beats by dre cheap

Putujući od Sarajeva do Neuma (13): Neum – kraj virtuelnog putovanja

 Neum on the Adriatic, Bosnia's only coastal town

foto Roy Conchie

Karlovačkim mirom 1699 (Treaty of Karlowitz) godine, ustupila je Dubrovačka Republika područje Neum-Klek-a Otomanskom carstvu, uz pristup Jadranskom moru, a u cilju zaštite Dubrovnika od Mletačke Republike. Područje je nakon 179 godina turske vlasti, 1878, Bečkim kongresom, ušlo u sastav Austro-Ugarske, odnosno Bosne i Hercegovine, kao jedne od njenih sastavnica. Sjeverna granica neumske opštine , odnosno državna granica, prolazi južno od Metkovića (foto )

Neum ima obalu dugu 24.5 km, a udaljenost od sjeverne do južne granice je 9 kilometara. Na području mjesta živi nekih 4000 stanovnika, a jedva koja stotina više na području općine, u nekoliko zaseoka sa po par kuća. Dužinu BH obale znatno povećava sasvim nenaseljeni poluotok Klek. Neum u današnjem obliku faktički nije ni postojao, sve do sedamdesetih godina prošlog ijeka. Tada je općina Čapljina počela vrlo jeftino prodavati strmu kamenu zemlju, a vlast iz Sarajeva je dobro zagrabila u kesu da se napravi infrastruktura. Zemlju su pokupovali dobro stojeći političari, i ostali koji su imali dobro plaćene poslove u administraciji i privredi republike. Ubrzo je napravljen i veoma reprezentativan Dom penzionera vidi foto  (današnji  hotel Neum ), koji je za tadašnje prilike bio veoma moderan i funkcionalan objekat, što je u velikoj mjeri ostao i danas, mada je promijenio vlasnika i prvobitnu namjenu. Dom penzionera su zaista i koristili najviše penzioneri, pogotovu u zimskim uslovima, kada su i oni sa relativno malim penzijama mogli provoditi i po nekoliko mjeseci.

Skoro svaka od veoma jakih bosansko-hercegovačkih firmi je uložila novac, pa je tako Energoinvestov TAT napravio hotel “Stelu”, a željezara Zenica hotel “Zenit” (foto ). Objekte za odmor su imali i “Elektroprivred BiH”, i “Feroelektro”, te drugi. Posebno je lijep hotel Sunce . Neum je u to vrijeme bio mjesto na južnom Jadranu sa daleko najvećim rastom.

Uskoro je Neum postao posebna opština, izdvojen je iz opštine Čapljina. Počele su se graditi i prave zgrade sa apartmanima i stanovima za prodaju. Osamdesetih godina je nastala aferama sa veoma skupim vilama vodećih BH političara, koji su  kuće napravili uz samo more, onemogućivši praktično pristup drugima do mora.

U toku rata Neumom je upravljala Herceg-Bosna. Ulice su dobile imena hrvatskih kraljeva i ličnosti pozantih iz povijesti Hrvatske. Kao sredstvo plaćanja korištena je hrvatska valuta. Napravljene su velelijepne zgrade uz magistralu, u kojima su pored soba za izdavanje otvorene i trgovine (foto) . Hoteli su, često pod sumnjivim okolnostima,  prešli u privatne ruke. Mnogi su prodali svoje kuće ispod stvarne cijene.

Kroz Neum prolazi jedina veza između Dubrovnika i ostatka Dalmacije, odnosno Hrvatske. Ljeti dnevno kroz ovo mjestašce prođu hiljade i hiljade automobila. Pošto je benzin jeftiniji nego u Hrvatskoj, mnogi toče benzin na par pumpi u Neumu. I prehrambeni proizvodi su ovdje jeftiniji, pa svi koji idu na Pelješac ili prema Dubrovniku zastaju u Neumu da se snabdiju.

Sjeverni granični prelaz  ( vidi foto ) je na par kilometara od hrvatskog mjesta Klek Do njega se stiže nakon jedne duboke vale koja dijeli Neum od Kleka (mjesta). Južni granični prelaz je nekih tri kilometra u dubini hrvatske teritorije, na mjestu gdje se odvaja put za selo Topolovo. Na tom mjestu magistrala dugačkim mostom presjeca duboki plitki morski zaliv, u kome se uzgajaju školjke ( vidi foto) .

Obzirom da se stjenovita strma obala spušta direktno u more, Neum gotovo da i nema plaža. Ono što ima je vještački napravljeno, nasipanjem šljunka (Tiha Luka), ili popločavanjem stijena. Ljeti u gradu vlada pravi haos od saobraćaja, jer su ulice uske, a nema mjesta za parking, pa su vozila parkirana sa jedne strane ulice. To onemogućuje križanje vozila.

Neum je ustvari idealan za zimski turizam, jer su kamene padine okrenute ka jugu, te je veoma velika insolacija. Posebno za stare ljude je bijeg iz zagušljivog Sarajeva, u ovo mjesto sunca i čistog zraka, bio pravo rješenje. Takođe i radnici u rudnicima, željezarama, itd. su imali mjesto da se odmore i oporave. Međutim sve se promijenilo, nema socijalizma, i ovdje više nema mjesta za ljude sa tankim novčanikom.

Hrvatska je pokušala svoj problem podijeljene zemlje kod Neuma rješiti izgradnjom mosta ka Pelješcu. Ova ideja je naišla na veliko protivljenje u BiH jer bi most zatvorio ulaz u Neumski zaliv. Postavlja se i pitanje granice i vlasništva dva školja (mala ostrva) na koje bi se most trebao naslanjati  (foto) . Izgradnja mosta je obustavljena, ne zbog toga što je Hrvatska priznala prava BiH i Neuma, nego što u Hrvatskoj nema para za tako veliki poduhvat.

Ako sam Neum i nema neke uslove za šetnje i kupanje, iz ovog mjesta se mogu praviti izleti u niz lijepih mjesta na susjednom Pelješcu (Ston, Sreser, Orebić i drugi), te na dubrovačkoj rivijeri (Slano, Zaton, Dubrovnik). Blizina željezničkih stanice Ploče, i Metković čine Neum veoma pristupačnim, a uskoro će i jadransko-jonski autoput stići u neposrednu blizinu. Još se ne zna gdje će završiti bosanskohercegovački autoput, koridor C5, da li u Neumu, ovim putem kojim smo mi došli kroz Hercegovinu, ili u dolini Neretve ( vidi http://www.smedia.rs/vesti/detalji.php?id=13369 ).

    

Leteci Holandjanin
http://letholandez.blogger.ba
12/01/2011 11:09