Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

31.08.2010.

Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)

U Americi je izašao naučni članak u kome se ukazuje da je u krvi pacijenata koji boluju od sindroma hroničnog umora pronađen virus koji bi mogao biti vjerovatni uzrok ove tajnovite bolesti. Virus je po karakteristikama sličan virus HIV (AIDS-a), s tim što postoje i razlike, a osnovna je da bolest ME ne dovodi do smrti, ali izaziva znatan invaliditet.

Sindrom hroničnog umora, ili mijalgijski encefalomyelitis (ME)( vidi na wikipediji) , je prilično nejasno stanje, gdje se pacijent veoma brzo umara nakon svakog manjeg napora. Posebno ujutro postoji osjećaj potpune nemoći. Bolest često nastane nakon preboljele gripe, i ostaje cijeli život.

Do sada nije pronađen niti jedan labaratorijski ili drugi pokazatelj koji bi upućivao na uzrok bolesti. Takođe su i svi nalazi kod ovih pacijenata u granicama normale. Zato se često ovim pacijentima ne vjeruje da su bolesni, pa nastaju problemi kod bolovanja i invaliditeta.

U svijetu od ove bolesti boluje oko 15 miliona ljudi, a u Holandiji oko 30000. Jedan belgijski doktor već odavno sa uspjehom upotrebljava antivirusnu terapiju kod ovih pacijenata, iako do sada nije bio pronađen virus, kao uzročnik.

30.08.2010.

Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?

Scootmobiel
Scootmobiel.jpg
U većini evropskih država se u penziju odlazi sa 65 godina. U nekima sa manje, kao naprimjer u Francuskoj. Nedavno sam pročitao neki holandski tekst, da u prosjeku najveći broj ljudi oboli od hronične bolesti u šezdeset drugoj godini života. U šezdeset petoj i kasnije obično jedan od partnera ostaje udovac ili udovica.

Izbor hroničnih bolesti koje onemogućavaju rad i u velikoj mjeri smanjuju kvalitet života je pozamašan. Ne znam, kad bi čovjek mogao birati, koje bi manje zlo izabrao: 

Šećerna bolest (dijabetes): Veoma česta podmukla bolest, veoma različita po težini i trajanju. Blagi oblici se dobro podnose i ne utiču mnogo na kvalitet života. Teži oblici dovode do teških komplikacija na očima, bubrezima, srcu, nogama, itd. Sljepilo, gangrene nogu ( i amputacije usljed toga), gubitak bubrežne funkcije, srčani infarkt, su posljedice koje dovode do smrti ili teškog invaliditeta 

Visok krvni pritisak (hipertenzija), u težim oblicima dovodi do srčanog infarkta, popuštanja srca, moždanog udara. Može ostaviti težak invaliditet, ili dovesti do nagle smrti 

Arterioskleroza, je često udružena sa hipertenzijom a dovodi do sličnih komplikacija, srčanog i moždanog udara, gangrena ekstremiteta, tromboza u različitim organima. 

Artroza i artritis, iako rijetko direktno ugrožavaju život, mogu dovesti do teškog invaliditeta. Prednost je što je u rutinsku praksu ušla zamjena nekih zglobova, naprimjer koljena, kuka

Hronične bolesti srca: Ovdje spada koronarna skleroza (arterioskleroza krvnih žila srca), bolesti sprovodnog sistema srca ( aritmije), bolesti srčanih zalistaka, itd. Pozitivna strana je da je kod velikog broja ovih stanja medicina u stanju da učini značajna poboljšanja (zamjena zalistaka, oboljelih koronarnih sudova, kontrola aritmija, itd.)

Hronične bolesti pluća: U starosti je posebno čest i opasan emfizem pluća, koji dovodi do uništavanja plućnih alveola, te značajnog smanjenja plućne funkcije, što na kraju dovodi do teškog oštećenjasrca (plućno srce). Bronhijalna astma i rak pluća su teške bolesti trećeg životnog doba. Pušenje je jedan od glavnih uzroka ovih bolesti.

Bolesti mozga: Sve je veći broj ljudi koji u starosti obole od Parkinsonove ili Alzhajmerove bolesti (odnosno postanu dementni). Staračka demencija je jedno od najtežih stanja koje mogu snaći starije osobe.

Psihičke bolesti: Teška depresija je veoma često stanje u starosti. Može dovosti do suicida. Promjene ponašanja, promjene ličnosti, su takođe veoma česte.

Osteoporoza, uglavnom bolest starijih žena, takođe može dovesti do teškog invaliditeta

Maligne bolesti. Neke maligne bolesti se danas mogu smatrati hroničnim bolestima, jer postoje operacije i lijekovi kojima se bolest dosta dugo održava da ne bude kobna po život. Ovdje dolaze u obzir rak prostate, debelog crijeva, neki oblici raka krvi (leukemija, mijelom), rak dojke, itd

Oboljenja krvnih sudova, zepljenja arterija i prošitrene vene mogu biti veliki zdravstveni problem

Oštećenja čula vida i sluha  idu sa starijim godinama. Katarakta (koja se uspješno liječi) , glaukom, dijabetes  degeneracija žute mrlje mogu dovesti do djelimičnog ili potpunog sljepila. Skleroza krvnih sudova u uhu dovodi do parcijalne ili potpune gluhoće. 

Velika većina nabrojanih stanja se u uslovima moderne medicine, koja podrazumjeva bogatog pacijenta, odnosno bogatu zemlju koja ima dobre doktore i dobro socijalno, se može uspješno tretirati, a patnje vezane za ova stanja se mogu ublažiti. To podrazumjeva skupe operacije, skupe “rezervne dijelove” (koljena, kukove, umetke kod srčanih operacija), očna sočiva i naočale, aparate za poboljšanje sluha, za mobilnost, proteze za ekstremitete itd.. Za očuvanje zdravlja trebaju i skupe dijete. Zbog svega toga je prosječna dužina ljudskog vijeka najbolji pokazatelj ukupne, ekonomske, humane i kulturne razvijenosti neke zemlje odnosno nacije.

NA slici skutmobil, sve popularnije prevozno sredstvo starijih ljudi

30.08.2010.

Dr Enisa Bašagić Knežić (1922-2010)

S mog bloga "Sarajevski medicinari - zlatna generacija" prenosim post o nedavno preminuloj doktorici Enisi Basagic - Knezic

Nedavno je u Sarajevu preminula doktorica Enisa Bašagić Knežić. Bila je specijalista internista, subspecijalizirala se za bubrežne bolesti, nefrolog. Prije penzionisanja bila je na čelu nefrološkog odjeljenja II Interne klinike Koševske bolnice.

Kao student medicine imao sam vježbe na odjeljenju koje je vodila Dr Enisa. Bilo je to za ono doba ( godine 1970) jedno veoma moderno odjeljenje u kome je radilo nekoliko eminentnih stručnjaka. Jedan od njih je pokojni profesor doktor Momir Macanović, koji je doktorirao u Londonu. Već u to doba na odjeljenju se radila biopsija bubrega, postojala je moderna dijagnostika i liječenje. Posebna pažnja je polagana proučavanju endemseke nefropatije, zagonetne bolesti bubrega ravničarskih posavskih krajeva Bosne. Na odjeljenju je radila dr Naida Brkić, ( koja je nažalost umrla mlada), inače ćerka tadašnjeg šefa Internih klinika prof.dr. Ibrahima Brkića. Šef Druge interne je bio prof.dr. Zaim Filipović.

Doktorica Bašagić, koja je medicinu diplomirala na Sveucilistu u Zagrebu, je imponirala svojim gospodskim, a istovremeno prijateljskim ponašanjem. Njena mirnoća i spokoj, način na koji je govorila, odavao je visoku intelektualku u svakom pogledu, i u pogledu znanja i u pogledu odgoja.

Inače je doktorica Enisa bila najmlađe dijete rahmetli Safvet-bega Bašagića, (vidi Safvet-begBasagic) , velikog bošnjačkog i bosanskog pisca i intelektualca. Safvet beg je porijeklom od begovske porodice iz Nevesinja, koja se 1882 preselila u Sarajevo.

Prije četrdeset dana umrla je omiljena doktorica. "Oslobođenje" je bilo preplavljeno smrtovnicama velikog broja ljudi, uglavnom prijatelja, uglednih građana Sarajlija, koji žale za jednom danas tako rijetkom osobom, prije svega izvanredno dobrim čovjekom, a onda i vrsnom doktoricom, kojoj su se mnogi i poslije penzionisanja obraćali za savjet.  

 

28.08.2010.

Putnički saobraćaj na aerodromima Zapadnog Balkana : Sarajevo na posljednjem mjestu od svih glavnih gradova

Od svih glavnih gradova država takozvanog Zapadnog Balkana, aerodrom glavnog grada BiH ima najmanji godišnji promet putnika, nešto manji nego promet na aerodromu Podgorica. Priština ima dva puta, a Tirana tri puta više putnika.

Od svih država Hrvatska ima najveći promet, jer pored Zagreba veliki promet imaju i aerodromi u Splitu i Dubrovniku, plus još Rijeka, Zadar, Osijek i Pula. Beograd ima najveći promet, ali je to i jedini aktivan aerodrom u Srbiji.

U svijetu inače najveći promet ima aerodrome u Atlanti. U Evropi je to London, iza koga slijedi Pariz i Frankfurt.

Podatke sam uzeo iz Wikipedije.

Godisnji promet putnika na glavnim aerodromima Zapadnog Balkana: 

Beograd   2,4 miliona

Zagreb     2,0 miliona

Tirana       1,5 milion

Ljubljana  1,45 mil.

Split          1, 2 miliona

Dubrovnik 1.1 mil

Priština       1,0 milion

Skopje         0,6 mil

Podgorica    0,5 miliona

Sarajevo       0,45 mil

Zadar           0,28 miliona 

 

Poređenje sa nekim aerodoromima u okruzenju i u svijetu:

 

Atlanta (USA)                 90,0 miliona

London Heathrow           66,0 miliona

Paris  Charles de Gaul  60.0

Amsterdam                     49,0

Beč                                  18,0

Stockholm Arlanda        16,0

Moskva Šeremetjevo     15,0

Kiev                                     6, 5

28.08.2010.

Čovjek odsjekao sebi penis, da ne bi bio eksportovan iz Španije

Jedan 52 godišnji  čovjek (koji ima nacionalnost Kazahstana) je na jednom madridskom aerodormu uspio da sebi odsječe penis, u momentu dok je bio okružen sa nekoliko agenata, koji su ga eksportovali. Kazahstaninu je određen izgon iz Španije, nakon što je osuđen na pet godina zatvora zbog nasilničkog ponašanja. Na aerodromu Barajas je uspio izvaditi nož iz džepa i uraditi očajnički čin. Trenutno se nalazi u jednoj bolnici u Madridu, i u kritičnom je stanju.

Izvor: DeTelegraaf

27.08.2010.

Otvara se turisticka pruga Visegrad - Mokra Gora

Povodom vijesti da ce sutra Milorad Dodik otvoriti obnovljenu uskotracnu prugu Visegrad - Mokra Gora, i restauriranu staru stanicu u Visegradu, donosim dio posta u kome sam iznio sjecanja na ciru i uskotracnu prugu u Istocnoj Bosni.

DOBOJ - Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik otvoriće sutra turističku prugu na dionici od Višegrada do Mokre Gore kojom će saobraćati popularni "ćiro", potvrđeno je u Željeznicama RS.

Dodik ćirom do Mokre Gore

Šef službe za informisanje Željeznica RS Cvjetko Udovičić naglasio je da će svečanosti prisutvovati ministar saobraćaja i veza u Vladi RS Nedeljko Čubrilović, generalni direktori željeznica Srbije, Srpske i Federacije BiH, kao i predstavnici lokalnih vlasti u Višegradu.

On je podsjetio da su Željeznice Srpske otkupile bivšu željezničku stanicu u Višegradu koja datira iz Austro-ugarskog perioda, koja je potom i rekonstruisana.

"U izgradnju ove turističke pruge utrošeno je 9,5 miliona KM, od čega su Željeznice RS finansirale 3,5 milona KM, dok je preostali iznos platila Vlada RS", podsjetio je Udovičić.

Popularni "ćiro", koji je nekada jezdio ovim krajevima, od sutra će prevoziti putnike i turiste u četiri vagona, koje će vući parnjača pod nazivom "Nostalgija".

Na ovom dijelu pruge između Mokre Gore i Kremana nalazi se dio uskotračne pruge poznat pod nazivom "šarganska osmica" na kojoj parnjače savlađuju visinsku razliku od 300 metara.

Ime "osmica" ova pruga je i dobila zato što je nadmorska visina od 300 metara savladana usponom idući preko brda u zavijenim krugovima praveći figuru broja osam. 

 

Višegradska stanica i putovanje “ċirom” od Sarajeva do Višegrada

 


Na slici je stara zeljeznicka stanica na Bistriku. Klikni na sliku da je uvecas i da vidis i ostale slike.

Visegradska stanica, putovanje cirom od Sarajeva do Visegrada

Željeznička stanica je bila važno mjesto u gradu. Višegrad se nalazio na uskotračoj željezničoj pruzi, koju je Austrija napravila od Sarajeva do granice sa Srbijom, a ova kasnije produžila do Užica, Čačka i Beograda. Pruga je od Sarajeva išla dolinom Miljacke, pela se na Pale i Koran, pa kroz tunel ispod Stambolčića, dolinom Prače do Ustiprače, te dolinom Drine do ušća Lima, gdje se jedan krak odvajao uz Lim do Priboja, a drugi nastavljao dolinom Drine do Višegrada. Od Višegrada je pruga išla dolinom Rzava do Mokre Gore, gdje je bila granica sa Srbijom, a odatle se uz pomoć zupčanika, koji su  služili kao treća šina, voz penjao uz Šargan na Zlatibor i dalje ka Užicu.

Pruga je bila uskotračna, što je značilo da je  razmak među šinama bio sedamdeset centimetara. Tako je i voz bio mali, zvali su ga “Ćiro”. Lokomotive su bile parne, tek kasnije su uvedene “dizelke”. Pruga je najvećim dijelom prolazila kroz tunele, od Višegrada do Sarajeva je bilo preko sto tunela. Uz prugu su napravljeni visoki podzidi i nadzidi. Bila je to zaštita od urušavanja terena, jer su rijeke pored pruge često nadolazile i potkopavale prugu. Podzidi su bili sazidani od kamena. Tokom dugog vremena ostali su nepromijenjeni, netaknuti. Tuneli su bili iznutra sasvim crni od dima i čađi.

   Višegradska stanica je bila najvažnija na cijeloj pruzi. Ovdje se vršila zamjena lokomotiva i posade lokomotive, mašinovođe i ložača, kao i zamjena cjelokupne posade voza. Izlazili su srbijanski kondukteri, a ulazili bosanski. Lokomotiva se dopunjavala vodom i ćumurom. Zato je voz stajao dugo, skoro petnaest minuta. Stanica je bila masivna zgrada u austrijskom alpskom stilu. Imala je tri sprata i plus potkrovlje. U prizemlju su bile kancelarije šefa stanice, otpravnika vozova i staničnih službenika, te čekaonica prvog i drugog razreda sa šalterom za prodaju karata. Moglo se ući sa leđa zgrade i izaći na peron. Peron nije bio pokriven, niti je bio izdignut iznad nivoa šina, da bi se lakše moglo ući u voz. Prostor izmedju tračnica nije bio popločan, nego nabijen sitnim kamenom, šljunkom. Bilo je desetak kolosjeka.

 Na oko dvjesto metara od stanične zgrade u pravcu Dobruna je bila ložionica, pokriveni prostor gdje su se lokomotive punile ćumurom. Tu su se mogle i okrenuti na okretaljci, a i popravljati. U ložionici je radilo dosta Višegrađana, među njima i moj rođak Zejnil Hasanbegović.Voda se iz Rzava iznad Splatice upumpavala i vodila do stanice gdje se sipala u lokomotive. Ta se pumpa u našoj kući čula po cijelu noć. I sada, kada zatvorim oči prije nego što ću zaspati, čujem jednolični zvuk: puf, puf, zvuk koji me je kao dijete uspavljivao.

    Voz koji je dolazio iz Sarajeva je ulazio u stanicu direktno iz tunela, tako da bi iznenadio one koji su ga čekali na stanici. Voz iz pravca Dobruna se mogao vidjeti kako zaokreće u lijevo dok je još bio daleko negdje tamo prije ložione. Vagoni su imali prvu i drugu klasu. U prvoj klasi je bilo šest sjedišta, kupė je vratima bio odvojen od hodnika, a sjedišta su bila debelo tapacirana i prekrivena zelenim skajom. Drugi razred nije imao odjeljen kupe od hodnika, niti naslonima za ruke odvojena sjedišta. U kupeima su bile dvije drvene klupe postavljene jedna naspram druge. Bile su napravljene od manjih drvenih spojenih gredica, koje su bile izvijene tako da prate krivinu leđa i lakirane bezbojnim lakom. Tu je moglo sjesti šestoro ljudi, pribijeni jedno uz drugo, a po potrebi je sjedalo i više. Ponekad je bila velika gužva, te su ljudi stajali u hodniku, a nekada i između klupa u kupeu gazeći one koji su sjedili.

Dolazak voza je bio društveni događaj. Bio je jedan dnevni i jedan noćni voz iz Sarajeva i iz Beograda, te nekoliko lokalnih, za Međeđu, odnosno Priboj, te za Ustipraču, odnosno Foču i Goražde. Noću, oko tri sata su se vozovi iz Sarajeva i Beograda križali u Višegradu.

Nastavak posta vidi na : http://bosnanostalgicar.blogger.ba/arhiva/?start=20  

26.08.2010.

Doktori nisu krivi što je mlada žena umrla tokom liposukcije

Prije vise od tri godine objavio sam post o tragicnoj smrti mlade zene u holandskom gradu Utrechtu, prilikom jednostavne operacije liposukcije. Danas je saopsteno da je Javno Tuzilastvo odustalo od tuzbe protiv hirurga i anesteziologa, da su krivi za smrt pacijentice. Ispitivanje je pokazalo da je kod preminule djevojke prilikom operacije doslo do komplikacija, ali uzrok tih komplikacija nije odgonetnut. Takodje se nije moglo utvrditi da su dva doktora ucinila nesto cime bi uzrokovali dodatne komplikacije i smrt djevojke.

Izvor: DeTelegraaf

20.04.2007.

Djevojka umrla za vrijeme plastične operacije

 

Utrecht:Tragedija u privatnoj klinici

U jednoj privatnoj klinici u Utrechtu u ponedjeljak, tokom rutinske operacije liposukcije, pri samom kraju operacije dvadesetjednogodišnjoj djevojci su odjednom zakazale vitalne funkcije. Prebačena je hitno u najbolji holandski medicinski centar u Utrechtu, ali je ubrzo preminula.

Sinoć je u popularnoj holandskoj emisiji Pauw en Witteman gost bio hirurg koji je vlasnik klinike i koji je nesrećnu djevojku operisao. Radi se o 38-godišnjem čovjeku koji dobro izgleda i koji je izvanredno smireno odgovarao na često provokativna pitanja voditelja. Po pričanju hirurga djevojka je već imala istu operaciju u Belgiji, međutim nije bila zadovoljna, pa je htjela da se napravi nova korekcija.

Ovaj mladi doktor ima svoju kliniku i godišnje uradi oko sto operacija liposukcije. Rekao je da svakom pacijentu prije operacije ukaže na rizike zahvata, mada su komplikacije ove intervencije rijetke. Operacija u ponedjeljak, kada je operisana preminula djevojka, je tekla sasvim normalno, i bila skoro završena, kada su pet minuta prije kraja nastali problemi sa vitalnim funkcijama. Anesteziju je vodio anesteticar (ne kaže da li je to doktor ili tehničar) i on je probao  sve da učini da djevojku spasi, a kad je vidio da nema poboljšanja, nazvali su ambulance.

Upitan ko kontroliše rad privatnih klinika, doktor je rekao da udruženje plastičnih hirurga kontroliše rad svojih članova.  Otkako radi u ovoj klinici to je urađeno samo jednom i to prije pet godina!

Vlasnik klinike je u utorak odmah nastavio dalje da operiše, a inspekcija ispred Ministarstva zdravlja je dolazila prije dva dana i nije konstatovala nikakve nedostatke.

Ovaj hirurg ne zna šta je uzrok smrti djevojke. Urađena je obdukcija, ali rezultat još nije saopšten niti njemu, niti članovima familije.
26.08.2010.

Skandal: Novac završio u džepovima anonimusa u svijetu nauke

image Velagić: Uvjeti konkursa nisu poštivani (Foto: J. Brutus)

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke ovih dana pretrpano je žalbama osoba koje su nezadovoljne, po mnogim pokazateljima, kriminalnom raspodjelom sredstava za finansiranje naučnoistraživačkih projekata u FBiH, saznaje "Dnevni avaz".

Frapantno otkriće

Jedan od onih koji se odlučio požaliti na rezultate javnog poziva je profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Jasmin Velagić, i to nakon što je došao do frapantnog zaključka da čak polovina onih koji su ove godine dobili novac ne ispunjava tražene uvjete.

Naime, u javnom pozivu navedeno je da "voditelji projekta moraju imati najmanje tri naučna rada objavljena u posljednjih pet godina ili pet radova bez vremenskih ograničenja u referentnim časopisima za tu naučnu oblast".

Velagić je "pročešljao" baze podataka i napravio analizu kojom je, kako je otkrio za naš list, dokazao da 13 od 26 voditelja projekta ne ispunjava ove uvjete, a da neki čak nemaju nijedan rad u referentnim bazama.

S druge strane, veliki broj naučnika koji imaju mnogo više radova u referentnim bazama nego što je minimalno potrebno nije prošao na konkursu. Primjera radi, Velagić ih ima čak 18, ali je ipak ostao "kratkih rukava", iako je u pozivu navedeno da će se veći broj radova smatrati prednošću.

Sakrivene liste

- Ne znam po kojim kriterijima oni rade, ali ovo dokazuje da uvjeti konkursa nisu poštivani. Ja ću zbog toga tražiti uvid u sve dokumente, odnosno u svaki projekt koji je dobio sredstva. Ovo je, jednostavno, prevršilo svaku mjeru. Na ovaj način se relativizira značaj naučnoistraživačkog rada - kaže Velagić.

On ističe kako je veoma simptomatično da nisu javno objavljene bodovne liste kandidata kako bi se jasno vidjelo na osnovu čega su jedni osvojili više bodova od drugih.

Iz Ministarstva obrazovanja jučer nismo dobili odgovor na dopis u kojem smo ih zamolili da prokomentiraju Velagićeve tvrdnje.

"Avaz" je nedavno otkrio da je ovo ministarstvo nezakonito dalo novac sinu rektora Sarajevskog univerziteta Kenanu Čaklovici, ali i mnoge druge sporne stvari, poput one da je pomoćnik ministrice obrazovanja Jasmin Branković sam sebi dodijelio 1.700 KM.

Nelogična podjela

Zanimljivo je da Elektrotehnički fakultet, koji je vjerovatno najreferentnija visokoškolska ustanova u BiH, nije dobio nijedan projekt iako su imali najviše aplikacija. S druge strane, Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu odobrena su čak četiri projekta, za šta su dobili 80.000 KM.

Preneseno iz Dnevnog Avaza

25.08.2010.

Stari kineski lijek protiv neželjenih pojava kod liječenja irinocetanom

Biljni koktel Huang Qin Tang može pomoći da ublaži negativna dejstva hemoterapijskog lijeka irinocetan. Ovo su izjavili kineski naučnici.

Ovaj recept je star 1800 godina, dobio je ime Huang Qin Tang, i sastoji se od mješavine cvjetova nekoliko biljaka: Scutellaria baicalensis, Paeoniae Radix alba, Glycyrrhiza glabra, te od ploda Kineske jujuba (Ziziphus jujuba). Ova se mješavina tradicionalno koristi u kineskoj medicini protiv želudcanih smetnji i posebno, protiv povraćanja. Sada je otkriveno da pomaže kod proljeva i oštećenja crijeva koji nastaju kao posljedica terapije irinocetanom, sredstvom protiv raka. Stanice koje stradaju od irinocetana se oporavljaju.

Vjerovatno biljni koktel, koji je dobio kodno ime PHY906, koči upalu i stimuliše diobu ćelija. Takođe dolazi do uništavanja tumorskih ćelija. Naučnik Yung-Chi Cheng naziva ovo brakom “između zapadnjačkog i kineskog načina liječenja raka”

U ovom momentu se planiraju klinički pokusi u Evropi i USA.

Izvor:http://nieuws.nl.msn.com/opmerkelijk/article.aspx?cp-documentid=154481734

24.08.2010.

Goražde na Drini: Kako sam pregazio Drinu

Goražde at night

Za Goražde (vidi sliku ovdje) me vežu davne uspomene. Tu se udala moja rahmetli sestra Fatma. Bila je veoma srećna u braku, dobila je dva sina. Imali su za ono doba ( početak šezdesetih) veoma lijepu kuću na samoj (desnoj) obali Drine. Kad mi je mama bila u bolnici pohađao sam par mjeseci osnovnu školu u Goraždu.

Prekoputa, ustvari preko Drine, na drugoj strani, je džamija i oko nje stara goraždanska Mahala. Tamo su stanovali roditelji sestrinog muža, a sa ove druge strane Drine su bile uglavnom nove kuće, stanovali su i muslimani i pravoslavci jedni pored rugih, u najboljim komšijskim odnosima.. Goražde je izraslo u najveće i najnaprednije mjesto Podrinja, sa veoma razvijenom industrijom. U Vitkovićima odmah uzvodno od Goražda je bila hemijska industrija , popularno zvana Azotara, a u Goraždu vojna fabrika “Pobjeda”. Za veliki broj radnika je napravljeno veliko, potpuno novo naselje.

Goražde je jedini grad na Drini koji je ostao u Federaciji BiH, iako su svi gradovi na Drini imali većinsko bošnjačko stanovništvo. To je Goražde uspjelo zahvaljujući dobroj organizaciji otpora i ogromnoj hrabrosti boraca.

Poslijeratna izolacija ostavila je traga, pa je Goražde, kao uostalom i cijela Istočna Bosna, neovisno u kome entitetu bila, postalo zabačeno i zapušteno mjesto, u kome skoro ništa ne radi ( osim dva mala pogona koje vode privatnici). Uz pomoć Turske na desnoj obali Drine je napravljena ogromna džamija.

Goražde svakog ljeta oživi početkom avgusta, kada se održava tradicionalni internacionalni festival. Ja sam sa sestrićem došao jednog vrelog dana poslije festivala. Sestrina kuća još uvijek stoji na svom mjestu, mada sestrić stanuje u Sarajevu. Brat mu je poginuo u masakru na Markalama.

Ono što je ljepše nego prije jeste Drina. Ispod sestrine kuće ona je, iako usred grada, sasvim divlja i nezauzdana. I što je najljepše ima divnu zelenu boju. Dok je radila Azotara Drina je bila tamna ( od materija ispuštenih iz fabrike), kamenje je bilo crno od taloga.

Ovog vrućeg dana djeca su se kupala u valovima i preplivavala sa obale na obalu. A rijeka je bogami hladna. Ja sam se samo u plićaku poljevao vodom. Onda sestrić predloži da pregazimo na obližnje ostrvo Žanj. Tu sam se kao dijete kupao, Drina je tu mirnija i plitka.

Nije baš lako u mojim godinama gaziti brzu Drinu. U japankama, po klizavom kamenju. Sestrić i moj sin su potajno očekivali da ću se kliznuti i strovaliti u vodu. Očekivanja im se nisu ispunila i stari je drinski vuk uspješno prešao i tamo i natrag.

24.08.2010.

Pakistan: Najveća katastrofa u svijetu, u posljednjih nekoliko decenija

U Pakistanu se desila najveća prirodna katastrofa u posljednjih nekoliko decenija. Poplave, koje su zahvatile površinu veliku kao Italija, imale su rušilačko dejstvo, pa je efekat kao da je poplava udružena sa zemljotresom. Tako je osam miliona ljudi ostalo bez krova nad glavom.

Mediji u Holandiji i Belgiji daju veliku pažnju ovoj katastrofi. Pored državne pomoći apeluje se na individualne priloge, koji se mogu priložiti na žiro račun 555.

Ova je godina inače godina prirodnih katastrofa, od kojih poplave imaju glavnu ulogu. Pored Pakistana, ogromne su poplave u sjeverozapadnoj Kini, u Koreji, Njemačkoj, Poljskoj, u Nigeriji...

U Bosni vlada suša, a početkom jula su takođe bile poplave. Pojavila su se I klizišta koja su kod Maglaja odnijela cijelo naselje. Baš kad sam početkom jula ulazio u BiH zatekla me lokalna poplava kod Maglaja, u selu Lješnica. Stajao sam dugo u koloni, a onda krenuo za policijskim kolima i došao na početak kolone, te izbjegao višesatno čekanje.  

21.08.2010.

Stećci na Bjelašnici

Plato Bjelašnice, srednje visine od oko 1400 metara nad morem, je veoma interesantan sa etnografske tačke gledišta. Na ovom prostoru, naime, stanovništvo je živjelo dugo izolovano od ostalog svijeta, pa je danas posebno selo Lukomir, postalo predmet interesovanja.  

Zabjelašnička sela Umoljani, Šabići, Lukomir, Sinanovići, Rakitnica, su izgradnjom puteva postala dostupna za mnoge posjetioce. Sela su izašla iz svoje izolovanosti, a time prestaje i specifičan način života ovih ljudi, koji se tokom stoljeća razvio uglavnom u cilju preživljavanja na ovako za život veoma nepovoljnom terenu.

Međutim područje Bjelašnice i Visočice je bogato nalazištima stećaka, koji govore da je na ovom području postojao život i prije mnogo stoljeća. Nekropole stećaka u Šabićima, Lukomiru, Bjelimićima, te na još nekoliko lokacija na ovim planinama, svjedoče o bogumilskoj kulturi koja je vladala na ovim područjima.

Posjetio sam nedavno  selo Šabiće, koje se sastoji od par planinskih kuća i zgrade Mjesnog ureda. U sredini mjesta je nekropola stećaka, i pored nje muslimansko mezarje.

Sliku pitoreksnog planinskog mjesta kvari velika zgrada u izgradnji, vjerovatno budući hotel, čiji izgled, kao i izgled apartmanskog naselja u srcu Bjelašnice, uopšte ne odgovara krajoliku u kome se nalazi.  

selo Sabici iza Bjelasnice (vidi se opservatorija sa juzne strane) nekropola stecaka u samom mjestu velika zgrada u izgradnji se ni na koji nacin ne uklapa u krajolik muslimansko mezarje
20.08.2010.

Aquapark u Fojnici

Klikni za više fotografijaAquapark Fojnica

U modi su akva-parkovi, vodeni kompleksi bazena različite veličine kombinovanih sa različitim vodenim atrakcijama. Termalna Rivijera na Ilidži čiji su vlasnici Slovenci iz Čarteških Toplica su primjer kvalitetnog akva parka, ali i primjer visokih cijena koje nisu dostupne mnogima u glavnom gradu BiH. Cijena karte iznosi 13 KM, a ako se tome dodaju troškovi ležaljke, suncobrana, jela i pića ( koji se ne smiju unositi), onda se nakupi suma za koju se može platiti spavanje u sobi na Jadranu.

Ove godine je u blizini poznatog hotela Reumal u Fojnici otvoren kompleks bazena pod nazivom Aquapark Fojnica. Posjetio sam ovaj kompleks prije nekih dva mjeseca dana. Opšti je zaključak da je dosta investirano, da se zaposleni trude da dobro rade, da je higijena na prilično visokom nivou, ali da ima i dosta nedostataka.

Bazeni su isuviše plitki, zatvorena vodena staza uopšte nema nagiba, pa nema ni utiska spuštanja niz brzu rijeku. Kontrola na ulazu je prestroga, kao da se ulazi u avion, toliko se pregleda da ne nosite svoju hranu ili piće. Ne postoje normalne kabine za presvlačenje, nego prostori odjeljeni platnima, u koji se uvlače golubovi. Nema ni vodenog tobogana, kao na Ilidzi.

Hrana u susjednom restoranu je dobra i relativno jeftina, mada znatno skuplja nego prethodnih godina (kada nije bilo akva parka).

Vise o ovom turistickom objektu, vidi http://www.fojnica.ba/2009/08/17/otvoren-aquapark-fojnica.html

Cijena karte je znatno niža (više nego duplo) nego na Ilidži, iznosi šest maraka, što se ne  može reći i za cijene ležaljke i suncobrana, koje su skoro iste. Postoji i poseban dio za sportske sadržaje, stoni tenis, itd.

Sve u svemu kvalitet objekta je niži nego onaj na Ilidži, a cijena ulaza je šest maraca što je više nego dvostruko niže (što ne vrijedi za ležaljke i suncobran). Nije loše ponekad otići za promjenu, kombinovati sa obilaskom izvanredno lijepe okoline Fojnice, čistih potoka i planine Vranice.

18.08.2010.

Višegradu u pohode (3)

Pošto sam sada u prilici, ilustrovaću sa fotografijama prethodna dva posta o Višegradu.



Ulica Hamida Besirevica, sada se zove Karadjordjeva
Ulica Hamida Besirevica, sada se zove Karadjordjeva


Zgrada u kojoj je nekada bilo kino
Zgrada u kojoj je nekada bilo kino


ulaz u bivsi bioskop
ulaz u bivsi bioskop


pogled na Bikavac
pogled na Bikavac


no comment
no comment


slika sa pijace
slika sa pijace


kod Rzavskog mosta
kod Rzavskog mosta


dzamija je ponovo sagradjena
dzamija je ponovo sagradjena


pogled na Rzav ispod Bikavca
pogled na Rzav ispod Bikavca


15.08.2010.

Višegradu u pohode (drugi dio)

Prolazimo preko novog mosta preko Drine(napravljenog prije rata). U našem Garču, gdje je nekad bila naša zemlja, je izgrađeno potpuno novo naselje. Neposredno iznad vrela, uvijek tekuće česme na Mezalinu, je napravljena kuća, pa sad izgleda kao da voda ističe iz same kuće. Na kući se, ne znam iz kog razloga, vijori italijanska zastava.

Parkiramo u Novoj Mahali. Dvije stambene zgrade u Novoj Mahali su u jadnom stanju. Posebno zaleđina zgrada ima skoro potpuno otpalu fasadu. Iz ulice koja sada nosi ime Užičkog korpusa (!)ulazimo u našu bivšu ulicu. Ranije se zvala ulica Hamida Beširevića, sada se zove Karađorđeva. Hamid Beširević je jedini narodni heroj iz višegradske opštine.Kuća u koj je stanovala familija narodnog heroja je skoro sasvim srušena, ostali su ogoljeni zidovi zarasli u zelenilo.  Nekoliko bliskih  rođaka, Beširevića, se u posljednjim zločinima pridružilo ogromnom broju ubijenih Višegrađana.U jadnom su stanju su i još neke kuće bivših stanovnika, koji su bili primorani da bježe iz grada. Oni koji su još živi žive daleko od Višegrada, najviše ih je u Švedskoj.

 Bivša zgrada kina je takođe u ruševnom stanju. Višegradsko kino je nekada bilo centar kulturnog djelovanja, i za njega su starim Višegrađanima vezane mnoge lijepe uspomene. Teško je zadržati pogled na potpuno ruševnoj zgradi.

Do kina je moja bivša osnovna škola u kojoj je sada kao neki Poslovni fakultet. Uređeno je prizemlje jednog dijela, a u drugom dijelu je spomen učionica Ive Andrića. Sjećam se da je tu na dva metra od tla bila ploča sa horizontalnom srtom koja je pokazivala nivo vode koja je u velikoj poplavi u devetnaestom vijeku potpuno potpila grad.

Pred Domom Kulture je kafana. Samo je jedan sto slobodan. Muzika je neutralna. Naručujemo kafe i kiselu. Kisela voda je “Sarajevski Kiseljak”. Preko puta kamion "Komunalnog" istresa kontejnere. Mora se priznati da je grad prilično čist.

Sa nama sjedi i čovjek  starosjedilac Višegrada. Moja je generacija, u penziji je. Sjeća me se iz škole, kako sam jednom u školi držao predavanje umjesto nastavnika. Kaže da u Višegradu ne radi ni jedna fabrika, a pred rat je u nekoliko fabrika bilo kojih pet-šest hiljada radnika. Najpoznatija je bila drvna industrija “Varda” I hemijska industrija “Terpentin”. Jedino radi hidrocentrala “ Višegrad” koju je početkom agresije htio da sruši Murat Šabanović. U opštini ne živi ni polovina bivšeg broja stanovnika, a u samom gradu se skoro potpuno izmjenio sastav stanovništva. Bošnjaka više nema, Srbi starosjedioci su se iselili u velikoj mjeri, dosta ih je pomrlo. Dodaje kako se osjeća strancem u vlastitom gradu.

Ispod policijske stanice, čiji su pojedini zidovi na zaleđu zgrade takođe bez fasade i sa razbijenim prozorima, je bivši zatvor, u kome je danas uprava katastra. Tu je i ulaz u pijacu koja se sastoji od desetak tezgi na kojima se prodaje jeftina obuća i  odjeća. Kod ulaza napuštena radnja, koja se prodaje, na staklu izlijepljeni plakati koji reklamiraju novu knjigu Vojislava Šešelja. Neki jadan olinjali pas lutalica nas uplašeno pogleda. Na pijaci nema nikoga da nešto kupi.Prije su vozom  dolazili prodavci voća iz Srbije, prodavali lubenice i grožđe,spavali su noću na pijaci I ostajali danima.

Na Rzavskom mostu se popriječila policijska kola, dok radnici uz pomoć dizalice mijenjaju sijalicu na uličnoj rasvijeti. U čaršiji, nekadašnjoj Titovoj ulici (koja se sada zove ulica kralja Petra I) ne vidimo nikoga poznatog. Ulazim u poslugu da kupim flašu vode. Ispred mene pred kasom dvojica. Svaki kupuje samo po kutiju sarajevske Drine.

Na oglasnoj ploči džamije samo jedna smrtovnica sa zelenim okvirom. Na oglasnoj ploči kod samog mosta smrtovnice umrlih pravoslavaca. Ima ih jako puno.

Ipak mi se neko srdačno javi. Stariji čovjek vodi za ruku malog dječaka. Sjetio sam se Želje, bivšeg komšije. Pita za svu moju familiju, zove na kafu. Kažem mu da se još sjećam sprovoda njegove pokojne majke. Umrla je mlada, bilo mi je tada pet-šest godina.  

Ulazimo u sud. Ulazimo u neuglednu mračnu prostoriju.U prostoriji  je neopisivo vruće. Meni neizdržljivo, pa izlazim napolje da promijenim već mokru majicu. Zaposleni pokusavaju biti ljubazni , možda zato jer smo u društvu sa lokalnim uglednikom, ali se situacija iskomlikovala, pa nas šalju u katastar. A katastar je u bivšem zatvoru.

Tu srećemo i jednog starijeg čovjeka, povratnika u selo Nezuke ( gdje smo na ulazu u Višegrad vidjeli one plastove sijena). Kaže nam da se u sam grad vratilo možda dvoje-troje Bosnjaka, u selima ima nešto više. Poznaje našu familiju, sjeća se da je naša sestra svirala harmoniku na priredbama. Dok pricamo cujem ezan sa dzamije, petak je i vrijeme za dzumu.

Poslije u cekaonu dođe još jedna žena. Govori  ekavski. Rođena je u Višegradu, čim je završila srednju školu otišla je u Srbiju, sada živi u Užicu. Otac je još uvijek u Višegradu, živi sam. Pitam je kako je u Užicu. Kaže tako, tako, kao i svugdje. Bila je u Sarajevu, na Ohridu, svugdje isto.Ne kaže kako je to isto.

Ulazimo u kancelariju. Opet prilično ljubazna službenica. Dok pali cigaretu kuka kako joj je danas sve kompikovaniji od komplikovanijeg slučaja i da jedva čeka da dođu tri sata. Srećom da je petak Ona nas onda šalje kod notara.

Prostorije u kojima je smješten notar su sasvim drugačije od onih državnih (koje izgledaju kao da nisu okrečene decenijama). Na ulazu zlatna ploča sa grbom Republike Srpske i natpisima na oba pisma, ime i prezime notara latinicom i ćirilicom. Unutra nekoliko prostorija, luksuzno opremljenih. Ima I zaštitar, i atraktivno obučena mlada sekretarica koja govori ekavski, i stručna pravnica koja takođe lijepo izgleda. Niko ne pusi, sve prostorije, pa i sam ulaz su pod video nadzorom. Pravnica ima kontrolu nad svim prostorima i svim zaposlenima.

Atraktivna pravnica nam poslovno saopstava da je ovu stvar nemoguće danas završiti. Previše je komplikovano. Moraćemo opet doći.

Na odlasku kod Osojnice se zaustavljamo i slikamo ćupriju. Posto je brana u Bajinoj Basti dignuta, i jezero oteklo, ovo je jedinstvena prilika vidjeti most u cijeloj njegovoj visini.

Putem ka Međeđi pretičemo neki automobil, koji je sa obje strane zabio zastavu drzave Srbije, onu sa bijelim orlom. Nisam stigao vidjeti da li su mu bosaske ili srbijanske tablice na autu.



07.08.2010.

U Afganistanu ubijeno deset osoba, od kojih je šest očnih doktora

U Afganistanu su članovi Talibana ubili deset pripadnika jedne hrišćanske humanitarne organizacije, među njima šest očnih doktora. Ubijeno je ukupno  pet Amerikanaca i tri žene, jedna Amerikanka, jedna Britanka i jedna Njemica, te dva Afganistanca. Oni su radili za hrišćansku organizaciju International Assistance Mission (IAM).Ova organizacija je aktivna u Afganistanu od 1966 i pomaže u bolnicama u gradovima Kabul, Herat, Mazar-e-Sharif en Kandahar. Oni su pomagali i na selu, u jednoj od najnerazvijenih zemalja na svijetu.

Iz organizacije je saopšteno da nikad do sada nije bilo prijetnji članovima organizacije. Njeni članovi su bili nenaoružani. Predstavnik Talibana . koji je preuzeo odgovornost za ovaj napad, je izjavio da su članovi grupe držali Biblije u rukama, te da su ubijeni u pokušaju bijega.

Poznato je da je sljepilo u nerazvijenim zemljama, posebno u Indiji, Pakistanu i drugim zemljama na istoku mnogo češće nego u zapadnim zemljama. Mogućnost pristupa specijalistima i operativnim zahvatima kojima se vraća vid je veoma ograničena, pa postoji dosta humanitarnih organizacija koje organizuju operativne zahvate na očima. Ovo je prvi slučaj da je neko od oftalmologa stradao, a posebno da je stradala ovolika grupa.

07.08.2010.

U posjeti Višegradu

Idemo u Višegrad. Nekim poslom, zaostalim od vremena nekadašnjeg življenja u ovome gradu. Brat i ja. Napuštamo Kanton Sarajevo, veliki pano  nas obavještava da ulazimo u Republiku Srpsku. U Ljubogošti  je zastoj, pravi se novi most preko Mokranske Miljacke. Za nama se čuju policijske sirene, jedan policijski auto i policijski kombi, pretiču vozila. Zaustave se na nekom mjestu, pa onda opet pretiču sa upaljenim siurenama i plavim svjetlima. Tako sve do raskrsnice kod Sokoca.

Odatle je preko Glasinca saobraćaj rjeđi. Kafana pred Sjenicama je zatvorena, a predio od Sjenica do Rogatice izgleda potpuno pust. Rogatica se rastegla duž puta. Fabrike na ulazu u mjesto ne rade vec decenijama. Vozimo se pored Rakitnice, pa kanjonom Prače. Od nekadašnjeg restorana u Brčigovu nema ni traga. Na sporednom putu pored  bivšeg restorana gomile smetlja. Pred njima zaustavljeno auto, vozač  mokri u travu kraj puta.

U Ustiprači putokaz prije raskrsnice za Goražde i Dubrovnik. Imena oba grada na putokazu su izbrisana, ostala su su samo imena Višegrada i Beograda.  U Ustiprači je obnovljena džamija. Na jednom zidu grafit Delija, navijača Zvezde.

Vozimo se pored Drine, ukroćene branom kod Višegrada. Put većim dijelom prolazi kroz tunele, koji imaju rasvjetu, ali radi samo nekoliko sijalica. Pretičemo kombi sa italijanskom registarskom oznakom UD (Udinese). I u Međeđi nas dočekuje vitko minare džamije.Mjesto izgleda sasvim pusto. Sjetih se nekadašnje Međeđe koja je najvećim djelom potopljena jezerom. Bilo je to ljupko i pitomo mjesto na obali brze Drine. Sada sve prekriva vodena masa jezera neprirodno uvaljenog među brda obrasla šikarom.

Na ulazu u Višegrad s desne strane stare barake još od vremena građenja brane, još uvijek u njima neko stanuje. S lijeve strane je selo Nezuci, nekoliko stogova sijena pored puta ukazuje da su se i tu vratili neki bivši stanovnici.

Hidrocentrala u Bajinoj Bašti je u remontu, pa je brana podignuta i Drina u Višegradu ponovo ima nivo koji  je imala nekad davno, prije izgradnje brane. Most Memed Paše Sokolovića se pokazuje u svoj svojoj ljepoti, mada je kamen u donjim dijelovima kula (stalno potopljenih jezerom) potpuno potamnio. Iako nema jezera, tok Drine nije ni izbliza onakav kakav ga pamtimo iz vremena prije brane. Nema onih lijepih bukova, ne vide se Police, nekadašnje najpopularnije kupalište višegradske mladosti.

Na ušću  Drinu, mjestu koje smo zvali Sastavci, Rzav je sasvim mali. Kod izgradnje brane napravljeno mu je široko korito,ogradjeno kamenim zidom. Korito je sada skoro suho,  ispunjeno rijekom sasvim na kraju, u širini ni petine korita. Najveći dio vode Rzava odvojen je u Srbiji za potrebe jezera na Tari, pa je nekadašnja poprilično mocna rijeka sada pretvorena u malo veci potok.

(Nastavka slijedi)

Leteci Holandjanin
<< 08/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338069

Powered by Blogger.ba