Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

08.12.2010.

Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?

Stiče se utisak da ne postoji jedinstveno mišljenje o tome koliko je opasan umjereni višak kilograma. Pri tome naravno da ne mislim na ekstremno povećanje tjelesne mase , u odnosu na normalni indeks tjelesne mase BMI (odnos između težine tijela u kg i kvadrata visine u metrima) . Smatra se da je normalan BMI do 25.  Od 25-30 smatra se da osoba ima višak kilograma. Preko 30 je osoba gojazna, i takve osobe imaju povećani rizik od oboljevanja. Jako velika debljina je naravno često opasna po život, iz razloga veoma smanjene ili skoro totalne nepokretljivosti tijela, te nesagorijavanja viška masti, što uzrokuje tešku arteriosklerozu.

Na koji način povećane zalihe masti ugrožavaju zdravlje?

Prije svega se postavlja pitanje koliko je pretilost, znači povećane masne rezerve na stomaku, bedrima, i na drugim mjestima, u vezi sa povećanim plakovima masti u zidovima krvnih sudova. Masno degenerisani krvni sudovi, odnosno arterioskleroza,  su jedna od najvećih opasnosti za zdravlje. Arterioskleroza krvnih sudova mozga, ili srca može dovesti do iznenadne smrti. Arteriosklerotični plakovi su smješteni u unutrašnjem  dijelu zida krvnog suda, i sastavljeni su najvećim dijelom od holesterola.

Opšte je prihvaćeno da razvoj arterioskleroza ide progresivno sa povećanjem holesterola i ostalih masnih komponenti (triglicerida) u cirkulaciji.

Međutim povećanje holesterola u krvi nije uvijek proporcionalno sa količinom nečije tjelesne mase, odnosno sa viškom masnih rezervi. Naprotiv, poznato je da često i mršavi ljudi imaju povećni holesterol, što najčešće nastaje kao posljedica familijarne hiperholesterolinemije (odnosno geneteske sklonosti povećanju holesterola). Takve osobe, iako mršave, često i relativno mlade, dobijaju srčane infarkte ili moždane udare. Znači da kod tih osoba debljina ne igra nikakvu ulogu. Takođe su muškarci mnogo ugroženiji na povećanu količinu masti u krvi, nego što su žene.

Nedavno je jedno istraživanje u Groningenu (na sjeveru Holandije) pokazalo da deblje osobe žive jednako dugo kao i osobe sa normalnom tjelesnom težinom. Na koji način bi debljina, ako nije povezana sa znatnim povećanjem masnih komponenti u krvi, mogla da utiče na skraćenje života. Najčešće se spominju dvije stvari: pojačano opterećenje srca, odnosno hipertenzija (koja onda dovodi do slabljenja srca), i veća mogućnost dobijanja dijabetesa. Žučni kamenci su češći kod debelih pacijenata, kao i neke vrste raka, naprimjer rak dojke kod žena, i rak prostate kod muškaraca. Takođe osteoporoza i artorze (oboljenja zglobova) su češće kod gojaznih osoba.

U slučaju hipertenzije, srce ljudi sa viškom kilograma mora da obavlja teži rad, jer onaj ko ima dvadeset kila više, vrši rad kao da nosi dvadeset litara vode na ramenima. Međutim postavlja se pitanje da li i ljudi koji stalno rade teške fizičke poslove, odnosno sportisti, dizači tereta na primjer, na sličan način opterećuju svoje srce. Posebno maratonci jako opterećuju srce. Kod debelih ljudi dolazi do postepenog navikavanja srca na pojačani rad. 

Nedavno je objavljeno da u Holandiji godišnje čak dvije hiljade ljudi smrtno strada usljed pretjeranog treninga, posebno usljed sve popularnijeg rekreativnog trčanja. Poznati su i slučajevi nagle smrti i kod treniranih sportista, fudbalera naprimjer.

Ostaje zagonetka kako pojedini debeli ljudi žive sasvim normalno, i doživljavaju  najmanje prosječnu dužinu ljudskog vijeka. Neka ispitivanja su pokazala da “umjerena” debljina ne predstavlja opasnost za zdravlje. Slučajevi hipertenzije i dijabetesa kod debljih ljudi su često blagog oblika i mogu se relativno dobro kontrolisati lijekovima, za razliku od dijabetesa i hipertenzije koje dobiju mršave osobe.

Mnogi doktori posebno ističu opasnost nakupljanja masnog tkiva na stomaku. Oni podvlače da je širina struka važniji pokazatelj ugroženosti od debljine nego što je tjelesna težina. Tako smanjenje obima struka za 5 cm, smanjuje šansu za dobijanje dijabetesa za 66 posto. Po njima masne naslage na nogama i rukama su mnogo manje opasne. Postoje cak i izvjestaji da osobe sa debelim zadnjicama imaju duzi zivot.

U životinjskom svijetu neke životinje opstaju zahvaljujući masnim naslagama. Da nije njih većina sisara koji žive na krajnjem sjeveru i jugu Zemlje, ne bi mogli da prežive. Medvjedi, foke, morževi, kitovi, mnoge ptice (pingvini naprimjer), preživljavaju zimu zahvaljujući rezervama masti. Organizam ima sposobnost da deponuje mast, kao najvažniji energetski elemenat, i da ga koristi kad nastane nedostatak hrane. Međutim mast treba da se troši, da sagorijava.  Zbog toga je teško upoređivati debljinu životinja, koje se debljaju da bi preživile,  i ostaju aktivne i pokretne i kad imaju velike rezerve masti, za razliku od ljudi koji se tove da bi uživali u jelu, i na kraju ostaju nepokretni.

Zimska ishrana kod većine  ljudi je potpuno različita od ljetnje, i bogata je šećerom i mastima, jer organizam troši ogromnu energiju na održavanje tjelesne temperature. Kod onih koji fizički rade i borave na hladnoći ta se mast troši, a oni koji za decembarske praznike jedu kolače i masne obroke, i ostaju gledati TV u toplim sobama, za njih je to samo novo nakupljanje kilograma.

Cilj ovog teksta nije da ohrabri ljude da shvate da debljina ne mora biti opasna po zdravlje. Debljina sama po sebi, čak i ako ne bi ugrožavala zdravlje, izaziva  emocionalne probleme,  često i izolovanost od društva. Jače izražena debljina uzrokuje i praktične životne probleme. Međutim nauci ipak ostaje da objasni kako  kako kod pojedinih ljudi ona ne predstavlja nikakav zdravstveni problem. Vjerovatno je sve to određeno na geneteskom nivou, mnogo šire nego što je samo poznato da je debljina veoma često familijarna, i da se prenosi sa roditelja na potomke.

Za one koji iz ovog teksta izvedu krivi zaključak, treba podvući da je potrebna umjerenost u svemu, pa tako kako i u uzimanju hrane tako i u fizičkom opterećivanju organizma.

Leteci Holandjanin
<< 12/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2324928

Powered by Blogger.ba