 |
|
| Orange blossoms and oranges on tree | |
| Scientific classification | |
|---|---|
| Kingdom: | Plantae |
| (unranked): | Angiosperms |
| (unranked): | Eudicots |
| (unranked): | Rosids |
| Order: | Sapindales |
| Family: | Rutaceae |
| Genus: | Citrus |
| Species: | C. ×sinensis |
| Binomial name | |
| Citrus ×sinensis (L.) Osbeck[1] |
|
Da se na južnoslovenskim jezicima (BHS) ovo plemenito voće zove narandža (pretežno bosanski), ali i naranča ( pretežno hrvatski) i pomorandža (pretežno srpski), a da se piće proizvedeno od soka narandže zove narandžada, narančada, ili oranžada. Latinsko ime za narandžu je Citrus sinensis.
Da se na holandskom jeziku narandža zove sinasappel, ili appelsien što znači kineska jabuka.
Da ime narandža, odnosno orange (engl.) vodi porijeklo iz /Sanskrit-skog jezika (nāraṅgaḥ "orange tree.").
Da je pradomovina narandže Kina, i da su je u Evropu prenijeli Portugalci, pa je
Da zbog toga ime narandže u mnogim jezicima ima osnovu koja asocira na
Da je Kristifor Kolumbo prenio narandžu u Ameriku.
Da se danas narandža gaji u skoro svim tropskim i suptropskim zemljama.
Da su odgojene subsorte, različite po boji, veličini, debljini kore, itd. Međutim u prodaji se obično narandže razlikuju po tome da li su za ručno guljenje i rastavljanje na kriške (handsinasappel), ili za presovanje i dobijanje soka (perssinasappel).
Da je najveći svjetski proizvođač narandži Brazil ( deset puta više od Španije), zatim slijede USA i Meksiko. Brazil je prvi po izvozu koncentrisanog soka, koji je sirovina za proizvodnju napitaka u Evropi i Americi.
Da u Evropi najviše narandži proizvode Španija i Italija. Posebno je okolina Valencije, poznata po ogromnim plantažama narandži.
Da se sok od narandže nalazi na njujorškoj berzi, kao jedna od strateških sirovina.
Da se napitci od narandže prodaju kao čisti sok (orange jus), ili kao nektar (orange nectar) kojemu je u određenom procentu dodata limunska kiselina, voda i šećer. Dodavanjem CO2, te nekih drugih sastojaka, nastale su stotine komercijalnih bezalkoholnih pića (kao naprimjer koka-kolina Fanta).
Da je plod narandže iz tropskih krajeva zelen, (iako je zreo), jer da bi narandža dobila žutu boju, potrebne su hladnije noći.
Da ne narandža jedna od vrsta voća sa najvećim sadržajem vitamina C, ali i nekih drugih vitamina, i posebno važnih minerala.
Da kožasti dijelovi (između kriški) imaju isti sadržaj C vitamina, kao i “meso”narandže.
Da se svi dijelovi narandže koriste za industrijsku preradu. Od cvijeta se pravi ljekoviti čaj. Od kožastih dijelova se prave pektini. Od kore, i od pulpe se pravi veoma cijenjena mermelada. Cvijet se u arapskim zemljama koristi u kulinarstvu. Od narandže se pravi i eterično ulje. Poznat je i med od narandžinog cvijeta. I drvo od narandže ima upotrebu u industriji.
Da sok od narandže ima anti oksidativna-svojstva popravlja imunitet, djeluje preventivno protiv moždanog udara i čak se negdje može pročitati da uništava ćelije raka, te razbija kamence u bubregu. ( o ljekovitom i drugim korisnim dejstvima, vidi u komentaru)
vise o narandzinim ljekovitim svojstvima, te raznolikoj upotrebi, vidi http://www.nezavisne.com/mojdom/vijesti/30217/Eliksir-za-cijeli-organizam.html
Susretao sam još mnogo naziva za narandžu. Glede, unatoč, a sveziu toje rečenice:
Da zbog toga ime narandže u mnogim jezicima ima osnovu koja asocira na Portugal (naprimjer na grčkom portokali)
kod nas u Hercegovini, Dobojh sa okolinom itd koristi se izraz prtokol i prtoko.
Inače može dugo da živi, a sporo povećava obim debla. Mislim da ima narandinog drveta starosti i preko 700 godina (tako čitao).
U Herceg Novom uz manju crkvu u starom groblju je bila (neznam je loi i sada) narandža stara preko 100 godina.
bravo za post
Slažem se, post je ok. mada mi je jabuka voće br.1, pogotovo ova naša domaća sa
ponekom ”krasticom,” gdje se i crvićak počesto udomaći.