Općenito i među doktorima i među pacijentima vlada mišljenje da je glavobolja često uzrokovana visokim krvnim pritiskom. Prva reakcije nekoga kome kažete da vas boli glava, jeste da vas pita “A kakav ti je krvni pritisak?”
Malo sam pregledao literaturu dostupnu na internetu, kao i holandsku praksu ljekara porodične medicine. Zaključak je da glavobolja nastaje uglavnom ako pritisak dostiže jako visoke vrijednosti, odnosno sistolni ili gornji pritisak bude preko 230, a dijastolni ili donji preko 120. U slučajevima ove takozvane maligne hipertenzije često uz glavobolju ide nesvjestica, omaglica, muka i povraćanje. Takvo stanje traži hitan tretman u cilju sniženja krvnog tlaka.
Međutim ovo češće nije pravilo, jer se i ove visoke vrijednosti pritiska ne moraju iskazivati nikakvim simptomima pa ni glavoboljom. Ispitivanja u Norveškoj su pokazala da je čak glavobolja prestajala sa povećavanjem krvnog pritiska preko 220 mm Hg.
Na osnovu moga iskustva i stava holandskih liječnika porodične medicine (koji u Holandiji uglavnom vode pacijente sa visokim tlakom), zaključak je da glavobolja rijetko ima veze sa visokim tlakom. Najčešće se danas radi o takozvanim tenzionim glavoboljma koje imaju uzrok u stresu, a krvni pritisak može biti takođe prolazna popratna manifestacija stresnog stanja.
Hipertenzija ide obično bez simptoma, i njena je podmuklost upravo u tome, da kada se otkrije nakon što dugo traje, onda već postoje oštećenja bubrega, očiju i srca. Krvni pritisak se nakon 40 godina mora barem jednom godišnje kontrolisati. Normalan pritisak je do 130/90, i ako prelazi ove granice potrebne su češće kontrole kod doktora porodične medicine (huisarts).
