Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

29.04.2011.

Subotom o riječima: Srklet i sikiracija

Prije nekoliko sedmica sam u ovoj subotnjoj rubrici pisao o rahatluku. Danas o njegovoj suprotnosti : srkletu. “Srklet rahatluku helać učini!” pročitah na jednom blogu (vidi komentar).

Srklet nam dolazi od žene (muža), djece, komšija, posla, direktora, politike....od svega dakle. Srklet je najveći neprijatelj pijenja kafe (kahve) po našem bosanskom običaju. Pristavimo vodu, meljemo kafu dok voda ne proključa, zalijemo, serviramo sa onom pravom tvrdom kockom, u male fildžane. Ne palimo televiziju, djeca neka su daleko, stavimo komadić kocke u usta da se lagano topi, zapalimo cigaru i srknemo prvi gutljaj. Onako dobro vruću, crnu ko šejtan, mirisnu minas kafu. E to je pravi rahatluk. Kad zazvoni telefon, kad se pojavi dijete, kad neko bane na vrata, kad se upali TV, kad se previše priča, eto srkleta koji će pokvariti kafu. Čim znamo da negdje moramo ići, gdje baš nije zgodno, uhvati nas srklet, i tako popijemo kafu sa srkletom.

Srklet je riječ nepoznatog porijekla. Bezbeli ima veze sa istočnim jezicima. Četiri suglasnika jedan za drugim. Sam izgovor riječi dovodi do srkleta. Koji bi to stranac mogao izgovoriti?

Kako prevesti srklet: Unutrašnji bijes, nemir, nervoza, tjeskoba, strah, neraspoloženje, nesigurnost....sve je to srklet istovremeno, a opet nije sasvim adekvatno srkletu. Srklet je jednostavno srklet, kao što je i sevdah samo sevdah, neprevodljivo i neobjašnjivo.

Srklet je akutna pojava. Kad nas uhvati tihi srklet, kad nam neko stvarno “ide na živce”, kažemo da u nama “počinje kuhati”. Onda se često počnemo znojiti, obrazi se zacrvene, ili poblijedimo, puls se ubrza, pritisak skoči. Sljedeća faza je javno izražavanje srkleta: srdžba, bijes, drhtanje prstiju i glasa, svađa.

Uz srkelt često ide riječ sikiracija. Kažemo: “Dosta mi je više srkleta i sikiracije. Pobjegao bi u Tunguziju!”.

Za razliku od srkleta, koji obično brzo prođe čim prođe i uzrok njegovog nastanka, sikiracija je ozbiljnija pojava, koja duže traje, i koja ima ozbiljnije uzroke, a često i posljedice. Moderan termin je anksioznost, odnosno određena nejasna tegoba, nelagodnost, briga i strah. Sikiracija nastaje usljed bilo kakvih nesređenih prilika, bračnih, porodičnih, finansijskih, zdravstvenih, političkih, itd. Sikiracija na duže staze dovodi do ozbiljnih psihosomatskih poremećaja, poremećaja sna, seksualnih poremećaja (impotencije), do relacijskih problema, itd. Glavobolje, migrene, povećni krvni pritisak, iritabilni kolon (“nervoza crijeva”), pojačana kiselina u želucu, zujanje u ušima (tinitus) srčane aritmije (tahikardija, ekstrasistole), itd. nastanu kao rezultat dugotrajne sikiracije.

Imamo i izraze kojima se borimo protiv srkleta i sikiracije. “Ravno mi do mora!”, “Na jedno mi uho ušlo na drugo izašlo”, “Baš me briga!” , " Udri brigu na veselje!", “Zabole me uvo” (ili još neka stvar), “Znaš što me to tangira!” ……. Upravo je najbolji način borbe protiv sikiracije da se čovjek odbrani od negativnih uticaja, ljudi, vijesti, medija, koji samo raspiruju sikiraciju kod onih koji su joj skloni. U praksi se pokaže da  u brige u najvećem broju slučajeva pretjerane i često bezrazložne, a da njihovi uzroci često prolaze sami po sebi. Ne moramo bježati u Tunguziju, ali možemo izbjegavati situacije, pojave  i ljude koji će nam izazivati srklet i sikiraciju.   

28.04.2011.

Zurnal.info :O vezama ljekara i farmaceutskih kuca

Sa portala Zurnal.info prenosim pocetak teksta o vezama ljekara i farmaceutskih kuca. Cjelokupan tekst procitajte na Zurnal.info

KORUPCIJA U ZDRAVSTVU
Nezakonite veze ljekara i farmaceuta (1)
Bosnalijek ljekarima poklanja odmor na rajskom otoku
Masne zarade od lijekova koje najčešće koriste penzioneri i siromašni preko takozvanih esencijalnih lista farmaceutske kompanije u BiH odlučile su dijelom potrošiti na luksuzna putovanja i plaćena predavanja ljekara iz državnih zdravstvenih institucija. Žurnal u nekoliko nastavaka donosi primjere plaćenih ljetovanja koje su ljekarima poklonile farmaceutske kompanije. U prvom dijelu priče o koruptivnoj saradnji ljekara i farmaceuta vodimo vas na uzbudljivo vikend putovanje Mljetom
Autor semir mujkić   
Petak, 22 Travanj 2011 13:41

28.04.2011.

Ko je profitirao u Černobilu: Medvjedi, vukovi, konji, risovi, ribe, ptice......

Konačno jedno mjesto na zemaljskoj kugli gdje nema pogubnog uticaja čovjeka. Pravi je apsurd da je trebala jedna katastrofa, koju je izazvao čovjek, a koja ga je natjerala da pobjegne, pa da životinje i biljke dođu na svoje. Dok jednome ne smrkne, drugome ne svane!

Široko nenaseljeno područje oko centrale je postalo mjesto bujanja života, slobodnog života za većinu ugroženih zvijeri, riba, biljaka. Medvjedi se slobodno kreću, ulaze u kuće, jedu jabuke iz voćnjaka. Konji slobodno trče stepama. Ribe niko ne lovi. Vratile su se i ugrožene vrste, divlje mačke, risovi.......

Radijacija slabo škodi ovim bićima. Priroda se pobrinula da se razvije otpornost na nju.

Sve u svemu, nastalo je čudo, koje potvrđuje koliko su ljudi promijenili život na planeti i ugrozili živote svih drugih vrsta, od kojih nemaju direktne koristi. 

Tekst napisan na osnovu TV emisije Een vanaag, emitovane prekjucer, vidi snimak emisije na http://beta.uitzendinggemist.nl/afleveringen/1100381  

28.04.2011.

Aktuelno u Holandiji (i Engleskoj) : U znaku kraljica i princeza

U subotu je u Holandiji Kraljičin dan. To je rođendan bivše kraljice, pokojne Julijane, koji sadašnja kraljica još slavi kao državni praznik. Prije dvije godine se prilikom proslave i posjete kraljevske familije u Apeldornu desio težak incident kada je jedan čovjek autom uletio u okupljenu masu, te izazvao smrt nekolicine prisutnih, kao i svoju vlastitu.  Lani je jednom drugom prilikom jedan čovjek u Den Hagu, u znak protesta protiv kraljevske familije,  bacio špricu od injekcije na kraljevsku kočiju. Izgrednik je uhapšen i još je u zatvoru.

Inače je i u Holandiji sve u znaku sutrašnjeg vjenčanja u Engleskoj. Na TV se daju prigodne emisije u kojima je obrađena svaka sitnica iz dosadašnje veze princa i buduće princeze Keti. Vjenčanju Princa William of  Wales i Catherine "Kate" Middleton prisustvovaće ispred holandske kraljevske familije prestolonasljednik Princ Wiillem Alexandar i princeza Maxima. Kraljica Beatrix neće ići jer  će u subotu imati obaveze povodom Kraljičinog dana.

Zanimljivo je das u u obje zemlje dvije kraljice veoma dugo na prijestolu, i da se već odavno govori o njihovom abdiciranju. Ovdje se ponovo aktuelizira o tome da će već možda u subotu kraljica Beatrix objaviti odluku da se povlači u korist sina Aleksandra. Juče je njemu bio 44 –ti rođendan, I dvije godine je stariji nego što mu je bila majka, kad je stupila na prijesto.

27.04.2011.

Holandija posuta žutim polenom

Geel stof is goudmijn autowasstraat

Nikada do sada nisam vidio ovu pojavu. Već danima su automobile prekriveni podobrim slojem žuite prašine. U početku sam krivio majstore koji mjenjaju kuhinje i pločice po stanovima. Ispostavilo se međutim da se radi o polenu, i to istovremeno sa  nekoliko vrsta drveća.

Već skoro dvije nedjelje je ovdje izvanredno lijepo vrijeme. Sunce sija po 14 sati na dan, nema kiše ni za lijeka. Temperature su po danu oko 25 stepeni. To je potjeralo sve živo da se rascvjeta. Jedno drvo je stizalo drugo.

Breza, hrast, bukva, grab, vrbe..... da ne govorim o japanskim trešnjama, magnolijama, jabukama, jorgovanu, bezbrojnim vrstama cvijeća.....

Danas kažu da su i trave počele da cvjetaju. A one su najopasnije za one koji imaju alergiju na polen, odnosno takozvanu sijensku groznicu (alergija na sijeno). Ranije su kiše u znatnoj mjeri smanjivale koncentraciju polena u zraku.

Servisi za pranje auta radosno trljaju ruke. Dok jednima ne požuti, drugima ne prosvijetli!

Oprao sam auto prije dva dana, eno ga se opet žuti.
26.04.2011.

Karađorđevo, dvadeset godina poslije

Služio sam vojsku u Karađorđevu 1977. Bio sam vojni ljekar maloj grupi vojnika koji su radili na Vojnoj ekonomiji. Bila je tu i poznata ergela. Bile su i trke konja. Džokeji         ( ionako kost i koža) su me molili da im pred trku propišem diuretike, da izmokre  vodu i budu što lakši.

Bila je tu i farma pasa šarplaninaca. Volio sam proći pored njih, izazvati ih, i biti meta laveža stotinjak ogromnih dlakavih spodoba. Srećom dijelila nas je dovoljno jaka ograda. 

Malo dalje je bila Titova vila. Nju je čuvala posebna garda iz Beograda. Došli bi, gardijci jadnici, ponekad na pregled, često su bili u ranama. Nigdje nisam vio toliko komaraca, kao tu pored Dunava. Ujedali su i kroz vojničke bluze, i po danu. Vojnici bi se neprekidno češali, pa inficirali kožu i napravili rane.

Pored Karađorđeva je selo Mladenovo. To je prije rata bilo potpuno njemačko, veoma napredno  selo. Zvalo se Bukin. Iza rata nije ostao ni jedan Nijemac. Selo su naselili Srbi iz Bosanske Krajine i nadili mu ime po Mladenu Stojanoviću. Meni su to bili su to fini, jednostavni, prijateljski ljudi. Iako su dosli u  velike namjestene kuce, i dobili prvoklasnu zemlju, ostala je zal za Bosnom.

Bio sam svjedok Titovih dolazaka u Karađorđevo. Uz njega je išla ogromna bezbjedonosna mašinerija. Naše pitomo mjesto i hotel bi zauzeli bezbjednjaci. Čak su zauzimali i protivavionske položaje. Koja je ljepota bila kad odu.

U decembru se u Karađorđevu organizovao diplomatski lov. Tada bi zaplatitili mnogi jeleni kapitalci.

U Karađorđevu se marta 1991 bukvalno krojila sudbina (čitaj karta) Bosne i Hercegovine. Uskrsle su tada starojugoslovenske banovine. Hrvatskoj banovini što joj pripada, Vrbaskoj i Drinskoj, ono što njoj pripada.

Krojači nisu među živima. Evo se nakon dvadeset godina sastali neki novi ljudi, tri bosanska i jedan srbijanski predsjednik. Došao i predsjednik Turske. Sastali se prije nego navale komarci.

Šta će ovi današnji da rade, trebali bi da trajni mir sade. I da se svako drži svoga vrta, a da komšiju drži ko najdražeg brata.

Vise o Sporazumu o Karadjordjevu i mapama podjele vidi na http://en.wikipedia.org/wiki/Kara%C4%91or%C4%91evo_agreement  

  

26.04.2011.

Černobil – 25 godina poslije

Chernobyl Disaster.jpg

Proljece 1986. Bio je Prvi maj, pravio  sam roštilj , radioaktivna kiša je padala po ćevapima. Moj šestogodišnji sin je branio na golu, trava je bila mokra,  a da li je bila i radioaktivna? Sigurno jeste, ali niko nije znao.
Sovjetski Savez je šutio, Skandinavci su se čudom čudili kako su im Gajgerovi mjerači poludili , mislili su da im detektori nisu dobri. Na kraju su Amerikanci skužili iz satelita, vidjeli havariju centrale koja se puslia, skontali u čemu je stvar.

I Gorbačov je poslije tvrdio da su od njega skrivali, i da mu nisu govorili o veličini katastrofe. U sovjetskim novinama je na dnu stranice izašla vijest od nekoliko redaka.

U saniranju katastrofe najgore su prošli rudari kojima je naređeno da kopaju tunel ispod centrale, kojim će se doći ispod  reaktora. U najgorim uslovima, užasnoj vrućini, izloženi zračenju, kopali su 350 metara dug tunel. Na kraju se ispostavilo da nije ni trebao. Užareni reaktor su posuli olovom. Vodu ispod reaktora su nekako iscrpili. Trebalo je po svaku cijenu izbjeći kontakt užarene mase sa vodom. To bi dovelo do eksplozije ravene stotinu atomskih bombi bačenih na Hirošimu.

Većina od 2500 rudara danas nije među živima. Kao i najveći broj ostalih koji su pokušavali obuzdati eksploziju drugog reaktora. Da se je to desilo, bila bi to katastrofa koja bi zahvatila cijelu Evropu i učinila je neuslovnom za život.

Niko ne zna koliko je ljudi platilo glavom, predpostavke su od 10000 do 100000 hiljada. Radijacijom je tesko zagađeno je područje Ukrajine, Bjelorusije i Rusije u veličini polovine bivše Jugoslavije. Radioaktivni cezijum je popadao po cijeloj Evropi, čak do Iberijskog poluostrva.

Onečišćenje još traje. Od 440,350 divljih svinja ubijenih u lovu 2010 u Njemačkoj, kod preko  1.000  je nađen intenzitet radijacije od preko dozvoljenih  600 bekerela, vjerovatno usljed rezidualne radijacije iz Černobila.

Niko ne moze sa sigurnoscu reci koliko nam je najblizih umrlo od raka, kao posljedice ove katastrofe. I koliko smo i mi danas ugrozeni od toga. 

Razmjere katastrofe i njen uticaj na naše današnje živote je još uvijek teško shvatiti. A reaktor još nije ukroćen. Za njegovo potpuno prekrivanje potrebne su milijarde. Na nedavnom skupu u Kijevu države su donirale sredstva za ovu veliku akciju.

Moja mama tih dana se spremala na turističko putovanje u Kijev i Moskvu. Bila je to tada popularna destinacija. A i penzioneri nisu loše živjeli, mogli su  od penzije i da idu u Neum, ili na turističko putovanje van Juge. Teška srca je odustala, jer su putovanja obustavljena.

Koliko smo pojeli rentgena sa ćevapima, nije mi poznato.  A na fakultetu su nas učili da se svako primljeno zračenje u životu zbraja. Svaki snimljeni zub, svaki RTG pluća, svaki CT. Čini se da o mnogim stvarima mislimo tek kad bude kasno. Budimo protiv desničarskih stremljenja ka novim profitima i novim nuklearnim centralama. Valjda će Fukusima otrijezniti mnoge glave u kojima se samo motaju misli o lovi i profitu.

  

24.04.2011.

(Uskršnjom) nedjeljom u riječi i slici: Posljednji sati Isusa u Goudi

Moj grad u Holandiji, Gouda, je uoci Velikog petka bio domaćin velike predstave. U modernoj verziji prikazani su posljednji sati Isusa Krista. Ogromni fluorecseinski križ je nošen ulicama ovga starog holandskog grada. Učestvovali su mnogi poznati pjevači i glumci.

Proredbu koja je pripremana 2,5 godine je organizovao katolički i evangelistički program holandske televizije, te Rimokatolička crkva u Holandiji.  Program je direktno prenosio treći kanal državne TV.

Na trgu u Goudi okupilo se desetak hiljada ljudi. Bilo je tu raznih vjeroispovijesti. U Goudi (gradu sa 70000 stanovnika) živi nekoliko hiljada muslimana, većinom Marokanaca, a ima ih i nekoliko stotina iz BiH . Jedan od intervjuisanih muslimana je na velikom platnu izjavio da je Isus i muslimanska religijska figura, istina drugačija nego što je prikazana u Bibliji. Muslimani priznaju da se radi o božijem poslaniku Isi (Isaa a.s), vidi http://www.ahmadija.ba/IsaPonizni.pdf ) .

Nigdje nisam naišao na to koliko je ovaj spektakularni performans koštao, ali se radilo vjerovatno o milionima eura. 

23.04.2011.

Amel Mekić: Bosanac ojadio Holanđane, pa onda postao i prvak Evrope

Ovdje u Holandiji je sa tugom javljeno da je njihova najveća nada Henk Grol izgubio od Bosanca Mekića, na Evropskom prvenstvu u Judo-u u Istanbulu.

Tridesetogodišnji član sarajevskog Judo kluba City Centar ostvario je jedan od najvećih uspjeha u historiji bh. sporta

Bosanskohercegovački reprezentativac u judou Amel Mekić osvojio je zlatnu medalja na Evropskom prvenstvu u Istanbulu.

Tridesetogodišnji član sarajevskog Judo kluba City Centar ostvario je jedan od najvećih uspjeha u historiji bh. sporta, ubjedljivim pobjedama u svih pet mečeva u kategoriji do 100 kg.

U eliminacijama je Mekić rezultatima 10:0 savladao Rumuna Daniela Brata, Holanđanina Henka Grola i Izraelaca Ariela Zeevija, dok je u polufinalu bio bolji od Latvijca Jevgenijsa Borodavka. U meču za titulu evropskog prvaka Mekić je savladao Levanam Zhorzholianija iz Gruzije.

Amel Mekić je rođen u Sarajevu 1981. godine, a judom se počeo baviti 1994. godine. Pod vodstvom trenera Branislava Crnogorca, Mekić je u bogatoj karijeri osvojio tri peta mjesta na Svjetskim prvenstvima (Munchen 2001., Osaka 2003. i Rio de Janeiru  2005.), dok je na Evropskom prvenstvu u Rotterdamu 2005. zauzeo sedmo mjesto. 
Iste godine bio je pobjednik Svjetskog kupa u Bukureštu, dok je 2004. godine dva puta bio drugi u Roterdamu i Rimu.

Na Univerzijadi u Koreji 2003. godine osvojio je treće mjesto, kao i na Mediteranskim igrama u Alemeriji.

Ovim uspjehom Mekić je ostvario normu za nastup na olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine, što će mu biti treće učešće na Olimpijskim igrama, poslije nastupa u Atini i Pekingu.

Više puta proglašavan je najboljim  sportistom BiH.

Mekić je trenutno zaposlen kao asistent na fakultetu Sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, na kojem magistrirao 2009. godine. 

Vise: http://www.dnevniavaz.ba/sport/ostali-sportovi/32200-judo-amel-mekic-u-istanbulu-postao-evropski-prvak.html

 

22.04.2011.

Subotom o riječima: Dijaspora ili diaspora?

Prije ovoga našeg nesretnog rata malo se čulo za riječ dijaspora.  Umjesto nje je korištena riječ iseljeništvo. Oni koji su ostali u zemlji su bili matica, a oni vani su bili iseljeništvo, odnosno privremeni ili stalni iseljenici. I danas je poznata “Matica Hrvatska”.

Riječ dijaspora se slabo koristi i za Holanđane koji žive van Holandije, a ima ih dosta u Americi, Australiji, Južnoj Africi itd. Na holandskom ( i engleskom, gdje termin postoji od 1876) se kaže diaspora, a ne dijaspora. Riječ je nastala od grčkog prefiksa dia (kroz,  između, iz) i glagola speiren, znači  dia-speiren  = razasuti, rasijati. Grčka riječ spora ( sjeme, sjemena ćelija) dolazi od glagola speiroo=sijati(sjeme). Takođe grčka riječ sporadicos znači sporadično, odnosno nešto u malim količinama, što se nalazi razbacano, tu i tamo.

Sad nam je jasno daje dijaspora nešto što je razbacano, razasijano, na širokom području, nešto što se pojavljuje tu i tamo sporadično na nekim mjestima.

Pravilnije bi bilo da kažemo diaspora, ali je valjda radi lakšeg izgovora kod nas pridodato ono j (kao i u riječima dijametar, dijadema, dijastola, dijastaza, dijagonala, dijalog, dijafragma, dijabetes,… itd.).

Dijaspora se prvi put koristila u Novom Testamentu kao naziv za prognane Jevreje, koji su prognani iz Judeje, koje su Babilonci 586. godine p.n.e. istjerali iz Judeje, a Rimljani ih  135. godine istjerali u sve krajeve Rimskog carstva. Vjerovatno je termin uspostavljen prilikom prevoda Hebrejske biblije na grčki. Termin se kasnije koristio i za hrišćane koji su živjeli van svoga hrišćanskog bratstva. Od 1948 godine termin se koristi za sve Jevreje koji žive izvan Izraela. Riječ koja se veoma dugo koristila samo za Jevreje, u posljednje vrijeme se odnosi na sve raseljene narode i grupe, a sve manje na Jevreje.

Mnogi su narodi u svijetu doživjeli raseljavanje, odnosno rasijavanje,  pa tako postoje i razne dijaspore, prema imenu raseljenog naroda. Pored već pomenute jevrejske dijaspore, veoma je velika kineska dijaspora. Skoro da ne postoji zemlja gdje nema Kineza. Kineske četvrti postoje posebno u Americi, ali i u Australiji i svim zemljama Dalekog istoka, a u posljednje vrijeme po cijeloj Evropi. Od Evropljana najviše žive u dijaspori Irci. Ogromna je afrička dijaspora, vezana za trgovinu robljem, te su tako Afrikanci dospjeli u Ameriku.  

Ogroman je spisak naroda i pripadnika različitih vjera, koji su doživjeli pogrom, i morali ići u egzil (vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Diaspora ). Cijele grupe istog naroda su preseljavane iz političkih razloga, voljom samo jednog čovjeka (naprimjer Staljinova preseljenja sumnjivih naroda i ljudi-neistomišljenika  u Sibir).

U Bosni i Hercegovini je veoma izražena migracija stanovništva. Tako je nastalo veoma brojno bosansko-hercegovačko iseljeništvo, ili bosanska dijaspora. Nakon 1878 i dolaska Austrije Bošnjaci su se selili u Tursku i druge muslimanske zemlje, Srbi iz Bosne u Srbiju. Hrvati su iz ekonomskih razloga emigrirali u Ameriku, čak u Čile (rudari). Makedonci su od svoje sirotinje bježali u pečalbu. Albanci imaju veliku dijasporu u Americi, Švajcarskoj...... Slovenci su ranije dosta emigrirali u Belgiju, gdje su radili u rudnicima.

Tokom socijalističke Jugoslavije postojala je ekonomska emigracija iz svih naroda. Nakon posljednjeg rata posebno su Bošnjaci kao žrtve etničkog čišćenja morali tražiti spas u trećim zemljama, a svi narodi su ekonomski migrirali u susjedne i druge zemlje. Bošnjačka dijaspora (oko 1,5 milion) je veoma velika u Americi, svim zapadnim zemljama, Turskoj, Hrvatskoj, u  Australiji, itd.

Meni se više sviđa termin iseljeništvo, jer me dijaspora podsjeća na neki biološki termin, na spore, odnosno na spore bakterija, gljivica, itd.

 

21.04.2011.

za dobro raspolozenje: Vrbas voda

21.04.2011.

Aktuelno u prirodi: Cvjetovi uljane repice (Brassica napus)

Rapeseed flowers

Ko se u ove dane vozi kroz Njemačku, primjetiće velika žuta polja procvjetale uljane repice. Uljana repica se kod nas zove i raps, i krmna repica. Ne engleskom Rapeseed, a na holandskom Koolzaad. Biljka spada u porodici krstašica i ima sličnosti sa ostalim kupušnjačama.

Raps je biljka koja se sve više gaji. Njene sjemenke  su pune ulja (rapeseed oil, raapzadolie) koje se koristi u ishrani ljudi. Smatra se da je ulje od "Kanole"  (modificirane sorte) jedno od najzdravijih ulja ( za prevenciju visokog holesterola i bolesti srca), jer ima omega 3 masne kiseline sa veoma dugim lancima

Najveću svjetsku proizvodnju imaju Indija i Kina, a od evropskih zemalja Njemačka i Francuska. U Kanadi se u velikim količinama gaji genetski modificirana sorta  zvana Canola (CANadian Oil Low Acid). Njen uzgoj je u Evropi zabranjen, a uvoz ulja nije.

Drugi važan proizvod koji se dobija iz sjemenki je biodizel. Sa jednog hektara zasijane kulture dobija se 400 litara biodizela. Ostatak iscjeđenih dijelova biljke sadrži dosta hranljivih materija i vitamina te  se koristi u ishrani životinja, posebno svinja.

Pažnju mi je privukla dekorativnost koju stvara ova biljka, neposredno pored dječijeg igrališta, u blizini mjesta gdje stanujem (vidi sliku). Neki povezuju pogoršanje astme sa vremenom cvjetanja uljane repice, mada se polen ove biljke raznosi uglavnom insektima.

Koolzaadvelden bij het Duitse Bavenhausen
Koolzaadvelden bij het Duitse Bavenhausen 



20.04.2011.

Tražiti azil u Holandiji : staviti život na kocku!

Advokati koji u Holandiji pomažu onima koji traže azil zvone na uzbunu. Azilanti kojima nije odobren azil, a kojih je zbog sve strože politike sve više, postaju opasnost po život drugih, te za svoj vlastiti. U posljednje vrijeme sve je više dramatičnih zbivanja vezanih za tražioce azila kojima nije odobren azil. Ti ljudi, nakon što su iscrpili svaku mogućnost, ostaju na ulici, bespomoćni, bez sredstava za život, bez mogućnosti da ostanu, a ne mogu ni da se vrate.

Prvo se u centru Amsterdama zapalio jedan Iranac ,a  onda je na sjeveru zemlje jedan drugi tražilac , kojemu je prijetilo protjerivanje, ubio svoju prijateljicu, a zatim i jednog policajca u civilu. Za obojicu je karakteristično da su proveli skoro deset godina u traženju azila. Nakon tolikog perioda veoma se teško vratiti u zemlju odakle si došao, čak i ako si je napustio nezalupivši vrata za sobom.

Jedan treći azilant je završio u psihijatrijskoj bolnici nakon što je objavio da se ide zapaliti u centru Deventera.

Advokati se žale na dugačku proceduru, koja traje godinama.

S druge strane jedna članica Parlamenta (iz VVD partije) je istakla da je procedura duga, jer se shvata ozbiljno, i gleda se da se svaki slučaj detaljno ispita. Ona je uporedila procenat odobrenih aliza u odnosu na neke druge zemlje i konstatovala da je Holandija negdje na vrhu po procentu odobrenih azila i da on iznosi preko 50%.  

20.04.2011.

Aktuelno u Holandiji: Majka koja je ubila svoju djecu: Za svako dijete po jedan kofer

Juče je počelo suđenje ženi koja je u jednom selu na sjeveru Holandije (provincija Friesland) ubila četvoro svoje djece.  Sietske H. (26) je u periodu od 2003 do 2009 ubila četvoro tek rođene djece. Juče su iznešeni užasni detalji ovoga čina.

Osumnjičena je na sudu objašnjavala zašto je to uradila i na koji način je to izvela. Trudnoću je skrivala jer se bojala to pokazati, imala je panični strah i stid da ne bude otkrivena. Izjavila je da su sva djeca od istog muškarca i da se ona bojala da djeca neće pokvariti relaciju s njim. Djecu je ubijala tako da ih je zagušila krpama koje im je stavljala u usta i nos. Zatim bi ubijeno dijete stavila u kofer, a ovaj u vreću za smetlje. Nekoliko puta je preseljavala, i kofere nosila sa sobom.

Iznijela je da se mnogih stvari ne sjeća, da ne zna da li je prvo dvoje djece rođeno živo, a za drugo dvoje je sigurna da jesu.

Postavlja se pitanje kako niko nije primjetio da je Sietske noseća? Sumnju je izrazio njen nadređeni na posljednjem poslu, gdje je obavljala staž. Primjećeno je da se je nadebljala, onda je uzela par dana bolovanja, i došla na posao opet slank kakva je prije bila.

Javni tužilac je zatražio 12 godina zatvora, najveću kaznu za majku koja ubije svoje dijete. Sietske je odbila psihijatrijsko vještačenje, mada će sud vjerovatno opet potegnuti za tim, prije nego što donese presudu.

Fotografiju Sietske H. mozete vidjeti na Elsevier

19.04.2011.

BH blog direktorij: Leteci Holandjanin na devetom mjestu

bhblog - bosanskohercegovački blog direktorij:

bhBlog je presjek BiH blogosfere - ponajbolji BiH blogovi na jednom mjestu. Ocjena svakog bloga odraz je toga kako na njega gledaju najveći svjetski Internet pretraživači, poput Googlea i Binga.

 

1. zeragbi

zeragbi.blogspot.com

| bodovi: 40.67 Gore

2. Cyber Bosanka

www.bosanka.net

| bodovi: 34.84 Gore

3. Prirodna kozmetika

ljepotaa.blogger.ba

| bodovi: 31.66 Gore

4. Kozaracki kuhar

kozarackikuhar.blogger.ba

| bodovi: 22.99 Gore

5. Omizio

www.omizio.com

| bodovi: 20.26 Gore

6. Ishranom do zdravlja

djuliman.blogger.ba

| bodovi: 18.86 Gore

7. Milko Grmusa

www.milkogrmusa.com

| bodovi: 13.57 Gore

8. Jimblog

jimbo.blog.hr

| bodovi: 10.80 Gore

9. Leteci Holandjanin

letholandez.blogger.ba

| bodovi: 10.44 Gore

10. Blentoven Zenica

www.blentoven.com

Poredak ostalih blogova, do broja 100 mozete vidjeti ako kliknete na  banner BH Blog koji se nalazi u boksu ovoga bloga

19.04.2011.

Malo veselije: Cigani lete u nebo

19.04.2011.

Utorkom iz medicine: Fibrilacija srčanih pretkomora čest uzrok moždanog udara

ECG  atrialne  fibrilacije  (vrh ) i  normalni sinusni ritam (dno). Lljubicasta strelica pokazuje P talas (pretkomornu kontrakciju) koji nedostaje kod atrijalne fibrilacije
 (slika EKG a prenesena sa Wikipedije)
Srčane aritmije su nepravilnosti u radu srca. Neke od tih aritmija se javljaju i kod zdravog srca, a neke su uvijek znak oštećenja srca. Fibrilacija srčanih pretkomora (Podrhtavanje pretkomora – atrijalna  fibrilacija - Atrial fibrillation)  je najcesca vrsta srčane aritmije. Javlja se tim češće što je osoba starija. Kod osoba preko 65 godina ona postoji kod 15% ljudi, kod onih preko 80 u 20%. Ispod 65 godina postoji u svega 1-2% slučajeva.

Obično se javlja u napadima koji traju kraće ili duže vrijeme, a ponekad postoji konstantno. Uzroci ovog stanja su različita bolesna stanja srca, koja dolaze sa povecanjem zivotnog doba. Jedan od najčešćih je povišen krvni  pritisak – hipertenzija. Koronarna bolest, bolesti srcanih zalistaka i srčanog mišića (poslije infarkta) takođe mogu izazvati atrijalnu aritmiju. Od nesrčanih bolesti može se pojaviti kod pojacanog rada štitaste žlijezde ( hipertireoze).

Pretkomore se kontraktiraju neovisno od komora, te veliki broj atrijalnih kontrakcija (oko 300) nema svoj nastavak u kontrakciji ventrikula (komora). Subjektivno pacijent osjeća treperenje u predjelu srca, malaksalost, vrtoglavicu, bolove iza grudne kosti. Funkcija srca je umanjena za nekih 20-30 posto. Napad se kupira antiaritmicima, antihipertenzivima i sedativima, ili elektrokonverzijom (ako napad traje manje od 48 sati). Život pacijenta obično nije neposredno ugrožen. Bolesnici moraju dugo vremena uzimati lijekove koji djeluju preventivno protiv novih napada, ili za usporavanje prenošenja impulsa duž sprovodnog sistema srca..

Danas se često kkoriste betablokeri (bètablokkers) kao naprimjer metoprolol, ili kalcijumantagonisti ( calciumantagonisten ), kao verapamil of diltiazem. Manje često se daje digoxine, iz razloga jer on kod opterećenja ne djeluje očekivano dobro. Većina ovih lijekova ima neželjene popratne efekte, te se moraju koristiti sa oprezom.

U posljednje vrijeme se kod odabranih slučajeva vrši takozvanom kateterablacijom i radiofrekvencijom duž ušća plućnih vena u srce, te se uklanjaju žarišta iz kojih se pobuđuje nezavisno kontraktiranje pretkomora. Zahvat se obavlja pomoću katetera koji se uvlači u venu na preponi.

Najveća opasnost od fibrilacije pretkomora leži u pojavi embolije u mozgu. Usljed zadržavanja krvi u pretkomorama stvaraju se krvni ugrušci na zaliscima i srcu, koji se ubacuju u arterije koje vode krv u glavu. Sitni ugrušci začepljavaju grane moždanih arterija, te izazivaju infarkt mozga. On se manifestuje kao moždani udar, a praćen je glavoboljom, povraćanjem, gubitkom svijesti i pojavama paraliza, a može i smrtno završiti.

Šansa za dobijanje moždanog udara je pet puta veća kod osoba sa fibrilacijom pretkomora, nego kod onoih koji je nemaju. Stoga sve osobe koje pate od ovog stanja moraju biti pod kontrolom vezano za stanje koagulacije krvi. Pacijenti moraju redovno uzimati lijekove protiv tromboze, i labaratorijski kontrolisati protrombinsko vrijeme. Od pacijenta do pacijenta se odlučuje koji će to biti lijekovi i u kojoj dozi, a obavezno je barem uzimanje 100  miligrama aspirina jedanput dnevno.

Za svakog pacijenta se posebno pomoću određenih pokazatelja određuje takozvani CHADS2 vaskularni skor. Kod pacijenata koji imaju ovaj skor 2, ili više, određuju se kumarinski lijekovi protiv zgrušnjavanja krvi (Warfarin). Kod pacijenata sa skorom 0 ili 1 određuje se acetlisalicilna kiseklina ( aspirin). Ova sredstva se moraju uzimati neprekidno, i u napadu aritmije i u periodima između napada.

Uz pravilnu terapiju ljudi koji pate od ovg stanja mogu imati normalan život i doživjeti duboku starost.

Conduction
Sinus rhythm
Heart conduct sinus.gif
Atrial fibrillation
Heart conduct atrialfib.gif

 

 

 

 

 

 

 

 

O fibrilaciji atrija pročitaj i ovdje

18.04.2011.

Svuda se sunce radja......

Safet Isovic - Bosna Moja - Watch more Videos at Vodpod.
18.04.2011.

Moj najdraži TV glumac: Bill Maynard

U Holandiji se prikazuje popularna engleska serija Hartbeat , vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Heartbeat_(UK_TV_series) (SBS6, 14.05)). Radnja se odvija u jednom jorkširskom selu, u šezdesetim godinama prošlog vijeka. Zbivanja me umnogome podsjećaju na to doba u nasoj zemlji. Poslije Ckalje ovaj lik me najvise osvjezi i nasmije.

Doba Bitls-a i hipika, još svježih ratnih rana i buđenja iz postratnog siromaštva. Posebno je zapažena uloga  Bill Maynarda (1928), žive legende, koji glumi siromašnog Greengrass-a, čovjeka sklonog sitnim krađama i prevarama, ali u suštini  se radi o ljudski osjetljivoj, prisnoj i srdacnoj osobi. U njegovom liku mogu prepoznati mnoge osobe koje sam u to doba, a i poslije, sretao u nasim malim bosanskim mjestima.

Serija ima preko 350 epizoda, i snimana je 20 godina . Na flamanskom kanalu se prikazuju novije epizode (TVEen, 15,45) , u kojima ne igra Bill Maynard, jer je zbog slabog zdravlja prestao sa snimanjem 2003.

 

Bill Maynard plays Claude Jeremiah Greengrass

Greengrass

Claude Jeremiah Greengrass - and AlfredBill Maynard, one of Britain's best loved comedy actors, was a founder member of the cast of Heartbeat. His rôle as Claude Jeremiah Greengrass enabled him to win the title of Yorkshire Arts and Entertainment Personality of the Year in the 2003 Yorkshire Awards. As the citation explains:

Famous for his role as Greengrass in Heartbeat and The Royal, Bill Maynard is a living legend and much loved by the nation's TV viewers. Currently celebrating his 50th year on British television, Bill has been a comedian, a dramatic actor and a film actor. He's been in musicals and even opera. Although he doesn't hail from Yorkshire, his work over the years at Yorkshire Television certainly qualifies him for the title honorary Yorkshireman!

Brow House Farm near Goathland, used as the home of Claude Greengrass (one of best-known characters from the show's early series, played by Bill Maynard)

 

 

17.04.2011.

Nedjeljom u riječi i slici: Japanska trešnja, maslačak i lala

Proljeće napreduje brzom brzinom. Svake sedmice dolazi nova vrsta koja dominira svojim beharom ili svojim cvijetom na zemlji. Prošle sedmice su bile magnolije, a ove nedjelje su japanske trešnje. Do juče neugledno i neprimjetno drvo odjedanput je buknulo hiljadama ružastih cvjetova.

Na zemlji dominiraju lale. Snimio sam jednu koja je divlje nikla u travi, potpuno sama. I maslačak se rascvjetao. Lijepi žuti cvjetovi razasuti su u grupama pored puta. Trava je zabujala, iako je ovo proljeće prilično uskraćeno u padavinama.

ova mi se kuca svidja, jer nema stepenica
ova mi se kuca svidja, jer nema stepenica








maslacak
maslacak






15.04.2011.

Subotom aktuelno o riječima: Psihopatija i psihopate

Nekidan na holandskoj televiziji američki profesor Robert Hare govori o psihopatama i o tome koliki je njihov uticaj u životu. Psihopate su veoma često na važnim i odgovornim funkcijama u politici i privredi. Postoji poseban test za otkrivanje psihopatske ličnosti. Procenat psihopata u nekim važnim firmama iznosi preko pet posto.

Psihopati su često zamaskirani, teško ih je otkriti. Radi se ponekad o veoma ambicioznim i inteligentnim osobama, koje često donose svježe ideje, i u koje mnogi (sa kojima rade) imaju povjerenje. Kada njihove psihopatske osobine postanu jasne, da je posrijedi samo zadovoljavanje njihovih ličnih poriva i bolesnih ambicija, psihopati su veoma uporni u branjenju svojih pozicija. Za psihopate je glavna osobina da nemaju karaktera, ni duše ni savjesti, da nemaju uopšte osjećanja prema drugima, ne gaje nikakvu empatiju. Skloni su svakakvim radnjama, lažima, manipulacijama, pa čak i kriminalnim radnjama, da bi ostvarili svoje ciljeve. Ako dođu na vlast okružuju se po karakteru sebi sličnima, pa mogu nanijetei ogromne štete velikom broju ljudi, pa i cijelim narodima.

Citiraću definiciju pojma, iz Priručnika za praktičnu medicinu, urednika prof.dr. G. Schettler-a iz Heidelberga (str 1178):

Psihopatija nije oboljenje, već varijacija čovjekovog bića usljed nenormalne strukture karaktera: psihopatske ličnosti su takve nenormalne ličnosti koje pate zbog svoje nenormalnosti, ili od čije nenormalnosti pati društvo. Misli se pretežno na one strukture formirane na nasljeđenoj podlozi koje u longitudinalnom presjeku ostaju gotovo nepromijenjene, a prilično su rezistentne prema uticajima. Kao smetnja i negativna pojava predstavljaju za sebe i okolinu opterećenje, ma koliko podsticaja moglo poteći od njih. Ponekad se može desiti da u vrijeme ratova i nemira poneki psihopat čak preuzme vodeću funkciju.

Prema dominantnim svojstvima karaktera psihopate se dijele na određene tipove: fanatični, željni uvažavanja, labilnog raspoloženja, depresivni, nesigurni, eksplozivni, mrzovoljni, bezvoljni psihopati.

Amerikanac, Dr Robert Hare je jedan od svjetskih eksperata za psihopatiju. Autor je knjige Without Conscience. On je utvrdio ček listu za osobe sa psihopatijom (vidi u komentaru).

Navešću i citat iz njegovog teksta objavljenog pod nazivom : “Psihopatija i politika”:

Većini ljudi kad čuju pojam – psihopat, odmah na pamet pada neki serijski ubica tipa Hanibala Lectora iz filma Silence of the Lambs. Međutim, čini se da kad se o ovom problemu radi, stvar nije baš tako jednostavna. Psihopate su često inteligentni ljudi koji ne dolaze u sukob sa zakonima. Oni mogu čak i da ih pišu a mogu da budu i predsjednici država, generali, doktori, sveštenici, advokati, sudije, sportisti, glumci itd.

U generalnom smislu, možemo reći da je jedna od glavnih psihopatskih osobina - jedna opsesivna potreba za nametanjem svoje volje, stavova, ideja ili iluzija drugima, s ciljem da bi se oni kontrolisali. S obzirom da se radi o individuama koje su opsjednute sticanjem vlastite moći i kontrolom drugih, ne bi trebalo biti nikakvo čudo što će se mnogi od njih odlučiti na to da se bave politikom, religijom ili drugim djelatnostima uz pomoć kojih mogu ostvariti tako nešto. Isto tako, kao individue bez savjesti a često prilično inteligentne, oni su veoma prodorni na svim društvenim hijerarhijskim ljestvicama, uključujući i one religijske, naravno. To su ljudi koji teže ostvarenju svog cilja po SVAKU CIJENU (vidi više na http://www.galaksija.com/planeta/psihopatija_i_politika.htm)   

14.04.2011.

Aktuelno u Holandiji (2): Hoće li se zabraniti klanje životinja po islamskom i jevrejskom vjerskom običaju?

Islamska klaonica. Foto: anp

Dosta prašine se podiglo oko namjere da se zabrani klanje životinja po islamskom i jevrejskom vjerskom ritualu. Predsjednica stranke za zaštitu životinja (de Partij voor de Dieren) je podnijela Parlamentu prijedlog da se zabrani ubijanje životinja koje nisu prethodno potpuno omamljene. Po mišljenju predsjednice životinje su izložene bespotrebnoj patnji ako se ubijaju (kolju) na način predviđen vjerskim pravilima. Životinje budu nekoliko minuta u svjesnom stanju, i trpe velike bolove.

Iako će većina stranaka u Parlamentu izglasati ovaj prijedlog, hrišćanske stranke će vjerovatno biti protiv. Naime u mnogim komentarima se ističe da se na ovaj način ograničava ustavom utvrđena sloboda vjeroispovijesti. Pripadnici muslimanske zajednice su izrazili žaljenje što će morati uvoziti halal meso iz susjednih zemalja (Njemačka, Belgija, Engleska) u kojima još nema govora o ovoj zabrani. Prema muslimanskim pravilima živoitinja se može omamiti do neke mjere, “ali da se pri tome životinja ne ošteti” (vidi komentar o pravilima u Hrvatskoj).

Prema jevrejskim pravilima nije dozvoljeno omamljivanje životinje prije klanja. Predstavnici jevrejske zajednice su istakli da se radi o ataku na vjerske slobode i način življenja prema jevrejskim propisima. Jedina klaonica i mesnica sa takozvanim koosjer slachting -košer zrtvovanje (vidi koosjer ) u Amsterdamu  će se morati zatvoriti. Prema Udruženu rabina u Holandiji,  u načinu klanja životinja na ovaj način životinje ne pate ništa više nego ako se to radi na drugi način. Klanje mora izvoditi poseban mesar obučen za to, nož mora biti dug (40 cm), i veoma oštar (oštri se prije svake nove žrtve). Sve se završi veoma brzio i životinja malo pati ( mada se po vjerskom pravilu mora čekati dok potpuno iskrvari, kako onda malo pati?)  

Prođe me jeza opisujući ovaj način klanja, a bilo je zaista jeza to vidjeti i na snimcima klanja jedne krave u emisiji Pauw en Witteman. U toj je emisiji jedan od rabina bio gost. Ništa manje teško nije bilo vidjeti i takozvano “omamljivanje”, gdje životinja od udara struje padne ko pokošena.

Možda vegeterijanci ipak imaju pravo.

14.04.2011.

Aktuelno u Holandiji (1): Novi užas neprimjeren holandskim prilikama: ubijen policajac

Nakon subotnjeg masakra u Alphenu, juče ponovo za holandske prilike neuobičajen kriminalni akt . U jednom selu na samom sjeveru  Holandije (Baflo) ubica je (25), nakon što je ubio jednu ženu, na željezničkoj stanici pod nepoznatim okolnostima ubio jednog policajca, a drugog ranio. Ranjeni ubica je uhapšen.

U Holandiji se veoma rijetko desilo da je ubijen policajac, a u provinciji Groningen se to do sada nikad nije desilo.

Fotografije vezane za ovaj dogadjaj vidi na .telegraaf.

13.04.2011.

Za fibromialgiju je najbolja grupna fizička aktivnost.

criteria voor fibromyalgie negen gepaarde tender points (1990 en: American College of Rheumatology criteria for fibromyalgia).
criteria voor fibromyalgie negen gepaarde tender points (1990 en: American College of Rheumatology criteria for fibromyalgia).
Fibromialgija je hronično stanje bolnih mišića i zglobova.Uz bolove ide i hronicni osjecaj umora, te smetnje koncentracije i problemi sa spavanjem.  Bolovi su naročito jaki na mjestu pripoja tetiva za kosti, pa postoje karakteristične bolne tačke na tijelu. Vrhovi ramena, vrh lopatica na leđima, baza vrata (trapezius mišić), laktovi, unutrašnje strane koljena, krsta, su najčešća bolna mjesta. Ima ukupno 18 karakterisitičnih tačaka, od kojih ako se nađe barem 11, onda se može postaviti dijagnoza fibromialgije (vidi sliku sa strane).

Neke bolesti, mišića i zglobova se pogoršavaju nakon fizičke aktivnosti. Međutim za fibromialgiju (o kojoj sam pisao ranije, (vidi Arhiva Leteceg ) se smetnje pojačavaju u mirovanju.  Za ovu bolest reumatske prirode i nepoznatog uzroka potrebno je fizičko vježbanje, hodanje, plivanje, vožnja biciklom. Vježbe treba raditi uprkos postojećim bolovima. Naravno da u tome ne treba pretjerivati. Prevelika aktivnost može biti štetna. Svako treba da vježbe prilagodi vlastitim mogućnostima.

Najbolje je ako se šetnje i fizičke vježbe obavljaju u grupama sa onima koji pate od  istih smetnji. Veoma je vazno naci ravnotezu izmedju napora i opustanja. Takođe je dobro ako se vježbe u početku rade uz stručnu pomoć fizioterapeuta.

Za fibromialgiju se smatra da ima i psihički uzrok: depresija, ankisoznost, stres…. pojačavaju smetnje. To je još jedan od razloga zajedničkog druženja i vježbanja, jer se tako razbija začarani krug : pojačani bol-vodi pojačanim patnjama a time i lošem raspoloženju, samoizolaciji, te osjećaju napuštenosti i usamljenosti, kao i u subjektivnom pretjerivanju  (sugestija da se radi o teškoj bolesti), što opet sa svoje strane dovodi do pojačanja fizičkog bola.

Internet adresa Udruženja za fibromialgiju u Holandiji je http://www.fesinfo.nl/

O nacinu vježbanja vidi i ovdje

13.04.2011.

Belgija i Bosna i Hercegovina. Dio drugi: Bosna i Hercegovina

Belgija nosi neslavan  svjetski rekord u dužini formiranja vlade, nakon posljednjih izbora.  Skoro deset mjeseci nakon izbora, političke partije se nisu mogle dogovoriti oko formiranja vlasti, pa zemljom još uvijek vlada vlada u tehničkom mandatu.

Bosna i Hercegovina, šest  mjeseci nakon izbora, ne može da formira vlast. U obje zemlje postoji više nacija, u Belgiji dvije, u BiH tri. Odnosi su dosta komplikovani. Ima nekih sličnosti, ali i veoma velikih razlika. Pokušaću u dva nastavka da nabrojim i komentarišem koje su sličnosti,  a koje razlike između ove dvije zemlje? Vjerujem da se mnogi neće složiti sa mojim komentarisanjem. Radi se o veoma komplikovanoj situaciji u obje zemlje, i tu čovjek može lako da donese krive zaključke i da zaluta.

Nakon jucersanjeg posta o Belgiji, danas donosim uporedjenje sa situacijom u BiH 

The distribution of the three main ethnic groups in 1991 prior to the Bosnian War.
   Croats
   Serbs

Bosna i Hercegovina u današnjim granicama je nekoliko stoljeća starija od Belgije.

-                                       U njoj žive tri veoma slična naroda, koja su različite vjere, a po svemu drugome je teško razlikovati ko pripada kojoj grupi.

-                                       U Bosni i Hercegovini se govri jedan jezik, koji svako prema svojoj politici naziva kako njemu odgovara. U Belgiji se govori sa dva ( ustvari tri, jer jedan  mali dio na istoku zemlje govori njemački) sasvim različita jezika, koji pripadaju i različitim jezičkim grupama.

-                                       Teorija o tri naroda je novijeg datuma ( od pocetka XX vjeka), ranije se uvijek govorilo samo o tri različite religije. U Belgiji postoji jedna religija, ali dva sasvim različita naroda.

-                                       Bosna i Hercegovina nikad nije djeljena na subdržave. Pogledom na kartu sadašnje podjele vidi se koliko je ta podjela vještačka i nefunkcionalna. U slučaju proglašenja nezavisnosti jednog od entiteta nastale bi nesavladive praktične, komunikacijske i druge prepreke. U Belgiji su granice između Valonije i Flandrije jasne i prirodne.

-                                       Za razliku od Flandrije i Valonije u Belgiji i Flamanaca, Bošnjaci, Bosanski Srbi i Bosanski Hrvati nisu imali nikada jasno izdvojeno geografsko područje, kao ekskluzivno samo svoje područje. Izuzetak su male enklave.  

-                                       Bošnjacima se često nameće da su proizvod turske islamizacije, te se često (pogrdno) nazivaju Turcima. Uprkos tome Bošnjaci se nikada ne identificiraju sa Turcima, još su prije skoro dva vijeka bosanski aristokrati vodili s njima borbu za samostalnost. Radi se o dva potpuno različita naroda koje razdvaja ogromna jezička barijera i velika geografska razdaljina. Zajednička vjera nije dovoljna za identifikaciju kao jednog naroda.

-                                       Bosanski Srbi i Hrvati se potpuno identifikuju sa sunarodnicima iz Srbije i Hrvatske, iako su među njima (posebno među nekim udaljenim krajevima Srbije i Hrvatske) razlike u mentalitetu i jeziku često mnogo veće nego razlike unutar naroda u BiH (naprimejr Hrvati iz Istre, ili Srbi iz Pirota).

-                                       Obratno obični ljudi, i Srbi u Srbiji i Hrvati u Hrvatskoj često ne prihvaćaju Srbe iz Bosne i Hrvate iz Hercegovine kao autohtone Srbe, odnosno Hrvate, nego više kao pripadnike susjedne zemlje, odnosno  kao Bosance, odnosno Hercegovce. Valonci i posebno Flamanci su naprotiv ponosni na svoje ime i tradiciju, svoju literaturu, slikarstvo (svjetski poznata flamanska slikarska škola). Kulturne vrijednosti Flamanaca i Valonaca se za vanjski svijet često predstavljaju kao belgijske. Tako je čuveni detektiv  u knjigama Agate Kristi, Poaro, uvijek Belgijanac. Isto je i sa piscem Zorz Simenon- om (Georges_Simenon) .   Mnogi flamanski nacionalisti ističu posebnost flamanskog jezika, u odnosu na holandski. 

Zaključak koji bi se mogao iz svega izvući; U Belgiji žive dva različita naroda, Flamanci i Valonci, koji govore dva potpuno različita jezika. Granice među njima su jasno definisane i odavno utvrđene. U Belgiji je daleko najveći broj ljudi jedne vjere: katoličke. Belgijski kralj povezuje obje narodne grupe u jedno kraljevstvo. Federativnost je u osnovi političkog uređenja, ali je vojska jedinstvena, a postoji i federalna policija.

U Bosni i Hercegovini žive tri naroda, koji govore jedan jezik, koji imaju zajedničku istoriju i koji su živjeli međusobno izmješani, posebno u gradovima, te imaju veoma mnogo istih osobina. Osnovna razlika je da postoje (tri) različite vjere. U Bosni i Hercegovini nikad ranije nisu postojale iscrtane i utvrđene granice između tri naroda.

 

 

 

 

12.04.2011.

Belgija i Bosna i Hercegovina. Dio prvi : Belgija

Tri narodne grupe: de Vlaamse (geel), de Franse (rood) en de Duitstalige (blauw)

Belgija nosi neslavan  svjetski rekord u dužini formiranja vlade, nakon posljednjih izbora.  Skoro deset mjeseci nakon izbora, političke partije se nisu mogle dogovoriti oko formiranja vlasti, pa zemljom još uvijek vlada vlada u tehničkom mandatu.

Bosna i Hercegovina, šest  mjeseci nakon izbora, ne može da formira vlast. U obje zemlje postoji više nacija, u Belgiji dvije, u BiH tri.  Obje drzave su politicki nestabilne i govori se (bar neki o tome govore) o mogucnosti podjele zemlje.

Odnosi su dosta komplikovani. Ima nekih sličnosti, ali i veoma velikih razlika. Pokušaću u dva nastavka da nabrojim i komentarišem koje su sličnosti,  a koje razlike između ove dvije zemlje? Vjerujem da se mnogi neće složiti sa mojim pisanjem. Radi se o veoma komplikovanoj situaciji u obje zemlje, i tu čovjek može lako da donese krive zaključke i da zaluta. 

-              U Belgiji žive dvije potpuno različite narodne grupe,  Flamanci na sjeveru i Valonci na jugu, koje pripadaju Germanima i Romanima i koje imaju potpuno različit jezik (holandski i francuski). Dva naroda imaju i sasvim drugačiji temperament, navike, životnu filozofiju.Na Istoku zemlje postoji i treca, mala grupa, koja govori njemacki.

-                                            Granice imeđu Flandrije i Valonije su sasvim jasno utvrđene, Flandrija zauzima uglavnom ravničarski sjeverozapad, a Valonija bregoviti  jugoistok. Glavni grad Brisel se nalazi unutar Flandrije, a on je uglavnom valonski grad. U njemu se govori  iako je zvanično u njemu dvojezično područje (dva jezika su oficijelno ravnopravna).

-                     Belgija je postala nezavisna 1830-te, do tada je bila sastavni dio Holandije

-                     U Belgiji postoji uglavnom jedna vjera- katolička

-                     Belgija ima kraljevsku familiju, i uvijek je imala jedinstvenu vojsku.

-                     Flandrija i Valonija imaju veoma dugo jasno utvrđene granice.

-                     Sjeverna Flandrija je razvijeniji i bogatiji dio zemlje, mada je u prošlosti bilo obratno

-                     Flandrija ima svoju tradiciju u pogledu kulture (posebno slikarstva). Postoji i nacionalno osjećanje da su Flandrijci, a ne Holanđani. Postoji čak i flandrijski nacionalizam u odnosu na Holandiju, koji se ogleda u posebnom mentalitetu, te jeziku. Iako zvanično govore holandskim jezikom pojedini iz Flandrije ističu da govore flamanskim, i da to nije isti jezik kao holandski. 

-                     U bližoj prošlosti nikad nisu međusobno ratovali Flamanci i Valonci. Za strance su i jedni i drugi uglavnom Belgijanci.

               Belgija je u svijetu, po međunarodnom statusu i politici, poznata kao potpuno jedinstvena zemlja.               

-                     Belgija je jedna veoma razvijena industrijska zemlja, sa ogromnom tradicijom u industrijskom, finansijskom, kulturnom sektoru.  Belgijski, posebno flandrijski gradovi, su prvi centri industrijalizacije u svijetu

-                     Belgija ima i ogromnu demokratsku tradiciju. Politički problemi se ne osjete u funkcionisanju zemlje, vlada u ostavci obavlja svoju funkciju sasvim normalno.

-                     U Belgiji je centar Evropske Unije i NATO saveza. Geografski je zemlja smještena između najvećih evropskih država, Njemačke, Francuske i Engleske, a ujedinjena je u neku vrstu konfederacije sa Holandijom i Luksemburgom (BENELUX)

-                                                Glavni uzrok sadašnjih razlika između dvije grupe je razlika u ekonomskom razvoju. Bogati sjever smatra da siromašni jug živi na račun Flamanaca. Takođe se ističu i razlike u jeziku i radnim navikama.Poseban problem je Brisel, glavni grad, koji je zvanicno dvojezican, ali se u njemu govori uglavnom francuski. Brisel bi tako bio vise valonski, ali je on geografski ustvari enklava okruzena Flandrijom .

-                                            U Belgiji, za razliku od Bosne i Hercegovine, ne postoji nikakav uticaj, niti mješanje u unutrašnje stvari susjednih zemlaja, posebno Holandije (koja bi trebala biti na strani Flandrije), ili Francuske( na strani Valonije).

 sutra: Bosna i Hercegovina

 

10.04.2011.

Nedjeljom u riječi i slici: Proljeće u punom jeku

Ove godine se proljeće pokazuje u najljepšem svjetlu. Već su iscvjetale i magnolije. Nekoliko toplih dana je donijelo da su preko noći prolistale breze. Lijepo vrijeme će trajati još dva dana, a u utorak će april pokazati svoju nepredvidivu ćud.

 





















09.04.2011.

Krvoproliće u Holandiji

Alphen aan den Rijn

Nov užasna vijest iz Holandije. Danas oko podne u trgovačkom centru u gradu Alphen aan den Rijn (Južna Holandija) koji je petnaestak km od moje kuće, desila se teška tragedija.

 Neki mladi muškarac, naoružan automatskom puškom, pucao je po prolaznicima i ubio pet ljudi a više ih teško ranio. Na kraju je sam sebe prostrijelio i ubio. Pucnjava je trajala prilično dugo, po nekima čak 15 - 20 minuta, i izazvala je paniku,  bježanje i vrisku izbezumljenih ljudi.

Identitet zločinca (kao ni zrtava) još nije saopšten, očevici tvrde da se radilo o mladom čovjeku plave kose.

08.04.2011.

Subotom o riječima: Alternacija, Alteracija i Alternativa

Alter – na latinskom znači (neko) drugi, drugačiji. U našem jeziku ima dosta riječi koje za osnovu imaju ovu latinsku riječ.

Alternativan : Drugačiji, različit od uobicajenog, oficijelnog.  Tako imamo alternativnu medicinu ( koja nema u osnovi savremena znanja iz osnovnih medicinskih nauka, posebno fiziologije, patofiziologije, patologije i farmakologije). Alternativne organizacije mogu biti u politici (alternativna politička scena), nauci, kulturi, itd. Ima i alternativna TV ( za razliku od digitalne).

Alternativa i Alternativno rješenje: Rješenje u slučaju da prva opcija (prva alternativa) se ne pokaže dobrom. “Moram tražiti drugu alternativu” , kažemo kad tražimo nešto drugačije, u poslu, politici, ljubavi, itd.

Alteracija, je promjena jednog u drugo stanje. Najpoznatija je napr. maligna alteracija, kada naprimjer jedan benigni tumor tokom vremena pređe u maligni oblik.

Alternacija ,  znači naizmjeničnu, periodičnu, redovnu i očekivanu promjenu (vidi http://en.wiktionary.org/wiki/alternation ). Naprimjer smjenu radnih postava (dnevna i noćna smjena), smjenu zime i ljeta, noći i dana, itd. Termin koji se više koristi u fizici, matematici i mehanici za promjenu smjera kretanja u nekom uređaju (struje naprimjer). Alternacija može značiti i performansu,  predstavu.

Alternator (generator) je uređaj u kome se proizvodi sturja koja  konstantno periodično mijenja smjer (naizmjenična struja) .

Altruizam ima takođe u osnovi latinsku riječ (alteri huic), na francuskom se kaže altruisme. Radi se o životnom stavu kojim se prvenstveno podržava interes drugih, često na račun ličnog interesa. Suprotan termin je egoizam.

Alter ego (Drugo ja),  je izraz koji možemo koristiti da ocijenimo bliskog (intimnog) prijatelja, kao što je naprimjer suprug (a). Takođe se alter ego koristi za osobe koje imaju dvije personifikacije (osoba u osobi). To je najčešće slučaj kod različitih personalizacija u literaturi ili kod  superheroja iz stripova ( Superman,  Hulk, Batman, Spider-man , itd  (vidi komentar). Kod jedne vrste šizofrenije, takozvanog Disocijativnog poremećaja identiteta ( Dissociative_identity_disorder ) moguće je da se jedna osoba predstavlja kao višestruka personalizacija.

Audi alteram partem (or audiatur et altera pars) je pravna izreka na latinskom jeziku, koja je jedna od osnova rimskog i savremenog prava. “Neka se čuje i druga strana”, zahtijev je da obje strane ravnopravno iznesu svoje viđenje neke situacije, pa da se tek onda donese pravičan sud.

07.04.2011.

Preminuo Iranac koji se zapalio u centru Amsterdama

Kao nastavak prošlog posta, tužno mi je prenijeti vijest da je preminuo čovjek koji se juce  zapalio u centru Amsterdama, ispred nacionalnog spomenika oslobodiocima. Javljeno je da se radi o Irancu, 36-godišnjem tražiocu azila.

Nakon što mu je nedavno saopšteno da mora naspustiti Holandiji, pošto mu nije udovoljeno azilskoj molbi, čovjek se u nastupu beznađa posuo benzinom i zapalio. Sliku njegovog samospaljivanja su prenijele mnoge svjetske TV stanice.

Politika prema azilantima je u Holandiji sve strožija, iako se broj tražilaca azila smanjuje iz godine u godinu.

Izvor :NOS teletext (http://teletekst.nos.nl/ pagina 121)

07.04.2011.

Aktuelno u Holandiji: Incest, samospaljivanje, ratni heroj na sudu

Prošle sedmice sam pisao kako se u Groningenu porodila 12-godišnja djevojčica. Ispostavilo se da je otac djeteta otac djevojčice. Pokazala je to DNA analiza. Otac i deda djeteta je završio u zatvoru. Djevojčica je data na odgajanje u jednu porodicu. Njen brat u drugu. Niko ne spominje majku djevojčice (očevu ženu). Kuća u kojoj je familija živjela je zamandaljena, prozori okovani, sve iz nje iznešeno. Sve u cilju da se odbiju znatiželjnici koji su juče ispisali parole protiv pedofila.

U Amsterdamu se u centru centrova spalio čovjek. Još je u životu. Kao i u gornjem slučaju nije objavljen  identitet osobe. Samoubistva su česta među doseljenicima, koji su izloženi sve neljudskijoj politici prema strancima.

Prije par godina je jedan holandski vojnik dobio najviše ratno priznanje, za zasluge u Uruzganu, u Afganistanu. To je bio prvi slučaj nakon niza decenija. Posljednja odlikovanja te vrste su uručena tokom, i nakon rata u Indoneziji. Kraljica mu je uručila odlikovanje, uz najveće državne počasti. Lani se ispostavilo da nosilac odlikovanja uživa kokain, a prišivene su mu i još neke nedozvoljene radnje. Ove sedmice mu je počelo suđenje, ako ga proglase krivim ostaće bez odlikovanja.

Nova vlada je u toku provođenja štednje. Najviše će to osjetiti zaposleni u vojsci, jer će prestati da postoje cijele velike grupacije. Policajci će morati mnogo efikasnije da iskoriste svoje vrijeme na poslu. Javni saobraćaj će biti znatno redukovan.

Iako se novoj vladi neke stvari mogu zamjeriti, mislim da su ovi postupci na mjestu. Ovdje se vojska slabo koristi. Policajci se skoro nikad ne vide na ulici. A vozovi i autobusi su veoma često popunjeni sa desetak posto, izuzev u špicama.

06.04.2011.

April u Sarajevu – ovaj put bez mene

April u Sarajevu 1992: Doba početka užasa, zlocina u Zvorniku i Bijeljini, početka bombardovanja Sarajeva. Sjećam se tek ozeljenjelog grada koji je odjednom ušutio, zanijemio.  

Sa klinike odjednom preko noći nestadoše mnoge kolege.

Komšinica ispod nas nenajavljeno dolazi u posjetu.Muz joj je iz Ljubovije, a i ona je negdje otuda. Nosi uštipke. Nikad nije dolazila do tada s uštipcima. Usput me kao slučajno priupita da nemamo oružja. Muž se neoprezno izreče kako su neki nepoznati ljudi  došli u Krupac, zaposjeli po kućama, pa sve pojedoše i rakiju popiše, žalila mu se neka poznanica.

Ne ponovio se taj april nikada. A dešava se u poratnim sarajevskim aprilima mnogo toga lijepog. Zbog toga odem skoro svake godine. Svakog trećeg vikenda u aprilu sastaju se doktori generacije studenata koji su upisali od 1966-1968. Svaki put u drugom gradu. Lani u Gradačcu, ove godine u Mostaru. Ove godine će neki i u penziju. Brzo je prošlo, kao da smo juče bili studenti, apsolventi i zarađivali u KUK-u pare za ekskurziju.

Onda je tu i sajam knjige. Ako dođem ranije znao sam posjetiti i sajam u Mostaru.

Valjda se ostarilo, pa sada gledam samo na negativne strane.

Sajam u Mostaru posjetila Jadranka Kosor. Susjedna država nema dovoljno vlastitih problema, nego malo malo pa promiče glavu preko Dinare.

Sajam knjiga: pomislim na onu zagušljivu salu u Skenderiju gdje je nemoguće vruće, gdje ventilacija skoro i ne radi. Na većini štandova se prodaju jeftine knjige štampane u Srbiji.  

Susret generacije: Kad vidimo druge pomislimo koliko su ostarili, a sebe zamišljamo mladima. Nije mi više ni drago vidjeti ozbiljne doktore kako se brzo napiju.

U Sarajevu se otvara renovirani hotel “Bristol”. Saudijci uložili pare. Mnoge me uspomene vežu za onaj najstariji Bristol, pa onda onaj novi, a za ovaj najnoviji ću vjerovatno imati malo uspomena. Neći ih imati kad sakupiti, a to je vjerovatno i neki novi svijet. Neće biti onoga noćnog bara “Karmen” ni mađionara, ni striptiza. Kažu da neće biti ni alkohola.

Pa onda samo Sarajevo, samo mi neke negativne strane isplivavaju. Zakrčeni trotoari, nema parkirališta, užasan javni saobraćaj,zagadjen vazduh.....

 Pa ipak nešto mislim da nije Sarajevo ništa krivo, do mene je.

04.04.2011.

Svjetski dan autizma

Povodom Svjetskog dana autizma, Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine sa Udruženjem za unapređenje obrazovanja i podrške djeci sa i bez teškoća u razvoju EDUS - edukacija za sve organizuje skup o temi: Rana detekcija, dijagnoza i intervencija kao ključ uspjeha u tretmanu autizma i ostalih neurorazvojnih poremećaja kod djece. Skup će biti održan danas u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine sa početkom u 10 sati (vidi vise u Oslobodjenju) .  

Iz arhive "Leteceg" dajem tekst koji sam objavio 26-12- 2008 , vidi http://letholandez.blogger.ba/arhiva/2008/12

Autizam – hendikep koji je teško razumjeti

 

Dok sam ja studirao u knjigama nije postojao termin autizam. Pojavom filma “Kišni čovjek” (Rain Man )  sa Dustin Hoffman - om u glavnoj ulozi, porastao je interes za ovaj mentalni poremećaj.

Termin autizam je novijeg datuma, a može se povezati za 1943 godinu. Tada je američki dječiji psiholog Leo Kenner opisao jedanaestero djece sa ovim poremećajem. Poslije se ispostavilo da je davno prije 1943, kada je termin uveden u psihijatrijsku praksu, bilo literarnih radova u kojima su opisane osobe, posebno djeca, neobičnog ponašanja. Tako se u nekim pričama opisuje tolika promjena ponašanja djeteta, da ga majke više ne mogu prepoznati, i da su uvjerene kako im je neko ukaro dušu njihovog djeteta, i u njihovo tijelo smjestio neko drugo dijete. Opisano je čak i ubistvo djeteta od strane majke.

Skoro četvrt vijeka se među psiholozima i psihijatrima vodila diskusija da li je uzrok autizma psihogen, ili je organski. Danas se smatra da je uzrok organski poremećaj.

 Pokušao sam kompletirati svoju sliku o autizmu, ali iako se kao medicinski stručnjak, mogu nositi sa većinom termina kojima se on objašnjava, ipak mogu reći da ostajem potpuno zbunjen i konfuzan.

Jedno je sigurno, ne radi se o bolesti, nego o hendikepu. U osnovi je došlo do do poremećaja u razvoju mozga, koji ima neurološki uzrok. Znači radi se o nedostatku u funkcionisanju mozga, koji se ne može izliječiti. Osnovna karakteristika osobe sa autizmom je da ne može komunicirati sa drugim ljudima, ili je ta komunikacija teško poremećena.

Poremećaj se ispoljava već u prvoj godini života,  u drugoj i trećoj se ispoljava u kasnoj pojavi govora, poremećaju govora, nemogućnosti skretanja pažnje, neodazivanju na svoje ime. Najznačajnija karakteristika je nemogućnost empatije, to jest shvatanja osjećanja drugih osoba. Autisti žive potpuno u svom svijetu čija je predstava sasvim drugačija od one kojiu mi imamo. Kaže se da se oni osjećaju na Zemlji, kao antropolozi na Marsu. Neki oblici autizma kod djece su povezani sa napadima agresije.Česti su poremećaji ishrane i probave. Karakteristično je i stereotipno ponašanje, ponavljanje uvijek istog rituala i pokreta , bojazan od bilo kakve promjene reda i navika, te pretjerana sklonost urednosti. Inteligencija ovih osoba je daleko ispod prosjeka, mada mogu imati neke neobične sklonosti pamćenja trivijalnih stvari, brojeva ili imati natprirodnu sposobnost računanja u glavi.

Od 1980. se sve češće postavlja dijagnoza autizma. Uzrok može biti da se sindromu poklanja više pažnje i da su razrađeni kriterijumi za njegovu dijagnozu. Smatra se da poremećaj može pogoršati savremeni način života, sintetička ishrana, kompjuterske igre, stresna stanja roditelja, itd. Dijagnoza se postavlja pažljivim posmatranjem ponašanja osobe, a terapijom se pokušava modifikovati ponašanje autističke osobe. Cilj te terapije je da osoba bar donekle postane samostalna. Inače osobe sa autizmom nisu sposobne za samostalan život, i cijeli život moraju imati nekoga uz sebe.

Dijagnoza autizma se obično postavlja tek kada dijete pođe u osnovnu školu.  Tada postaje jasno da su se simptomi pojavili mnogo ranije i da su roditelji već kod djeteta od 18 mjeseci primjećivali uznemirujuće ponašanje. Posmatranje video traka iz tog perioda pokazaće da su djeca izbjegavala kontakt očima, da se nisu osmjehivala ili da je izraz lica rijetko mijenjan. Treba napomenuti da je važna rana dijagnoza i da roditelji koji primjete čudno ponašanje djeteta na vrijeme otraže konsultativni biro. U Americi se preporučuje da se djeca od 10 mjeseci do 30 mjeseci tri puta testiraju na autizam.

02.04.2011.

Nedjeljom u riječi i slici: Tamo gdje su najljepši rasadnici : Boskoop

Prije par dana iskoristio sam lijepo vrijeme i vozio bicikl u susjedno mjesto Boskoop (Boskop), kojih desetak kilometara od moje kuće. Boskoop je poznat u holandskim i svjetskim razmjerama, po svojim rasadnicima ukrasnih grmova i drveća. Na površini od 1100 hektara postoji preko 700 privatnih rasadnika. Cvijeće iz Boskopa se izvozi posebno u Njemačku, a u proljeće se njime ukrašava i trg ispred katedrale Svetog Petra u Vatikanu.

Boskop ima posebno pogodno tlo za uzgajanje drveća. Mnogobrojna ostrva su okružena vodenim kanalima. Država posebno finansira održavanje puteva, koji veoma brzo propadaju na vodenom i nestabilnom tlu.

U proljeće posebno dominiraju mnogobrojne azalee i rododendroni. U nekim rasadnicima postoje ogromne saksije prečnika većeg od jednog-dva metra. U njima raste već jako visoko drveće, tako da oni koji ih kupe odmah mogu formirati već odrasle parkove.

Za holandske prilike selo, sa 15000 stanovnika, pored divnih parkova i rasadnika, ima i veoma lijepe i skupe kuće.

Jednom riječju, tog proljećnog sunčanog dana, bilo je posebno lijepo u toj ljepoti nastaloj isključivo viševjekovnim  ljudskim radom.





















01.04.2011.

Subotom o riječima: Šlamperaj

Šlamperaj je njemačka riječ  (Schlamperei) , koja se koristi i u holandskom jeziku. Engleski prevod bi bio Laziness, inefficiency, muddleheadedness.

Šlamperaj se posebno koristi u Bavarskoj i u Austriji, odakle je riječ došla u naše krajeve, pa se posebno često koristi u Hrvatskoj. Izvorno se riječ upotrebljava za nemaran, neuredan  i nestručan rad, posebno u građevinarstvu. Kod nas je nastao i pridjev šlampav, za osobe koje su nemarne, neuredne. Kad je nešto urađeno šlampavo, onda je to sa puno nedostataka, traljavo, nemarno.

“Drži vodu dok majstori odu!” je uzrečica za šlampav rad. Šlampav rad podrazumjeva kratak vijek urađenog posla, loše ugrađene materijale, često bačene pare.

Šlamperaj obično nastane kao rezultat rada na brzinu. Kažemo da je nešto zgovnano, urađeno preko koljena (ili preko neke druge stvari sa k), smlaćeno. Za one koji tako rade kažemo i da su šalabajzeri. Interesantno da je rijec salabajzer cesta u slovenackom jeziku.

Nije čudo da su Nijemci posebno osjetljivi na šlamperaj. Zahvaljujući borbi protiv šlamperaja oni, uz Japance, imaju najbolje automobile i tehničke proizvode uopšte. U savremenoj trci za tržište slabo da ima mjesta za bilo kakav šlamperaj.

Izuzetak su mnogi jeftini proizvodi iz Kine, koji su urađeni uz ugradnju jeftinih materijala  koje su uradili veoma malo plaćeni radnici. Tako urađeni proizvodi su šlamperaj, veoma su kratkog vijeka, i brzo se kvare. Međutim toliko su jeftini, da ne odbijaju kupca iako je svjestan da kupuje šlamperaj proizvod.

Kod nas je šlamperaj prisutan posebno u građevinarstvu. Rijetki su novi stanovi bez niza nedostataka, od kojih se neki otkriju tek poslije nekog vremena.

Šlamperaj možemo koristiti i u širem kontekstu, u svim oblastima života. Nepotpuna, nedosljedna, nedovoljno pripremljena, na brzinu urađena djela u bilo kojoj oblasti društva možemo nazvati šlamperajem.

Odnos prema šlamperaju, je ustvari odnos prema radu uopšte. Društvo koje toleriše šlamperaj u bilo kojoj oblasti teško da može izgraditi bilo kakvo povjerenje, kako u privredi, tako i u zdravstvu, obrazovanju, kulturi pa i u politici
01.04.2011.

In memoriam:Miodrag Petrović Čkalja 01-04-1926 / 01-10-2003

Leteci Holandjanin
<< 04/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
3336236

Powered by Blogger.ba