Leteci Holandjanin

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

24.09.2018.

"Hotel Murat" u Ptuju, tako to rade Slovenci

Zbog kvara na autu bili smo hedavno prinudjeni da spavamo u Ptuju. Bio je vikend i mnogi hoteli su bili zauzeti. Uz pomoc obicnih ljudi koji su se nesebicno ponudili za pomoc pronasli smo prvo auto mehanicara (iako je bilo skoro sest sati odvezao nas je svojim kolima do njega), a onda i spavanje u hotelu Murat (tako se preziva vlasnik, Slovenac) u Hajdini, pored Ptuja, na staroj cesti za Maribor. Vlasnik je mladi covjek koji ima i stan u sastavu hotela. Pojavio se sa malim djetetom u narucju,kojega je morao cuvati jer je supruga otisla u kupovinu. Bilo je oko sedam sati navecer. Poslije veoma kratkih formalnosti dobili smo lijepu sobu sa klimatizacijom, TV i WiFi.Ponudio nas je besplatno picem. Te noci on je otisao sa porodicom u svoj stan Opatiju za vikend, a sutradan ujutro je dosla njegova mama koja ce se brinuti o hotelu dok njega nema. Gospodja od sezdeset i koju godinu ce ujutro biti i sobarica, te promijeniti posteljinu i ocistiti upotrebljivane sobe. Bila je vrlo prijatna, pocastila nas je kiflom i kafom i usput ispricala kako su ona i muz prije pet-sest godina digli kredite i napravili hotel, koji je sada skoro otplacen i kojim upravlja sin. Hotel je napravljen po najvecim standardima stednje energije. Ispod hotela na dubini od trideset metara je voda, stalne temperature od 15 stepeni, koja se pumpom crpi i u posebnom sistemu se njena temperatura koristi za stvaranje energije koja se koristi za grijanje, klimatizaciju i elektricnu struju. Svugdje su ugradjeni prekidaci koji gase svjetlo cim se ne koristi.U hotelu rade samo clanovi porodice cime je omogucena ekonomska cijena od 40 eura za dvokrevetnu sobu. Ponudila se da ona kontaktira sa auto mehanicarem u radionici. Sve se to odvijalo u veoma prijateljskom i veselom tonu, kao da smo clanovi familije. Ubrzo je javljeno da je auto gotovo, pa smo narucili (opet uz pomoc gazdarice) taksi da nas odvede do radionice. Rastali smo se sa Kristinom, kao da smo je znali godinama, ostavila nam je vizit kartu da je nazovemo dva dana pred dolazak, da nam rezervise sobu. Desila se eto neprijatnost na putu, ali je to bila prilika da upoznamo gostoljubivost i prijateljstvo stanovnika Ptuja. Ne znam jesu li svi Slovenci isti, poznato je da su Stajerci (ljudi iz Maribora i okoline) veoma dobri i gostoljubivi ljudi.

23.09.2018.

Bosanski hljeb nije dobrog kvaliteta

Hljeb iliti kruh (kruv nasusni) je najvaznija i najvise koristena namirnica i od njegovog kvaliteta ovisi zdravlje pojedinca pa i drustva u cjelini. Poznato je da kruh sadrzi sve ono sto je neophodno za zivot, koji se dugo vremena moze odrzavati samo na kruhu i vodi.Hljeb je veoma vazan za rad crijeva, formiranje stolice i urednu probavu.Dobar kruh, koji ima sporu resorpciju u crijevima, je veoma vazan za dijabeticare. Kvalitet hljeba ovisi o kvalitetu brasna,odnosno zita od koga je napravljeno i skladisteno. Ne bih ulazio u te strucne analize, zadrzao bi se na prakticnim stvarima. Hljeb ne bi smio biti zilav, mecav, i morao bi zadrzati kvalitet nekoliko dana. Kad dodjem u Sarajevo, obicno nakon nekoliko dana boravka u Bavarskoj (gdje je kvalitet kruha izuzetan),ne mogu nigdje kupiti kruh da bar donekle zadovoljava kvalitetom. Bijeli hljebovi imaju zilavu koru jos dok su topli, a nakon nekoliko sati postane neizdrzivo zilava.Integralni kruh takodje ne zadovoljava,mrvi se i usitnjava. Vjerovatno se radi o bijelom brasnu sa dodatkom aditiva, odnosno boje. Neko mi je rekao da ustvari nigdje u BiH se ne moze kupiti pravo punozrno (integralno) brasno, u sto takodje ne vjerujem , jer zar je problem mljeti cijela zrna i od toga imati brasno? Zbog loseg kvaliteta bacaju se ogromne kolicine hljeba i nastaje velika ekonomska steta. Hljeb iz Bavarske moze stajati danima da mu nista ne bude, i uopste nema potrebe da se baci. Eto tako, siromasnija zemlja baca kruh, a bogata stedi kao i na mnogim drugim stvarima. Nisu dzaba rekli da niko ne moze tako biti rasipan kao fukara.

21.09.2018.

Povratak na kraju ljeta

Povratak u Holandiju nakon ljetnjeg odsustvovanja. Odlazak i dolazak bez emocija, koje su nekad postojale kad se napustala BiH i kad se ulazilo u Holandiju. Jedan nas zemljak je jednom izjavio kako je njemu srce puno kad ulazi u Holandiju, i kako je to sada njegova nova domovina. Drago mi je da je Evropa postala moja nova domovina i da su mi pored zemalja bivse Jugoslavije podjednako drage i sve druge zemlje u kojima bar djelimicno provodim svoj zivot, pa tako i zemlje Beneluksa, Njemacka, Francuska, Spanija..... A Holandija mi je kao i Bosna moja kuca, moj rahatluk...mada bih isto tako mirna srca mogao zivjeti i u Spaniji ili Portugalu. Prema tome, nema vise govora o treperenju srca kad dolazim, isto kao sto nema vise ni neke zalosti sto odlazim iz Bosne, jer sve je sada to tako blizu i na dohvat ruke, da se mogu vratiti kad hocu. Proslo je vrijeme srceparajucih pjesama tipa "MOj brate u tudjini", ili "Tebi majko misli lete""....mada je covjeku zao kad ostavlja neke drage ljude koji su tesko bolesni, za koje nije siguran da ce ih jos ikad vidjeti. Cinjenica je da su nasi ljudi razbacani po cijelom svijetu, da djeca odlaze od roditelja daleko, ali je i cinjenica da su vecini dostupne avionske karte i posjete na duze vrijeme. Mi smo u bivsoj Jugi i inace vezani za kucu i mjesto gdje smo se rodili, pa mnogi provedu cijeli zivot na istom mjestu. To je ovdje u Holandiji skoro nezamislivo i ljudi tokom zivota promijene toliko kuca i mijesta, a bogami i drzava, da cesto i zaborave gdje su sve zivjeli. Eto smo i mi sticajem (ruznih) okolnosti postali nekako dio velikoga svijeta, moguce da ce neko reci dabogdo nismo. Nekima se nakon prezivjelih uzasa prosvijetlilo da stanuju u bogatoj i uredjenoj zemlji, sto je mozda neka satisfakcija koja je svakome individualno razlicito vrijedna.

07.06.2018.

Karcinom je cesto podmukla bolest, kako ga rano otkriti?

Mnogi oblici malignih tumora ne pokazuju skoro nikakve upozoravajuce znake prilikom svog rasta. Karcinomi supljih organa izazivaju krvavljenja, ali vecinom kada su vec uznapredovali (jednjak, zeludac, crijeva, disni putevi, mokracni putevi i mokracna besika, vrat materice, vagina).Krvarenja u ispljuvku i sputumu (iskasljanom sadrzaju), krvarenja u stolici (crna stolica) i mokraci, su znaci koji upozoravaju na akciju bez odlaganja, u smislu pronalazenja uzroka istog. Medjutim solidni, parenhimni organi (dojka, jetra,bubreg, gusteraca,materica, pluca, jajnici, testisi, prostata) obicno ne pokazuju nikakve simptome dok se maligna oteklina ne razvije dotle da se vidi ili pipa spolja,ili da vrsi pritisak na okolne organe, krvne sudove ili izvodne kanale. Posebno su podmukli karcinomi jajnika, koji se cesto otkriju u veoma uznapredovaloj fazi. Slicno je i sa prostatom, mada ovdje prethode smetnje sa mokrenjem (ali ne moraju biti). Kod prostate je vazno da se redovnim periodicnim kontrolama PSA antigena moze posumnjati da postoji razvoj bolesti. Zakljucak bi bio da vecina malignih tumora ne daje uznemiravajuce znakove u ranoj fazi razvitka, kada su i izgledi na izlijecenje najveci.Sreca je da kod nekih oblika postoje testovi u krvi koji mogu pokazivati da se nesto desava.Ultrazvucni periodicni pregledi mogu poboljsati ranu dijagnostiku, mada cesto daju i krivo pozitivne rezultate, gdje su onda neophodne dodatne pretrage, sto unosi nemir i brigu, a i troskove.Udruzenje ljekara treba da zauzme jedinstvenu doktrinu (ili da je prepise od neke razvijene zemlje) u smislu koje preglede treba preventivno raditi. Za sada je opceprihvaceno testiranje dojki metodom mamografije, te odredjivanje skrivenog krvarenja u crijevima (prevencija raka debelog crijeva), a sigurno je korisno i odredjivanje PSA jednom godisnje kod starijih muskaraca (prevencija raka prostate). Takodje i redovni ginekoloski i uroloski pregledi dolaze u obzir, kao i opsti pregled kod ljekara opste prakse jednom godisnje uz testiranje funkcije jetre i bubrega jednom godisnje (kao i stanja krvi). Jos jedanput treba napomenuti da u slucaju pojave krvi iz nabrojanih supljih organa treba iz istih stopa otici doktoru. Smetnje gutanja,bolovi u stomaku koji dugo traju, cesto mokrenje,uporne glavobolje, otok limfnih zlijezda, pojava cvorica u predjelu stitaste zlijezde, pojava malokrvnosti, tamne mrlje na kozi, promjene mladeza na kozi i pojava novih....su takodje znaci koji traze neophodno daljenje ispitivanje.

30.05.2018.

Savremena tehnika ne moze zamijeniti znanje doktora opste medicine

Svjedoci smo raznoraznih tehnickih cuda koja nalaze primjenu u medicini. Rendgen, laser, ultrazvuk, magnetna rezonanca, nuklearno zracenje.... Medicina je ogromno uznapredovala, ali istovremeno su ostala mnoga,cesto naizgled "banalna" podrucja gdje se nije daleko odmaklo. I pored svih dijagnostickih metoda cesto uporna i dugotrajna glavobolja, grlobolja, bolovi u ledjima, bolovi u stomaku... mnoga kozna oboljenja, itd, ostaju neotkrivenog uzroka i samim tim i neuspjesne terapije. Medicina nije matematika, i cesto u medicini dva i dva nisu cetiri. Medicina je i nauka i umjetnost, pa se medicinska greska zove "Vitium artis", odnosno greska u umjetnosti, u umijecu. Danas se pacijenti cesto odmah upucuju na ultrazvuk ili CT, prije nego se obavi strpljiv i korisan razgovor sa pacijentom. Dobro obucen i svestran ljekar ce na osnovu tog razgovora, i na osnovu osnovnog fizikalnog pregleda , utvrditi dalje smijernice ispitivanja i lijecenja. Takav ce doktor od pocetka do kraja vuci konce, i znati tacno kome je i zasto uputio pacijenta, te sta je od toga ocekivao i dobio. Cesto imamo pacijente koji sa sobom nose tone papira od razlicitih labaratorijskih i drugih ispitivanja, na koje su stihijski upucivani od strane vise doktora, koji medjusobno nemaju nikakve veze. Tako i ti nalazi cesto nemaju nikakve veze, i znaju okrenuti na pogresan put, da se glavna bolest previdi, a paznja usmjeri na sporedni nalaz koji ne igra glavnu ulogu kod doticnog pacijenta. Naime cesto nekoliko nalaz moze pokazivati odstupanja od normale, ali to ne znaci da je on dokaz postojanja bolesti. Isto tako ako su svi nalazi dobri, ne znaci da doticni nije bolestan, jer mnoge bolesti ne daju karakteristicne labaratorijske ili druge nalaze. Danas pacijenti najcesce pate od psihosomatskih smetnji, gdje su svi nalazi uredni, a pacijenti cesto pate i psihicki i fizicki. Danas , pocevsi od mnogih medicinskih fakulteta, pa do lijecnika u praksi, pa i pacijenata, se medicina pojednostavila do kosti, pretvorivsi se u egzaktnu granu potpomognutu tehnikom. Kad ta tehnika zakaze,kad ne moze da otkrije uzrok bolesti, nastaje problem, prazan prozor, gdje upadaju raznorazni nadriljekari, od obicnih internetskih i drugih travara, do pohlepnih doktora koji promovisu krajnje sumnjive metode lijecenja, raznorazne pijavice, case, sode bikarbone itd.

15.04.2018.

Iz medicine: Sta treba znati o karcinomu?

1. Karcinom je maligni tumor nastao iz epitelnih stanica supljih organa (napr. zeluca, crijeva) ili iz stanica parenhima solidnih organa (napr. jetre). Te celije mogu davati i dobrocudn tumore. 2. Maligni tumor znaci da on ima nekontrolisan rast, da osvaja tkivo u okolini, i da se pojedine celije tumora odvajaju u krvotok ili limfotok, te se tako prebacuju u okolinu (limfom) ili u udaljena mjesta ( krvlju). 3. Malignost tumora se ocjenjuje mikroskopskim pregledom. Maligne celije imaju nepravilan raspored i velicinu, pojacano prebojavanje jedra, te pokazuju znake ubrzanog dijeljenja. 4.Najvaznija stvar je prepoznati karcinom dok se nije prosirio u okolinu i na udaljena mjesta. Neki karcinomi mogu davati rane znakove, a velika vecina ne pokazuje posebne simptome dok se znatno ne razvije. 5, Nenormalna oteklina na kozi ili sluzokozi je prvi upozoravajuci znak, dok pojava krvavljenja iz supljih organa predstavlja znak uznapredovalog karcinoma. 6. Periodicni pregledi su najpouzdaniji nacin ranog otkrivanja karcinoma.

15.04.2018.

Subotom o jeziku: Dz ili Dj ?

Takodze tudzi rodzendan! (za one koji nemaju osjecaj za dz i dj)! Rodjendan rodjaka, djon-obraz, tudje djubre, takodje djumbir, pa djak sa djozlucima, a onda dodje dzin, dzezva, dzak, dzumbus, dzandrljiv sa dzukelom.... Oni koji ne razlikuju dj i dz, neka za pocetak bar nauce pravilno napisati bar ove tri rijeci, ( takodje tudji rodjendan), jer glava boli koliko se to danas cesto pogresno pise (takodze tudzi rodzendan).

13.02.2018.

Lijekovi za imunitet: Šta mu ga je to?

U doba prehlada i gripa mnogo se reklamiraju lijekovi “koji pojačavaju imunitet". Sinoć gledam na holandskoj televiziji prilog o raznim farmaceutskim produltima “protiv gripe”, i protiv upale grla. Teško da se i mogu nazvati farmaceutskim , jer su to često raznorazni sklepani pripravci na bazi limuna, meda, bilja,… Zaključak stručnjaka koji je bio gost, je da svi ti pripravci ništa ne liječe, pogotovu ne gripu i upalu grla,nego ublažuju tegobe što je najeftiniji i najbolji topao čaj, sa paracetamolom. Ne treba tu ni kofein, niti dodaci u vidu vitamina, pa ni vitamina C, jer su danas rijetke osobe sa vitaminskim deficitom. U BiH vidim da postoje i preparati za “pojačanje imuniteta”. Imunitet je složena pojava u organizmu i postoji nekoliko tipova imuniteta, prije svega celularni, pa onda humoralni, pa imunitet vezan za sluznice, itd. U krvi ljudi postoje specificna antitijela u vidu bjelančevina (imunoglobulini) protiv odredjenih virusa i bakterija, a stvaraju se nakon pocetka infekcije. Njihovo nastajanje se može i vjestacki stimulirati provociranjem kroz vakcinaciju. Postoje i ćelije koje u krvi uništavaju uzročnike bolesti. Većina “preparata za imunitet” je takođe zasnovana na vitaminima, mineralima ili biljnim produtcima, na bazi meda, limuna, raznih trava, itd. Ne postoji nikakav naučni dokaz niti objašnjenje za djelovanje ovih lijekova, u smislu kako bi djelovale vakcine ili odbrambene ćelije. Većinom se radi ustvari o sredstvima tipa “vodu vari, vodu hladi” koji su dio toliko široko rasprostranjene prakse varanja ljudi, često i od oficijelnih doktora, koji su pod pitiskom farmaceutskih kuća.

19.10.2017.

Pitanje FB prijateljima: Koja je najveca glupost koju ste uradili u zivotu?

Na FB postoje aplikacije gdje se upitani pitaju za svakakve gluposti,mefdju ostalim na koju zivotinju slice, na koju veliku licnost, kakve su im osobine itd.Upitani obicno dobijaju odgovore koji hvale njihove osobine, pa se onda i oni pohvale time na FB. Mi obicno svi na FB pisemo o nasim uspjesima, putovanjima, uspjesnim poslovima,lijepim susretima,poznavanjem sa poznatim ljudima,posjetama kulturnim institucijama, procitanim knjigama, uspjesima djece, hvalimo se unucima, itd. To je samo polovina naseg zivota. Druga polovina je skrivena. Jer casu meda jos niko ne ispi sto je casom zuci ne zagrci, jedna od zivotnih istina, recena Njegosevim jezikom, mada poznata u filozofiji od davnina.Dualizam je u svemu, priznat jos od prethodnika Bogumila, od Bogumila samih, a i u dijalektici. Zivot je stvoren od tuge i od veselja, od dobrih i losih poteza i planova, od slucajnosti koje su znacile pokret naprijed ali cesti i katastrofu. Bas bi me interesovalo kad bi moji FB prijatelji napisali sta smatraju svojim najboljim potezom, a sta svojom najvecom gluposcu koja je imala negativan uticaj na zivotni put. Evo ja kad razmislim , jedna od velikih odluka mi je bila napustanje zemlje na kraju rata, kada sam prezivio sve najgore sto se mopglo dozivjeti u opsjednutom gradu. Da sam otisao na pocetku, pa hajde, ali pri kraju, biti podvrgnut kao azilant svim ponizenjima i glupostima, pitam se da li mi je to trebalo. Doduse nisam ja mogao tu biti potpuno samostalan, jer sam imao zenu i djecu od kojih sam toliko dugo, sticajem ruznih ratnih okolnosti, bio odvojen. S druge strane gledam situaciju sada, kako je tesko biti lijecnik u KCSU, ljudi masovno odlaze iako je mir. Ili da imam unuke ili djecu u takvoj nesigurnoj BiH.Ili biti penzioner, sa malim i nesigurnim penzijama.I tako dalje.Mnogi ce reci blago se tebi kad nisi ovdje. A ja opet ne znam gdje mi je to blago. Da li je napustanje BiH 1994 bila velika glupost, ili pametan postupak? Mogao bih se upitati i za jos neke stvari: Da li je studij medicine pravi izbor, gdje se toliko ulozi, a tako malo dobije? Da li vrijedi biti posten i bojati se zatvora, kad se neki nicega ne boje?Da li treba vjerovati da se dobro dobrim vraca? Za neke stvari sam siguran da sam dobro izabrao, prije svega zivotnu saputnicu. Izbor bracnog druga je stvarno vazna odluka koja u velikoj mjeri odredjuje zivot pojedinca. Eto, pitam ja vas da mi nesto skakljivo odgovorite, znam da je to malo teze nego poslati fotku svoje mace ili kuce. Lijep pozdrav, vas Cenga.

06.10.2017.

Oboljeti od raka: Skrivati bolest ili obznaniti svima !?

Kod nas je čest običaj da se nečija bolest sakriva od strane oboljelog ili njegove familije. Ljudi , znajući ljudsku poganu narav, sakrivaju svoju nesreću od drugih, da se oni ne bi tuđom nesrećom sladili. Različiti poroci, alkoholizam, kockanje, slab uspjeh u školi, itd.. sve se to zna skrivati od komšija, prijatelja i poznanika, pa i od familije. Tu spada i bolest, koja se često povezuje sa sramom. Kao da je sramno razboljeti se! Pored nekih spolnih bolesti koje se dobijaju seksualnim kontaktom (ranije sifilis, danas sida), često se skriva i maligno oboljenje, kao da je neko kriv što ga je zadesilo nešto što svakoga može zadesiiti! Vjerovatno u našem još uvijek zaostalom društvu ( a posljednjih godina je postalo još zaostalije) vlada mišljenje da su neke bolesti prelazne , iako je takvo stajalište u normalnim društvima davno napušteno. Ni sida se ne smatra da se može prenositi običnim kontaktom, mimobliskih seksualnih kontakata, akamoli rak, ili neke druge bolesti. Pacijent često zna skrivati dijagnozu dobijenog od jednog doktora, pa ide drugome da ga iskuša, bez da kaže šta je stvarni razlog njegove posjete. A to je takozvani second opinion, drugo mišljenje, koje se ustvari i na zapadu smatra sasvim normalnim i uobičajenim činom. Ranije je kod nas postojala dilema da li reći pacijentu da boluje od raka. U vrijeme kada se rak smatrao sto posto neizlječivom bolešću, reći nekome da ima rak je bilo ravo kao da mu kažeš da je s njim gotovo. Ta dilema je postojala čak i kod doktora, pa su oni često dijagnozu govorili članovima bliže familije, i ostavljali njima u zadatak da odluče da li će reći, i kada će reći lošu vijest svome najbližem. Danas se smatra velikom greškom, zbog koje može i krivično odgovarati, ako doktor ne saopšti pravu dijagnozu oboljelom. Skrivanjem dijagnoze se oboljelom oduzima mogućnost da se sam angažuje na najbolji način i da pronađe najbolje mogućnosti (doktore, bolnice, lijekove, itd) u borbi protiv teške bolesti. Svakako da je u početku za pacijenta šokantno saznanje da boluje od veoma teške bolesti, ali se vremenom razviju odbrambeni mehanizmi pomoću kojih se stanje održava podnošljivim. Pored odabiranja najboljih mogućnosti liječenja, veoma su važni socijalni kontakti sa ljudima koje je pogodila ista sudbina, posebno sa onima koji su se uspješno izliječili. Skrivanje bolesti od pacijenta ne donosi ničega dobrog, jer će kad tad saznati za nju. Isto tako skrivanje bolesti od spoljnog svijeta dovodi samo do izolacije. Umjesto da koristi sve preostale mogućnosti i vodi što normalniji socijalni šivot, kna koji je i navikao, pacijent se negativno obilježava kao da je prokužen, i stavlja u socijalnu izolaciju. Za razliku od skrivanja bolesti, danas, kada su toliko razvijeni socijalni mediji, postoji jedna sasvim suprotna pojava. Neke poznate ličnosti, kada teško obole, dijele svoju brigu i borbu sa bolešću sa svojim prijsateljima i obožavateljima. Dolazi do identifikacije neke oboljele zvijezde sa hiljadama svojim obožavalaca, pri čemu se taj krug proširi na nove prijatelje. Takav je slučaj sa nedavno preminulom mladom muzičarkom iz Bihaća Azrom Kolaković poznatijom pod nazivom Donna Ares, koja je svoje fanove upoznavala sa svim fazama bolesti. Slično je i sa beogradskom spisateljkom Isidorom Bjelica Spajkić, koja detaljno piše o svojoj bolesti i borbi sa njom. Mnogi su pisci opisivali svoje posljednje mjesece i godine, a nekada su to radili i ljudi koji do tada nikada nisu pisali. U Holandiji je posebno kontraverzna knjiga koju je napisao muž, čija je žena oboljela od raka dojke i poslije i umrla, gdje on detaljno opisuje nekada i vrlo teške momente kroz koje je ona prolazila. Knjiga se zove Komt een vrouw bij de dokter van Kluun (Raymond van de Klundert (1964)) U Amsterdamu je danas preminuo gradonačelnik Amsterdama Eberhard Van der Laan (62). Za njegovu bolest, pak pluća, se znalao još prije godinu dana, kada je to javno objavljeno. Prije dvadesetak dana je pokojni gradonačelnik objavio da mu je saopšteno da su sve mogućnosti liječenja iscrpljene i da su mu doktori saopštili da mu nije ostalo puno od života. To je bio razlog da obustavi aktivnost kao gradonačelnik i da se povuče na kućni boravak, iako nije podnio ostavku na svoj položaj. Prije nekoliko dana ogroman broj stanovnika Amsterdama je ispred njegove kuće organizovao pozdravni miting, gdje su uz dugotrajni aplauz i upaljene baklje uputili, sada se ispostavilo, i posljednje pozdrave omiljenom gradonačelniku.


Noviji postovi | Stariji postovi

Leteci Holandjanin
<< 11/2018 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

MOJI LINKOVI

adresa za kontakt: letecihol@gmail.com
IP Checker
Free IP Checker





























bhBlog - bosanskohercegovacki blog direktorij

Nostalgija:

Sarajevski ekspres restorani
Kako smo branili bolnicu
Kako smo branili bolnicu(2)


Moje zemlje, moja mjesta




























VIRTUELNO PUTOVANJE OD SARAJEVA DO NEUMA

Od Sarajeva do Konjica u osam nastavaka

Od Konjica do Neuma u sest nastavaka

STARA STANICA i PUTOVANJE STAROM PRUGOM OD VISEGRADA DO SARAJEVA


Moje zemlje:

Bosanska brda
Belgija - banja Spa
Belgija: Liez(Liege, Luik)
Zemlja cvijeca
Italija
Luksemburg
Bavarska
U Češku, preko nekadašnje željezne zavjese
Provansa, Monpelje

Moja mjesta:


Amsterdam
Antwerpen-grad dijamanata
Bascarsija
Kako hodati Ferhadijom?
Boracko jezero i Glavaticevo
Sarajevo je lijepo kao i prije
Sarajevo
Sarajevo2
Sarajevo3
Ilidza pokraj Sarajeva
Sarajevo, Kotromanica ulica
Sarajevo - Kovaci
U posjeti Novom Sarajevu
Gouda
Amsterdam
Den Haag zimi
Gorazde na Drini
Reeuwijk
Kiseljak, svaki momak veseljak
Kleve
Maastricht
Mostar
Tarcin
Tarcin2
Rakovica
Peljesac
Den Haag
Den Haag 2
Maribor
Rotterdam
Rotterdam2
Rotterdam Kralingen
Rotterdam metro
Rotterdam West
Siena
Arezzo
Visegrad


Putopisi:

Prođoh Bosnom kroz gradove…. Od Bosanskog Broda do Sarajeva
Glamoc, Bogu za ledjima
Park prirode Hrustemovac
"Konjic ekspres"
Autobusom u Bosnu
Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine: Zlato u centru zemlje
Treca Gimnazija,Proslava 40 godina mature
Moje vidjenje piramide u Visokom
Stećci na Bjelašnici
Stara stanica i stara pruga za Dubrovnik
Odlazak iz Bosne
Planinski biciklizam u Bosni i Hercegovini
U posjeti Mojmilu
Sjećanje na grbavičke jeseni
O drzavama i klozetima u njima
Putujući Bosnom i Hercegovinom :Tarčin
Kako stići autom do Vrazove?
U posjeti Višegradu
Višegradu u pohode (drugi dio)
Visegradu u pohode(3)
Živjeti u Tunguziji

















Licnosti spomenute u blogu

HUMANO DRUSTVO, EKOLOGIJA, SOCIJALNA MEDICINA, ETIKA U MEDICINI
DRUSTVO:

Zivjeti u BiH

Hljeba, hljeba, gospodaru.....
Kako od BiH napraviti Svajcarsku?
Sta sve covjek moze dozivjeti u Sarajevu
Kolika je ustvari povrsina kvalitetne zemlje u BiH
Januar - mjesec kad se govori o samoubistvima
Srebrenica never again?
Ostavite istinu vi koji ulazite ovamo
Tisina osvaja Bosnu
Stanje zdravlja - ogledalo drustva
Kako organizovati sluzbu Hitne pomoci
Ruzna rijec Dijaspora
Masakr na Markalama
Osnovna skola 29 Novembar, Grbavica
Zastita zivotinja
Prvi svjetski rat
Islam
Zivjeti u starackom domu
Bonovi za topli obrok, balkanska navika

Holandsko drustvo

Kad tuđa zemlja postane domovinom
Adaptacija djece
Nema zabrane burke u konzervativnoj hrišćanskoj opštini
Otvara li se u Holandiji klinika za samoubistvo i eutanaziju?
Holandska demokracija
Holandsko zdravstvo nema para za psihoanalizu
Holanđani: Narod umišljen u samog sebe
Brak izmedju Holandjana i stranaca
Je li se islam ukorijenio u Holandiji?
Islam u Holandiji
Kakvi su Holandjani kao kolege na poslu?
Od nasih izbjeglica do holandskih malogradjana
Umjesto bebe vozaju cuke u djecijim kolicima
U knjizi i biciklu je sloboda
Naucni klub Bosanaca i Hercegovaca u Holandiji
Šta me najviše čudilo kad sam tek došao u Holandiju?




Ekologija:


Frans de Waal: Majmuni kao ljudi
Slijepi miševi u izumiranju Jeduci meso pojedosmo sume
Godina zabe i krompira
Zaštita ptica: Zbog sove odgođena gradnja novog kvarta

SOCIJALNA MEDICINA

Psihosomatske bolesti:

Uzrok bolesti lezi izmedju vasih usiju!
Prilog lijecenju umisljenih bolesnika
Bolovi oko srca, kako pronaci uzrok?
Tinitus - zujanje u usima
Hronična bolest dolazi u šezdeset i drugoj, šta izabrati?


Doktori i pacijenti:

Trebaju li i doktori, kao iscjelitelj Torabi, držati pacijente za ruke?
Treba li doktor da prijavi stručne greške svog kolege?
Koliko je nečija bolest javna?
Primarijus, sta mu ga to dodje?
Kako (ne)biti svoj doktor?
Astma prestaje preseljenjem na selo
Doniranje organa
Zbog nepotrebnih operacija, hirurzi u Italiji osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne
Kako proglasiti doktora krivim?
Doktorske greske
Pregledaju li doktori ljude ili masine?
Kako pacijentu saopstiti da je tesko bolestan
Ko je kriv za postavljanje kasne dijagnoze maligne bolesti?
Raditi kao doktor u Holandiji
Ciji su doktori bolji?
Bura na Ocnoj klinici u Sarajevu
Polne bolesti
Zrtve pogresnog lijecenja
Dozivjeti stotu
Duzinu zivota odredjuje najslabija karika
Umrijeti u hospisu
Haptonomija: diraj me nezno!
Opasnosti kod hiroprakticara
Cuvajmo se reklama za lijekove i cudotvorne preparate
Pomaci u lijecenju raka
doktori,zrtve agresije
tema
Sta podrazumjevamo pod humanim drustvom
Pravo na eutanaziju
Eutanazija ili palijativno uspavljivanje?
Eutanazija i za mlade osobe
Odlazak na lijecenje van BiH
Vakcinacija protiv humanog papilloma virusa, uzrocnika raka grlica materice
Ako se bojite da imate karcinom?
Stokholmski sindrom
Minhauzenov sindrom
Zaustaviti diskriminaciju oboljelih od AIDS-a
Homeopatija
Koliko je debljina odista opasna po zdravlje?



LIJEKOVI

Terapija staračke makularne degeneracije - Pozitivan izvještaj o lijekovima Lucentisu i Avastinu
Opasni antibiotici iz piletine
Antidepresivni lijekovi i samoubilacke namjere
Lijekovi opasni po zdravlje
Tysabri, lijek protiv multiple skleroze
Metotreksat
Da li “viagra” stvara ovisnike?
Biljni koktel Huang Qin Tang
Liječenje malignih oboljenja postaje nemoguće skupo










Bolesti, fiziologija, patologija, lijecenje

Stvaranje glasa
Tamo gdje smo najtanji
Akupunktura
Kako osjetimo mirise
Kateterizacija srca
Savremena operacija katarakte
Polenska groznica
sarenica oka i boja ociju
Autizam
Osteoporoza
Sizofrenija kod useljenika
Sandzija i sandzibolja
Pneumokokne infekcije i antibiotici
Super bakterije (NDM-1) – stari poznanici odjeveni u novo ruho
Debljina kao bolest
Tuberkuloza kao dokaz evolucije
Dijabetes
Virus vjerovatni uzrok sindroma hroničnog umora (ME)
Fibromialgija
elektrosok
Prisilne neuroze
psihoza
Reumatizam
Rak pluca (bronha)- epidemija opasne bolesti
Nova pravila za hirurški tretman raka dojke, bronha i crijeva
Vakcina protiv gripe ne isključuje oboljevanje od nje
Rak pluca(bronha)
Rak dojke
Da li je broj prethodno urađenih operacija presudan za kvalitet hirurške intervencije kod raka dojke?
AIDS
Virus AIDSa postaje sve otporniji Herpes virus
Maligni melanom koze
Kako sprijeciti pojavu melanoma





Zivotne namirnice, hrana, vitamini:

Kafa
Holandija zemlja sira
Baklava
Recept za Sefikinu baklavu
Tahan halva



Botanika:

Voce i povrce,cvijece i ljekovite biljke

Brusnica
Jagorcevina
Kunica, ranjenik, stolist, gospina trava

Lavanda
Narandza
Repuh
Susam, sezam, tahan
Smokva: najstarije voce
Narcis-Sunovrat Safran Zohva(bazga)
Glog
Podbjel
Musmula
Kopriva, zara: i hrana i lijek
Krompir
Tikve
Jabuka
Cuvarkuca
Pitomi kesten

Nar
Lipa

Zoologija

Bosanska podivljala macka
Gubar
Puz golac
Komarac
Krpelj
Siva Caplja
Patke










MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
2798904

Powered by Blogger.ba