Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

30.09.2010.

Predizborni riječnik stranih riječi (2): bizarno

Riječ bizarno potiče vjerovatno od baskijske riječi bizzara, što znači brada. Na francuskom riječ glasi bizarre, španskom bizzaro.

Pretpostavlja se da su Francuzi počeli zvati Špance bizarima, jer su Španci nosili brade, pa su Francuzima izgledali čudni, strani i neobični. Odtuda se riječ bizaran proširila na mnoge jezike.

Danas kažemo da je nešto bizarno kada je čudno, strano, blesavo, kada odudara od nečeg što je prihvaćeno kao ustaljeno i obično

Neko se voli bizarno oblačiti, neko voli bizarni namještaj, neko stalno upada u bizarne situacije.  

Danas je glad za bizarnim situacijama i mediji se utrkuju da prikažu nešto neobično, nesvakidašnje. Pogledajte naprimjer ovdje kakve sve postoje bizarne situacije: http://dalje.com/hr/svijet/index.php?id=10316 .

Ako je bizarnost dobra za zabavu, nije dobra za svakodnevni život. Politika u Bosni i Hercegovini je puna bizarnih stvari. Bizarni političri imaju bizarni rječnik, koji je često u svojoj bizarnosti prost i uličarski, a cilj mu je omalovažiti i uvrijediti političke protivnike.

Politika je ozbiljna stvar i bizarnost ne ide uz nju. Pokušajte pronaći bizarne poltičare, i nemojte glasati za njih  

28.09.2010.

Predizborni rječnik stranih riječi: Vrijeme paradoksa

Vrijeme je izbora. Neke strane riječi će nam pomoći da među izbornim kandidatima prepoznamo skrivene osobe.

Riječ paradoks ( grč: paradox, paradoxon, lat. paradoxum) bukvalno prevedena znači mimo pameti ( para= pored, uz  …dokein =misliti), odnosno nešto mimo uobičajenog i očekivanog.

Riječ ima više značenja, koristi se u logici, matematici, semanitici, fizici, pa tako imamo logičke, matematičke, semantičke, fizičke paradokse.

Nije lako objasniti značenje riječi, iako je najjednostavnije reći da se radi o nečemu što se dešava mimo uobičajenog i očekivanog toka stvari.

Paradoks je izraz u kome je sadržana protivuriječnost, koja isključuje izraz kao takav.

Paradoks pokazuje skrivenu pritvuriječnost koja se ne vidi na prvi pogled. Možemo reći da je to i stilska figura u književnosti, koja se zove paradoksizam. Naprimjer kad kažemo da je neko razumna budala. Majstor u pravljenju paradoksizama je bio Oscar Wilde.

Primjer paradoksa je i izjava Victor E van Vrisland-a: Postoje dvije vrste  ljudi, jedna vrsta ne postoji.

Paradoks u sebi ima protivuriječnost koja čovjeka nagoni na razmišljanje.

Pokušajte u izbornim kandidatima i njihovim nastupima pronaći paradoksizme. Neće biti teško jer u njihovim biografijama, nastupima, namjerama, sve vrvi od paradoksa.

Ako se udubite neće vam biti teško otkriti razumne budale. Treba ih otkriti dok ne bude kasno.  

 

27.09.2010.

Pismo devet naučnika: Islam propagira mirotvorstvo, Wilders govori neistinu

Devet holandskih naučnika koji se bave islamologijom, šerijatskim pravom i arabistikom (arapskim jezikom i kulturom) uputili su otvoreno pismo kojim pobijaju stav islamofoba Geert Wildersa, koji je izjavio da islam propagira ekstremizam i poziva na rat, te da ne postoji umjereni islam.

Devet eksperata u pismu ukazuju da je Wilders tendenciozno sekvestrirao tekst Kurána i iz njega izvadio dijelove kojima podupire svoju tezu, dok ne spominje dijelove koji zovu na mir i suživot. Na ovaj nacin je Wilders nacinio pokusaj da samo na osnovu religiozne pripadnosti jednu cijelu ogromnu skupinu ljudi stigmatizira kao ekstremisticku.

Tekst su potpisali: Profesori, među kojima Fred Leemhuis (arabist  i poznati prevodilac Kurana), Jan Michiel Otto (pravo, sharia), Gerard Wiegers (religijske studije), Pieter Sjoerd van Koningsveld (islamologie), Ruud Peters (arapski jezik i kultura) en Marlies ter Borg (Koran en Bijbel), pisali su u februaru slično pismo sudu u Amsterdamu, Javnom tužilastvu (het Openbaar Ministerie) i advokatu   Wilders-a Bram Moszkowicz-u.

Takođe tri docenta  Universiteit Leiden, Umar Ryad (istorija  islama), Mohammed Ghaly (islamisko pravo), i Nico Kaptein (islam) su potpisnici pisma.

Pismo je upućeno kao reakcija na traženje Wildersa da sud u Amsterdamu zatraži mišljenje eksperata u vezi njegovih izjava o  islamu. Autori otvorenog pisma žele na ovaj način da se u ovom pogledu uspostavi ravnoteža, prije početka suđenja predsjedniku partije PVV Wildersu, koje počinje četvrtog oktobra.

Izvor: De Telegraaf

26.09.2010.

Jezerska idila poslije vjenčanja

Neki dan vozeći bicikl pored jezera naiđoh na tek vjenčani par kako pozira profesionalnom fotografu. Nisu bili baš tako mladi, kao što je većinom ovdje, mada je mlada bila daleko ljepša, pa i viša rastom od mladoženje.

 

dobra je i mlada, ali je auto najbolje
dobra je i mlada, ali je auto najbolje


26.09.2010.

Ekonomska situacija u Srbiji: Obesiću se i dosta je!

Na pragu su teška jesen i teška zima. Na B92 je izašao tekst ( vidi B92  koji prikazuje crnu ekonomsku sliku Srbije. Jedan od komentara je istovremeno i tužan i smiješan.

·                  ***** ti takvu sreću kad opet moram da cimam vreće sa krom pirom,lukom,kartonesajajima, ozračeno mleko u prahu iz
Ukrajine i svinjske polutke otpisanih doilja sa farmi u Mađarskoj,imale su veće sise od kozjih,obesiću se i dostaje
sa takvim mukama,biću miran i spašen.
(Dusan Silni, 26. septembar 2010 01:10)

# Link komentara

25.09.2010.

Selo hvali i na selu živi

Razvijenost neke zemlje se ogleda u stanju njenog sela. Prekomjerna migracija u grad, napuštanje sela, dovodi do niza problema. Gradovi postaju prenaseljeni, prljavi, porast stanovništva je teško pratiti odgovarajućom infrastrukturom. Selo propada, na taj način i proizvodnja hrane.

Teško je reći da u Holandiji postoji selo, u onom smislu kakvim ga mi zamišljamo. Sela su ponekad daleko veća od mnogih bosanskih gradova, i imaju čak i po trideset hiljada stanovnika. Rijetko je naći selo koje nema infrastrukturu  istu, ili bolju nego gradovi. Podrazumjeva se da su sve ulice asfaltirane i osvjetljene, da postoji kablovska i gasna mreža, da ne govorim o  vodovodu i kanalizaciji. Takođe svako selo ima neki oblik javnog saobraćaja.

Pored “seoske kuće” (dorphuis), neke vrste Doma kulture, odnosno mjesne zajednice, sva sela u Holandiji, pa i ona najmanja imaju sportske terene, prije svega uređeno fudbalsko igralište sa najmanje jednim travnatim terenom, a većinom ih ima i nekoliko. Gotovo svako selo ima i teniska igrališta te vanjski ili unutrašnji bazen, i otvoreno klizalište.

Zato i nema potrebe migracije u grad, kuće su na selu često skuplje nego one u gradovima, koji postaju sve više mjesta gdje žive najsiromašniji.

Juče sam posjetio selo Reeuwijk dorp, u blizini gdje ja trenutno boravim. U selu, koje ima možda hiljadu stanovnika, je velika katolička crkva, veća od sarajevske katedrale. Protestantska crkva je dosta manja. Ima samoposluga i prodavnica za poljoprivredu, te dva autoservisa. Najveća je fabrika za proizvodnju sira.

Fudbalski tereni zauzimaju površinu pola sela. Imaju tri obična travnata sa travom na kojoj bi pozavidio bilo koji stadion u nekom našem gradu. Četvrti je od vještačke trave. I popratni objekti su bolji nego na stadionima u Sarajevu. Nije ni čudo da je kod ovakve infrastrukture Holandija druga svjetska sila u fudbalu.

Interesantno da  Holandiji skoro ne možeš vidjeti groblje, ili je ono malo. Većina umrlih se kremira, tako da ni u ovom selu nisam vidio groblje.

ulaz u selo Reeuwijk dorp svako selo lici jedno na drugo, uredne kuce i vrtovi, i slabo ces vidjeti ljude ima i starih krivih malih kucica, ali i novih modernih u starom stilu polder popratni objekti kod fudbalskih igralista fudbalski teren, u pozadini tvornica sira dok tate geldaju tekmu, djeca se imaju gdje igrati uh koliko malih golova.... katolicka crkva i parohijski dom, snimak od prije 2 godine novo naselje u izgradnji, prije 2 godine, sada vec naseljeno
24.09.2010.

Izbori u BiH i u Holandiji: Kakva ba izborna šutnja?

Pročitah negdje da se predlaže odlaganje utakmica u BiH a zbog mogućnosti kršenja izborne šutnje. Valjda će se neko na utakmici kriviti i derati, glasajte za ovoga,  ba, nemojte za onoga,ba!

U Holandiji ne postoji izborna šutnja. Glasači uglavnom znaju odranije za koga će glasati, a oni koji su neodlučni, mogu do zadnjeg trenutka da budu nagovarani za koga će glasati.

Zaista ne znam čemu služi izborna šutnja? Valjda je to ono, “neka stvar prenoći”, i “jutro je pametnije od noći”.

Izborne kampanja u BiH je inače diskriminatorska, ima za cilj da diskvalifikuje protivnika, a ne da promovira onoga koji je provodi. Nije to ništa novo, nedavno sam ovdje čuo izjavu jednog uglednog političara kako se u posljednje vrijeme slično radi i u Holandiji, i u Evropi uopšte.

Kada sam već spomenuo neke poslovice, onda se je nadati i da bude: “ko drugome jamu kopa, sam u nju upada!”

 Još jednu stvar je Bosna otkrila prije Zapada. I na “civilizovanom” zapadu sve više promovišu takozvane populističke partije, ala SDA, HDZ i prije SDS, a sada Dodikova stranka (SNSD). Tako  Belgija, Holandija, Švedska, Francuska, pa i Njemačka imaju sve jače nacionalističke partije, a ni Amerika nije postala imuna jer se u krilu Republikanske stranke rađa jaka populistička struja.

24.09.2010.

Sreo sam i srećne Cigane: Romi smješteni u monumentalnu vilu


Landgoed Rhijnshoek, waar de familie Nicolich is ondergebracht. Beeld: RTV Utrecht

 

Uvijek su bili u našim životima, i uvijek kao neko neizbježno zlo, koje treba izbjegavati. Kao dijete nisam čuo za Rome, ali jesam za Cigane Čergare, Gurbete. Bilo ih je onih koji su vječito putovali i mjenjali mjesto boravka. Putovali su u konvojima od po nekoliko kola. Najobičnija kola u vidu povećeg sanduka sa drvenim točkovima, vukli su mršavi konji. Na kolima naprijed brkati Cigo, do njega mršava ispijena žena, a pozadi naslagana roba, neki stari madraci, ponjave, gomile odjeće, starih haljina, stara peć. Na svemu tome sjedila je gomila prljave, zamazane djece u obučene u dronjavu odjeću. Pored kola je išlo nekoliko mršavih pasa, zavezanih uzicama za kola. Zaustavili bi se u blizini grada, negdje uz obalu rijeke. Podigli bi čerge. Psi su dežurali po rubovima logora, vatra se neprestano dimila. Žene su, sa malom djecom u naramku, odlazile po kućama, da prose ili gataju gledajući u dlanove. Muškarci su skupljali po otpadu.

Bilo je i onih koji su stalno živjeli u nekim mjestima, na obodu grada, uz neki potok ili rijeku. Tako su nastajale ciganske mahale, u Srbiji (gdje kod mnogih ne postoji glas h) su ih zvali ciganske male. U Višegradu, gdje sam ja proveo djetinjstvo, su živjeli pored klaonice i potoka u Okrugloj, valjda su tamo kuhali mesne otpatke i time se hranili.

Bilo je normalno Rome smatrati takvim kao što jesu, to jest onima koje je bilo teško nazvati ljudima, jer nisu imali ni svoje kuće, ni zemlje, ni države. Imali su neki potpuno stran, čudan jezik. Djeca su ih se bojala i zazirala od njih jer su u kućama dobila lekcije da Cigani kradu djecu, da im kopaju oči i sjeku noge, pa da ih onda koriste za prošnju.

Mnogi su izkoristili život Roma da naprave filmove, da iskoriste njihovu muziku. U filmovima su Romi prikazivani kao ljudi posebnih strasti, sitnog kriminala, tragičnih sudbina i tragičnih ljubavi.

Vremenom su se Romi modernizovali, obična kola su zamjenjena autima, čerge prikolicama, a mala mjesta u Bosni ili Srbiji su zamjenjena velikim evropskim gradovima. Sitni kriminal je često zamijenjen krupnim. Postali su problem Evrope. Ako bi se naselili na obodu nekog grada, svi bi gledali da ih se riješe. Niko ih neće u blizini. Nedavna akcija protjerivanja Roma iz Francuske izazvala je buru protesta u Evropi.

U Holandiji je početkom osamdesetih svim Romima koji su se zatekli dato holandsko državljanstvo. Većina gradova i mijesta im je dala stanove i kuće. Međutim problemi postoje i dalje. Mnogi Romi nisu navikli da žive zatvoreni u stanovima, svojim ponašanjima uznemiravaju susjede, puštaju muziku, prave buku, prljaju okoliš, hoće i da ukradu.

Nedavno se digla prašina oko romske familije Nikolić, koju je opština Utrecht, ne znajući više šta  će sa njom,smjestila u monumentalnu vilu na obodu grada. Tako je familija nagrađena nakon što su, gdje god su bili izazivali nered i uznemiravanje susjeda. Sinoć je o ovome bilo govora i na najpopularnijoj TV emisiji. Bilo je prijedloga da ih se izbaci iz zemlje, slijedeći francuski primjer, ali je jedan od učesnika debate izjavio da to nažalost nije moguće jer imaju holandsko državljanstvo.

Juče sam u Goudi prošao pored romskog naselja. Gradske vlasti su napravile desetak kuća za Rome. Naselje je u blizini grada, ali je izolovano, s jedne strane vodom (kao i mnogo šta u Holandiji što treba izolovati), s druge strane velikom ogradom. Samo je jedan ulaz u naselje.  Ispred kuća parkirane prikolice, čak i jedan brod. Dok sam slikao mobitelom, jedan me je cuko ispred jedne kuće vidio, i iako je bio daleko skoro sto metara, počeo da laje. Onda je pritrčao do samog ulaza u naselje. Ostali su oni običaji kada su cuke čuvale čerge, sada čuvaju kuće, prikolice i brodove.

Vraćajući se kući svratih u poslugu. Pred poslugom me pristojnim pozdravom dočeka sredovječna Romkinja. Drži u ruci novinu koju izdaju beskućnici, dežura kraj onih kolica za kupovinu, u koje treba ubaciti novac da se oslobode iz niza.

Pred svakom poslugom postoji po jedna Romkinja ili Rom, svi liče jedni na druge, kao da su najbliza familija ( a mnogi i jesu). Taman sam neku noć rekao kako je lijepo što ih nema, a evo se oni vratiše sa ljetnjeg odmora. Sad će doći i oni njihovi muzikanti koji pred dućanima razvlače harmoniku.

Romi su tu, sviđalo se to meni ili ne. Kako oni što su prije pedeset godina u Višegradu dolazili pred vrata da gledaju u dlan ili šolju, tako i ovi danas što sviraju Podmoskovske Večeri,dvije hiljade kilometara daleko od svoje, a bogami i od moje prave kuće.

Slika uz naslov prenesena sa RTV Utrecht (vidi http://www.rtvutrecht.nl/nieuws/261888 )

ulaz u romsko naselje u Goudi cerge su zamijenjene prikolicama Cuko, cuvar, je dosao do ulaza da vidi sto ja to slikam naselje je izolovano vodom
22.09.2010.

Boris Dezulovic:Kako bi bilo kada bi u Bosni i Hercegovini bilo obrnuto

Citaoce upucujem na izvanredno nadahnut tekst Boris-a Dežulović-a objavljen u Nezavisnim novinama. Tekst nosi naslov " Bosansko demokratsko cudo"i govori o pozivu HDZ BiH bosnjackim biracima da se uzdrze od glasanja za Zeljka Komsica. Ovdje donosim samo kraj teksta, a cjelokupan tekst mozete procitati  u Nezavisnim novinama .

Sad, kad se iznenada otkrilo da ima u Bosni i Hrvata koji misle drugačije od hadezeovske elite - pa makar bio samo jedan i zvao se Željko Komšić - odjednom HDZ-u odgovara ne samo da Bosne i Hercegovine ima, nego i da bude bolja i stabilnija. Jer "bolja i stabilnija Bosna i Hercegovina" je ona Bosna i Hercegovina u kojoj se zna red i poredak, i u kojoj je netko najprije Hrvat, pa tek onda Željko Komšić.

Kad bi naime bilo obrnuto, kad bi svi ljudi u Bosni imali ime i prezime, bilo bi moguće - kao što su jučer Bošnjaci glasali za Komšića - da sutra Hrvati glasaju za Bošnjaka, ili za Srbina, ili Srbin za Hrvata, ili Bošnjak za Srbina, Hrvata, svatko dakle za svakoga, zavladala bi opća ta, kako se zove, demokracija, i otišlo u vražju mater sve ono na čemu počiva "bolja i stabilnija Bosna i Hercegovina".

Prostor dakle neviđenih i nečuvenih čuda, stabilni neuroazijski Bosneyland, mjesto veselog susreta "poštovanih birača Željka Komšića bošnjačke nacionalnosti" i "HDZ BiH koji, u okviru političkog realiteta, ozbiljno promišlja i traži modalitete uređenja Bosne i Hercegovine kakva bi odgovarala svim narodima i građanima koji u njoj žive".

22.09.2010.

Ostajte ovdje, tamo će vas nepotrebno operisati!

Juče je objavljeno da je u Amsterdamu  (West) otvorena prva klinika za imigrante (alohtone Holanđane). Radi se uglavnom o najmnogobrojnijoj etničkoj grupi: Turcima. Grupa turskih doktora, koji ovdje žive i imaju holandske licence za rad odlučila je da svojim zemljacima izađe u susret i otvori medicinsku ustanovu za njih. Inicijativu je ustvari pokrenulo osiguravajuce drustvo Agis, jer troskovi zdravstvenih usluga u Turskoj postaju sve visi.

Tokom ljetnjih odmora turski Holanđani veoma često odlaze kod doktora u Turskoj. Oni se osjećaju mnogo komfornije kada mogu na svom jeziku i u sredini na koju su od malena navikli,  izložiti svoje smetnje i zatražiti pomoć. Takodje oni imaju vise povjerenja u turske doktore.Sličnu praksu provode i naši imigranti ( da ne kažem ruznu rijec dijaspora). Ove posjete doktorima ( i često veoma mnogobrojne pretrage) obično plati holandsko socijalno osiguranje.

Međutim ima dosta razlika u medicinskom pristupu u dvije zemlje. Turski doktori koji rade u Holandiji su prihvatili holandske principe, gdje se ne propisuje toliko lijekova, posebno se veoma oprezno postupa u propisivanju antibiotika. Takođe se kolege u Turskoj mnogo lakše odlučuju na operativne zahvate, koji su često nepotrebni, a ponekad i opasni.

Izvor: ADNL

20.09.2010.

Užas ruske usvojene djece: usvoje te, pa te vrate natrag

Oko 30000 prethodno usvojene djece su očuh i maćeha vratili tamo odakle su ih i uzeli, u ustanove  dječije skrbi. Radi se o svakom trećem djetetu. Uzrok je taj što roditelji prisvojene djece ne dobijaju redovno dječiji doplatak. Drzavna kasa zbog ekonomske krize nema para za djecu.

U Rusiji trenutno 700000 djece napuštenih od  roditelja živi u državnim internatima, što čini 20 posto od cjelokupnog broja djece u zemlji. Toliki broj djece bez roditeljske brige je veći nego poslije Drugog svjetskog rata.

Izvor: DeTelegraaf

20.09.2010.

Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin

  

Tarčin, pogled sa viadukta

 

Tarčin je planinsko mjesto na putu Sarajevo-Konjic, smješteno između obronaka Bjelašnice (na jugu), Bitovnje (Ivan sedla) na zapadu i Ormanja (na sjeveroistoku). Samo mjesto, koje pripada opštini Hadžići, je centar mjesne zajednice kojoj pripada priličan broj sela ispod Hranisave (zapadnog masiva Bjelašnice), te nekoliko sela na obroncima Ormanja ( prema Pazariću).

Kada se od Pazarića krene prema moru, onda se put uspinje do prevoja kod sela Osenik, koji je ujedno i  vododjelnica, jer vode odatle otiču Bijelom rijekom prema sjeveru i rijeci Lepenici. Pruga između Pazarića i Tarčina prolazi ovaj dio uglavnom kroz dugački tunel.

Sa Bjelašnice teku kroz Tarčin prema sjeveru dvije manje rijeke, koje meandriraju u samom mjestu. Istočno je rijeka Bjelašnica, zapadno Korča. One se sastaju u samomTarčinu. Tu se ulijevaju i dva potoka, jedan sa istoka iz Osenika, drugi sa zapada iz Raštelice. Tako nastaje Bijela rijeka, koja izlazi iz mjesta ispod dugog i visokog pružnog vijadukta, te utiče u kanjon. Poslije dva kilometra ona se spaja sa Crnom rijekom koja izvire na Bitovnji i teče ka istoku. Spajanjem ove dvije rijeke nastaje Lepenica koja kod sela Zabrđe utiče u kiseljačku opštinu i kroz pitomi kraj nazvan Lepenica teče do Kiseljaka gdje se ulijeva u Fojničku rijeku.

Tarčin ima nekoliko prodavnica, mesnica,  restorana, ambulantu, zgradu šumske uprave koja gospodari šumama na Bjelašnici (Mehina Luka), te napušteni silos. Silos je poznat iz prošlog rata, jer su u njemu držani srpski zarobljenici. Oni su svi uglavnom zamijenjeni za zarobljene borce Armije BiH.

Tarcin je odigrao veliku ulogu u odbrani glavnog grada BiH. Hrabri borci ovoga kraja su na vrijeme uspjeli sprijeciti vec pripremljene napade dobro naoruzanih srpskih snaga, te se snabdjeti velikom kolicinom oruzja i municije. Tarcin je bio veoma vazan jer se sa Igmana (odnosno Sarajeva) uspostavila veza izmedju Mostara i  preko Kreseva sa Srednjom  Bosnom (Visoko i Zenica). Sam Tarcin je cijelo vrijeme rata ostao slobodan, iako je cesto bio izlozen artiljerijskoj vatri iz Hadzica, od koje su stradali civili. 

Autobusi za Ilidžu idu svaki sat, a vozovi za Konjic i Sarajevo  se zaustavljaju četiri puta na dan. Nekada lijepo uređena željeznička stanica je pretvorena u stambeni prostor, tako da sada tu žive dvije porodice.

U Tarčinu  žive i muslimani i katolici i pravoslavci. Tri groblja različitih konfesija, su postavljena na tri različite strane. U samom mjestu postoji katolička crkva i tu djeluje fratar. Katoličko groblje je na istoku, u blizini željezničke stanice, gdje ima i nekoliko velikih lijepo uređenih kuća u kojima žive Hrvati. Pravoslavno groblje se nalazi na bivšem zapadnom izlazu iz grada (stara cesta). Novo muslimansko groblje je na starom putu ka Oseniku, na Jabuci. U samom Tarčinu nema džamije, ni pravoslavne crkve.

Odmah uz Tarčin prema Bjelašnici se naslanja veliko, pretežno muslimansko selo, Japalaci. Selo je veoma uredno i ima uglavnom velike i lijepe kuće. Kroz selo protiče rijeka Bjelašnica. U centru sela je stara džamija sa mezarjem, koje  više nije aktivno. Pored stare džamije je napravljena nova, mnogo veća džamija. Od Japalaka put vodi ka veoma lijepom kraju koji se zove Mehina Luka, a sastoji se od proplanaka i šuma na obroncima Bjelašnice. Mehina Luka je ujedno i lovište, a ranije je postojao ribnjak.

Većina srpskog stanovništva je napustila srpska sela, i malo ih se stvarno vratilo, iako u samom mjestu ima pravoslavaca koji su cijeli rat tu proveli, i koji i danas zive. Pravoslavna crkva u Oseniku je obnovljena prije nekoliko godina.

Najveća sela u mjesnoj zajednici su Luke, Korča i Budmilići, do kojih od samog Tarčina vode kombi linije.

Na širem području Tarčina, gdje živi nekoliko hiljada ljudi, nema ni jednog industrijskog objekta, tako da se radi o jednom od najnerazvijenijih mjesta u sarajevskom kantonu. I ranije su ljudi radili u Hadžićima, Sarajevu, ili Konjicu, međutim kako je uglavnom propala privreda u Konjicu i Hadžićima, tako je danas najveći broj stanovnika Tarčina bez posla.U mjestu  postoji ambulanta i osmogodišnja škola .

Pokraj Tarčina u selu Suhodol je nekada bio sanatorijum za tuberkulozne bolesnike, a sada je na tom mjestu centar za obuku MUP-a. Ovaj kraj inače obiluje prirodnim ljepotama, ima idealne uslove za planinski biciklizam, lov, ribolov, planinarstvo, međutim su ti potencijali potpuno neiskorišćeni.

Slika uz naslov (nalazi se i na Google Earth) je pozajmljena sa Panoramio, autor je Tesla 001, vidi  http://www.panoramio.com/photo/21172677#comment 

pogled na Hranisavu sa zeljeznicke pruge kod Tarcina zeljeznicko pristaniste Tarcin preko strasila pogled ka Japalacima pogled sa Vilovca na vijadukte pruge Sarajevo-Mostar
19.09.2010.

Vrijeme od tikava, suncokreta, hrizantema, a bogami i od orhideja

U jednoj cvjecari u Bodegravenu  prava jesenja atmosfera. Hrizanteme, suncokreti, ukrasne tikvice, i medju njima i orhideje po snizenoj cijeni. Ovo zensko rublje se ne prodaje u cvjecari, samo da se zna.





















17.09.2010.

Jesen stiže – stiže i irsko pivo uz nju

Za nekoliko dana i zvanično počinje jesen. Dosta je bilo putovanja i valja se smiriti u zimskom obitavalištu. Srećom, eto, u Goudi se otvara Irish pub, pa će se imaći gdje, uz irsko pivo, i u ugodnom ambijentu, ubiti vrijeme u dugim jesenjim i zimskim noćima. Malo slika iz Goude možete vidjeti na mom foto-blogu (http://fotoleteciholandez.blogger.ba/).

izlozi su vec uredjeni starim posterima
izlozi su vec uredjeni starim posterima


16.09.2010.

Ljekari nezadovoljni i u Njemackoj

Sa stranice Deutsche Welle na srpskom jeziku prenosim post o nezadovoljstvu ljekara u Njemackoj

Štrajk lekara: posla sve više, para sve manje

 
 

 

Iako je honorar lekara opšte prakse u poslednje tri godine povećan i do 20 odsto, tvrde da ne mogu pokriti svoje troškove. Prete zatvaranjem svojih ordinacija i odlaskom u inostranstvo.

 

Radno vreme doktora Klausa Šefera počinje ujutro u 9, a vrata njegove privatne ordinacije opšte prakse, ne budu zatvorena pre 20 sati. Dnevno primi i do 90 pacijenata koji su osigurani u državnim zdravstvenim fondovima, pa mu tako za pregled svakog pacijenta, bez obzira od čega on bolovao, ne ostaje duže od tri minuta!

 

„I dalje sam uveren da sam izabrao predivnu profesiju. Moji pacijenti mi svakodnevno ukazuju priznanje i to mi daje elan za dalji rad. Međutim, od tog priznanja ne mogu da platim svoje medicinske sestre i asistentkinje onoliko, koliko bih morao i želeo da ih platim“, priča Šefer.

 

Kako da utvrdim dijagnozu za tri minuta?

 

I doktor Frank Štrebel ima svoju ordinaciju opšte prakse. Međutim, za razliku od svog kolege Šefera, Štrebel je odlučio da leči samo privatno osigurane pacijente. Ne želi da radi u trominutnom taktu, kaže, i ocenjuje da državni zdravstveni fondovi ne mogu da odgovore na potrebe pacijenata.

 

„Dnevno primim pet do osam pacijenata, a za svakog od njih po pravilu izdvojim od 45 minuta do sat i po vremena. Kada bi i javni zdravstveni fondovi plaćali vreme koje je potrebno za konsultacije i pregled, oboljenja bi bila otkrivena na vreme, što bi na kraju smanjilo troškove celog sistema.“

 

Lekari opšte prakse vredniji od specijaliste?

 

Javni zdravstveni fondovi lekarima opšte prakse obračunavaju kvartalno samo jedan paušalni iznos za svakog pacijenta, bez obzira od čega on bolovao i koliko često posećivao doktora u jednom kvartalu, objašnjava profesor medicinske ekonomije Gunter Nojbauer : „Ako prosečan pacijent posećuje lekara opšte prakse 18 puta godišnje, onda nije čudo što su lekarske ordinacije prepune. Lekari nemaju dovoljno vremena i zato bi trebalo da budu plaćeni po usluzi koju pruže, a ne paušalno. To je nepravedno i tu se krije glavni problem.“

 

Međutim, problem stvara i to što sadašnji sistem zdravstvenog osiguranja preferira lekare opšte prakse u odnosu na specijaliste. I jedni i drugi se finansiraju iz iste kase, pa ako lekari opšte prakse, koji imaju prioritet u finansiranju, troše više, specijalistima ostaje manje. To u  poslednje vrijeme sve više izaziva revolt i rezultira sve većim tenzijama među lekarima.

 

Autorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednik: Nemanja Rujević

15.09.2010.

Slovenacki voditelj vodio dnevnik bez pantalona

Slovenacki voditelj dnevnika uhvacen je kamerom nakon sto je procitao vijesti, kako se okrece na stolici , misleci da nije vise u eteru. Gledaoci su 17 sekundi mogli gledati gole noge voditelja, koji je imao samo bokserice, a gornji dio je bio uredno obucen u kosulju i sako.

15.09.2010.

Preneseno sa B 92: Komentar na izjavu clana Predsjednistva BiH

Srpski član Predsedništva BiH Nebojša Radmanović rekao za "Večernje novosti" da ne postoji mogućnost ikada u budućnosti da BiH prizna nezavisnost Kosova.

Iz komentara citalaca na ovu i ostale izjave Radmanovica, prenosim jedan od komentara. Ostale mozete procitati na B92

Alaj lepo zive od "nacionalizma" kurte murte Srpske i Hrvatske i Albanske i Bosnjacke jer kada bi im se to raspalo.. odose im i fotelje, dzipovi, privilegije, velelepne vile, i lova do krova. A sta zeli obican narod kako ga te uobrazene tikve nazivaju? Zeli, da konacno zivi s mirom i dostojanstvom skromnog coveka u pravnoj drzavi za sve i svakoga podjednakoj. Da ima svoju familiju, da skoluje decu a ona da imaju svoje detinjstvo veselja i trazenja, da ima letovanje zimovanje, radna mesta dostojna coveka a ne da robuje tajkunima i ostalim "gazdama" koji su punili Titove zatvore ne zbog politike ..nego kradje, i da se raduje svakom novom danu. Ove budalcine, kurte i murte, sto se odvojise od naroda i sada "upravljaju" sa njim ne vide to ..jer oni imaju za sada sve, carski i kraljevski zivot, a ostalima prodaju demagogiju, populizam, i kada zagusti, jer narodu je dosta vise da trpi zivot stoke,oni zadrece; kada se budete jos jednom potukli oko Velike Srbije, Albanije, Bosne, Hrvatske ..imacete blagostanje. Cccc koj fus, vlada nama.. cudo jedno, te se vec nismo od tih ...... vlastodrzaca, svi razbezali po dijaspori ili brate ..vec ih jednom omlatili o ledinu i krenuli zajdno , polako, u neke druge odnose koji se lako mogu naciniti , kad nema "lidera" koji ispod tepiha grebu da se potucemo , a oni da jasu, "mire se" pregovaraju , dogovaraju, putuju avionima ,dzipovima uz pratnju svojih podrepasa i svi skupa da na ostalim gradjanima jasu..
(MUKNAVI, 15. septembar 2010 02:35)

14.09.2010.

Kantarion, gospina trava – lijek protiv depresije koji se mora uzimati s oprezom

Kantarion  (Hypericum perforatum) je rasprostranjena biljka, koja je od davnina veoma korištena u narodnoj medicini. Latinsko ime (perforatum ) dobila je jer listovi biljke imaju tačkasta, na svjetlu providna mjesta. Ustvari radi se o sitnim mjehurićima ispunjenim eteričkim uljem. O samoj biljci i upotrebi u narodnoj medicini možete pročitati na http://www.herbateka.eu/kantarion , a ja bih se ovdje zadržao na antidepresivnom djelovanju biljke, koje je i naučno dokazano.

Kantarion sadrži između ostalog hypericine, pseudohypericine i hyperforine. Kombinacija ovih materija je odgovorna za antidepresivno djelovanje kantariona. Preparati na bazi kantariona jako variraju u pogledu sastava ovih materija. Neki preparati sadrže samo hypericin, pa ipak imaju antideprseivno djelovanje.  Djelovanje preparata kantariona je na istoj osnovi kao i djelovanje konvencionalnih antidepresiva a sastoji se u spriječavanju ponovne pohrane serotonina, noradrenalina i dopamina od strane nervnih ćelija (neurona). Takođe materije iz kantariona koče ponovno iskorišćavanje GABA en L-glutamaat- a.[2]

Ispitivanja su pokazala da kantarion, kod slabije i srednje izraženih depresija, ima u odnosu na placebo izraženo pozitivni efekat koji je jednak efektu tricikličkih antidepresiva. U poređenju sa selektivnim blokatorima  ponovne pohrane serotonina (SSRI) se nije mogla ustanoviti neka konstantna slika, pa se još nije stvorio zaključak u vezi preparata kantariona u odnosu na ovu grupu antidepresiva.

Kantarion se takođe koristi kao sredstvo protiv stresa i nesanice Pri ovome je važno istaći da ako je nesanica nastala usljed depresije, onda kao i ostali antidepresivi, tako i kantarion, može produbiti nesanicu.

Ulje od kantariona se koristi protiv opekotina i opekotina izazvanih suncem.

Holandski Ured za ispitivanje lijekova (Nederlandse College ter Beoordeling van Geneesmiddelen (CBG)) je 2007 registrovao preparaat kantariona ( zaštićenog imena Hyperiplant), koji je registrovan kao sredstvo protiv slabije, ili srednje izražene depresije. CBG  je smatrao da je tražilac odobrenja (VSM Geneesmiddelen)uspio da dokaže djelotvornost proizvoda.  Ured za lijekove je odobrivši registraciju smatrao da će eventualni neželjeni efekti lijeka, kao i interakcije sa drugim lijekovima, biti na ovaj način brže uočene, te će na taj način biti obezbjeđena sigurnost pacijenata.

Iako se preparati kantariona dobro podnose moguće su neželjene pojave kao što su suhoća usta, stomačne i crijevne smetnje, promjene na koži (prebojavanje kože), nemir, nesvjestica, glavobolja, nesanica, te povećana osjetljivost kože na sunčevo zračenje (fototoksija)

Upotreba kantariona i njegovih preparata može imati uticaja na druge lijekove, na njihovo djelovanje, odnosno na ubrzano razgrađivanje u organizmu. Tako je primjećeno da preparati kantariona mogu smanjiti djelovanje antikoncepcionih pilula, lijekova protiv zgrušavanja krvi tipa kumarinskih preparata, antiepileptika fenobarbitol i fenyotine, bronhodilatatora (teofilina), lijekova za srce (digoxine), te lijekova protiv herpes virusa (indinavir).

Posebno se ne preporučuje kombinacija kantariona sa drugim lijekovima protiv depresije. Većina lijekova protiv depresije povećava koncentraciju serotonina u mozgu, pa ako ih se daje više istovremeno mogu dovesti do pojave takozvanog serotoninskog sindroma, koji moze ugroziti i zivot (vidi http://www.zkf.hr/SEROTONINSKISY.htm ) .

 

 

 

13.09.2010.

Sve više Holanđana odlazi svojom voljom sa ovoga svijeta

U Centralnoj Holandiji porastao je broj ljudi nad kojima je izvršena eutanazija, ove godine od januara, do avgusta, i to za 31 posto u odnosu na prošlu godinu. To je iznio jedan etičar, u današnjem TV programu.

Iako se ove cifre ne mogu potvrditi za cijelu zemlju, ipak je iznešeno da je stalno rastući trend broja urađenih eutanazija nastavljen i u 2010 godini.

U 2009 godini je izvršena eutanazija nad 2636 osoba, što je porast od 14 procenata u odnosu na 2008.

U Holandiji je eutanazija dopuštena kod teško oboljelih ljudi koji trpe teske muke( tjelesne ili psihicke boli) i kod kojih ne postoje nikakvi izgledi za izliječenje. Eutanazija se odobrava na vlastiti zahtijev, nakon što posebna komisija odobri njeno izvršenje. Prestanak života uradi doktor, poštujući posebno propisanu proceduru.

12.09.2010.

No comment: Kad student postane studenat

Svaki četvrti studenat odustane od fakulteta

Datum: 11.09.2010 20:00
Autor: Nikola Knežević

Prema podacima koje posjeduje Omladinska informativna agencija BiH (OIA), stopa odustajanja studenata na fakultetima u BiH iznosi visokih 27 odsto, što znači da, prosječno, svaki četvrti student u BiH ne završi fakultet koji je upisao. Prema istraživanjima, samo deset odsto studenata fakultet završi u roku.

Izvor: http://www.nezavisne.com/

 

 

10.09.2010.

Kakvo društvo Selma ima

Famous people born in Tuzla

Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Tuzla

09.09.2010.

Bajram Serif Mubarek Olsun

08.09.2010.

Opština sa 100 stanovnika

Na holandskoj Wikipediji pronađoh i opštinu (gemeente) koja broji sto stanovnika. Pogodite gdje se nalazi

Istočni Drvar is een gemeente in de Servische Republiek in Bosnië en Herzegovina.

Istočni Drvar telt 100 inwoners (2006). De oppervlakte bedraagt 66,17 km², de bevolkingsdichtheid is 1,5 inwoners per km².

08.09.2010.

Politička kriza u Holandiji : Kad je vlast najveća strast

Odvratno je gledati šta se ovih dana radi na političkoj sceni Holandije. Formiranje vlade nakon izbora početkom juna ušlo je u treći mjesec, a stvar je još na početku.

Na izborima u junu do tada vodeća demohrišćanska stranka na vlasti premijera Balkenendea je pretrpjela veliki poraz. To ipak nije smetalo privremenom lideru stranke Maxime_Verhagen -u ( koji je i sada u demisioniranoj vladi ministar inostranih poslova) da stupi u razgovore sa islamofobnom strankom Geert Wildersa. Osnovni princip demohrišćanske stranke (CDA) bi trebao biti poštovanje prema Bogu i samim tim prema religiji, bila ona hrišćanska, islamska, jevrejska ili neka druga. Koalicija sa nekim ko je islam proglasio političkom ideologijom ( i nikakvom religijom), a svetu knjigu Kur’an fašističkom, ne bi Verhagenu ni u snu trebala pasti na pamet.

Uzaludni su bili protesti starih članova CDA, mnogobrojna pisma upućena na njegovu adresu, Verhagen je nastavio po svome. Nije uvažio ni mišljenje najbližeg saradnika, sadašnjeg ministra zdravlja Ab_Klink -a , nego se obradovao kada se ovaj , proganjan svojom savješću, povukao iz pregovora. Kao da se ništa desilo juče u Parlamentu Verhagen ponovo pristaje uz liberalnog lidera Rutte-a ( koji se ustvari umeće sa Wildersom ko  će biti veći islamofob, samo što ovaj ne koristi tako ružan riječnik koji privlaci najprimitivnije Holandjane), i u saradnji sa Wildersom želi da formira novu vladu.

U ponašanju Verhagena neki analitičari vide katolički pragmatizam, spram savješću motivisanog ponašanja protestanta Klink-a. U tome se iskazuju i razlike između holandskog katoličkog juga i protestantskog sjevera.

Ne smeta Verhagenu ni to što Wilders na poziv američkih islamofoba odlazi u Njujork na proteste protiv građenja islamskog centra, koji će biti začinjeni sa paljenjem Kur’ana.

Sve u svemu do je najjača stranka CDA se podijelila, ispitivanjem javnog mnijenja utvrđeno je da je spala na najnize grane. Ipak je vlast najveća strast, i za nju se daje i obraz i savjest.

07.09.2010.

Po sportskom novinaru TV Sarajevo već smo pobijedili Francuze

U dnevniku TV Sarajevo u pola sedam sportski novinar koji se prije utakmice javiosa stadiona Koševo, već nam je pribrao tri boda, pa smo po njemu i prije utakmice imali šest, a Francuzi nula bodova. Tako se I on pridružio intervjuisanim navijačima, koji su svi odreda prognozirali pobjedu naših sa dva gola razlike.

Ako se može oprostiti neukim i pristrasnim navijačima, toliki neprofesionalizam nazovi novinara se teško može oprostiti. Nužni oprez, koji nalaže profesija, u prognozama trebao bi biti i kad igramo sa San Marinom, a nekamoli sa jednom od najboljih svjetskih reprezentacija. Zaista provincijalizmu i našim umišljenim vrijednostima nikad kraja.

07.09.2010.

Kako određenom dijetom uticati na pol budućeg djeteta?

Danas se pojavila interesantna informacija kako su naučnici Univerziteta u Maastricht-u (Holandija) konstatovali da određena dijeta prije začeća ima uticaj na određenje pola budućeg ploda. Naučnici su odredili posebnu dijetu za 172 žene iz Zapadne Evrope, koje su prethodno rodile sinove, a više su željele kćerke. Zene starosti od 23 do 42 godine su dobile određenu dijetu, kao i odredjeni tajming kada će imati seksualne odnose. Osamdeset posto žena, koje su se pridržavale dijete, su rodile kćerke.U osnovi vazi pravilo da zensku djecu dobijaju zene koje jedu hranu sa malo kuhinjske soli, a musku one koje jedu zasoljenu.

Dijeta za buduce curice je bila bogata produktima koji imaju dosta kalcijuma i magnezijuma, a siromašna kuhinskom soli (gotovo bez soli). Jogurt, tvrdi sir, rabarber, zelje, bademi, brokulje sadrže dosta kalcijuma. Zene su uzimale su najmanje pola kg mliječnih proizvoda dnevno. Magnezijumom su bogate smokve, cashenoten (indijski orasi), grah i integralni hljeb. Treba izbjegavati salamu, šunku, dimljenog lososa, krompire, plavi sir, meso, hljeb i kolače.

Parovi trebaju imati redovne seksualne odnose, ali ne neposredno prije, i neposredno poslije ovulacije. Za dobijanje zenskog djeteta treba imati seks prije same ovulacije.

U izvještaju ne piše koliko dugo treba držati dijetu prije ovulacije, vjerovatno najmanje mjesec dana.

Za čitaoce iz Holandije donosim članak i na holandskom jeziku.

Pas je eten aan om een zoon of een dochter te krijgen

Voorkeur voor een zoon of een dochter? Je kunt het geslacht van je baby (misschien) beïnvloeden! We komen er natuurlijk liever niet voor uit (ik wel hoor – wat wilde ik na mijn zoon graag een meisje!), maar stiekem hebben wij vrouwen toch echt vaak wel een voorkeur voor het geslacht. Door iets met je eten te rommelen, kun je het (een beetje) sturen, zo blijkt. Toekomstige moeders die zout uit hun dieet schrappen en meer harde kaas en bonen eten, hebben namelijk een grotere kans dat ze bevallen van een meisje. Dat stellen Nederlandse wetenschappers.De juiste combinatie van voeding en seks-timing zijn bepalende factoren voor het geslacht van de toekomstige baby, meldt Mail on Sunday op basis van research van de Universiteit van Maastricht. Het onderzoek nam gedurende vijf jaar 172 West-Europese vrouwen onder de loep in de leeftijdscategorie 23 tot 42 jaar. Alle deelneemsters waren moeder geworden van een jongetje maar hadden een voorkeur voor een meisje.
Toen ze opnieuw zwanger probeerden te worden, kregen ze de raad om zout te bannen en zo’n halve kilo zuivelproducten per dag te eten. Liefst 80 procent van de dames die zich aan dit dieet hielden, bevielen achteraf van een meisje. Moeders kunnen volgens het onderzoek best zaken als olijven, spek, salami, gerookte zalm, aardappelen, blauwe kaas, vlees, brood en gebak vermijden.
De beste voedingsmiddelen zouden volgens het onderzoek zaken zijn die rijk zijn aan calcium (zoals yoghurt, harde kaas, rabarber, spinazie, tofu, broccoli en amandelen), en magnesium (zoals cashewnoten, vijgen, bonen en volkorengranen).
Volgens hetzelfde onderzoek vergroot de kans op een dochtertje indien koppels regelmatig vrijen, maar niet op dagen net voor of net na de eisprong. “Deze resultaten tonen dat timing en dieet allebei meespelen voor wie de kans op een meisje wil vergroten, met de impact van voeding als meest bepalende factor”, zegt een woordvoerder van het researchteam. “Indien beide methodes succesvol worden toegepast, is er een aanzienlijke kans op succes.”

izvor: Kinderspulblog

07.09.2010.

Posudjeni post: Politika i religija, intervju sa fra Markom Knezovicem

Fra Mario Knezović  u intervjuu za Oslobođenje govori o odnosu morala i politike, hrvatskim strankama u BiH te o problemu korupcije u našoj zemlji

• Iako se u našoj zemlji političari u gotovo sto posto slučajeva izjašnjavaju kao vjernici, u njihovom djelovanju ipak ne vidimo postojanje ikakvih moralnih načela. Kako premostiti barijeru između deklarativnog i istinskog postupanja po moralnim načelima? 

- Uvijek treba odvajati ono deklarativno od stvarnoga. Sam Isus često napominje kako želi svoje sljedbenike po djelima prepoznati. Isto tako, bilo bi nepravedno i površno zaključiti da ova poteškoća istinskoga življenja vjere pogađa isključivo političare, a uz to ne smijemo pribjeći zamci da sve političare stavljamo u isti koš. Postoje pojedinci, doduše vrlo rijetko, koji ipak pokušavaju spajati vjeru i služenje općem dobru kroz politiku. Problem je što je kod nas politika postala posao i zanimanje, a ne zvanje i služenje, što je njezina prvobitna zadaća. Stvorio se mentalni sklop kako oni na vlasti mogu činiti što hoće, kako su moćni, kako ih se treba plašiti, kako oni određuju sudbinu pojedinaca i kolektiva. To ne smije biti tako jer u demokratskome poretku narod, ili bolje rečeno biračko tijelo, zapravo vladaju. U tom kontekstu naši političari se često prekrivaju plaštem vjerske zajednice kako bi tako stvarali kod sebe imidž koji im u konkretnim djelima ne pripada. Biti vjernik je stav koji ne može trpjeti polovičnosti i koji traži žrtvu za dobro i promicanje pravde daleko od svakoga vlastohleplja i osobnoga interesa. Nažalost, kod nas takvo stanje nije. Politika je doslovno za mnoge postala biznis, a mnogi političari stvar političkoga tržišta i grupiranja po interesnim, a sve manje ideološkim motivima.

Opširnije sutra u Oslobođenju...

06.09.2010.

O Jahorini planini i njenim dobrim vodama

Nakon podjele zemlje Dejtonskim sporazumom, podijeljena je i planina Jahorina. Ustvari malo ko zna da je podijeljena, jer je onaj dio za koji većina smatra da je planina Jahorina, a to je sjeverozapadni dio, pripao RS ( i ranije je bio dio opštine Pale). Misli se na dio planine koji je posebno uređen za vrijeme ZOI, sa skijalištima, hotelima i vikendicama. Ovaj se dio ustvari nalazi oko izvora rijeke Prače, odnosno predstavlja slivno područje gornjeg dijela rijeke.

Istočni, odnosno jugoistočni dio planine pripao je Federaciji BiH, odnosno Bosansko- Podrinjskom kantonu (opštine Foča – Ustikolina, Pale- Prača, i Goražde). Najviši vrh Jahorine na Ogorjelici zove se Sjenište, nalazi se u zapadnom dijelu, ima nadmorsku visinu od 1910 metara. U Federaciji su najveći vrhovi planine Klek (1680), Kacelj, iznad sela Jabuka (1632) i Borovac (1749). Ovi su vrhovi prilično izdvojeni, pa mnogi Klek smatraju i posebnom planinom. Klek još nazivaju Klek Jahorinski, i Klek Bosanski.

Ispod Borovca u predjelu zvanom Ruda Glava (1461 metar) napravljen je planinarski dom. Dom koriste planinari i omladina Goražda.

Za razliku od šumovite sjeverne strane, južna strana Jahorine je (kao i Trebević) gola i strma. Granica između Federacije i RS ide samim glavnim grebenom planine. Južno od granice, ispod veoma strme padine, leži bošnjačko selo Delijaš. Tokom rata od Trnova, preko Delijaša i prevoja Grebak, preko mjesta Jabuka, do doline rijeke Koline i mjesta Ustikolina, bila je glavna veza odsječenog Goražda i ostatka BiH pod kontrolom Armije BiH. Ovom trasom je nakon rata bilo planirano da modernom saobraćajnicom poveže Goražde sa ostatkom Federacije BiH, ali od tog projekta nije bilo ništa.

 Istočna Jahorina ima veoma mnogo nalazišta bosanskih kamenih spomenika – stećaka, što govori o dugoj bogumilskoj tradiciji ovoga kraja. Ispod jahorinskih vrhova, sa južne i istočne strane planine postoje mnoga vrela vode, za koju se smatra da ima posebne vrijednosti, i često ljekovita svojstva. Tako su uređene hair česme u Hrančićima, Kolunu, a najpoznatija voda je ispod vrha Turjaka.

Ta voda, nazvana Dobre Vode, je vezana za legendu o Šejh Muratu, koji je na ovom mjestu održao kišnu dovu.

Danas su Dobre Vode postale poznato muslimansko dovište koje posjećuje veliki broj muslimana, posebno u mjesecu maju (vidi http://www.mladifocaci.ba/vijesti.html ).

Fotografije ovih krajeva mogu se naći u veoma bogatoj zbirci koju je na Panoramio, odnosno na Google Earth postavio Hamdo Katica (vidi http://www.panoramio.com/user/1072228 ). Njegova je i ova fotografija grupe planinara na Jahorinskom Kleku (http://www.panoramio.com/photo/9231474 )

na Jahorinskom kleku

05.09.2010.

O nacionalizmu u niskim zemljama: Cijepa li se Belgija? Šta onda nastaje?

Het koninklijk paleis te Brussel

Nakon izjave nekih političara u Valoniji (Walonie), dijelu Belgije gdje se govori francuski, kako Valonci trebaju ozbiljno razmisliti o potpunoj podjeli Belgije na Flandriju (sjeverni dio, gdje se govori holandski) i Valoniju, čitam reakcije čitalaca u holandskom listu “Telegraf”. Zagrnuti sigurnošću anonimnosti čitaoci ispoljavaju svoj nacionalizam, koji nije ništa manji nego balkanski nacionalizam. To nije samo nacionalizam između Valonije i Flandrije, nego između Romana i Germana, pa onda i mržnja između različitih provincija i grupa unutar Holandije. Jedan holandski nacionalista predlaže da se Holandija, Flandrija, Njemačka i Austrija ujedine u uniju, koja će se zvati Germanija. Jer oni su Germani, kao izuzetno radan i vrijedan narod, i narod iznad ostalih (podsjeća li to na neku ideologiju?)

Holandija ima katoličko stanovništvo, u provincijama Limburg i Brabant, koje su na jugu, ostatak zemlje je pretežno protestantski. Tiho nepodnošenje između katolika i protestanata sada dolazi do izraza  tako da sjevernjaci predlažu da južne provincije idu skupa sa novom državom Flandrijom, tako  će se Holandija riješiti neradnika. Južnjaci opet ne trpe sjevernjake, jer su glupi i ne znaju uživati u životu, i predlažu ujedinjenje sa Belgijom, a ovi sa sjevera nek idu kud hoće.

Postoje opet prijedlozi da se najsjevernija provincija Frizija (Friesland) priključi Njemačkoj (s kojom je nekad bila zajedno). Frizijci govore frizijski jezik koji se razlikuje od holandskog. Neki predlažu ujedinjavanje Flandrije sa Holandijom, dok su drugi apsolutno protiv toga, tvrdeći kako je Belgija u svemu pedeset godina iza Holandije, i da Belgija ima ogromni spoljni dug.

Kriza u političkom životu Belgije jako dugo traje a kulminirala je prije dva dana, kada je ponovo propao pokušaj stvaranja federalne vlade. Sjeverni dio, Flandrija, se žali kako previše izdvaja u budžet federalne države, i kako tako na svoju štetu ekonomski održava siromašniju i ekonomski nerazvijenu Valoniju.

Na slici:Kraljevska palaca u Briselu. Kraljevska familija i zajednicka vojska jos uvijek drze Belgiju na okupu, pitanje je dokle.

Oko tristotine komentara  možete pročitati u Telegraf-u

05.09.2010.

Posuđeni post: Stop fašizmu u Evropi!

Juče su u mnogim gradovima u Evropi održane demonstracije protiv eksportacije Roma iz Francuske. Prenosim post koji je prije nekoliko dana donio Tajni agent, na svom blogu “Izlog jeftinih mladića” (http://gospodincovjek.blogger.ba/ )

29.08.2010.

sarkozi i fašisti kucaju na vaša vrata

Sad iz Francuske istjeravaju Rome ili Cigane, kako vam drago.

Sličan potez je najavila i talijanska vlada.

Ti ljudi, koje nacionalista Sarkozi tjera iz Francuske, dođoš iz Mađarske, uglavnom su iz Rumunije i Bugarske.

A, fašizam upravo tako počinje. Na zub se uzme neka nacionalna manjina, a onda krene pokolj.

Nije mi jasno zašto su se zbog Roma, uzbudili, Francuzi ili Talijani? Da li to oni misle da su veći bijelci, onako crni i mali? O,tugo, fašistička,

 

 

04.09.2010.

Godišnji račun za vodu u Holandiji : kako efikasna organizacija može znatno smanjiti cijenu vode

Početkom septembra lokalno preduzeće za vodosnabdjevanje “Oasen” (Oaze) šalje molbu da se pročita vodomjer i pošalje stanje brojila natrag u preduzeće. Nakon mjesec dana dobijamo račun o godišnjoj potrošnji vode, te na osnovu toga i visinu nove akontacije. Ako smo potrošili manje vode, novac nam se vrati, ako više moramo doplatiti. Voda se plaća svaka tri mjeseca, znači u četiri obroka godišnje.

Stanje brojila se može prijaviti povratnom kartom poštom, ili preko interneta. Pri tome su predviđeni popusti na račun koji idu do 10 eura. Ako se vodovod ovlasti da automatski skida pare sa računa, dobije se popust od 5 eura. Popust od 2,5 eura se dobije ako se stanje prijavi u prvih deset dana od prijema obavijesti, preko interneta, a 0,50 eura, ako se prijavi poštom. Ako izrazite želju da vam se pošta iz "Oasen" ( pa i završni račun) dostavlja putem e mail-a, onda dobijete još dva i po eura. Tako ukupne troškove računa možete smanjiti za 10 eura.

U račun za vodu ulazi cijena kubika vode uz razne poreze, kao i cijena održavanja mjerila bez obzira na potrošnju. Kubik vode sa BTV porezom (koji je 6 posto za vodu, kao i za prehrambene artikle) iznosi oko 1,25 aura. Godišnje se za mjerilo plaća 80 eura. U ovu cijenu je uračunat i poseban dodatak od 10 eura za obezbjeđenje vatrogasnih brigada tekućom vodom, te su na taj način vatrogasci u svakom momentu snabdjeveni dovoljnim količinama vode. Znači za potprošnju od 70 kubika godišnje, godišnji račun iznosi 160 eura, odnosno 13 eura mjesečno.

Ne treba posebno napominjati da svaki stan ima svoje mjerilo.

Upoređujući ovu cijenu (u Holandiji) sa cijenom u Sarajevu, mogu primjetiti da voda nije mnogo skuplja (ako nije i jeftinija obzirom na ogromne gubitke vode u transportu kod nas), iako je proces njenog dobijanja u ovoj ravnici mnogo skuplji, nastranu što su mnogo veći troškovi zbog najmanje duplo većih plata zaposlenih, skupljeg goriva, itd.. Veoma efikasan sistem plaćanja ( nema potrebe da postoje ljudi koji čitaju vodomjere, posebno da to rade svaki mjesec, fakture se ne šalju svaki mjesec nego jednom godišnje, uštedi se na poštanskim troškovima, novac se automatski skida sa računa pa nema naloga za plaćanje, itd.). Posebno nema neplatiša jer se takvima odmah zatvara voda.

Prilikom preseljenja, a ponekad i bez toga, vodomjer očitaju zaposlenici vodovoda. Ne isplati se prijavljivati manju potrošnju jer će se na kraju razlika kod očitanja koju urade zaposleni u vodovodu platiti po zadnjoj cijeni vode, koja je obično svake godine za mali procenat skuplja.

Na web stranici preduzeća “Oase” može se vidjeti u svakom momentu trenutna potrošnja vode u kubicima. Tako se može vidjeti da maksimum potrošnje bude u pola osam ujutro, kada se svi peru i ispiraju WC. Nešto manji pik je između četiri popodne i sedam uveče. Ljeti je potrošnja mnogo niža jer mnogi idu na odmor van zemlje. Potrošnja je povećana naprimjer za vrijeme važnih utakmica, kada su svi kod kuće, nešto piju ili jedu, te koriste kuhinju i WC. Stranicu sa grafikonom potrošnje možete vidjeti na Oasen .

02.09.2010.

Intervju sa saobraćajnim policajcem u BiH: koja ga je nesreća ovog ljeta najviše dojmila

Razgovaramo sa jednim saobraćajnim policajcem koji je čest na uviđajima kod saobraćajnih nesreća.

Novinar: Svjedoci smo da je ovo ljeto jako uspješno što se tiče saobraćajnih nesreća. Koja vas je saobraćajna nesreća ovog ljeta najviše dojmila. Da li ona kad je u Binjiževu vozač izletio iz auta, pa letio trideset metara i pao u Zujevinu, a za njim doletjelo dječije sjedište, ili ona kad su mladić i djevojka usred grada vozili dvjesta na sat pa od auta ostaolo pola kubika presovanog metala. Ili možda ova posljednja u Zenici kada je automobil raskomadao čovjeka na biciklu.

Policajac: Zaista je teško odabrati. Pa mi imamo zaista veliki izbor. Mene je ipak najviše dojmilo, znate nije to baš saobraćajka, ono kada je vozač gradskog saobraćaja pomogao onom vozaču što mu se zapalilo auto. Znate ono, kad mu je dao aparat za gašenje, pa aparat eksplodirao, i ubio čovjeka. To je meni interesantno, a znate ovo na putu, toga se mi nagledamo svaki dan, čovjeku postane malo i dosadno to stalno gledati.

Novinar: Ovaj put ka Zenici, od Kaknja do Zenice, on je zaista odličan za nesreće. Tu stvarno, ko ne pretiče preko pune linije, taj nije nikakav vozač. Šta vi mislite?

Policajac: Tamo čekamo da se napravi autoput, pa će se to smanjiti. Biće doduše i tada budala koji će voziti u suprotnom smijeru. Žao mi je najviše one četiri djevojke, kada poginuše u jednom autu. A jedno, dvoje mrtvih, na to smo navikli.

Novinar: Zaista se vi svega nagledate, kako biste da radite u Njemačkoj?

Policajac: Ma nekako bi izdržali, jeste da je njima mnogo dosadnije. U njih samo slikaju i šalju im slike i kazne, a mi smo stalno na zraku, imamo radare i razgovaramo sa ljudima kad ih uhvatimo da brzo voze. Tamo oni uopšte ne pričaju sa ljudima. Ne bi ja mogao tamo raditi.

Novinar: Zaista bi vam se bilo teško navići. Hvala na razgovoru i želim vam što manje nesreća.

Policajac: Hvala i vama, a teško da to bude. Navikla raja kod nas da gine, pa to ti je, teško ti tu šta možeš, džaba kažnjavanje. 

Razgovor vodio : Leteći Holanđanin

02.09.2010.

Razgovori ugodni na TV Sa: Definitivno, hajde da kažemo i upravo tako

Gledam jutros TV Sarajevo. Nigdje toliko pjesme u rani sabah, kao u nas.

Došao je neki gost, govori o humanitarnoj akciji. Ništa novo, kaže, imaju odjeće i previše, narod daje viškove iz kuće, ali slabo daju para.

Ni kod voditeljice ni kod gosta nije falilo već udomaćenih fraza.

Gost kaže: “Pa hajmo reći”, voditeljica “Upravo tako”, gost: “Što bi kazali”, a voditeljica završava sa  “Definitivno tako!”

Poslije dolaze novi gosti, ovi sto organizuju neke velike molitve mladih po Sarajevu. Raspricali se gosti kako su se angazovali da poprave ljudska srca. Zgrade su popravljene, a oni su zaduzeni za srca.

Voditeljica potvrdjuje sa "definitivno".

Pa poslije opet da potvrdi, zavrsava sa dva puta definitivno.

Definitivno voditeljica ima jako sirok jezicki dijapazon.

Onda opet pjesma, nigdje veselije nego kod nas.

Leteci Holandjanin
<< 09/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
2627282930

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3338103

Powered by Blogger.ba