beats by dre cheap

Razmišljanja o medicini: Dužinu života određuje najslabija karika

Svaki čovjek ima svoje slabe strane, svoje slabosti. Kako na psihičkom, tako i na fizičkom planu. Na psihičkom planu neko pored dobrih osobina, radinosti, iskrenosti, vjernosti, iste osobe mogu imati i negativne osobine, naprimjer sklonost piću, kocki, drogi, rastrošnosti, itd. od kojih samo jedna,ako je jako izražena, može od ličnosti napraviti propalu stvar. Naprimjer, neko, ko je u svemu jako dobar, ako je sklon kocki ili alkoholu, može potpuno da upropasti i sebe i familiju.

Slično je i sa fizičkim osobinama. Rijetka je osoba koja u svom genskom sklopu nema neke slabe tačke, većina ih ima više. U današnje vrijeme, oni koji imaju namjeru da dugo žive, preduzimaju sve mjere koje medicina nalaže. Ne piju, ne puše, imaju idealnu težinu, bave se sportom, žive u čistoj okolini, hrane se zdravo. Iako takav način života, ko ga može sebi dopustiti, u prosjeku dovodi do znatno dužeg života, nego kod osoba koje na to ne paze, ipak ne osolobađa osobu od rizika prerane smrti. Ako se ovdje izuzme nesretan slučaj, postoje u organizmu slabe tačke, na koje se ne može djelovati, ili se može veoma malo djelovati, preventivnim mjerama. Te slabe tačke su u stvari sitne greške u konstrukciji, greške u materijalu, ono što bi se kod nas reklo, slaba japija. U osnovi se radi o strukturi DNA, znači genskoj strukturi, koja je takva, da je u nekom periodu života tkivo od koje je izgrađeno, podložno ili preranoj istrošenosti, ili pretvaranju u maligno tkivo. U prvom slučaju (istrošenosti) nastaju različite hronične bolesti unutrašnjih organa, srčanih i moždanih ( i drugih) krvnih sudova, dijabetesa i bolesti drugih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem (veoma često štitaste žlijezde). Takođe nastaju i degenerativne bolesti aparata za kretanje, artroze zglobova, osteoporoza, itd, što može, ali i ne mora bitno uticati na dužinu života.

U slučaju sklonosti malignoj alteraciji (pretvaranju), nastaju po život opasne maligne bolesti različitih organa. Nije svaki organ kod istog čovjeka, i nisu isti organi kod različitih ljudi, jednako osjetljivi na dejstvo supstrata koji mogu izazvati malignu alteraciju. Za neke vrste malignih bolesti nije ni dokazano da uopšte postoje negativni uticaji koji izazivaju i podstiču maligne bolesti, i takve su vrste raka u stvari one na koje možemo minimalno, ili skoro nikako uticati nekim preventivnim mjerama ishrane ili načina života (naprimjer rak dojke i jajnika kod žena, rak prostate i testisa kod muškaraca, ili tumori mozga, kostiju, leukemije). Kod ovoga, naravno da se podrazumjeva, da izlaganje svakom pretjeranom radioaktivnom zračenju, može uzrokovati rak bilo kojeg organa, a posebno onih koji imaju brzu repodukciju, to jest kratak život stanica (krv, koža, sluznice).  S druge strane i za bolesti za koje znamo da mogu biti uzrokovane izlaganjem dejstvu nekih negativnih faktora (naprimjer rak pluća i pušenje), ne možemo reći da i osobe koje se nikad nisu izlagale tim štetnim dejstvima (naprimjer koje nisu nikad pušile) neće dobiti rak pluća.

Medicina nije matematika, ima toliko nepredvidivih, i veoma mnogo jos uvijek nepoznatih, stvari. Jasno je jedno, da najslabija karika određuje dužinu života, što znači da neko može i da ne puši i da ne pije, da jede izuzetno zdravo, a da strada od nečega čemu se je najmanje nadao.

Tekst je samo jedno razmišljanje i nema za cilj da ljudima sugeriše da žive nezdravo, jer ne prihvatam tezu da je ionako sve u božijim rukama i da svako ima svoju sudbinu. Činjenica je ipak da veliki broj holivudskih bogatih glumaca dožive duboku starost, u mnogo većem procentu nego prosječni ljudi. E, tu ima značaja i socijalni momenat, koji uglavnom određuje dužinu života u većini zemalja, i gdje su razlike ogormne, zavisno od bogatstva zemlje i ulaganja u zdravlje ljudi.       

Leteci Holandjanin
http://letholandez.blogger.ba
01/06/2009 10:25