrovno i na dišne organe ljudi. Biljni preparati na bazi biljke citronele (koji su u trgovinama zamijenili preparate sa hemijskim sredstvima) su mnogo manje efikasni. Zaprašivanje protiv komaraca se takođe ne primjenjuje, jer pored komaraca staradaju i drugi insekti, te se remeti biološka ravnoteža, a efekat zaprašivanja je privremen. Jaja i larve odložene u vodu nisu osjetljive na aerosol, pa se ubrzo razvija nova generacija.
Veoma je važno da se ubodna mjesta ne češu, jer se tako još više izaziva iritacija, produžuje vrijeme povlačenja crvenila i svraba, a može se izazvati i sekundarna bakterijska infekcija. Ubodena mjesta se mažu antihistaminskom mašću, naprimjer Synopen-om.
Od svega je najvažnija fizička zaštita od komaraca, postavljanje mreža na prozore, pokrivanje ruku i nogu u vrijeme najveće najezde komaraca (predveče). Komarci osjete ljude većinom po mirisu (znoja napr.) i to ih privlači više nego svjetlo. Smatra se da svjetlo ne privlači komarce, međutim je poznato da se noćni leptiri skupljaju na svjetlo, pa se vjerovatno tako uspostavlja i asocijacija da i komarci dolaze na svjetlo. Zato se kod nas ne pali svjetlo ako su otvoreni prozori.
Juli je i vrijeme kada se po noći pojavljuju svjetleće bube, svitci. Postoji vic sa Suljom I Mujom, gdje Mujo upozorava Sulju da zatvori prozor jer nadiru komarci sa baterijama (svitci - vidi o njima ovdje )
O najezdi tigrastih komaraca ove godine u Hercegovini vidi
