Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

28.02.2011.

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu

Sa mog bloga Oftalmologija prenosim dio teksta o savremenom lijecenju senilne makularne degeneracije - stanju od kojeg sve vise osoba u poznijim godinama gubi vid.Kompletan tekst mozete naci na http://ocnidoktor.blogger.ba/


Picture of the fundus showing intermediate age-related macular degeneration. (Slika ocnog dna koja pokazuje srednje razvijenu (za dob vezanu) makularnu degeneraciju 

Makularna degeneracija vezana za dob ( Age-related macular degenerationAMD vidi Macular_degeneration ) je veoma čest uzrok slabog vida osoba iznad šezdeset godina života (mada se nekad pojavljuje i ranije). Bolest zahvata sami centar mrežnjače, takozvanu makulu (zutu mrlju), te izaziva promjene koje dovode do gubitka centralnog vida.

Centralni vid je vid kojim razlikujemo veoma sitne detalje, pa zahvaljujući dobroj funkciji mrežnjače u području makule (žute mrlje) možemo čitati sitna slova, koristiti kompjuter, gledati televiziju, plesti, šiti, odnosno raditi skoro sve ono sa čime je obično povezana svakodnevna ljudska djelatnost. Osobe koje izgube centralni vid imaju  veliku tamnu mrlju u centru vidnog polja. One vide sa strane i mogu se kretati, ali ne mogu nikoga prepoznati, niti obavljati naprijed nabrojane radnje.

Liječenje AMD je veoma teško i nezahvalno. Neki se oblici (suhe forme) ne mogu skoro nikako uspjesno liječiti. Vlažne forme ( gdje postoji izliv tečnosti u makuli) su se liječile raznim injekcijama, laserom, itd., bez nekog značajnog rezultata.

Posljednjih pet godina u terapiju su uvedena sredstva koja spriječavaju rast patoloških krvnih sudova u oku, od kojih nastaju komplikacije, kao što su vodeni izljev (edem). Ovi lijekovi se nazivaju blokatorima faktora koji podržava rast krvnih sudova (Vascular endothelial growth factor blocators, VEGF  blokatori). U praksi se prvo počeo koristiti ranibizumab ( komercijalno ime Lucentis). Nešto kasnije je u terapiju uvedeb bevacizumab (Avastin).

Ovdje bih iznio u najkraćem šta je u svom izvještaju o ovim lijekovima podnijela holandska komisija za lijekove Comissie Farmaceutische hulp (CFI), a izvještaj se zove Farmacotherapeutisch rapport ranibizumab (Lucentis®) bij de indicatie neovasculaire (natte) leeftijdsgebonden maculadegeneratie – odnosno Farmakološki raport o ranibizumab-u kod indikacija za neovaskularnu (vlažnu) senilnu makularnu degeneraciju.

nastavak vidi na http://ocnidoktor.blogger.ba/

 

  

27.02.2011.

Nedjeljom u slici i riječi : Pogled napolje

Svrzina kuća

Biti u kući, uživati kućnu toplinu, a osjećati se kao da si napolju, imati slobodu i širinu pogleda, a ne osjećaj četiri zida, koja pritišću, česta je preokupacija u arhitekturi. Dok se danas ta tendencija razvija uglavnom velikom upotrebom stakla i staklenih zidova, ranije su se na privatnim kućama pravila izbočenja u vidu isturenih prozora ili ostakljenih balkona.

U tipičnoj bosanskoj gradskoj kući izbočen je gornji sprat, pa su posebno bočni prozori davali pogled na sve strane kuće, odnosno i niz ulicu i uz ulicu. Ponekada je gornji sprat imao izbocenje u vidu drvenog balkona, koji se protezao cijelom duzinom iznad ulice, a na njemu su postojali prozori sprijeda i sa strane (cardak - vidi sliku sa Kovaca).

Slična stvar ( u iste svrhe napravljena), mada naravno vidljivo drugačija, može se primjetiti u holandskim gradskim kućama.U Goudi sam primjetio nekoliko ovakvih izbočenih balkona, građenih od drveta, potpuno zastakljenih na tri strane. Zaista lijepi elementi za pogledati izvana, a veoma korisni i ugodni za one unutra. Posebno sto je na ovaj nacin znatno povecana kolicina svjetla koja dolazi u sobu.     

ustakljeni balkon od drveta koji se izbocuje iznad ulice
ustakljeni balkon od drveta koji se izbocuje iznad ulice














stra bosanska arhitektura na Kovacima, kuce sa izbocenim gornjim spratom
stra bosanska arhitektura na Kovacima, kuce sa izbocenim gornjim spratom




25.02.2011.

Libija naša, šta to bi od tebe?

Libija je usko vezana za živote nas Bosanaca i Hercegovaca. Rijetka je neka porodica gdje neki član šire familije nije iz ovog ili onog razloga boravio u ovoj zemlji. A najviše je ljudi išlo tamo da radi, i da dobro zaradi.  Od sedamdesetih godina mnogobrojna sarajevska preduzeća su dobila poslove u danas najbogatijoj afričkoj  zemlji. Pored “Energoinvesta”, “Hidrogradnje” i mnogih drugih koji su izgrađivali ovu pustinjsku zemlju, uključio se i sarajevski Klinički centar (tada UMC). Bosna i Hercegovina je održavala bolnicu u Zaviji ( Zawiah), zapadno od Tripolija, koja se sada spominje po teškim borbama pobunjenika i Gadafijevih snaga. 

Zahvaljujući boravku i radu u Libiji mnogi naši ljudi su stekli dovoljno novca da u BiH naprave i opreme kuću. Oni na boljim položajima su mogli i da kupe kuću ili stan na moru. Neki su živjeli i decenijama i prihvatili Libiju kao svoju zemlju. Libija je nama bila nešto što nam je blisko i drago, a skupa sa Gadafijem nešto što se podrazumjeva samo po sebi. Libija i Gadafi su išli ruku pod ruku. Navikli smo bili na tog čudnog beduinskog predsjednika, koji spava pod šatorom, i dovodi sa sobom kamile u Beograd.

U Libiji je bilo veoma mnogo očnih bolesnika i slijepih ljudi. Pustinjska klima, insekti, loša higijena, nasljedne bolesti itd su doprinijele da je veliki broj ljudi imao neko očno oboljenje. U Zaviji je u sastavu  sarajevske bolnice bio i Očni odjel, u kome su se smjenjivali oftalmlozi iz Očne klinike Sarajevo, ali i ostalih bolnica u BiH i Jugoslaviji.

Kada sam 1978 dobio specijalizaciju iz oftalmologije, jedan od uslova je bio da određeno vrijeme provedem u Zaviji. Moja supruga je bila pred porodom, pa je nisam mogao ni povesti, a ni ostaviti. Kopao sam i nogama i rukama da ne idem, i na kraju i uspio.

Poslije su doktori išli još dublje, u pustinju. Tako je jedan kolega oftalmolog otišao u mjesto Ghadames. Kojih dvije stotine kilometara od mora, u pustinji. Bio je toliko deprimiran, da se htio ubiti. Spasili su ga od samoubistva u posljednji čas, a ostao je sa trajnim psihičkim posljedicama.

Ovo što se sad dešava u Libiji, bez obzira koliko je to Gadafi zaslužio, pokazuje koliko je sve prolazno i nestabilno i podložno kataklizmi. Čovjeka uzme strah kad pogleda i čuje tog čudnog i stranog čovjeka, tog psihičkog bolesnika, da je tolike godine vladao jednom zemljom, i da su mu se zbog njegove nafte klanjale zapadne vođe. Još ga veći strah obuzme kad vidi kako jedna zemlja preko noći uđe u haos i kako sve ono što je do juče činilo smisao života, preko noći nestane.

Nažalost to se u posljednje vrijeme isuviše đesto događa. Stradale su i Jugoslavija i , Irak i Afganistan. Tunis i Egipat, i još mnogi drugi. Zapadni svijet nastupa samo sa pozicija vlastitih interesa, i tu se istorija neprekidno ponavlja.

Ponavlja se i tragična sudbina onih koji su imali sve i bili na vrhu, a onda odjednom padnu na samo dno. Ruski car i njegova familija, njemački kajzer, jugoslovenski kralj, turski sultan i njegova familija, Čaušesku, Sadam Husein, Hitler i Musolini, i mnogi drugi. Iako se svi ne mogu staviti u isti koš po svojim zlodjelima i krivici (neki nisu ništa ni bili krivi, osim što su se u pogresno vrijeme našli na vrhu), imaju zajedničko to da su preko noći doživjeli potpunu propast i postali niko i ništa. Neki su protjerani iz zemlje, a neki su i naprasno ubijeni, ili su se sami ubili.   

25.02.2011.

Doktorati nauka: Guttenberg i Resavska škola

Kod nas je sve je devalviralo, a posebno akademske titule. Uticaj političke i finansijske moći na nauku je doveo dotle da titulu doktora nauka može imati svako, ako ima dovoljno para da to plati, ili dovoljno političke moći da to provuče kroz univerzitet,  gdje su glavne pozicije takođe zauzeli stranačke i rodbinske veze.

Međutim od iste pojave nije imuna ni najbogatija evropska zemlja, Njemačka, koja je svijetu poklonila nebrojena naučna otkrića koja su promijenila naš život. Eto ni Nijemci, poznati po svojoj pedantnosti, upornosti, radinosti, nisu imuni na malverzacije u nauci. Ministar odbrane Karl Theodor zu Guttenberg je tako postao doktor pravnih nauka, a da je najveći dio doktorata prepisan. Resavska škola, mi bi rekli.

Još je gore što je Bundestag, njemački parlament, cijeli dan raspravljao o ovom slučaju, a kancelarka i parlamentarci iz vladajućih stranaka su ga branili. Na kraju je prezimenjak slavnog pronalazača štampe vratio doktorat, a ostao na položaju ministra.

Pada u oči koliko često, i kod nas, novostečeni bogataši, koji su bogatstvo najčešće stekli kriminalom, žele da postanu cijenjene mecene umjetnosti i nauke. Tako oni istiskuju istinske naučnike, marljive radnike, koji u tišini biblioteka i labaratorija, iskreno rade na proširenju znanja i uanprijeđenju kvaliteta života. Njima je njihov uspjeh često jedina satisfakcija, a finansijske povoljnosti i javnu promociju, dobijaju oni koji imaju pare i političku moć.   

20.02.2011.

Nedjeljom u riječi i slici: Povratak u "truhli" kapitalizam

O “truhlom” kapitalizmu  je čak i moja generacija je mogla samo čitati u romanima evropskih klasika, nismo ga dozivjeli. U školama su nas na časovima istorije i sociologije prepadali sa ovim užasno nepravednim društvenim sistemom. Srećom, zahvaljujući prije svega jakim radničkim sindikatima, taj kapitalizam je na zapadu već odavno daleka prošlost. Ovaj sadašnji kapitalizam kakav poznajemo na zapadu, je više socijalizam kakav je trebao da se napravi u bivšim socijalističkim zemljama.

Šetajući prije desetak dana jednim radničkim kvartom u Goudi, pored hemijske fabrike, pogledao sam u velike crno-bijele fotografije na zidu uz fabriku. Na fotografijama je prikazano kako je izgledala ta fabrika početkom prošlog stoljeća, kao i kako je izgledao cijeli taj radnički kvart izgrađen pored jednog od najvažnijih vodenih puteva u Holandiji.

Kvart je znatno manji nego današnji, ali je imao mnogo više onih tipičnih fabrika sagrađenih od cigle, sa malo prozora i sa velikim dimnjacima. Prije II sv. rata, zahvaljujući ovoj vodenoj prometnici, razvila se u Goudi industrija. Preteče današnje hemijske fabrike su bile fabrika svijeća (stearinskih svijeća), te fabrika sapuna ( sapunskog praška, zeeppoeder). Ova fabrika sapuna (vidi sliku) me podsjeti na onu našu fabriku “Astra” koja je postojala na Čengić Vili, kod dječijeg dispanzera, i koja je radila sve do prije ovoga našeg, domaćeg, rata.

Nekada veoma prometni vodeni put pored fabrika, koji se zove Gouwe ( vidi Gouwe_(rivier)) , postoji i danas, mada više kao luka i muzej za stare brodove. Današnji brodovi plove širim prolazom, koji kilometar dalje.

Cijeli ovaj radnički kraj je bio veoma siromašan. Voda je nepodnošljivo smrdila, jer nije postojala kanalizacija.  Kanalizacija se iz okolnih gradskih kuća direktno odvodila u kanal, i to je tako trajalo i do polovine prošlog vijeka.

Ovaj kvart Goude koji se zove Korte Akkeren (vidi Korte_Akkeren), je i do danas ostao siromašan. Umjesto nekadašnjih industrijskih radnika, male prizemne stambene kuće sada su naselili doseljenici iz Maroka, Istočne Evrope, a ima i dosta autohtonih stanovnika niskog socijalnog statusa.

Meni je nekako lijepo prošetati ovuda, podsjeti me na onaj kapitalizam opisan u knjigama Emila Zole, onaj crni truhli kapitalizam eksploatisanja ljudi i socijalne nepravde, koji je i inspirirao Karla Marksa da potraži izlaz u jednom pravednijem društvenom uređenju.

Nažalost komunistički eksperiment je u Istočnoj Evropi propao, a naslijedio ga je ovaj crni kapitalizam, koji je vladao prije više od jednog stoljeća. Kakva je situacija sa političkim i ekonomskim kretanjima, i u Zapadnoj Evropi možda opet zasmrde kanali i rijeke u gradovima, kao nekada dok je bio truhli kapitalizam.

Kvart korte akkeren. (kratke njive) tridesetih ggodina proslog vijeka
Kvart korte akkeren. (kratke njive) tridesetih ggodina proslog vijeka


`slika radnickog kvarta iz 1925
`slika radnickog kvarta iz 1925


transport sirovine za fabriku svijeca
transport sirovine za fabriku svijeca


fabrika sapuna u prasku
fabrika sapuna u prasku


smrdljivi kanal za prolaz brodova, nekada pun fekalija i smetlja
smrdljivi kanal za prolaz brodova, nekada pun fekalija i smetlja


nekadasnji prolaz za teretne brodove, sada za jahte
nekadasnji prolaz za teretne brodove, sada za jahte


danasnji muzej starih brodova
danasnji muzej starih brodova


15.02.2011.

Hljeba, hljeba, gospodaru....

Djevojcica sa tanjirom, djelo slikara Carl von Bergen

.......ne viđosmo davno hljeba....

Sirotinja zavladala u mnogim zemljama. Što siromašnija zemlja, to ljudi teže podnose najnovija poskupljenja hrane. Globalno zagrijavanje koje je dovelo do prirodnih katastrofa, poplava i suša, uragana i tornada, smanjilo je svjetsku produkciju hrane. Poskupila su i fosilna goriva. Oni koji imaju, imaju još više, oni koji nemaju, nemaju ni za hljeba. Dugogodišnja pohlepna politika banaka i finansijskih organizacija, i njihova propast, opteretila je budžete zapadnih zemalja, koje su da bi spasili kapitalistički sistem sve rezerve uložile u spas banaka. Ogromni novac je utrošen i za spas zemalja koje su trošile  nekoliko puta više nego što objektivno mogu. Samoj Grčkoj je dodijeljeno 110 milijardi eura, maloj ekonomski slaboj zemlji sa 10 miliona stanovnika, u kojoj objektivno postoje svega dva grada. Zemlji koja se usudila da organizuje Olimpijadu i potroši milijarde i milijarde na stadione i infrastrukturu koja nije bila neophodna.

Budžeti bogatih zemalja su ostali kratki, da ne pominjem i trošenje ogromnih para na rat u Afganistanu, itd. Nedostatak para i državni dug treba namiriti preko leđa običnih ljudi, ukidanjem svega i svačega i zamrzavanjem odnosno smanjivanjem plata. U Holandiji su na izdisaju muzeji, koncerti, zoološki vrtovi, ukida se pomoć hendikepiranim, umanjuje se novac za obrazovanje, redukuje se javni saobraćaj, poskupljuje socijalno osiguranje, redukuju se socijalna davanja.... Istovremeno se ne dotiču bogati koji imaju skupe vile, njima se i dalje godišnje vraća ogromna renta koju plaćaju na stambeni kredit, pa tako imaju i jare i pare. Znatno se smanjuje budžet za pomoć siromašnim zemljama trećeg svijeta.

U Egiptu mnogi rade cijeli dan za svega pola eura. Područje bivše Jugoslavije sve se više približava toj sramnoj plati. Mnogi već godinama rade, a ne primaju ništa, a mjesečna plata u fabrici cipela iznosi stotinu i malo više maraka.

U zemljama bivše Jugoslavije svaki dan je sve više radničkih protesta i štrajkova. Tamo pare pojede ogromna administracija, podijeljena zemlja, gdje svaka , za evropske pojmove selendra, ima svoje ministre i minisarstva, kantolnalne i republičke urede za ovo i ono, bolnicu, pravni fakultet, autobusko preduzeće pa i željeznicu.

 Zar može tako mala zemlja, sa brojem stanovnika kao prosječna evropska prestonica (Beč ili Madrid) imati dvije željeznice i tri poštanska preduzeća, da ne govorim o broju univerziteta, fakulteta i viših škola. Svaka ta uprava željeznica ima svega nekih dvjesta-trista kilometara pruge, a ima zaposlenih toliko kao da ima dvije hiljade kilometara. Ustvari mora imati sve kao da ima deset puta više pruga, i odjeljenje za remont pruge, za remont vagona i lokomotiva, za nabavku opreme, upravu za putnike, za teret,  za stanice, itd. itd. Svako to odijeljenje ima direktora, sekretaricu, službenike čistačice, sofere,.... Svugdje postoje Upravni odbori.

A cijena karte za 30 km vožnje , povratna (Sarajevo-Tarčin) 3,5 marke. Pa gdje je tu logika i ekonomija? Ko će zaraditi tolike pare, da namiri plate hiljadama zaposlenih, da nabavi rezervne dijelove, popravi prugu, kupi nove vagone i lokomotive, a kamolii da napravi nove kilometre pruge.

Mir se sve donedavno održavao doniranjem  državne i republičke vlade, ali sada curi na sve strane i ne mogu se sve rupe začepiti. U RS zeljeznicarima je prvo da dobiju platu, dosta im je prica o ugrozenosti RS. "Jede li se to?", sad pitaju. 

U nedostatku zabave za narod u zapadnim zemljama se pažnja skreće na razne gluposti,. Kao naprimjer mogu li muslimanke nositi marame u autobusu? A u našim vajnim zemljicama se uporno papagajski ponavlja o  ugroženom srpstvu, hrvatstvu i  bošnjaštvu. Međutim ta priča pije sve manje vode, gladan stomak je najgori tip ugroženosti.

“Primum vivere deinde philosophari!”, još je Aristotel rekao, prvo imati za život, pa onda filozofirati ( političariti). Sit gladnom ne vjeruje, ali sve ima svoje granice.    

13.02.2011.

Nedjeljom u slici : Homeopatija i još mnogo toga, sve u jednom dućanu

Od izloga do unutrašnjosti, sve je obavijeno mistikom i tajnošću. Ako  ti ne pomaže javno zdravstvo, doktori i pilule, pomoći će tajna sredstva protiv okultnih  sila, protiv nečisti  što je okupirala tijelo i duh. Homeopatija, holisticka ocna dijagnostika, ortomolekularna medicina, reiki terapija, joga i meditacija, i još mnogo toga, u seansama ozdravljuje i jača duh i tijelo.....

Eh da je tako, bila bi dovoljna samo jedna metoda, a ne njih sijaset, sve nerazumljivija jedna od druge, a to je valjda i cilj, da misliš da te liječi nekim supersvemirskim stvarima, da budes Supermen, a u stvari prodaje havu i maglu.















12.02.2011.

Subotom o riječima: Rahat i rahatlokum

Turska riječ rahat veoma je prihvaćena u Bosni i Hercegovini. Rahat na turskom znači, mirno, u miru. U Bosni je prihvaćena kao riječ koja pokazuje strpljenje, bezbrižnost, kad se nešta radi natenane, bez da neko drugi smeta.

Rahatluk je stanje mira, opuštenosti, zadovoljstva, uživanja, sreće.

“Živio u miru i rahatluku!” kažemo nekome, želeći mu ustvari dva puta istu stvar.

“Umjesto da uživam u rahatluku, ja moram podnositi njegove hirove!” 

(Rahat) lokum je turski slatkiš koji se pravi od skrobnog brašna i šećera, uz dodatak ružine vode ili limuna, a ponekada i oraha, lješnika, pistacija, itd. Prethodnik rahat lokuma je perzijski kolač ahbisa (slatki žele). U Turskoj se rahat lokum pravi od 15 stoljeća, a onaj kakav mi danas poznajemo je dorađen 1777 u Istanbulu od nekog Hadži Bećira (koji je imao veliku slasticarnu), i populariziran je u velikom dijelu zapadnog svijeta tokom 19-og stoljeća. Preko libanskih imigranata postao je poznat i u Brazilu.

Lokum je introduciran u zapadni svijet u 19-tom vijeku. Neki nepoznati Britanac je bio oduševljen lokumom (za vrijeme putovanja u Istanbul), pa je nakupovao lokuma prilikom povratka u Britaniju. Turkska riječ lokum može doći od lokma u turskom, ili od لقوم lukuum, na arapskom, čija je množina لقمة luqma (t) , što možemo prvesti kao zalogaj, puna usta. Alternativno, dolazi iz otomanskog doba  rahat hulkum of Arabische راحةالحلقم rahat al-hulkum „ zadovoljstvo u grlul“.[5][6] U Libiji naprimjer se ovaj slatkiš zove  حلقوم ḥalgūm. U Bosni riječ „rahatlokum“ dovodi jasno ovu etimologiju u vezu.

Grčki, armenski, kiparski ( „λουκούμι“, loukoumi), albanskii, bugarski , makedonski ( albanski „llokum“, bugarski i makedonski: „локум“, lokum),  rumunski ( „rahat“),ruski, isto kao i u pojedinim bivšim jugoslovenskim državama kao u  Bosni i Hercegovini  ( „rahat lokum“), ili Srbiji („ратлук“, ratluk) Iranska i druge kuhinje Bliskog Istoka imaju sličan slatkiš. Kipar se potrudio da u EU zaštiti rahatlokum kao vlastiti proizvod – brend.     Na holandskom se rahatlokum zove Turkse Verrukking.

U Bosni i Hercegovini se razlikuje lokum i rahatlokum. Lokum je sasvim drugačiji slatkiš, jedino je izgled, u vidu malih komadića, (zalogaja) sličan. Lokum je masni suhi kolač (keks) koji se pravi od pšeničnog brašna, sa puterom i šećerom. Rahatlokum se pravi od skrobnog brasna, on je mekan, rasteziv, sjajan na presjeku, i to ga čini unikatnim slatkišom.

 U Sarajevu se rahatlokum u starim kafanama cesto servira uz kafu, a mnogi piju kafu tako sto prvo stave u usta rahatlokum, koji se lagano topi tokom pijenja kafe.  Fabrika "Zora" u Sarajevu je pravila rahatlokum skoro kao carigradski, a poslije je nastavio "Sarabon". Sada nema ni Zore ni Sarabona, propali su kao i mnoge druge stvari.

Prijatna vam bila subota, rahat bili uz rahatlokum.  

11.02.2011.

Gospodine Moskoviču, bi li branili Hitlera?

 

 

 

Uvijek se nađe neko hrabar, pa odgovori moćnima kako treba. U Holandiji se sa televizije ne skida Bram_Moszkowicz (mi bi rekli Moskovič, vjerovatno su mu preci iz Rusije), inače pedeset jednogodišnji Holanđanin jevrejskog porijekla. Otac mu je bio poznati advokat, a oba brata su mu advokati. 

Gospodin Bram je razveden, a trenutno živi sa šarmantnom TV voditeljicm, koja je jedno dvadeset godina mlađa od njega. Moskovič je skoro svaki dan na TV, bilo da se satima prenosi njegov pledoaje na sudu, bilo je u jednoj od večernjih emisija, bilo da se daju reklame u kojima se prikazuju njegova skupa vila, njegova auta, itd.. Tako je sinoć gostovao u jednoj emisiji (Collegetour) , koja je ustvari bila studenstki čas. Bram Moskovič je odgovarao na pitanja studenata prava.

Međutim našao se na muci kada ga je jedna zgodna šarmantna devetnaestogodišnja studentica, Fatima se zove (poslije se ispostavilo), priupitala da li bi on branio i Hitlera. Moskovič je odgovrio da svako ima pravo na odbranu, a onda ga je studentica priupitala, kako bi to on njega branio. Advokat se malo izgubio, pa nakačio studentici da treba da studira istoriju, a ne pravo. Poslije je advokat  u večernjoj emisiji  showbizzprogramma RTL Boulevard, u kojoj se osjeća kao domaćin (jer je stalni gost), rekao kako ta mlada žena nema mozga, te da izjednacuje Hiitlera sa Wildersom.

Sa svoje strane studentica je bila gost u jednoj drugoj emisiji (Paul_de_Leeuw ) , gdje je veoma spretno i simpatično odgovarala poznatom voditelju, rekavši da joj nije bila namjera da izjednačuje Hitlera sa Wildersom,  ali da je i Hitler u početku svoje vladavine počeo da razdvaja ljude, i da blati i žigoše jedan cijeli narod.

U komentarima gledalaca (vidi komentare na holandskom, na gornjem linku Collegetour) publika je ponovo bila razjedinjena. Oni koji vole Wildersa su kao oduševljeni kako je Moskovič odgovorio studentici, a objektivniji gledaoci se pitaju kako se arogantni advokat izgubio i kako se ponašao djetinjasto, kao uvrijeđeno dijete.

11.02.2011.

Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje

 

Geografski centar Bosne i Hercegovine zauzima masivni planinski prostor koji izgleda savim drugačije i ima drugačije porijeklo i morfološku građu nego vapneničke planine u Zapadnoj Bosni, ili na Bjelašnici i južno u Hercegovini. Centar države zauzima robusna planina Vranica, čija visina seže preko 2100 metara, i koja ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Te bočne izdanke planine možemo smatrati i posebnim planinama, ali su sve one dio jedinstvenog masiva, koje neki nazivaju Srednjebosanske rudne planine.

Ovaj je kraj izolovan, što se tiđe modernih prometnih saobraćajnica, a takođe nema ni jednog većeg gradskog središta. Centralni položaj je međutim bio veoma značajan u prošlosti. Preko ovih planina su vodili karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug. Druga značajna aktivnost je bila rudarstvo. Magmatske stijene su bogate različitim mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Posebno se eksploatisala ruda željeza, koja se topila u Fojnici, Kreševu i Dusini. U Bakovićima se jedno vrijeme eksploatisalo zlato i srebro. Postoji i nekoliko jezera, od kojih je najljepše Prokoško. Takođe ima i toplih mineralnih vrela, kao što je ono u Fojnici.

Ovaj prilično široki kraj sa sjevera zatvara dolina Lašve, sa zapada dolina Vrbasa, sa juga Neretva i Ivan Sedlo, a sa istoka udolina zimeđu Busovače, Kiseljaka i Kreševa. Društveni i privredni centar zemlje je pomjeren istočno, u Zeničko-sarajevsku zavalu i dolinu rijeke Bosne, dok su veća mjesta u dolini Lašve (Travnik, Novi Travnik i Vitez), i dolini Vrbasa (Gornji Vakuf , Bugojno). Fojnica i Kreševo su najviše uvučeni u samo središte ovoga nekada vulkanski aktivnog područja.

Pored Vranice, kao najvažnije planine, spomenućemo i Zec planinu i Vitreušu na jugu, te Inač i Lopatu na istoku, odnosno jugoistoku. Ovoj skupini pripada i Bitovnja, sasvim na jugu, čiji se jedan od vrhova (Lisac), na kome je TV toranj, nadvija nad samu Bradinu, odnosno Ivan sedlo.

Planine su građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca, a na pojedinim mjestima se nalaze nakupine magamtskih eruptivnih stijena (rudne žile). Zbog velike količine padavina i nepropusnog tla, sa ovih planina u svim pravcima teku rijeke i potoci. Neke imaju izvore na veoma velikoj nadmorskoj visini, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok. Najveća rijeka je Vrbas, koja izvire ispod Zec planine na nadmorskoj visini od preko 1600 metara. Ka sjeveru teče Kruščica, ka istoku Ivančica (ide ka Busovači), Kozička rijeka (ka Kaćunima), Jezernica, Fojnička rijeka (ka Kiseljaku), koja ima pritoku Željeznicu (protiče kroz Dusinu i Bakoviće). Sa Inča i Lopate otiče Kreševska rijeka. Sa Bitovnje na istok otiče Crna Rijeka, koja nakon što se spoji sa Bijelom Rijekom postaje Lepenica. Sa juga Bitovnje otiču potoci koji se spajaju u  Trešanicu, pritoku Neretve kod Konjica, a na jugu Bitovnje je i vrelo Neretvice. Prema zapadu pored Vrbasa, teku i Bistrica (ka Gornjem Vakufu), i nekoliko potoka.

U nekoliko nastvaka pokušaću uz pomoć Google Eartha i fotografija koje su na Panoramio postavili sjajni fotografi, zaljubljenici prirode i naše divne Bosne, prikazati najznačajnije karakteristike ovoga izvanredno lijepog kraja.

 Na putu za Prokoško jezero

door Nedzad Hidovic  Na putu za Prokosko jezero

10.02.2011.

"Sukob civilizacija u BiH!"

U svojoj kolumni u " Nezavisnim". Emil Vlajki predsjednik RS navodi tezu o sukobu civilizacija u BiH. Od te teze me uhvati groza, i prodjose me trnci. Kako nisam do sada nikako mogao da skontam da smo ja i moj kum Veljo (ostali kumovi i prijatelji 40 godina), moj najbolji drug ovdje u Holandiji, Pero, moj najbolji kolega iz struke Djoko, nasa kuma Vesna, moja snaha Mira i jos mnogi drugi, da smo mi dvije razlicite civilizacije, i da smo po gospodinu Vlajkiju eto sasvim normalno u sukobu.

Ako vec nismo bili ( a ucinili su neki sve da budemo), sami smo krivi, krajnje je vrijeme da se sukobimo.

 Evo procitajte i sami, a kompletnu kolumnu gospodina Vlajkog procitajte u Nezavisnim

Povrh svega, čini se, da se Hantingtonovo predviđanje o sukobu krišćanske i islamske civilizacije, kao glavnom sukobu 21. stoljeća (Huntington, "Šok civilizacija"), ostvaruje; pogotovu Hantingtonova tvrdnja da će se taj sukob snažno osjetiti i voditi u BiH. Uostalom, na nivou Europe, nisu li Merkelova, Sarkozi i Kamerun (Njemačka, Francuska i Engleska), teorijski i praktično proglasili kraj multikulturalizma? Uzevši u obzir ekonomsku i geostratešku stranu, sasvim je shvatljivo aktuelno približavanje Hrvata i Srba u BiH gospodarski, a i kao dijelova europske kršćanske civilizacije. 

07.02.2011.

Nastavljen proces Wildersu

U Amsterdamu je nastavljen lani prekinuti proces Geert Wildersu koga se tereti za raspirivanje mržnje i uvredu jedne drustvene (narodne) grupe. Advokat Wildersa Bram Moskovič je zatražio da se proces prekine, zbog nenadležnosti suda.

U obraćanju sudu Wilders je ponovo upozorio da je islam opasnost za Evropu, da je to ideologija vezana za smrt i ubistva, da je stvorena u pustinji i da tamo može jedino i opstajati, a ne u Evropi. Islam po njemu guši evropske slobode koje su se stvarale hiljadama godina, te da polako pretvara Evropu u Evroarabiju.

U komentarima čitalaca na tekst o suđenju u najpopularnijoj novini “Telegraf”, pored mnogih koji upotpunosti podržavaju Wildersa ima i dosta razumnih komentara, koji ukazuju na Wildersove prazne riječi, koje koristi holandska desnica da bi se puk (narod) o sebi zabavio, a oni sami nastavili sa bogaćenjem.

Iz tih komentara izdvajam dva: 

de jaren vijftig vorige eeuw droegen de meeste Nederlandse vrouwen een hoofddoek en waren korte jurken en mouwen schandelijk. Waar haalt Wilbers met zijn PVV het recht vandaan om iedereen welke diens mening niet deelt te kappittelen. Ik ben Christelijk opgevoed en wens als Christen te handelen. Hieronder valt ook het accepteren van andersdenkenden en personen met afwijkende culturen.

Joep, Eindhoven  | 18:13 | 07.02.11
Δ Ik heb een klacht over deze reactie

Volgens mij is de ideologie die Wilders zelf aanhangt er ook een die mensen in hun vrijheid wil beknotten. De anti-islam ideologie, over het algemeen aangehangen door mensen met een rechtse signatuur, die dogmatisch de islam van allerlei zaken beschuldigen, die ook kenmerkend zijn voor het christen en jodendom.Zelf ben ik niet gelovig maar vind dat iedereen de vrijheid moet hebben om zijn geloof aan te hangen.

christian, den haag  | 18:13 | 07.02.11
Δ Ik heb een klacht over deze reacti

Pedesetih godina prošlog vijeka  zu holandske žene nosile marame, a kratke suknje i gole ruke su bile sramota. Odakle Wildersu pravo da napada svakoga ko ima drugačije mišljenje. Ja sam odgojen kao hrišćanin, i želim da se tako i ophodim. Tu spada i prihvatanje onih što drugačije misle, kao i osoba sa drugačijom kulturom. Joep, Eindhoven.

 

Kako je mislim,  Wildersova ideologija takođe oduzima ljudima slobodu. Antiislamska ideologija, u cjelini podržana od desničarske strane, koja dogmatski osuđuje islam za raznorazne stvari, koje su međutim karakteristične i za hrišćanstvo i za judeizam. Ja sam nisam vjernik, ali mislim da svako ima pravo i slobodu da upražnjava svoju vjeru. Christian, Den Haag.

07.02.2011.

Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva

Nedavno je holandsko hirurško udruženje dalo preporuke o kriterijima koje moraju zadovoljavati bolnice, da bi se u njima mogle vršiti određene hirurške intervencije. Preporuke dolaze nakon nedavnog odbijanja jedne osiguravajuće firme da plaća intervencije u jednoj bolnici. Razlog je bio nedovoljan broj intervencija na godišnjem nivou, pa samim tim i upitan kvalitet operacija. 

Hiruzi su posebno propisali kriterije kod operacija malignih oboljenja na dojkama, plućima i crijevima. Nova pravila za hirurške zahvate (nieuwe regels voor chirurgische ingrepen) su podijeljena u  dvije grupe. U prvom dijelu su opšti principi koji podrazumjevaju neophodnu savremenu aparaturu za ispitivanje i dijagnosticiranje, kao i kompletne medicinske timove eksperata. Takođe mora biti ustanovljena saradnja sa drugim bolnicama.

 U drugom dijelu se govori o neophodnom broju intervencija na godišnjem nivou.  Tako smatraju da hirurški tim  mora imati najmanje 50 operacija kod raka dojki (na godišnjem nivou), a isti broj važi i za operacije usljed raka crijeva. Kod svake operacije pored opšteg hirurga, potreban je i specijalista plastične hirurgije.

Onaj ko operiše pacijente oboljele od raka bronha (pluća) treba da ima najmanje 20 operacija na godišnjem nivou. Isto važi i za druge, manje česte vrste raka, kao što su rak jednjaka, pankreasa,  jetre, te za operacije abdominalne aneurizme aorte. Za operacije raka bronha neophodno je i poslijeoperativna 24-satna intenzivna njega u kojoj je stalno prisutan doktor, te 24-satni labaratorij za ispitivanje krvi i tkiva.

Propisani su i drugi kriteriji, kojima je cilj da se unaprijede rezultati ovih intervencija. Ukoliko bolnica ne ispunjava ove kriterije, potrebno je da ne radi intervenciju, nego da pacijenta pošalje u bolnicu koja ima veće iskustvo (na osnovu većeg broja pacijenata).

Cilj akcije je da svi ne mogu raditi sve, i da je potrebna specijalizacija prema određenim operacijama, odnosno da se u nekim bolnicama rade jedne intervencije, a u drugima druge.

Ako socijalna osiguranja prihvate ova pravila, otpašće operacije u mnogim bolnicama. Tako će operacije raka bronha morati da se obustave u trideset bolnica, a operacije raka dojke i crijeva u još petnaest bolnica.  

Ove upute bi dobro došle i u organizovanju veoma razjedinjenog bosanskohercegovačkog zdravstva.

Izvor: NOS

06.02.2011.

Nedjeljom u slici: Zavirimo u izlog

Lijepo je zavirivati u tuđe, pogotovu kad se ima šta lijepo vidjeti. Mnogi izlozi u Goudi su istovremeno i stanovi i prodavnice. Pošto su veliki trgovinski lanci preuzeli trgovinu, malim prodavnicama je ostalo da prodaju nešto unikatno i neobično. Tako se, šetajući gradom, svašta nađe u izlozima prodavnica, koje istovremeno služe I kao dijelovi stambenog prostora.

 Veoma stari potpuno zahrđali ključevi, prodaju se četiri eura po komadu. Smrtna kazna, u vidu sudskog dokumenta iz 1745-te se prodaje za 50 eura. Na jednom prozoru postavljena poveća figura djevojčice u spavaćici i sa kapom za spavanje, kako vas gleda sa prozora, kao da je živa. Ima i mnogo drugih lijepi stvari da se vidi u  izlozima, ili prozorima, kako hoćete, a tako i na ulaznim vratima, ili ispred ulaza. Pogledajte i sami ove fine kreacije.

vesele boje u izlogu lijepa kombinacija mandarine i cvijece stari kljucevi, 4 eura komad smrtna kazna iz 1745, za 50 eura djevojcica na prozoru, kao da je ziva bas lijepo ovo pred kucom ...a i kod zvona ... pa i u prozoru
05.02.2011.

Peti februar 2011: Markale, 17 godina poslije

"Na ovom su mjestu srpski zlocinci 5. 2. 1994. ubili 67 gradjana Sarajeva. Rahmet, pokoj i sutnja mrtvima. Proucite Fatihu i pomolite se. Pamtite i opominjite." (spomen ploca na Markalama) 

Dragi nas Emire, svako jutro pogledam tvoju sliku iz JNA i onu nasu zajednicku, ratnu, sa Kosevskog brda. Protepam ti, to mi jedino ostane. Toliko si bio veseo u onim teskim danima, pa se eto tek bio ozenio, a onda preko noci te nestade. Ode za tobom od tuge i tata, i mama. Dusmanima ne mozemo oprostiti.

Tvoj dajdza 

04.02.2011.

Neka bogovi pomognu Egiptu!

Ako stari bogovi ne pomognu Egiptu, niko nece!

Fotografiju sam napravio prije dva dna, snimivsi jedan izlog u mojoj Goudi.





04.02.2011.

Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje

Osobe koje su vakcinisane protiv gripe imaju isto toliko šansi da dobiju grip, kao i osobe koje nisu vakcinisane. Na uzorku od 5000 osoba, vakcinisanih i nevakcinisanih, utvrđeno je da procenat oboljelih ne ovisi od toga da li su vakcinisani, ili ne.  Ispitivanje je proveo poznati ispitivač javnog mnijenja Maurice de Hond.

Međutim Državni Institu za zdravlje (Het Rijksinstituut van Volksgezondheid en Milieu (RIVM)) tvrdi da vakcinisani imaju mnogo manju šansu da dobiju grip, navodeći da je 40 posto ispitanih netačno tvrdilo da su oboljeli od gripa.

Iz izvještaja de Hond-a stoji da oni preko 65 godina tri puta manje oboljevaju (7%) nego osobe između 18 i 45 godina (19%) . I u ovoj grupi nije utvrdjena razlika u oboljevanju kod vakcinisanih i nevakcinisanih.

De Hond pledira za jednu neovisnu studiju o koristi vakcinacije. Prema njemu godišnje se izdvoji velika suma novca za vakcinaciju.

Izvor: http://www.telegraaf.nl/binnenland/8926124/__Griepprik_sluit_griep_niet_uit__.html

04.02.2011.

Oslobodjenje: Hrvatski paternalizam

Rijetko potezem politicke teme. Ponekad pogeldam dnevnik HTV i iznenadim se kako redakcija te TV kuce tretira trenutnu politicku situaciju u BiH. U skladu s tim prenosim ovaj komentar Zije Dizdarevica iz  "Oslobodjenja".

Hrvatski paternalizam

03/02/11 09:06
Hrvatska je Ustavom sebi dala pravo da interveniše u BiH radi zaštite ovdašnjih Hrvata, a bh. država se tomu ne protivi. Zagreb nastavlja bh. Hrvate tretirati dijasporom, time i manjinom, čime osporava njihovu konstitutivnost. Nasuprot hercegbosanskom separatizmu je politika ukupnosti bh. Hrvata u ukupnoj BiH

Otvarajući udarnu informativnu emisiju HRT-a povodom posjete tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Republici Hrvatskoj, Zoran Šprajc je s dramatičnim naglaskom ustvrdio da Hrvatima u BiH prijeti isključivanje iz političkog života. Slijedilo je javljanje Ankice Posavljak, koja je akcentirala ustavnu obavezu vlasti u Zagrebu da zaštiti bh. Hrvate. To je kazala i premijerka Jadranka Kosor nakon susreta sa Nebojšom Radmanovićem, Željkom Komšićem i Bakirom Izetbegovićem.

Dušebrižnički ton svjedoči da ponovo hadezeovski prekogranično uvezani pogled na BiH i dalje prevlađuje u odnosu Hrvatske prema BiH. Povodom uspostave nove bh. vlasti takav pristup prihvatili su i predsjednik RH Ivo Josipović i pretendentica na mjesto šefa hrvatske diplomatije Vesna Pusić. Velehrvatske pretenzije prema BiH su među konstantama unutar hrvatske politike. Najekstremniji izraz tog nastojanja bilo je protezanje kvislinško-marionetske tvorevine  NDH - na prostor BiH. Nešto od tih historijskih pretenzija je i u današnjem hrvatskom ustavu. U preambuli piše da su korijeni hrvatske državnosti, između ostalog, i "u osnutku Banovine Hrvatske 1939. kojom je obnovljena samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji".

Ta banovina je trebalo da zahvati golem komad BiH kao dio tadašnjeg dogovora srpskih i hrvatskih nacionalista, koji nije ostvaren. Ali, eto, našao je uporište u Ustavu RH. U čl. 10 tog ustava stoji: "Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske." To je politički krajnje nekorektno jer znači miješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja, a međunarodnopravno je neodrživo jer uspostavlja  ustavno ovlaštenje za intervencionističku politiku. Dakle, Republika Hrvatska je Ustavom sebi dala za pravo da ureduje u Bosni i Hercegovini radi zaštite ovdašnjih Hrvata, a bh. država se tomu ne protivi.

I izborna regulativa RH zahvata u prostor BiH. Bosanci i Hercegovci koji imaju i hrvatsko državljanstvo glasaju za vlasti i u BiH i u Hrvatskoj, što je apsurdno po sebi, a mogu biti birani i u Sabor RH. U Hrvatskoj se BiH smatra važnom izbornom jedinicom. Zagreb tako nastavlja bh. Hrvate tretirati kao dijasporu, time i kao manjinu, čime osporava njihovu konstitutivnost kao autohtonog bh. naroda.  

Svi ti elementi su, između ostalog, doveli do direktnog uplitanja u proces formiranja vlasti u BiH, nedavnom izjavom Josipovića i Kosor s otvorenom podrškom zahtjevima dva HDZ-a u BiH. Time Zagreb ignoriše druge hrvatske stranke u BiH koje brojkama osporavaju hadezeovsku tvrdnju da zastupaju 90 hrvatskih glasača, ukazujući da je taj postotak i ispod polovine. Nasuprot hercegbosanskom separatizmu, te stranke su za ukupnost bh. Hrvata u ukupnoj BiH. Te stranke su našle interes da se udruže sa SDP-om na sasma zdravoj platformi za formiranje vlasti. U tom dokumentu nude se dodatna jamstva za hrvatske interese pri odlučivanju u organima vlasti. Time je iz Zagreba osporena i valjanost multietničke naravi SDP-a koju hadezeovci (i dodikovci) hoće da označe isključivo bošnjačkom.

Kada pružate podršku čelniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, onda time podržavate njegove prijetnje bh. državi da će nestati ako ne budu stvari išle po njegovoj i volji glavnog mu saveznika vođe SNSD-a Milorada Dodika, podržavate vraćanje hercegbosanskog tumačenja BiH, podržavate Čovića kao političara pod stalnom krimogenom sumnjom. 

Posjeta Josipovića Republici Srpskoj shvaćena je u Banjoj Luci, a i u znatnoj mjeri i u Sarajevu, kao slaganje s Dodikovom politikom. U Zagrebu se na udaru, ponajprije u vrhu Hrvatskog helsinškog odbora, našao Josipović, kojemu se zamjera nekritičnost u saradnji sa predsjednikom Republike Srbije Borisom Tadićem u odnosu prema BiH. Kada pružate bezrezervnu podršku Tadiću, onda posredno podržavate dvojnu politiku Tadića prema BiH. Tadić stoji potpuno iza Dodika, a izgradili su i čvrste lične veze. 

Za BiH je dragocjeno što je Josipović na načelnom nivou nastavio politiku pune podrške neupitnosti i cjelovitosti bh. države i njenoj evroatlantskoj integraciji. Ali, istodobno paternalističko ponašanje vrha državne politike Hrvatske prema bh. Hrvatima i bh. državi navodi na pitanje da li ipak Zagreb smatra da je BiH sve više otvoreno geopolitičko lovište.

02.02.2011.

Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini


Zaista je lijepo kada se naiđe na jednu po mnogo čemu posebnu web stranicu. Radi se o grupi zaljubljenika u brdski biciklizam, koji na stranici mtb.ba donose reportaže o svojim biciklističkim turama u BiH, pa i šire.
Sa stranice prenosim uvodni dio (o nama) a ostalo, uključujući i priče i fotografije sa njihovih izleta, vidite sami na http://www.mtb.ba/?page_id=2

O nama

Vozeci bicikle kroz prekrasne predjele Bosne i Hercegovine, po planinama sa cijih vrhunaca puca pogled od kojeg zastaje dah, ucinilo nam se “sebicnim” zadrzati to za sebe, uzitak nestvarno lijepih dozivljaja ne podijeliti sa drugima.

Ova web stranica je nastala sa zeljom da na jednom mjestu okupi sve ljubitelje zdravog zivota, prirodnih ljepota BiH i brdskog biciklizma; da skupa podijelimo vedro raspolozenje i avanturu odlaska u planine.

MTB.BA nema komercijalni karakter, sve troskove finansiraju autori (nadajuci se da ce oni koji zive od biciklizma, turizma i dr. prepoznati interes i komercijalno se oglasiti) a sadrzaj je koncipiran tako da neupucenima priblizi ovaj vid sporta i rekreacije, pomogne u savladavanju osnovnih tehnickih elemenata te, na kraju, ponudi konkretne staze sa fotografijama svih raskrsnica, na nacin da slijedeci upute korisnik razbije bojazan od lutanja ili gubljenja u planini i obavi sigurnu voznju.

Vise detalja o pojedinim stazama i planinama mozete pronaci u knjizi: “Vodic za brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini” ciji je izdavac Turisticka zajednica Federacije BiH.
Zelimo vam da uzivate u voznji i koristenju sadrzaja na MTB.BA.

Svi prijedlozi, sugestije ili kritike bit ce razmotreni i uvazeni.

 

Leteci Holandjanin
<< 02/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3141486

Powered by Blogger.ba