Psihosomatska oboljenja su ona oboljenja gdje dolazi do promjene rada (funkcije) odredjenih organa, bez da su ti organi osteceni u svojoj gradji (anatomski odnosno histoloski). Zato se te promjene zovu funkcionalnim, za razliku od patoloskih promjena, gdje se anatomski ili histoloski ( pod mikroskopom) mogu vidjeti bolesne promjene.
Funkcionalni poremecaji nastaju uglavnom na organima koji imaju misicne ili zljezdane komponente u svojoj gradji, te usljed poremecene inervacije ( pokretanja) dolazi do njihovog prekomjernog ili snizenog rada. U ovu grupu spadaju svi suplji organi koji imaju misicni sloj i zljezdane celije, znaci organi za probavu, mokracni i genitalni organi, srce i grudni kos. Takodje i poprecno-prugasti misici u tijelu mogu pokazivati nesvrsishodne akcije, ako je njihova nervna regulacija poremecena.
Ranije su ovi zahvaceni organi ( funkcionalnim smetnjama) dobijali prefiks Nervozno ( srce, pluca, stomak, crijeva…), a danas se taj izraz manje koristi.
U sljedecim postovima ce biti vise o funkcionalnim poremecajima pojedinih organa.
