Scootmobiel

Izbor hroničnih bolesti koje onemogućavaju rad i u velikoj mjeri smanjuju kvalitet života je pozamašan. Ne znam, kad bi čovjek mogao birati, koje bi manje zlo izabrao: 

Šećerna bolest (dijabetes): Veoma česta podmukla bolest, veoma različita po težini i trajanju. Blagi oblici se dobro podnose i ne utiču mnogo na kvalitet života. Teži oblici dovode do teških komplikacija na očima, bubrezima, srcu, nogama, itd. Sljepilo, gangrene nogu ( i amputacije usljed toga), gubitak bubrežne funkcije, srčani infarkt, su posljedice koje dovode do smrti ili teškog invaliditeta 

Visok krvni pritisak (hipertenzija), u težim oblicima dovodi do srčanog infarkta, popuštanja srca, moždanog udara. Može ostaviti težak invaliditet, ili dovesti do nagle smrti 

Arterioskleroza, je često udružena sa hipertenzijom a dovodi do sličnih komplikacija, srčanog i moždanog udara, gangrena ekstremiteta, tromboza u različitim organima. 

Artroza i artritis, iako rijetko direktno ugrožavaju život, mogu dovesti do teškog invaliditeta. Prednost je što je u rutinsku praksu ušla zamjena nekih zglobova, naprimjer koljena, kuka

Hronične bolesti srca: Ovdje spada koronarna skleroza (arterioskleroza krvnih žila srca), bolesti sprovodnog sistema srca ( aritmije), bolesti srčanih zalistaka, itd. Pozitivna strana je da je kod velikog broja ovih stanja medicina u stanju da učini značajna poboljšanja (zamjena zalistaka, oboljelih koronarnih sudova, kontrola aritmija, itd.)

Hronične bolesti pluća: U starosti je posebno čest i opasan emfizem pluća, koji dovodi do uništavanja plućnih alveola, te značajnog smanjenja plućne funkcije, što na kraju dovodi do teškog oštećenjasrca (plućno srce). Bronhijalna astma i rak pluća su teške bolesti trećeg životnog doba. Pušenje je jedan od glavnih uzroka ovih bolesti.

Bolesti mozga: Sve je veći broj ljudi koji u starosti obole od Parkinsonove ili Alzhajmerove bolesti (odnosno postanu dementni). Staračka demencija je jedno od najtežih stanja koje mogu snaći starije osobe.

Psihičke bolesti: Teška depresija je veoma često stanje u starosti. Može dovosti do suicida. Promjene ponašanja, promjene ličnosti, su takođe veoma česte.

Osteoporoza, uglavnom bolest starijih žena, takođe može dovesti do teškog invaliditeta

Maligne bolesti. Neke maligne bolesti se danas mogu smatrati hroničnim bolestima, jer postoje operacije i lijekovi kojima se bolest dosta dugo održava da ne bude kobna po život. Ovdje dolaze u obzir rak prostate, debelog crijeva, neki oblici raka krvi (leukemija, mijelom), rak dojke, itd

Oboljenja krvnih sudova, zepljenja arterija i prošitrene vene mogu biti veliki zdravstveni problem

Oštećenja čula vida i sluha  idu sa starijim godinama. Katarakta (koja se uspješno liječi) , glaukom, dijabetes  degeneracija žute mrlje mogu dovesti do djelimičnog ili potpunog sljepila. Skleroza krvnih sudova u uhu dovodi do parcijalne ili potpune gluhoće. 

Velika većina nabrojanih stanja se u uslovima moderne medicine, koja podrazumjeva bogatog pacijenta, odnosno bogatu zemlju koja ima dobre doktore i dobro socijalno, se može uspješno tretirati, a patnje vezane za ova stanja se mogu ublažiti. To podrazumjeva skupe operacije, skupe “rezervne dijelove” (koljena, kukove, umetke kod srčanih operacija), očna sočiva i naočale, aparate za poboljšanje sluha, za mobilnost, proteze za ekstremitete itd.. Za očuvanje zdravlja trebaju i skupe dijete. Zbog svega toga je prosječna dužina ljudskog vijeka najbolji pokazatelj ukupne, ekonomske, humane i kulturne razvijenosti neke zemlje odnosno nacije.

NA slici skutmobil, sve popularnije prevozno sredstvo starijih ljudi

S mog bloga "Sarajevski medicinari - zlatna generacija" prenosim post o nedavno preminuloj doktorici Enisi Basagic - Knezic

Nedavno je u Sarajevu preminula doktorica Enisa Bašagić Knežić. Bila je specijalista internista, subspecijalizirala se za bubrežne bolesti, nefrolog. Prije penzionisanja bila je na čelu nefrološkog odjeljenja II Interne klinike Koševske bolnice.

Kao student medicine imao sam vježbe na odjeljenju koje je vodila Dr Enisa. Bilo je to za ono doba ( godine 1970) jedno veoma moderno odjeljenje u kome je radilo nekoliko eminentnih stručnjaka. Jedan od njih je pokojni profesor doktor Momir Macanović, koji je doktorirao u Londonu. Već u to doba na odjeljenju se radila biopsija bubrega, postojala je moderna dijagnostika i liječenje. Posebna pažnja je polagana proučavanju endemseke nefropatije, zagonetne bolesti bubrega ravničarskih posavskih krajeva Bosne. Na odjeljenju je radila dr Naida Brkić, ( koja je nažalost umrla mlada), inače ćerka tadašnjeg šefa Internih klinika prof.dr. Ibrahima Brkića. Šef Druge interne je bio prof.dr. Zaim Filipović.

Doktorica Bašagić, koja je medicinu diplomirala na Sveucilistu u Zagrebu, je imponirala svojim gospodskim, a istovremeno prijateljskim ponašanjem. Njena mirnoća i spokoj, način na koji je govorila, odavao je visoku intelektualku u svakom pogledu, i u pogledu znanja i u pogledu odgoja.

Inače je doktorica Enisa bila najmlađe dijete rahmetli Safvet-bega Bašagića, (vidi Safvet-begBasagic) , velikog bošnjačkog i bosanskog pisca i intelektualca. Safvet beg je porijeklom od begovske porodice iz Nevesinja, koja se 1882 preselila u Sarajevo.

Prije četrdeset dana umrla je omiljena doktorica. "Oslobođenje" je bilo preplavljeno smrtovnicama velikog broja ljudi, uglavnom prijatelja, uglednih građana Sarajlija, koji žale za jednom danas tako rijetkom osobom, prije svega izvanredno dobrim čovjekom, a onda i vrsnom doktoricom, kojoj su se mnogi i poslije penzionisanja obraćali za savjet.